Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

Međunarodna organizacija rada (International labour organisation)

Seminarski rad iz Međunarodnog radnog i socijalnog prava

Augustin Serdar 011 505 4620

Sadržaj

Uvod.........................................................................................................................................1

Porijeklo i povijest MOR-a........................................................................................................2

Ciljevi MOR-a..............................................................................................................3

Djelatnost MOR-a.....................................................................................................................5

Sastav MOR-a..............................................................................................................6

Nadzor nad primjenom konvencija i preporuka..................................................................8

Izvori međunarodnog radnog i socijalnog prava.................................................................9

Suvremene tendencije i aktualnosti MOR-a........................................................................10

Zaključak....................................................................................................................12

Literatura....................................................................................................................13

I

Uvod

Usporedno s nezaustavljivom globalizacijom, kako u gospodarskom, ekonomskom,

socijalnom ili kulturnom smislu, poput razvoja međunarodnog kaznenog prava,

međunarodnog prava, međunarodnog privatnog prava, pa i međunarodnog prava ljudskih

prava, međunarodno se radno i socijalno pravo mora razvijati te pratiti ostale grane prava

inače bi zaostalo i bilo nedostatno za sve turbulentniji i konfliktniji suvremeni život i njegove

tendencije. S obzirom da je rad temeljna ljudska djelatnost bez koje nije moguće zamisliti

bilo koje društvo ili državni oblik, potreba za međunarodnom zaštitom radnika preko

jamstava najnižih radnih standarada i međunarodno lojalno natjecanje, dakle, glavni su

čimbenici nastanka i razvoja međunarodnog radnog prava.1 Najvažniji čimbenici, kao i u

ostalim, netom spomenutim, međunarodnim pravama grana jesu međunarodne organizacije.

“One, naime, stvaraju to pravo, imaju ulogu pravotvorca.”2 Najvažnija organizacija, odnosno

krovna institucija, mjerodavna za stvaranje, reguliranje i utvrđivanje te provedbu radnih

normi, temeljnih načela i ostalih propisa jest upravo Međunarodna organizacija rada ili

International labour organisation.

U ovom će se radu razmatrati Međunarodna organizacija rada (dalje: MOR), njezina

povijest, razvoj, struktura, sastav, način rada te suvremene teme i tendencije, kao i izvori,

primjena i nadzor nad primjenom prava MOR-a i važniji međunarodni akti u nadležnosti

MOR-a, u čiji se sadržaj pritom ne će ulaziti i ne će se posebno razmatrati.

1 Ravnić, Anton, Osnove radnog prava, str. 571., Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004. 12 ibid., str. 572.

Porijeklo i povijest MOR-a

Međunarodna je organizacija rada osnovana 1919., sačinjavajući dio Versajskog

sporazuma (mira), kao izraz uvjerenja da univerzalni i trajni mir može biti postignut samo

ako je utemeljen na socijalnoj pravdi.3 Osnovana je kao dio Društva naroda, odnosno bio je u

njegovu sastavu. Koncipirana je kao tehnička organizacija i sredstvo Društva naroda radi

ostvarenja sveopćeg mira. Pri osnivanju MOR-a i donošenju njezinog Ustava, glavni su se

ciljevi ogledali u sigurnosti, humanitranim, političkim i ekonomskim ralozima. Zadaća je

MOR-a biti stalno međunarodno tijelo s ciljem promicanja i uređenja međunarodne zaštite i

položaja radnika.4

Ustavom MOR-a, čiji je izvorni tekst utvrđen 1919., a često je mijenjan, određeno je

da je MOR stalna organizacija uspostavljena za unaprijeđenje ciljeva postavljenih u Uvodu

(Preambuli) Ustava i Philadelphijskoj deklaraciji od 10. svibnja 1944., a čiji je tekst dodatak

Ustavu (čl. 1/1 Ustava).5

Iako je prije osnivanja MOR-a postojalo više vrsti međunarodnih inicijativa za

svojevrsno reguliranje pravnog i socijalnog položaja svih radnika, od kojih se mogu navesti:

Nacrt međunarodnog radničkog udruženja iz 1864. čiji je tekst sastavio Karl Marx,

Konferencija u Berlinu o međunarodnom ugovoru o unaprijeđenju radnih uvjeta od 8.

veljače 1890.), Bernska konferencija iz 1905., i Međunarodna udruga za zakonsku zaštitu

radnika u Baselu, koja je 1901. imala konstituirajuću skupinu.6 No, iako su države i radnički

pokreti pokušavali ukazati na loš položaj radnika, ozbiljnije zaštite radnika i njegova

dostojanstva prije osnivanja MOR-a, odnosno Filadelfijske deklaracije, nažalost nije bilo.

3 http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/history/lang--en/index.htm4 usp. Ravnić, Anton, Osnove radnog prava, str. 580., Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.5 ibid. str. 582.6 usp. Ravnić, Anton, Osnove radnog prava, str. 576.-578., Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004. 2

Ciljevi MOR-a

Kad bi se htjelo sažeti i najjezgrovitije izreći koje vrijednosti i ideje zastupa i čuva

Međunarodna organizacija rada, trebalo bi pogledati čl. 1. Anexa Ustava MOR-a koji sadrži četiri

stavka:

1) Rad nije roba. (Labour is not a commodity)

2) Sloboda izražavanja i udruživanja jesu ključne za održivi napredak. (Freedom of

expression and of association are essential to sustained progress)

3) Siromaštvo bilo gdje ugrožava prosperitet svugdje. (Poverty anywhere constitutes a

danger to prosperity everywhere)

4) Borba protiv oskudice mora se nastaviti nepopustiljivom snagom unutar svake

države, te kontinuiranim i koncentriranim međunarodnim naporom u kojima se predstavnici

radnika i poslodavaca, uživajući ravnopravan položaj unutar te države, uključuju u slobodno i

demokratsko odlučivanje imajući u vidu promicanje opće dobrobiti. (The war against want

requires to be carried on with unrelenting vigour within each nation, and by continuous and

concerted international effort in which the representatives of workers and employers,

enjoying equal status with those of governments, join with them in free discussion and

democratic decision with a view to the promotion of the common welfare)7

“Iz brojnih se ciljeva izdvajaju ovi opći i posebni ciljevi: učvršćenje općeg i trajnog

mira, socijalna pravda i međunarodno natjecanje.”8

Sveprisutna podčinjenost radnika, odnosno slabiji položaj radnika ili neravnopravnost

radnika i njihovih predstavnika u odnosu na poslodavca predstavlja značajnu prepreku

socijalnoj pravdi i zaštiti radnika. “Zbog toga se ne mogu očekivati neke značajnije

pogodnosti u korist socijalnih klauzula. Određena je blaga intervencija drižave u korist

radnika. Dotično je izvješće (Izvješće Generalnog direktora MOR-a, podneseno na 81.

zasjedanju Međunarodne konferencije rada 1994., op. a.) načelno prihvatilo neoliberalistički

pristup socijalnim pitanjima radnika.”9

7 International labour Office, Geneva, 2010., http://www.ilo.org/public/english/bureau/leg/download/constitution.pdf8 Ravnić, Anton, Osnove radnog prava, str. 583., Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.9 ibid. str. 584.-585. 3

Međunarodna je organizacija rada posvećena unaprijeđenju socijalne pravde i

međunarodno priznatih ljudskih i radničkih prava, smatrajući da je radni, odnosno socijalni

mir bit svakog napretka i prosperiteta. Danas, MOR pomaže pri stvaranju i omogućavanju

dostojanstvenog rada, kao i omogućavanju boljih ekonomskih i radnih uvjeta koji radnicima i

poduzetnicima daju trajni mir, razvoj i napredak.10

Međunarodna organizacija rada ima četiri cilja, koji nisu različiti od prije navedenih u

Anexu Ustava MOR-a11, odnosno Međunarodna organizacija rada to naziva svojim strateškim

ciljevima (strategic objectives). To su redom:

1) Promicanje i realizacija standarada i temeljnih principa te prava na radnom mjestu

(Promote and realize standards and fundamental principles and rights at work) 

2) Stvaranje boljih prilika za muškarce i žene radi boljeg zapošljavanja i bolje plaće

(Create greater opportunities for women and men to decent employment and income)

3) Pojačanje obuhvatnosti i učinkovitosti socijalne pravde za sve (Enhance the

coverage and effectiveness of social protection for all)

4) Ojačavanje tripariteta i socijalnog dijaloga (Strengthen tripartism and social

dialogue) 12  

Djelatnost MOR-a10 http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/mission-and-objectives/lang--en/index.htm11 v. supra, str. 3., bilj. 7.12 http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/mission-and-objectives/lang--en/index.htm 4

Može se podijeliti na normativnu, tehnički i znanstvenu.13 Normativna aktivnost je

najvažnija i najznačajnija aktivnost. Ona se bavi pitanjima osnovnih ljudskih prava u koje

spadaju sloboda udruživanja, zabrana prisilnog rada, isključenje diskriminacije, problemima

zapošljavanja, socijalne politike, uprave rada (n. pr. inspekcije rada, službe posredovanja rada

i statistike rada), pitanjima kolektivnih radnih odnosa (kolektivni ugovor, dobrovoljno

mirenje, arbitraža), radnih uvjeta, socijalne sigurnosti, i još drugim pitanjima iz područja

radnog prava.14

Budući da je međunarodno pravo izpolitizirano, odnosno politika je u većini slučajeva

moćnija od pravne norme i njezine namjere, MOR je uočio da treba povezati međunarodne

pravne standarde s tehničkom suradnjom kako bi se ti standardi u različitim i određenim

ekonomskim, socijalnim, kulturnim i drugim okolnostima mogli ostvarivati.15

Djelatnost MOR-a je najnezavidnija djelatnost; u svijetu slobodnog tržišta, odnosno

neoliberalnog kapitalizma, u kojemu zarada, odnosno ekstra profit imaju najveći značaj, kako

je moguće, u toliko različitih zemalja, među koje spadaju europske zemlje s dugom

demokratskom tradicijom, ali i zemlje Južne Amerike, kao i države Azije i Afrike, koje su

također članice MOR-a, interese kapitala pomiriti s interesima kapitala, različitih kultura,

narodnosti i zakonodavstava? Tehnička suradnja pomaže pri pomirenju tih interesa; ona se

sastoji u pružanju materijalne pomoći MOR-a, zatim u suradnji dužnosnika i stručnjaka

MOR-a na projektima pojedinih država te u donošenju i primjeni međunarodnih standarda i

nacionalnog zakonodavstva. Dolazi u obzir i razmjena informacija o stanju radnog

zakonodavstva, migraciji radnika, vođenju statistike rada i dr.16

Sastav MOR-a

13 Ravnić, Anton, Osnove radnog prava, str. 585., Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.14 usp. ibid., str. 586.15 loc. cit.16 loc. cit. 5

Jedna od najznačajnijih odlika ili karakteristika Međunarodne organizacije rada jest

upravo njegova strukturiranost odnosno sastav. “Značajka je MOR-a u cjelini i pojedinih

njegovih tijela posebno da su sastavljeni ne samo od vladinih predstavnika nego i od

predstavnika poslodavačkih i radničkih organizacija.”17 Radi se, dakle, o trojnom sastavu

predstavnika pojedinih država, odnosno takva se karakteristika naziva triparitetnost ili

triparitetni sastav.

MOR sadrži tri glavna dijela: Međunarodnu skupštinu rada, Upravno vijeće i

Međunarodni ured rada, a određeni broj odbora pomaže pri obavljanju funkcija tih tijela.

Skupština se sastoji od predstavnika svih država članica Organizacije. Svako

nacionalno predstavništvo mora imati četiri predstavnika: dva predstavnika vlade i po jednog

predstavnika radnika i poslodavaca. Mora se održati barem jednom godišnje, a inače broj

održavanja Skupštine ovisi o okolnostima i prilikama. Upravno vijeće utvrđuje dnevni red,

nakon razmatranja raznih i svekolikih prijedloga vlada država članica. “Skupština je vrhovno

i ‘zakonodavno’ tijelo MOR-a.”18

Upravno vijeće je provedbeno tijelo Organizacije. Ono bi se moglo usporediti s

institucijom vlade u parlamentarnim sustavima, ili s institucijom predsjednika u

predsjedničkim i polupredsjedničkim državnim uređenjima. Ono se bira na razdoblje od tri

godine, a predstavnici poslodavaca i radnika se biraju međusobno u Skupštini. “Upravno

vijeće ima ključan utjecaj na oblikovanje socijalne politike MOR-a. Ono odlučuje o

aktivnostima koje se trebaju poduzeti na osnovi usvojenih rezolucija na Skupštini.”19

Posljednji glavni dio Međunarodne organizacije rada jest Međunarodni ured rada. To

tijelo je zapravo tajništvo ili sekretarijat Organizacije. “Imenuje ga upravno vijeće i, na

temelju uputa tog vijeća, odgovoran je za učinkovito vođenje Međunarodnog ureda rada.”20

Sekretarijat obavlja radnje skupljanja i podjele obavijesti o svim pitanjima koja se odnose na

međunarodno poboljšanje uvjeta industrijskog života i rada, a posebno obuhvaćaju ispitivanje

pitanja koja su predložena da se podnesu u Skupštini u svrhu donošenja konvencija. “The

functions of the International Labour Office shall include the collection and distribution of

information on all subjects relating to the international adjustment of conditions of industrial

life and labour, and particularly the examination of subjects which it is proposed to bring

17 Ravnić, Anton, Osnove radnog prava, str. 592., Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.18 ibid. str. 596.19 ibid. str. 599.20 ibid. str. 600. 6

before the Conference with a view to the conclusion of international Conventions, and the

conduct of such special investigations as may be ordered by the Conference or by the

Governing Body.“21

Međunarodna organizacija rada je jedina međunarodna organizacija s predstavnicima

vlade, radnika i poslodavaca. Na taj se način potiče dogovor, odnosno pregovaranje kao

najbolje sredstvo za ostvarenje određenog cilja kao i za osiguranje socijalnog mira i

omogućavanje socijalnog dijaloga između interesa kapitala i interesa radnika, pri čemu se

formulira, a gdje je moguće i implementira, odnosno uređuje nacionalni propis glede

socijalnih, ekonomskih i drugih tema.

Nadzor nad primjenom konvencija i preporuka

21 MOR, Ustav MOR-a, http://www.ilo.org/public/english/bureau/leg/download/constitution.pdf 7

Od svih grana prava, radno pravo je možda najneučinkovitije u praksi. Pravna norma

uređuje određeno ponašanje ili ga zahtijeva, no s obzirom da je rad sveprisutan na svim

razinama društva, instrumenti i sredstva za provedbu te pravne norme nikada nisu dostatni za

potpuno i najučinkovitije ispunjenje te norme. Problem radnog prava leži u tome što regulira

odnos poslodavca i radnika, odnosno “jače” i “slabije” strane. Poslodavcu je gotovo uvijek u

interesu zarada i, nažalost, ponekad ne će prezati ni od teških kršenja radničkih prava kako bi

je stekao. No, ako je radno pravo na nacionalnoj razini teže primjenjivo, kako li je tek na

međunarodnoj razini?

“Nadzor nad primjenom konvencija i preporuka obavlja se putem dvaju općih

postupaka od kojih je jedan vezan uz nacionalna izvješća, a drugi uz prigovore i žalbe.”22

Periodična izvješća države članice šalju Generalnom direktoru (glavnom tajniku) koji sažetak

šalje Skupštini, a prije toga Odboru stručnjaka i Skupštinskom odbodu. Odbor stručnjaka je

glavno nadzorno tijelo koje s pravnog stajališta pretresa nacionalna izvješća od primjeni

dotičnih preporuka ili konvencija.23 Skupštinski odbor bira iz tih izvješća najznačajnije

slučajeve te poziva vlade da daju objašnjenja o možebitnim i eventualnim neusklađenostima s

tekstovima konvencije.

Prigovor se podnosi Međunarodnom uredu rada i on je pravno sredstvo kojim se

pokreće postupak protiv države članice zbog neispunjavanja obveza preuzetih ratificiranom

konvencijom. Njega mogu podnostiti razne profesionalne, nacionalne ili međunarodne

organizacije bilo radnika bilo poslodavaca ako smatraju da država nije izvršila obveze

preuzete konvencijom ili ih je na neadekvatan i nevaljao način provela.24

Izvori međunarodnog radnog i socijalnog prava

22 Ravnić, Anton, Osnove radnog prava, str. 646., Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.23 usp. ibid., str. 646.-647.24 usp. ibid. str. 649. 8

Temeljni izvori međunarodnog radnog i socijalnog prava crpe svoje važenje, odnosno

nalaze se u konvencijama i preporukama MOR-a. Budući da se temeljna načela koja

reguliraju i uređuju područja iz radnog prava nalaze i isprepliću s načelima i odredbama

drugih međunarodnih konvencija, napose UN-ovih, ovdje će se razmotriti pojedini izvori

međunarodnog radnog prava koje je donijela isključivo Međunarodna organizacija rada.

Također se ne će razmatrati postupak usvajanja preporuka i konvencija kao ni odabir između

to dvoje. Dovoljno je kazati da konvencije određuju najniže radne standarde te je

implementacija tih normi obvezna za državu članicu koja je pristupila konvenciji, dok su

preporuke više savjetodavne i upućujuće naravi te nikoga ne obvezuju niti mogu obvezivati.

Prvo bi se mogla navesti najstarija konvencija, koja, mada je donesena davne 1919. te

se možda ne čini značajnom za današnje doba, ali je itekako značajna, napose u siromašnim

zemljama Azije i Afrike. To je Convention Limiting the Hours of Work in Industrial

Undertakings to Eight in the Day and Forty-eight in the Week.25 Kao što sam naslov govori,

ova konvencija određuje maksimum od osam sati dnevno ili 48 sati pri obavljanju rada u

industriji. Ona se može smatrati pionirskom konvencijom u međunarodnom radnom pravu.

Sljedeća, također iznimno važna konvencija je C090 - Night Work of Young Persons

(Industry) Convention (Revised), 1948 (No. 90), odnosno Konvencija o noćnom radu mladih

osoba. Njezin članak 3. st. 1., koji je, sa sigurnošću se može utvrditi, unesen u gotovo sva

demokratska nacionalna zakonodavstva glasi: Mlade se osobe mlađe od osamnaest godina ne

će zapošljavati ili ne će raditi tijekom noći u bilo kojem javnom ili privatnom poduhvatu ili

zanimanju osim u slučajevima koji slijede. (Young persons under eighteen years of age shall

not be employed or work during the night in any public or private industrial undertaking or

in any branch thereof except as hereinafter provided for.)26

Posljednja konvencija donesena u Skupštini MOR-a je Konvencija o dostojanstvenom

radu radnika zaposlenih u domaćinstvu (C189 - Domestic Workers Convention, 2011). Ona

također ukazuje na suvremene tendencije i razvoj međunarodnog radnog prava.

Suvremene tendencije i aktualnosti MOR-a

25 MOR, http://www.ilo.org/dyn/normlex/en/f?p=NORMLEXPUB:12100:0::NO::P12100_ILO_CODE:C00126 MOR, http://www.ilo.org/dyn/normlex/en/f?p=NORMLEXPUB:12100:0::NO::P12100_ILO_CODE:C090 9

Budući da ekonomska kriza i dalje u tijeku, pogotovo za mediternaske zemlje poput

Španjolske, Italije, Hrvatske i Grčke, nije čudno što je jedna o preokupacija MOR-a aktualno

stanje u Grčkoj. Ekonomska kriza je usko vezana uz radna mjesta, a svima je u interesu da

zaposlenost bude što veća. Studija Greece: Productive Jobs for Greece se temelji na opsežnoj

i temeljitoj analizi sadašnje situacije u Grčkoj, poglavito analizira visoku nezaposlenost

mladih te ustvrđuje kako su snažno i dobro organizirano zapošljavanje, radne i socijalne

mjere zaštite središnji čimbenici, uz odgovarajuću makroekonomsku politiku, za uspostavu

održivog rasta s jačanjem stope zaposlenosti.27

Između ostalog, Međunarodna organizacija rada, uz kontinuirani rad i trud za

rješavanje kriznih problema, pokušava i predvidjeti stanje u budućnosti istražujući i

projicirajući statističke podatke na temelju sadašnjih. Stopa nezaposlenosti godišnje je

napravljena za Hrvatsku od 2006. do 2016.godine.

2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

11.1% 9.6% 8.49% 9.1% 11.8% 13.4% 15.8% 17.3% 16.7% 16.7% 16.4%

Kao što se vidi iz tablice, za Hrvatsku se očekuje pad stope nezaposlenosti u 2016.

godini za 0.3%, što nije puno, ali je pomak.28

Osim statističkih podataka, Međunarodna se organizacija rada bavi i znanstvenim

istraživanjem. Posebno važan značaj ima napredak tehnologije jer u određenim poslovima je

zajamčeno da će čovjeka kad tad zamijeniti stroj, a to predstavlja gubitak radnog mjesta, i to

ne privremen gubitak, već stalan, a ljudi je u svijetu sve više i više. Guy Ryder, glavni tajnik

MOR-a, navodi na tu temu: “Strepnja da će strojevi ubiti milijune radnih mjesta u našem

globaliziranom radnom mjestu je stvarna – i dolazi u vrijeme kad se svjetska ekonomija već

suočava s krizom zapošljavanja.” (The anxiety that machines could kill millions of jobs in our

globalized workplaces is real – and it comes at a time when the world economy is already

facing a major employment crisis).29 Činjenica da se svjetska ekonomija i dalje oporavlja od

ekonomske krize, porast broja ljudi i nagla informatizacija jesu uvjeti za još veću i dublju

krizu, a time su najugroženija radna mjesta.27 http://www.ilo.org/global/publications/ilo-bookstore/order-online/books/WCMS_319755/lang--en/index.htm 28file:///World%20Employment%20and%20Social%20Outlook%20%20Where%20will%20unemployment%20 be%20the%20highest%20over%20the%20next%20five%20years.htm

1029 https://agenda.weforum.org/2015/01/how-can-we-create-decent-jobs-in-the-digital- age/?utm_content=bufferc7e5e&utm_medium=social&utm_source=twitter.com&utm_campaign=buffer

Guy Ryder također govori o promjeni odnosa poslodavac-radnik: „Promjene su

inherentne samoj naravi odnosa kojeg imamo s poslodavcem. Radnicima koji pristupaju

tržištu rada se sve češće nude kratkotrajni ugovori ili ugovori na određeno vrijeme te su često

prisiljeni obavljati rad na crno ili emigrirati. Ovo pogoršava trend nejednakih plaća.“

(Changes are inherent in the very nature of the relationship we have with an employer.

Workers entering the job market are increasingly offered short-term or temporary contracts

and are often forced to take informal work or emigrate for a job. This is exacerbating trends

towards income inequalities).30

Pored ovih tema, MOR naročito razmatra ekonomsku i socijalnu politiku Europske

Unije, ali i budno prati stanje u siromašnijim zemljama Azije, Afrike i Južne Amerike, a

središnje su teme: zaposlenost, dostojanstven rad, zapošljavanje mladih, socijalna sigurnost,

dječji rad i tržište rada.31

Zaključak

Vidi se kako je MOR svestran u djelovanju, kako teoretskom, tako i znanstvenom i

praktičnom. Njegova važnost za međunarodno radno i socijalno pravo je neizmjerna te će

MOR vjerojatno biti jedino međunarodno tijelo koje će biti sposobno i kadro rješiti

predstojeće krize i predstojeća teška i burna vremena vezana uz rad i globalni rad.30 https://agenda.weforum.org/2015/01/how-can-we-create-decent-jobs-in-the-digital-age/?utm_content=bufferc7e5e&utm_medium=social&utm_source=twitter.com&utm_campaign=buffer31 http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/newsroom/news/lang--en/index.htm 11

Mada je njegov razvojni put bio dugačak i težak, pokazalo se da se uložen trud

isplatio. To se pogotovo vidi ako se pogleda tekstove konvencija koje je Organizacija

donijela i usporedi s nacionalnim zakonodavstvom; sve su ratificirane i sve su prihvaćene kao

integralni dio demokratskog i socijalnog poretka.

No, iako je većina zemalja prihvatila i integrirala tekst konvencija u svoja nacionalna

zakonodavstva, ta pravila se mora provoditi i tu je Organizacija najslabija. Današnji je svijet

globalno selo i kao takvo povezano više no ikad financijski, gospodarski i ekonomski, a

poslodavac je taj koji drži kapital te putem njega štiti svoje interese. Radnik je slabija strana,

no uvijek će biti slabija strana, koliko god država pokušavala uravnotežiti taj odnos, stoga je

dužnost MOR-a zaštititi radnika postavljanjem većih standarada nego što su zakonodavni

kako bi se povećala efikasnost i zaštita slabije strane.

Ovaj će seminar biti zaključen navodom trenutačnog Glavnog tajnika, jer njegove

riječi koncizno izražavaju smisao radnog i socijalnog prava, kako nacionalnog, tako i

međunarodnog: “Sada i nadalje, ekonomija mora biti održiva i mora se graditi na

dostojanstvenom radu kojim će se ljudi ponositi. Rad je taj koji produktivan i priskrbljuje

poštenu plaću, sigurnost na radnom mjestu i socijalnu sigurnost za muškarce i žene i njihove

obitelji.” (Now and going forward, the digital economy must be a sustainable one and it must

be built on decent work which gives humans dignity. It is work which is productive and

delivers a fair income, security in the workplace and social protection for men and women

and their families.)32

Literatura

1) Ravnić, Anton, Osnove radnog prava, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.

2) http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/history/lang--en/index.htm

3) International labour Office, Geneva, 2010.,

http://www.ilo.org/public/english/bureau/leg/download/constitution.pdf

4) http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/mission-and-objectives/lang--en/index.htm32 Guy Ryder, https://agenda.weforum.org/2015/01/how-can-we-create-decent-jobs-in-the-digital-age/?utm_content=bufferc7e5e&utm_medium=social&utm_source=twitter.com&utm_campaign=buffer 12

5) MOR, Ustav MOR-a,

http://www.ilo.org/public/english/bureau/leg/download/constitution.pdf

6) MOR, http://www.ilo.org/dyn/normlex/en/f?

p=NORMLEXPUB:12100:0::NO::P12100_ILO_CODE:C001

7) MOR, http://www.ilo.org/dyn/normlex/en/f?

p=NORMLEXPUB:12100:0::NO::P12100_ILO_CODE:C090

8) Guy Ryder, https://agenda.weforum.org/2015/01/how-can-we-create-decent-jobs-in-the-

digital-age/?

utm_content=bufferc7e5e&utm_medium=social&utm_source=twitter.com&utm_campaign=

buffer

13