1

MEUNARODNA EKONOMIJA

* TEORIJA

TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI D. RICARDA

Pretpostavke:1. jedini input u procesu proizvodnje je rad2. ukupna koliina rada u svakoj zemlji je fiksna i sve su jedinice rada identine3. rad je savreno mobilan izmeu alternativnih proizvodnji unutar zemlje4. rad je potpuno nemobilan meu dravama (zato se plade razlikuju razliita proizvodnost rada)5. cijena proizvoda utvruje se na osnovi uloenog rada6. razina tehnologije je dana i razlikuje se izmeu dvije zemlje7. postoji puna zaposlenost8. postoji savrena konkurencija na meunarodnom tritu9. zanemaruju se transportni trokovi

HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

2 robe, 2 proizvodna faktora i identine proizvodne funkcije.

proizvodne funkcije obaju dobara su funkcije obaju proizvodnih faktora, homogene su, konveksne premaishoditu

proporcije ulaganja proizvodnih faktora K/L jednake su za sve cijene proizvodnih faktora (radno intenzivnodobro ostaje radno intenzivno)

na svim tritima vlada potpuna konkurencija, a resursi su potpuno iskoriteni (puna zaposlenost).

nema transportnih trokova ni bilo kojih drugih prepreka slobodnoj trgovini.

relativne koliine proizvodnih faktora kojima zemlje raspolau, tj. proporcije proizvodnih faktora u dvjemazemljama su razliite.

ukusi potroaa identini su u svim zemljama.

LINDEROVA TEORIJA:

Linder 1961 prvi isticao vanost potrane strane (u odnosu na ponudu koja je fokus komp. prednosti)

Ukusi potroaa ovise o nivou njihova dohotka

Nacionalni nivo dohotka po stanovniku odreuje obrazac potranje za proizvodima

primarni i industrijski proizvodi

Ponuda i faktorska raspoloivost vrlo vana u trgovini primarnim proizvodima

preduvjet za izvoz industrijskih proizvoda je postojanje domade potranje za tim proizvodima,

to god je veda slinost struktura privreda dviju zemalja, veda je mogudnost njihove meusobne

razmjene,

potencijalni volumen VT dviju zemalja vedi je to je razina BDP-a per capita u njima blia,

Vanjska trgovina zavisi od slinosti u ukusima potroaa raznih zemalja (vie nego od razlika u

trokovima proizvodnje)

Glavnina svjetske trgovine odvija se izmeu razvijenih zemalja.

2

INTRA-INDUSTRIJSKA RAZMJENA

- razmjena istih (slinih) proizvoda

dvosmjerna trgovina slinih proizvoda

Razmjena diferenciranih proizvoda iste industrije koji su meusobno supstituti

Posljedica ekonomije opsega, diferencijacije proizvoda i monopolistike konkurencije

Bre raste izmeu zemalja sa slinim ukusima i nivoom dohotka.

VRSTE CARINSKE ZATITE

razlikujemo nominalnu i efektivnu carinsku zatitu

Nominalna carinska zatita rezultira u promjeni strukture potranje do koje dolazi zbog porasta cijena uvoznih gotovih proizvoda.

Efektivna carinska zatita pokazuje zatitu svakog proizvodnog sektora posebno. Posebno je znaajna ukoliko postoji visok udio uvoznih intermedijarnih proizvoda.

OPTIMALNA CARINA

stopa koja maksimira neto dobitak koji je posljedica poboljanja uvjeta razmjene zemlje u odnosu na negativne uinke.

za malu zemlju=0 jer carina ne moe utjecati na njene uvjete razmjene

optimalna carina je dosta niska, ne mora biti visoka kako bi imala pozitivne efekte.

PRINCIPI WTO-A

1. princip nediskriminacije a) princip najpovlatenije nacije ako jedna zemlja odobri povlastice na uvoz iz jedne druge zemlje, znai

da se te povlastice moraju proiriti na sve lanice WTO a b) princip nacionalnog tretmana uvozna roba nakon pladanja carine mora imati jednaki tretman kao i

domada roba tj, ne smije se diskriminirati uvozna roba

3

2. princip reciprociteta odreeno sniavanje carina jedne zemlje, oekuje se da de i ostale zemlje sniziti carinu na taj isti proizvod

3. princip transparentnosti sve zemlje moraju objaviti i upoznati ostale zemlje sa svojom trgovinskom politikom. Ako se bilo koja promjena dogodi u vezi s trgovinskom politikom treba obavijestiti WTO i njezine lanice

4. princip liberalizacije trgovine i dalje de se u okviru WTO a nastojati da se snize carine i da trgovina bude to vie liberalizirana

5. diferencirano postupanje razvijenih zemalja razvijene zemlje se potiu da uvedu nie carine i ostala ogranienja na uvoz iz zemalja u razvoju

6. GSP povoljni pristup za proizvode iz zemalja u razvoju. Ne moraju ga sve zemlje primjenjivati, a one zemlje koje se odlue sa me odluuju na koje proizvode i na koje zemlje de primijeniti takav tretman

7. ukidanje trgovinskih prepreka i zatita okoline.

RAZLIKE GATT-A I WTO-A:

1. GATT je bio meunarodni multilateralni sporazum, a WTO je meunarodna organizacija (institucija) koja ima svoje organe,

2. GATT je bio zamiljen kao privremeni sporazum, dok su sporazumi koje potpisuju lanice WTO-a trajni i potpuni dokumenti;

3. GATT je pokrivao iskljuivo trgovinu robom, dok WTO pokriva i usluge i intelektualno vlasnitvo; 4. efikasnost sustava za rjeavanje sporova je znatno bolja i bra kod WTO-a nego kod GATT-a (dispute

settlement mechanism).

OBLICI MEUNARODNIH INTEGRACIJA (stupnjevi razvoja):

1. ZONA SLOBODNE TRGOVINE: 2 ili vie zemalja potpisuje sporazum o slobodnoj trgovini s ciljem smanjivanja i ukidanja ogranienja u meusobnoj trgovini, ali prema tredim zemljama svaka zemlja zadrava samostalnu trgovinsku politiku. esto je povezan otklon trgovine zemlja koja ima naniu carinu na odreeni proizvod uvoziti de taj proizvod za potrebe cijele zone slobodne trgovine. Najvie ih je jer su najjednostavnije.

2. CARINSKA UNIJA: Podrazumijeva ono to vrijedi za zonu slobodne trgovine + toga to zemlje uspostavljaju zajedniku trgovinsku politiku prema tredim zemljama.

3. ZAJEDNIKO TRITE: Slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi. Primjer: EU izmeu zajednikog trita i ekonomske unije.

4. EKONOMSKA UNIJA: To je najvii oblik integracije. Podrazumijeva sve to vrijedi za zajedniko trite + uvoenje zajednikih ekonomskih politika, zajednikih institucija i visok stupanj harmonizacije meu zemljama

5. POTPUNA EKONOMSKA UNIJA: Podrazumijeva potpuno jedinstvo u svim aspektima ekonomske politike i u politikoj sferi (kompletna politina integracija, zemlje postaju jedna zemlja)

BILANCA PLADANJA:

agregirani i sistematizirani prikaz svih transakcija koje rezidenti jedne zemlje obave s inozemstvom u tijeku odreenog vremenskog razdoblja (1 godine)

transakcije se klasificiraju i iskazuju u bilanci pladanja na: tekudem raunu (robe, usluge, transferi i dohodak) kapitalnom raunu

4

financijskom raunu (FDI i portfolio investicije) raunu rezervi.

sastoji se od dvije podbilance: Bilanca tekudih transakcija= 1 Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija=2+3+4

ukupna BP mora biti u ravnotei, ali podbilance ne moraju

suma salda tekudeg i kapitalnog i financijskog rauna jednaka je promjenama rezervi

ako je promjena rezervi jednaka nuli tada je saldo BTT=BKFT

BILANCA TEKUDIH TRANSAKCIJA:

prikazuje sve transakcije izmeu zemlje i inozemstva vezana za proizvodnju i dohodak u odreenom razdoblju

raun inozemstva:

(E U) + (TRI + TRG) + L = 0

BTT je pozitivna ako je proizvodnja veda od potronje

na dugovnu stranu knjie se dugovanja inozemstvu, a na potranu primanja iz inozemstva

pozitivna BTT utjee na povedanje proizvodnje i zaposlenosti, a negativnom zemlja postaje dunik

Saldo BTT se oznaava s L (neto zaduenje u inozemstvu)

L je jednak razlici izmeu investicija i akumulacije i tednje u zemlji.

ako su investicije vede od tednje i akumulacije, dodi de do porasta neto zaduenja u inozemstvu

ako zemlja investira vie nego to ima sredstava, dodi de do deficita u BTT

A Roba i usluge

UPOTREBA (duguje-dobit) IZVOZ (potrauje-kredit)

1. UVOZ ROBE 1. IZVOZ ROBE

2. UVOZ USLUGA 2.1. transport 2.2. osiguranje 2.3. turistika potronja u inozemstvu 2.4. ostale usluge kupljene u inozemstvu 2.5. dohodak od stranih investitora u domadu privredu

2. IZVOZ USLUGA 2.1. transport 2.2. osiguranje 2.3. potronja stranih turista u domicilu 2.4. ostale usluge prodane u inozemstvu 2.5. dohodak od investiranja u inozemstvo

Bilanca robe i usluge E-U < >=0

B Transferi

3. TRANSFERI INOZEMSTVU TRIU 3.1. doznake stranih radnika 3.2. mirovine pladene strancima 3.3. ostali privatni transferi strancima

3. TRANSFERI IZ INOZEMSTVATRE 3.1. doznake iz inozemstva 3.2. mirovine domadih rezidenata 3.3. ostali privatni transferi iz inozemstva

4. DRAVNI TRANSFERI INOZEMSTVU TRGU 4. DRAVNI TRANSFERNI PRIHODI TRGE

Bilanca tekudih transfera TRI+TRG < >=0

BILANCA KAPITALNIH I FINANCIJSKIH TRANSAKCIJA:

prikazuje financijske tijekove izmeu i inozemstva

ti su tijekovi posljedica: davanja i uzimanja zajmova promjena stanja novca transakcije VP transakcije fiksnim fondovima (investicije inozemstvu)

5

izvori sredstava su viak na tekudem raunu ili uzimanje zajmova, odnosno porast obveza zemlje prema inozemstvu

ta se sredstva mogu upotrijebiti za povedanje realne ili financijske aktive

Dugoroni kapital

UPOTREBA FONDOVA IZVORI FONDOVA

Direktne investicije u inozemstvu (repatrijacija) Direktne investicije inozemstva domadoj privredi

Privatne investicije u vrijednosne papire u inozemstvu (otplate i preprodaje tih papira)

Privatne inozemne portfolio investicije u domadoj privredi-neto

Dravni zajmovi dani inozemstvu (neto) (umanjeni za otplate)

Dravno zaduenje u inozemstvu (neto)

Kratkoroni kapital

Privatni trgovaki krediti inozemstvu (neto) Privatni trgovaki krediti primljeni od stranaca (neto)

Privatni depoziti plasirani u inozemne banke (neto) Privatni depoziti stranaca plasirani u domade banke

Privatne kupnje inozemnih novanih instrumenata (neto)

Prodaja privatnih novanih instrumenata strancima

Ostale privatne posudbe inozemstvu (neto) Ostale privatne posudbe u inozemstvu

Dravni zajmovi dani inozemstvu (osim porasta rezervi)

Dravno zaduenje u inozemstvu (osim izdavanja likvidnih obveza inozemnim vladama)

0

RAUN REZERVI:

Raun rezervi pokazuje sve meunarodne tijekove novca koje obavlja vlada preko svojih institucija (Sredinja banka).

Na taj nain raun rezervi pokazuje promjene u stanju vanjske aktive i pasive odreene zemlje.

Svrha je rauna rezerve da omogudi zemlji financiranje neravnotee i BP.

Pokriva vremenski jaz izmeu deviznih prihoda i rashoda i smanjuje rizik da zemlja postane nelikvidna.

Veliina rezervi ovisi o vrijednosti meunarodnih transakcija, neravnotei u BP, sustavu teajeva koji je ta zemlja prihvatila.

Indikator rezervi: rezerve/uvoz = 0.25

VRSTE DEVIZNOG TEAJA:

Nominalni devizni teaj predstavlja cijenu domade valute izraene u stranoj valuti bez uzimanja u obzir stope inflacije

Realni devizni teaj je nominalni teaj korigiran za stopu inflacije Efektivni devizni teaj predstavlja vagani prosjek deviznih teajeva izmeu domade valute i valuta naih

najznaajnijih trg. partnera.

UPORABA SREDSTAVA IZVORI SREDSTAVA

Promjena aktive:

Monetarnog zlata

SDR (spec. prava vuenja)

Rezervne pozicije u MMF-u

Inozemnih deviza

Inozemnih dravnih obveznica

Sredstva u stranim bankama

Promjena pasive:

Likvidnih obveza premo inozemnim

vladama

Obveznice emitirane od domade vlade

Sredstva u domadim bankama

6

TEORIJA DUGORONE NERAVNOTEE U BP:

pretpostavka: BP de u dugom roku dosedi ravnotenu razinu

na BP utjee realni teaj koji konvergira svojoj dugoronoj vrijednosti

koncentrira se na odreivanje dugorone neravnotee u BP

PRISTUPI U ANALIZI USPJEHA DEVALVACIJE:

a) Pristup elastinosti b) Pristup apsorpcije (keynesijanski pristup) c) Monetaristiki pristup

PRISTUP ELASTINOSTI:

Devalvacija nacionalne valute utjee na promjene odnosa cijena u meunarodnoj razmjeni (promjene u potranji).

Ima iste efekte kao: = linearno postotno povedanje carina na uvoz svih vrsta roba i usluga;

= linearno postotno povedanje subvencija za izvoz svih vrsta proizvoda i usluga za iznos devalvacije

Polazite Marshall-Lernerov uvjet stabilnosti.

Pristup elastinosti: J-krivulja

U kratkom roku presudne su navike kupaca, sklopljeni ugovori, VTB se pogorava.

Nakon odreenog roka dolazi do reakcije na skuplje cijene uvoznih dobara, smanjuje se uvoz, povedava izvoz, smanjuje se VTB deficit.

PRISTUP APSORPCIJE:

Prouava promjenu cijena i koliina izvoza i uvoza koje utjeu na nacionalni dohodak

to je vedi udio VT u nacionalnom dohotku to de biti vedi utjecaj devalvacije na nacionalni dohodak

Kompleksniji pristup od pristupa elastinosti

Pretpostavka: zadovoljen Marshall- Lernerov uvjet stabilnosti

Devalvacija- smanjuje se uvoz, povedava izvoz; povedava se BDP- povedava se uvoz

MONETARISTIKI PRISTUP:

Potjee od Davida Huma, kasnije su ga razvili R. Mundell i H. Johnson

Bavi se utjecajem BP na nacionalno gospodarstvo putem utjecaja na novanu ponudu

Devalvacija moe samo privremeno poboljati platnu bilancu: devalvacija povedava domadu razinu cijena, poveda potranju za novcem i privlai strani kapital, a u dugom roku: priljev novca povedava domadu potronju, uvoz i tako se ekonomija vrada na poetku toku

Portfolio pristup- vrijednost nacionalne valute odreena je koliinom ponude i potranje imovine

Neravnotea na novanom tritu uzrokuje promjene u potranji za realnom ili financijskom aktivnom

Ako postoji viak ponude novca u zemlji (novana ponuda raste bre od outputa) rasti de i cijene pa de zemlja imati deficit u BTT

Ako u zemlji postoji viak potranje za novcem, zemlja de imati suficit

Devalvacija utjee na opadanje kupovne modi novca (poskupljuju uvozni proizvodi), to utjee na razinu domade potronje, na uvoz i na BP

MEUNARODNI MONETARNI SUSTAV (MMS):

temeljna zadada da svijet opskrbljuje odgovarajudom veliinom meunarodne likvidnosti

MMS je skup meunarodnih sporazuma i institucija kojima se regulira meunarodna likvidnost, konvertibilnost jedne valute u drugu i u sredstva rezervi itd.

tri su temeljna pitanja u analizi MMS-a:

7

1. POVJERENJE (uvjet njegove stabilnosti) 2. KONTROLA VOLUMENA MEUNARODNE LIKVIDNOSTI 3. VELIINA RAZDIOBE KORISTI

ciljevi i zadade mms-a 1. olakati ekspanziju i uravnoteen napredak meunarodne trgovine 2. promicati stabilnost monetarnih teajeva 3. pridonijeti ostvarivanju multilateralnog sustava pladanja 4. stavljati sredstva fonda na raspolaganje dravama lanicama uz odgovarajudu sigurnost 5. skratiti trajanje i stupanj neravnotee BP pojedinih lanova

MEUNARODNI MONETARNI FOND (MMF):

MMF je osnovan na svjetskoj konferenciji o monetarnim i financijskim problemima odranoj u Bretton woodsu 1944. godine.

osnovu za njihovo funkcioniranje inili su planovi sainjeni u Velikoj Britaniji i SAD-u.

temeljna zadada MMF-a je da pomae zemljama lanicama u financiranju privremene ravnotee u njihovim BP, dok je temeljna zadada Svjetske banke davanje dugoronih zajmova za obnovu i razvoj

Upravna struktura: 1. Odbor guvernerapredstavljaju zemlju lanicu kod MMF-a 2. Izvrni odbortekudi poslovi, podnoenje godinjih izvjetaja 3. Upravni direktorna elu izvrnog odbora, nadreen administrativnom osoblju

MMF je organiziran regionalno i funkcionalno: Regionalni sektori za : Afriku, Aziju, Europu, Srednji istok i ameriki kontinent Funkcionalno : 10 jedinica administracija, fiskalni poslovi,

Sredstva i zajmovi MMF-a: Izvori sredstava: upis kvota lanica, posuivanje, pristojbe za koritenje svojih sredstava, kamate za

fondove SDR

NETO POZICIJA KOD MMF-A: razlika izmeu razervne trane neke zemlje i kredita koji je ona dobila od MMF, taj iznos ulazi u meunarodne rezerve VRSTE ZAJMOVA KOD MMF-A : Kompenzacijsko financiranje (1963.) -zemljama koje su prvenstveno izvozile sirovine pa su zbog niskih zarada imale potekoda u BP -kad je prihod od izvoza pao ispod 5-ogodinjeg prosjeka -1981. zemljama s visokim uvozom itarica Financiranje stabilizacijskih zaliha -1969. god.-da bi si zemlje formirale zalihe primarnih proizvoda Proirena mogudnost dobivanja zajmova (1974.) -zemljama s potekodama u BP zbog strukturnih neravnotea u proizvodnji, trgovini i cijenama Financiranje uvoza nafte -1973./74.-76.zbog visokih cijena nafte Dodatna mogudnost dobivanja zajmova (1979.) Zajmovi za strukturno prilagoavanje -za nerazvijene zemlje koje imaju dugotrajne potekode u BP

SPECIJALNA PRAVA VUENJA (SDR):

bezuvjetno pravo vuenja valuta drugih zemalja (sredstvo vlastitih rezervi svake zemlje)

papirno zlato kreditni novac prvotna namjena: povedanje meunarodne likvidnosti povedanjem vlastitih rezervi lanica MMF-a

8

novostvoreni SDR pripisuje se zemljama sukladno visini kvota rauna se na temelju vrijednosti: USD, GBP,, YEN

PREDNOSTI ZLATNOG STANDARDA:

- dugorona stabilnost cijena u zemlji i inozemstvu

- visok stupanj liberalizacije u VT i najveda

efikasnost trita u alokaciji resursa

- efikasnost djelovanja meunarodnog novca-zlata.

OGRANIENJA ZLATNOG STANDARDA:

- proizvodnja zlata nije mogla rasti po istoj stopi

kao i svjetska trgovina

- stopa rasta proizvodnje monetarnog zlata

ograniavala je stopu rasta proizvodnje i razmjene

- poetak prvog svjetskog rata oznaio je kraj

zlatnog standarda.

DEVIZNE PEKULACIJE

namjerno nepokrivanje deviznog rizika na deviznom tritu u nadi da de zaraditi na promjeni teaja

mogu se obavljati na promptnom i terminskom tritu

vano je da pekulant ima dobra predvianja 1. ako pekulant oekuje da de PT biti vedi od TT za 3 mjeseca -> DUGA POZICIJA -> (kupuje eure na T tritu s

isporukom od 3 mjeseca po sadanjem TT) nakon 3 mjeseca dobiva eure i prodaje ih na P tritu gdje je teaj vii od ugovorenog i tako ostvaruje zaradu

2. ako pekulant oekuje da de PT eura za 3 mjeseca biti nii od TT eura za 3 mjeseca -> KRATKA POZICIJA (prodaje na T tritu s isporukom 3 mjeseca po sadanjem TT) nakon 3 mjeseca on de na P tritu kupiti euro i ostvariti dobit ako je predvianje bilo dobro

3. ako su predvianja kriva, pekulant ostvaruje gubitak

stabilizirajude djelovanje na deviznom tritu smanjuju fluktuacije odreene valute 1. DUGA POZICIJA kupuju na T tritu, povedavaju bududu potranju za valutom za koju se smatra da de

deprecirati 2. KRATKA POZICIJA prodaja na T tritu, povedavaju terminsku ponudu valuta za koju se smatra da de

aprecirati

destabilizirajude pekulacije ako pekulanti idu u istom smjeru s trinim tendencijama oni jo vie pojaavaju fluktuirajude teajeve.

najgori oblik destabilizirajudih pekulacija je bijeg kapitala zbog straha od deprecijacije ili devalvacije odreene valute

UZROCI KRIZA

Endogeni uzroci:

Prekomjerna razina svih oblika potronje i prekomjerni uvoz roba i usluga

Nerealna razvojna politika Pogoranje ekonomske i politike situacije u zemlji Politika precijenjenog teaja

Egzogeni uzroci:

Promjene kamatnih stopa na svjetskim tritima kapitala

Ocjene kreditnog rejtinga zemlje Promjene teaja valute u kojoj je dug zakljuen u

odnosu na domadu valutu Konjunktura na svjetskom tritu i promjene inozemne potranje za robom i uslugama.

9

* MOGUDE DA DE SE POJAVITI NA PITANJIMA NA ZAOKRUIVANJE... dovoljan uvjet: moraju oekivati korist od razmjene, obvezni uvjeti: 2 partnera, 2 dobra merkantilizam: sredina 15. do sredine 18. stoljeda, zalagali su se za pozitivnu VTB, uvode carine da bi zatitili domadu industriju, smanjili uvoz i ostvarili prihode u proraunu, zabrana izvoza kapitala i kvalificiranog rada U merkantilizmu su drave ograniavale izvoz niskovrijednih proizvoda. zajednika obiljeja unutarnje i vanjske trgovine jesu u podruju: uloge trgovine, ekonomskih znanosti, tehnike trgovanja, organizacijskih oblika trita, racionalnosti poslovanja, identinosti proizvoda kao predmeta trgovanja. klasine teorije vanjske trgovine: teorija apsolutnih prednosti a. smitha (ako neka zemlja moe odreeni proizvod efikasnije od druge zemlje, onda ona ima apsolutnu prednost u proizvodnji) teorija komparativnih prednosti d. ricarda (postoji samo jedan faktor proizvodnje rad), hescher-ohlinova teorija komparativnih prednosti (2 robe, 2 proizvodna faktora i identine proizvodne funkcije) i teorija reciprone potranje j. s. mill (po njoj je vanjskotrgovinski impuls je uzajamna potranja zemlje A za proizvodima zemlje B i isto tako zemlje B za proizvodima zemlje A) autarkija: zemlja ne sudjeluje u meunarodnoj razmjeni trokuti razmjene: predstavljaju koristi vanjske trgovine; pokazuj veliinu i strukturu razmjene. hescher-ohlin-samuelsonov teorem : 2 zemlje, 2 dobra, 2 proizvodna faktora u H-O teoriji vrijede 4 teorema: teorem korespodentnih toaka, teorem o izjednaavanju cijena proizvodnih faktora, stopler-samuelsonov teorem, teorem rybzynskog 2 naina dokazivanja teorema: promjena koliine proizvodnih faktora i teorem RYBZYNSKOG Ricardo = samo rad, H-O = i rad i kapital Ricardo = razlike u proizvodnosti rada, H-O = zbog razliite raspoloivosti kol. proizvodnih faktora teorem o izjednaavanju cijena proizvodnih faktora: ako su u dvije zemlje izjednaene cijene proizvoda i imaju iste tehnike koeficijente onda de i cijene rada i kapitala biti jednake) teorem rybzynskog: ako se poveda raspoloiva koliina jednog proizvodnog faktora uz nepromijenjenu koliinu drugog, uz nepromijenjenu tehnologiju porast de proizvodnja onog proizvoda koji intenzivnije koristi proizvodni faktor ija se koliina povedala (ako se poveda rad, povedat de se proizvodnja radnointenzivnog dobra x) stopler-samuelsonov teorem: ako poraste cijena nekog dobra porast de i zarada onog proizvodnog faktora koji se intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra (ako neka zemlja u uvjetima slobodne trgovine izvozi radno-intenzivni proizvod, onda prema Stolper-Samuelsonovom teoremu zarada rada kao relativno obilnog faktora proizvodnje u toj zemlji u slobodnoj trgovini raste). novije teorije vanjske trgovine: kravisocva teorija vt, linderova teorija vt, teorija ivotnog ciklusa proizvoda (r. vernon), porterova teorija konkurentskih prednosti, ekonomija obujma,nesavrena konkurencija i intra-industrijska razmjena, gravitacijski model kravisocva teorija vt: uvoz neke zemlje posljedica je elastinosti vanjske ponude i neelastinosti domade ponude, izvoz je posljedica elastinosti domade ponude i neelastinosti vanjske ponude linderova teorija vt: razlikuje trgovinu primarnih i industrijskih proizvoda, prema linderovoj teoriji trgovina industrijskim proizvodima moguda je: ako postoji slinost strukture potranje u zemljama! teorija ivotnog ciklusa proizvoda: zemlja koja je zapoela proizvodnju dobra je neto uvoznica tog dobra. faze ivotnog ciklusa: faza novog proizvoda, faza sazrijevanja proizvoda, faza standardnog proizvoda u fazi mladog dunika zemlja ima deficit tekudeg rauna i negativni saldo kamata. Teorija proizvodnog ciklusa jo od ranih 1960-tih govori o tehnologiji kao temelju trgovine i dijeli zemlje na inovatore i imitatore. 4 najvanija imbenika zato su neke drave konkurentnije od drugih: strategija poduzeda, struktura i rivalitet, uvjeti potranje, vezane i podravajude proizvodnje i faktorski uvjeti intra industry trade: trgovina proizvodima istog sektora, ne ovisi o komparativnoj prednosti, karakteristina za rastude prinose, ima vrijednost od 0 do 1 gravitacijski modeli - uvode i udaljenost (transportni trokovi) kao impuls trgovine. krivulja proizvodnih mogudnosti pokazuje sve kombinacije dobara A i B koje neka ekonomija moe proizvesti uz uvjet da su njeni resursi u potpunosti istroeni zato carine?: raste cijena uvozne robe, fiskalni prihod vrste carina: izvozne, uvozne i tranzitne, preferencijalne i diferencijalne, antidampinke

10

dumping nia cijena proizvoda za izvoz u odnosu na isti proizvod za domade trite vrste dumpinga: sporadic dumping (sporadini, povremeni), persistent dumping (trajni), predatory dumping (razbojniki, pljakaki) antidamping - oblik administrativne zatite kad se strani proizvod plasira na trite po niim cijenama nego kod nas, pomodu antidampikih carina, esto zemlje izvoznice izbjegavaju direktan dumping, ali onda indirektnim mjerama stavljaju svoju robu u povoljniji poloaj od domadih proizvoda npr. dua odgoda pladanja Obaranje cijena plansko (dumping) i reciprono (monopol u zemlji A i B). Kolaboracija- strukturirani proces u kojemu dvoje ili vie ljudi ili poslovnih subjekata surauje u svrhu ostvarivanja zajednikog cilja vrste carinske zatite: nominalna i efektivna efektivna carinska zatita: pokazuje zatitu svakog proizvodnog sektora posebno. Formula efektivne carinske zatite: ej=tj-mj*ci/1-mj (tj-nominalna stopa gotovih proizvoda, ci-nom.stopa intermedijarni, mj-uvozni koeficijent) Ako je tj=ci onda je efektivna jednaka nominalnoj. parcijalna ravnotea-promatra se samo jedno trite potroaev viak povrina izmeu cijene koju potroa plada i koju je spreman platiti proizvoaev viak povrina izmeu cijene koju je proizvoa ostvario i cijene po kojoj je spreman ponuditi neki proizvod uvoenje carina u maloj zemlji: mala zemlja nema koristi, efekt od uvoenja carina negativan, potie se neefikasna proizvodnja optimalna carina: stopa koja maksimira neto dobitak koji je posljedica poboljanja uvjeta razmjene zemlje u odnosu na negativne uinke. najvanije mjere bescarinske zatite (BESCARINSKA OGRANIENJA): kvantitativna i kvalitativna ogranienja, antidampinki postupci i izvozni poticaji kvantitativna ogranienja: kvota (kontigent), carinski ekvivalent, plafon kvalitativna ogranienja: norme, oznaavanje, atest, antidampinki postupci kvota (kontigent): apsolutna granica do koje je omoguden uvoz odreenog proizvoda u odreenom vremenu, kad se ispuni kvota daljnjeg uvoza nema. uvoenje kvota: rezultira u porastu cijena uvoznog dobra (smanjuje se potranja za tim dobrom). vrste kvota: izvozna i uvozna, globalna i selektivna, unilateralna ili autonomna, bilateralna i multilateralna. carinski ekvivalent uinci na blagostanje od uvozne kvote identini onima koji proizlaze iz uvozne ekvivalentne carine, osim jednog izuzetka, renta koja je povezana sa ogranienjem ide onome tko ima uvoznu dozvolu, to ne znai da to mora biti drava. uvoenjem carina u maloj zemlji: potroaki viak (probitak) pada, proizvoaev probitak raste. parcijalna analiza- smanjuje se potroaev probitak, raste proizvoaev probitak, rastu cijene. opda ravnotea- realokacija proizvodnje, smanjenje izvoza, smanjenje potronje, smanjenje vanjske trgovine. mrtvi teret za drutvo - gubitak potroaa premauje dobitak proizvoaa i drave. MMF i Svjetska Banka: osnovani 1944. godine u Bretton Woodsu Havanska povelja je prethodila GATT-u. ciljevi havanske povelje bili su:podizanje ivotnog standarda, stabilnost proizvodnje i zaposlenosti, poticanje razvoja nerazvijenih podruja i zemalja, unapreenje i proirenje meunarodne trgovine na osnovi multilateralizma i nediskriminacije. WTO - Svjetska trgovinska organizacija: osnovana i poela s radom 01.01.1995., sjedite u enevi, 153 drava lanica, direktor Pascal Lamy, 30. studenoga 2000. godine Hrvatska postala njezina punopravna lanica multilateralni sporazumi WTO: GATT (opdi sporazum o carinama i trgovini), GATS (opdi sporazum o trgovinama i uslugama), TRIPS (trg. aspekti prava na intelektualno vlasnitvo) plurilateralni sporazumi WTO: pridravaju se neke zemlje, ali ne sve. Javne nabavke i trgovina civilnim avionima (do kraja 1997. jo i Meunarodni sporazum o mlijenim proizvodima i Meunarodni sporazum o goveem mesu) GATT: stupio na snagu 1. sijenja 1948. godine, u okviru GATT-a odrano je 8 rundi pregovora (u prvih pet rundi postignuto je prosjeno smanjenje carina od 73% na industrijske proizvode. Visoko snienje carina postignuto je u posljednje tri runde.). RH je zatraila pokretanje postupaka za pristupanje GATT-u 1993. godine.

11

oblici meunarodnih integracija: zona slobodne trgovine (najjednostavnija), carinska unija, zajedniko trite, ekonomska unija (najvii oblik integracije). pravilo o podrijetlu robe odreuje podrijetlo robe u sluajevima kada se proizvodnja odvija u vie zemalja, a osnovni princip za odreivanje je znaajna transformacija. RTA - Regional Trade Agreement: krajem listopada 2004. postojalo je oko 300 RTA od ega 150 na snazi, a ostalo u pregovorima, najvie ima u Euro-Mediteranean regiji, najvedi udio zone slobodne trgovine kriteriji za ulazak u EU: politiki, ekonomski, administrativni, ostali. najintenzivnija kretanja kapitala odvijaju se meu razvijenim zemljama. proraunski deficit je najedi izvor potranje za stranim financijskim sredstvima. bilanca tekudih transakcija: prikazuje sve transakcije izmeu zemlje i inozemstva vezana za proizvodnju i dohodak u odreenom razdoblju saldo bilance tekudih transakcija: (izvoz-uvoz) + (neto dohodak od stranih investicija+saldo rauna transfera)

L neto zaduenje = pozitivna BVT utjee na povedanje proizvodnje i zaposlenosti, a negativnom zemlja postaje dunik U > X deficit u BTT, potranja za ino financiranjem U < X suficit u BTT, viak ponude domadeg financiranja ostvarena dividenda u inozemstvu knjii se na potranu BTT vanjskotrgovinski deficit HR = 8 mlrd. dolara za 2003. 1euro =2dolara ako dolar devalvira 20% onda je 1euro=2.4 dolara Prosjena pokrivenost robnog uvoza izvozom u Hrvatskoj posljednjih 5 godina iznosi priblino 50%. potranja za uvozom: razlika domade potranje i ponude pri viim cijenama od svjetske. ?? ponuda izvoza: razlika domade ponude i potranje pri cijenama viim od svjetske. ?? Izvozni dohodovni multiplikator ovisi o: graninoj skolonosti tednji i graninoj skolonosti uvozu. BTT je pozitivna ako je proizvodnja veda od potronje

na dugovnu stranu knjie se dugovanja inozemstvu, a na potranu primanja iz inozemstva

pozitivna BTT utjee na povedanje proizvodnje i zaposlenosti, a negativnom zemlja postaje dunik

Saldo BTT se oznaava s L (neto zaduenje u inozemstvu)

L je jednak razlici izmeu investicija i akumulacije i tednje u zemlji.

ako su investicije vede od tednje i akumulacije, dodi de do porasta neto zaduenja u inozemstvu

ako zemlja investira vie nego to ima sredstava, dodi de do deficita u BTT bilanca kapitalnih i financijskih transakcija: prikazuje financijske tijekove izmeu i inozemstva razlozi strukturne neravnotee u BP: razliiti tempo tehnolokog razvoja (razliite stope BDP-a u zemlji i inozemstvu), promjene raspoloivih proizvodnih faktora, promjena ukusa potroada odljev kapitala iz zemlje u inozemstvo moe biti u obliku: zajmova danih inozemstvu, depozita u ino bankama, kupnje inozemnih VP raun rezervi: pokazuje sve meunarodne tijekove novca koje obavlja vlada preko svojih institucija, svrha je da omogudi zemlji financiranje neravnotee i BP FDI: direktne strane investicije devizno trite: mjesto gdje se kupuju i prodaju devize, najveda devizna trita nalaze se u NY, Londonu, Frankfurtu, itd., karakteristike: ono je globalno, velika informiranost, vrlo velik opseg transakcija u kratkom roku su kritini realna kamatna stopa i (nagle) promjene u oekivanjima u dugom roku su vaniji inflacija, profitabilnost investicija, realni dohodak, produktivnost vrste deviznog teaja: nominalni, realni, efektivni (vagani prosjek deviznih teajeva izmeu domade valute i valuta naih najznaajnijih trg. partnera) promptni teaj: teaj u transakciji koji se izvrava odmah terminski teaj: teaj se danas ugovara, a vrijedi na odreeni dan u bududnosti

TT>PT, deviza ima terminsku premiju

TT

12

revalvacija = ako drava zakonski poveda vrijednost domade valute devalvacija = ako drava zakonski smanji vrijednost domade valute aprecijacija domade valute povedava cijenu izvoza i ini izvoz nekonkurentnim na inozemnom tritu oa in stagnira, pada ili raste po vrlo niskim stopama. Realni dohodak u HR u odnosu na inozemstvo raste(pada) = teaj kune de deprecirati (euro aprecira) jer UVOZ raste. Porast (pad) u domadoj kamatnoj stopi = aprecijacija teaja kune (deprecijacija eura) . Zato? Pad u potranji za stranom valutom + porast ponude. Porast (pad) razine domadih cijena = deprecijacija teaja kune (aprecijacija eura). Zato? S inflacijom, cijene robe izraene u kunama rastu pa raste potranja za uvozom. Istovremeno, HR izvoz postaje manje atraktivan (jer je skuplji) pa pada ponuda. instrumenti pokrida deviznog rizika: terminski ugovori, futures ugovori, opcije, swap ugovori devizne pekulacije: namjerno nepokrivanje deviznog rizika na deviznom tritu u nadi da de zaraditi na promjeni teaja ako pekulant oekuje da de PT eura biti vedi od TT za 3 mjeseca -> DUGA POZICIJA ako pekulant oekuje da de PT eura za 3 mjeseca biti nii od TT eura za 3 mjeseca -> KRATKA POZICIJA duga pozicija kupuju na t tritu, povedavaju bududu potranju za valutom za koju se smatra da de deprecirati kratka pozicija prodaja na T tritu, povedavaju terminsku ponudu valuta za koju se smatra da de aprecirati destabilizirajude pekulacije: ako pekulanti idu u istom smjeru s trinim tendencijama oni jo vie pojaavaju fluktuirajude teajeve; najgori oblik destabilizirajudih pekulacija je bijeg kapitala. devizna arbitraa: procjenjuje gdje se jeftinije moe kupiti, a gdje skuplje prodati neku devizu, to je kupovanje deviza na jeftinom i prodavanje na skupom tritu. kamatna arbitraa: nastaje ako se kamatna stopa u razliitim poslovnim sreditima i valutama razlikuju kamatni paritet: situacija kada se razlika u kamatnim stopama u zemlji i INO izjednai s razlikom TT i PT sustavi deviznog teaja: sustav fiksnih teajeva, sustav fluktuirajudih teajeva kada uvodi (odabire) sustav deviznih teajeva, zemlja mora voditi rauna o: veliini zemlje, otvorenost zemlje, struktura VT, stupanj integriranosti u meunarodne financijske tijekove, stopi inflacije efekt J krivulje nakon promjene teaja: neto izvoz de prvo padati, a potom rasti u dugom roku. indeks ET = prosjena promjena teaja valute jedne zemlje prema svim drugim valutama; ponderirani prosjek, pokazatelj aprecijacije i deprecijacije valute indeks ET ovisi o: procjenama promjene globalne konkurentnosti, procjena utjecaja promjene na VTB ili BP, procjena globalnog utjecaja promjene teajeva razliitih valuta na domade cijene. indeksi ET neke valute razlikuju se prema: izboru temeljnog razdoblja, izboru valuta koje ulaze u indeks-koarica valuta, ponderima pojedinih valuta, formulama prema kojima se indeksi ET raunaju: indeks na temelju pondera uvoza:

indeks na temelju pondera izvoza:

indeks na temelju bilateralnih VT tijekova:

indeks na temelju multilateralnih VT tijekova:

teorije odreivanja deviznog teaja: teorija pariteta kupovne modi, teorija kamatnog pariteta, teorija efikasnog deviznog trita, teorija trita vrijednosnih papira, teorija dugorone neravnotee bp, monetarna teorija teorija pariteta kupovne modi: kretanje teajeva dviju valuta objanjava se kao odnos kupovne modi tih dviju valuta teorija kamatnog pariteta: koncentrira se na kretanje kratkoronog kapitala uvjetovano razlikama u odgovarajudim domadim i vanjskim kamatnim stopama teorija efikasnog deviznog trita: temelji se na teoriji racionalnih oekivanja, TT je nepristrani indikator bududeg kretanja P teaja devizno trite je efikasno ako su zadovoljene 3 pretpostavke: trokovi deviznih transakcija su mali, sudionici na deviznom tritu koriste sve relevantne informacije, VP su denominirani u razliitim valutama perfektni su supstituti teorija trita VP: pokuava integrirati razliite teorije u jednu, u kratkom roku, devizni teaj odreuje kretanja u BKT, u dugom roku devizni teaj odreuje se na temelju pariteta kupovne modi teorija dugorone neravnotee u bp: na BP utjee realni teaj koji konvergira svojoj dugoronoj vrijednosti; koncentrira se na odreivanje dugorone neravnotee u BP

13

monetarna teorija: promjena deviznog teaja slijedi promjene u stupnju inflacije u zemlji i inozemstvu teajni sustav RH: HNB prodaje devize kad kuna slabi (povlai kune, raste vrijednost kune), HNB kupuje devize kad kuna jaa pristupi u analizi uspjeha devalvacije: pristup elastinosti, pristup apsorpcije (keynesijanski pristup), monetaristiki pristup pristup elastinosti: devalvacija nacionalne valute utjee na promjene odnosa cijena u meunarodnoj razmjeni pristup apsorpcije: u situaciji pune zaposlenosti nije mogude povedati proizvodnju ved se poboljanje vanjskotrgovinske bilance moe ostvariti jedino smanjenjem domade potronje; devalvacija smanjuje se uvoz, povedava izvoz, povedava se BDP povedava se uvoz. monetaristiki pristup: devalvacija moe samo privremeno poboljati platnu bilancu: devalvacija povedava domadu razinu cijena, poveadava potranju za novce i privlai strani kapital, a u dugom roku priljev novca povedava domadu potronju, uvoz i tako se ekonomija vrada na poetnu toku. Devalvacija utjee na opadanje kupovne modi novca tako to utjee na razinu domade potronje, na uvoz i na bilancu pladanja. vrste meunarodnih rezervi: vlastite (bezuvjetne) i posuene (uvjetovane) to je sustav teajeva fleksibilniji to je manja potreba za deviznim rezervama kod fleksibilnih teajeva uinkovitija je monetarna nego fiskalna politika. MMS: temeljna zadada je da svijet opskrbljuje odgovarajudom veliinom meunarodne likvidnosti tri su temeljna pitanja u analizi MMS-a: povjerenje, kontrola volumena meunarodne likvidnosti, veliina razdiobe koristi zlatni standard: od 1870. do 1. svjetskog rata, Engleska je bila najjaa ekonomska sila rast M, rast cijena u zemlji, rast cijena izvoza = pogoranje VTB rast M, pad kamatne stope = odljev kapitala = deficit u BP izvoza zlata, smanjuje se M, cijene i dohodak (BDP), zaposlenost konferencija u Bretton Woodsu 1944. o monetarnim i financijskim problemima. zlatno devizni standard: trajao je od 1944-1973., rezervna svjetska valuta imala je neogranienu konvertibilnost u zlatu i sve su ostale valute utvrivale svoj odnos prema USD trana: prava zemlje na dobivanje zajmova definirane su tranama: 25% od kvote MMF: osnovan na svjetskoj konferenciji o monetarnim i financijskim problemima odranoj u Bretton woodsu 1944. godine. temeljna zadada MMF-a je da pomae zemljama lanicama u financiranju privremene ravnotee u njihovim BP, dok je temeljna zadada Svjetske banke davanje dugoronih zajmova za obnovu i razvoj mogudnosti dobivanja zajmova: permanentne mogudnosti, privremene mogudnosti, ostale mogudnosti permanentne mogudnosti: rezervna trana, etiri kreditne trane, proirena mogudnost kompenzacijskog financiranja i mogudnost financiranja stabilizacijskih zaliha vrste zajmova: kompenzacijsko financiranje, financiranje stabilizacijskih zaliha, proirena mogudnost dobivanja zajmova, financiranje uvoza nafte, dodatna mogudnost dobivanja zajmova, zajmovi za strukturno prilagoavanje specijalna prava vuenja (SDR): bezuvjetno pravo vuenja valuta drugih zemalja Europski monetarni sustav: osnovan 1978. godine, poeo je funkcionirati 1979. godine, cilj je odravanje stabilnosti valutnih teajeva izmeu zemalja lanica EEZ-a ugovor iz Maastrichta: 1992.,ugovor o EU RH je ula u CEFTA-u 2002. godine kriteriji ulaska u EMU: stabilnost cijena (dugorona stopa inflacije mora iznositi 1,5% od inflacije triju zemalja s najstabilnijih cijenama), fiskalna disciplina (proraunski deficit < 3% BDP, javni dug < 60% BDP), ERM (fluktuacija +/- 15%), dugorone kamatne stope (2% od triju zemalja s najstabilnijim cijenama) u EMU 01.01.1999. godin ulo je 11 zemalja lanica EU. pakt o stabilnosti i rastu: nije bitna samo koordinacija monetarnih politika ved je bitno i usklaivanje fiskalnih politika zemalja lanica! (zamjena je za zajedniku fiskalnu politiku), proraunski deficit do 3% BDP-a meunarodna fin. trita: eurovalutna, meunarodna trita obveznica, devizna trita. eurovaluta: oroeni depozit denominiran u valuti jedne zemlje, ali plasiran u banku lociranu u nekoj drugoj zemlji. karakteristike valute da bi postala eurovaluta: potranja za tom valutom u meunarodnoj trgovini i financijama, potpuno konvertibilna u druge valute, konvertibilnost za rezidente europska centralna banka (ECB): nastala 1. sijenja 1999. godine.

14

* GRAFOVI + OBJANJENJA

Ako se poveda raspoloiva koliina jednog

proizvodnog faktora uz nepromijenjenu koliinu drugog, uz nepromijenjenu tehnologiju porast de proizvodnja onog proizvoda koji intenzivnije koristi proizvodni faktor ija se koliina povedala.

Ako poraste cijena nekog dobra porast de i

zarada onog proizvodnog faktora koji se intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra.

ako je G na krivulji ugovora A, tada je G' na krivulji ugovora zemlje B granine produktivnosti obaju faktora L i K u proizvodnji obaju dobara X i Y jednake su u tokama G i G' odnosi cijena X i Y u tokama G i G' jednaki su proporcije u kojima se dobra X i Y proizvode u tokama G i G' razlikuju se. S svaka zemlja proizvodi relativno vie onog dobra u ijoj se proizvodnji relativno intenzivnije koristi njezin obilniji faktor proizvodnje, ali uz uvjet da se u potpunosti koriste sve proizvodni faktori

15

Krivulja ponude izvoza (reciprone potranje) pokazuje koliko je ta zemlja voljna dati svoju robu za drugu

robu.

Krivulju demo izvesti tako da uz danu krivulju proizvodnih mogudnosti i mapu krivulja indiferencije

pretpostavimo razliite odnose cijena dobara X i Y na svjetskom tritu.

Ako je odnos cijena 3/1 tada nema vanjske trgovine.

Ako odnos cijena opadne na 2/1 to znai da je dobro X poskupilo u odnosu na Y pa je zemlja A voljna

proizvoditi vie x kako bi ga izvozila i uvozila Y.

Ako je odnos cijena 1/1 tada de zemlja A jo vie proizvoditi X i izvoziti ga kako bi mogla uvoziti Y.

16

Minimalni uvjeti za trgovinu

do T3 kratki rok; svi se nastavljaju ponaati

po navikama te unato provedenoj devalvaciji uvoz

raste

T3 kada dosegne dno, poinju se uviati

pozitivne devalvacije i polako dolazi do rasta izvoza,

tj. pada uvoza i poboljanja BP

17

Kod parcijalne ravnotee promatra se samo jedno

trite.

Pretpostavlja se da se radi o maloj zemlji koja ne

moe utjecati na svjetske cijene.

Potroaev viak: podruje izmeu cijene koju

pladaju potroai i one koju su spremni platiti (koja je

dana krivuljom potranje).

Proizvoaev viak: Podruje izmeu cijene koju

proizvoai dobivaju i one po kojoj su spremni nuditi

dobra (danu krivuljom ponude).

P* - cijena koju plada potroa (sve iznad je

potroaev viak)

P+t nakon uvoenja carina plada viu cijenu.

Jo uvijek postoji potroaev viak, ali se smanjio.

Mala zemlja nema koristi od carina

Efekt uvoenja carina je negativan

Potroaev gubitak (a+b+c+d)

Dobitak od uvoenja carine (a+c)

(a+c) - (a+b+c+d) = -(b+d) b = povedanje ponude kod uvoenja carina d = smanjenje potronje i povedanje cijena Potie se neefikasna proizvodnja jer se ukljue i

oni koji nisu dovoljno konkurentni

Dolo je do realokacije proizvodnje dobra X i Y

(iz toke E u toku F)

Povedana proizvodnja dobra y, smanjena x

Smanjeni trokut razmjene manji izvoz i uvoz

Potronja je u H koja lei na nioj krivulji

indiferencije Z1

Uvoenjem carina pogorao se poloaj zemlje i

u proizvodnji i u potronji

18

Krivulja proizvodnih mogudnosti =

pravokutnog oblika

Proizvodnja ostaje ista, samo se

potronja mijenja

Javlja se efekt dohotka i supstitucije (u

toki I)

Smanjila se potronja pogorao se

poloaj potroaa.

Oni sada troe na nioj krivulji

indiferencije (J-nova toka potronje)

Zemlja B uvoenjem carine poboljava uvjete razmjene pa je Px/Py B' i nova toka ravnotee je R2

UTJECAJ UVOENJA CARINE NA UVJETE

RAZMJENE I MEUNARODNU EKONOMSKU

RAZMJENU

Nakon uvoenja carina (od 100%) od

strane bilo koje zemlje njezini su se uvjeti

razmjene poboljali na tetu njezinog partnera.

Meutim, kad partner uzvrati istom

mjerom, uvjeti razmjene se opet vradaju Px/Py=1

kao i prije uvoenja carine od strane partnera koji

je carinu prvi uveo.

19

Meutim, u toj novoj toki, u kojoj je konani rezultat, dolo je do smanjenja opsega meunarodne

ekonomske razmjene.

Zato su oba partnera u loijoj situaciji negoli prije uvoenja carine.

Carinski rat su oba partnera izgubila.

A i B = krivulje reciprone potranje (ponude izvoza)

Prije uvoenja kvote zemlja A (koja ima

komparativnu prednost u proizvodnji X) sa

zemljom B razmjenjuje na razini koliine OEX za

isto toliko Y, pa je ravnozedna cijena Px/Py=1.

Nakon uvoenja kvote od 0C, zemlja A

koliinski ograniava uvoz dobra X zbog ega joj

se reciprona potranja lomi u toki G, pa je

sada 0GDC.

S ozbirom da u toki D sijee recipronu

potranju zemlje B, uspostavlja se nova

ravnotena cijena koja je Px/Py>1 to

poboljava uvjete razmjene zemlje A, ali ne

znamo kakav joj je poloaj jer ne znamo koju

krivulju indiferencije postie.

rf kamatnjak u inozemstvu

TP terminska premija

rd domadi kamatnjak

TD terminski diskont

Pokazuje kretanja prema zoni kamatnog

pariteta

Situacija kada se razlika u kamatnim stopama

u zemlji i inozemstvu izjednai s razlikom TT i PT,

kaemo da postoji kamatni paritet.

Nestaje motiv za arbitrau.

Iznad linije KP izvoz kapitala, a ispod linije KP

uvoz kapitala

Toke izvoza kapitala I1, I2, I3

Toke uvoza kapitala U1, U2, U3

20

I1 dvostruki motiv za izvoz kapitala kamatna stopa u INO je veda i postoji kamatna premija. Zbog povedanja ponude kapitala dolazi do smanjenja cijene, zj. kamatne stope. Zbog TP povedava se potranja na P tritu. TP=TT-PT

I2 domada kamatna stopa veda je od inozemne, za izvoz kapitala usporeuje se korist domade kamatne stope i TP. Korist TP je veda od razlike u domadoj kamatnoj stopi i INO kamatnoj stopi. Zbog toga postoji izvoz kapitala.

I3 izvoz kapitala zbog vede razlike u kamatnoj stopi od TD U1 uvoz kapitala - rd>rf i postoji TD, u zemlji se povedava ponuda i domada kamatna stopa de padati, a INO

rasti. Zbog TD povedava se ponuda na P tritu i samim tim cijena na P tritu se smanjuje.

U2 motiv za uvoz je TD jer je razlika u korist INO kamatnjaka mala U3 uvoz kapitala zbog razlike u kamatnim stopama

1. toka A ostvaruje se UR ali imamo suficit u BP. Potrebna je revalvacija koja de utjecati na smanjenje izvoza i povedanje uvoza. Mora se povedati domada potronja ekspanzivnom monetarnom/fiskalnom politikom (npr. smanjenje poreza, kamatnjaka)

2. toka C ostvaruje se UR ali i deficit u BP. Potrebna je devalvacija domade valute izvoz postaje konkurentniji i uvoz se smanjuje. Moramo poduzeti mjere restriktivne monetarne/fiskalne politike kako bi smanjili domadu potronju

3. toka B ostvaruje se VR i postoji inflacija. Mora se smanjiti potronja putem restriktivne monetarne/fiskalne politike i revalvirati nacionalnu valutu

4. toka D ostvaruje se VR u podruju recesije. Treba povedati domadu potronju ekspanzivnom monetarnom/fiskalnom politikom i devalvirati nacionalnu valutu

5. toka F najgora situacija; deficit VR i recesija. Ako bi primijenili mjere ekspanzivne monetarne/fiskalne politike, povedali bi domadu potronju i zaposlenost. Ali bi se povedao uvoz i deficit bi bio jo vedi, smanjile bi se devizne rezerve i novana masa to bi utjecalo na povedanje zaposlenosti. Treba devalvirati nacionalnu valutu i mora biti popradena mjerama za povedanje konkurentnosti domadeg gospodarstva

6. toka H suficit u BP i inflacija. Treba revalvirati nacionalnu valutu zbog suficita. 7. toka I suficit u BP i recesija. Ako primijenimo ekspanzivnu monetarnu/fiskalnu politiku povedat demo

potronju i rijeit demo se suficita u BP, te potaknuti rast zaposlenosti 8. toka G deficit u BP i inflacija. Restriktivna monetarna/fiskalna politika smanjit de deficit BP i ograniiti rast

novane ponude ime de se smanjiti inflacija

21

Na apscisi su prikazane koliine ponude i potranje dolara na promptnom i terminskom tritu.

Povedanje kamatne stope u Parizu -> arbitraeri de povedati plasiranje kapitala na trite u Parizu ->

povedanje ponude dolara na promptnom tritu -> povedanje krivulje ponude sa S$ na S$1 -> smanjuje se

promptni teaj sa R0 na R01 -> u sluaju pokrivanja teajnog rizika istodobno se prodaje dolar na promptnom

tritu, a kupuje na terminskom tritu -> pomak krivulje potranje za dolarima udesno sa D$ na D$1 -> porast

terminskog teaja dolara u Parizu.

Porast kamatne stope u Parizu = pad PT i rast TT dolara.

+/-X% dozvljeno odstupanje od T0

Rezervna svjetska valuta ima neogranienu

konvertibilnost u zlato.

Ostale valute definiraju svoj odnos prema rezervnoj

svjetskoj valuti (dolar - $).

22

Ako je uz krivulju ponude dolara S$, krivulja potranje D1 -> drava ne mora intervenirati.

Porast potranje za dolarima -> pomak krivulje potranje na D2 -> povedava se ravnoteni teaj dolara ->

potranja i ponuda jednake.

Daljnji porast potranje na D3 uz istu ponudu -> drava mora intervenirati.

Drava iz svojih rezervi na tritu prodaje dolare kako bi zadovoljila potranju -> potranja veda od ponude

Drava iz vlastitih rezervi pokriva deficit autonomnih transakcija.

Nastavak vika potranje nad ponudom dobara -> rezerve de se smanjivati -> mogu dosedi kritinu toku ->

drava u nemogudnosti braniti teaj fiksiran na T0.

Ako je dana D$ i S1 -> njihovo sjecite odreuje ravnoteni teaj jednak fiksiranom teaju T0.

Bilanca autonomnih transakcija je u ravnotei -> nije potrebna intervencija niti promjena deviznih rezervi.

Pomak krivulje ponude dolara na S2 -> porast koliine potranje i ponude dolara na Q2 -> potranja i ponuda

jednaki na T0-X% -> bilanca transakcija u ravnotei -> nema promjene rezervi.

23

Daljnji porast ponude dolara -> pomak krivulja na S3 -> neravnotea u bilanci autonomnih transakcija

Teaj T0-X% -Y ponuda dolara Q3 veda je od potranje Q2 za iznos BC -> suficit u bilanci autonomnih

transakcija -> porast deviznih rezervi.

Nastavak takve situacije -> povedanje deviznih rezervi -> porast novane mase -> porast cijena.

IS i LM se sijeku u podruju suficita

visok kamatnjak -> uvoz kapitala

porast rezervi komercijalnih banaka kod

sredinje banke

povedanje novane mase -> LM se pomie u

desno

smanjenje kamatnih stopa sa r0 na r1

smanjenje uvoza kapitala i povedanje

investicija

povedanje nacionalnog dohotka

povedanje uvoza

treba povedati kamatnjak sa r0 na r1 radi

postizanja ravnotee

smanjenje investicija pomak IS krivulje

ishoditu smanjenje nacionalnog dohotka

smanjenje uvoza BP se pomie prema jugoistoku

smanjenje potranje za novcem LM se pomie

prema ishoditu.

24

* ZADACI

MIKROEKONOMSKI MODEL VANJSKE TRGOVINE

1. Izvedite mikroekonomski model vanjske trgovine Hrvatske i Novog Zelanda te funkcije ponude izvoza i potranje za

uvozom ako za zemlje vrijede sljedede funkcije:

H D = 50-10p

S =10+10p

_____________

NZ D = 70-10p

S = -10+10p

______________

DH = SH

50-10p = 10+10p

20p = 40

p = 2

DH = SH = 30 C (30,2)

DUH = DH- SH

DUH = 50-10p-10-10p

DUH = 40-20p (20,1)

SEH = SH -DH

SEH = 10+10p-50+10p

SEH = - 40+20p (20,3)

DNZ = SNZ

70-10p = -10+10p

-20p = -80

p = 4

DNZ = SNZ = 30 C (30,4)

DUNZ = DNZ-SNZ

DUNZ = 70-10p+10-10p

DUNZ = 80-20p (20,3)

SENZ = -10+10p-70+10p

SENZ = -80+20p (20,5)

25

2. Pri kojoj cijeni i koliko borovnica razmjenjuju Portugal i Francuska ako su dane funkcije navedene u nastavku.

Izvedite funkcije ponude izvoza i potranje za uvozom.

P D = 100-20p

S = 20+20p

_____________

F D = 80-10p

S = 40+20p

_____________

DP = SP

100-20p = 20+20p

-40p = -80

p = 2

DP= SP = 60 C (60,2)

DUP = DP- SP

DUP = 100-20p-20-20p

DUP = 80-40p (40,1)

SEP = SP-DP

SEP = 20+20p-100+20p

SEP = -80+40p (40,3)

DF = SF

80-10p = 40+20p

-30p = -40

p = 1.33

DF = SF C (66.67,1.33)

DUF = DF-SF

DUF = 80-10p-40-20p

DUF = 40-30p (20.2,0.66)

SEF = SF DF

SEF = 40+20p-80+10p

SEF = -40+30p (20,2)

! ! Cijena u Francuskoj (p=1,33) je nia od cijene u Portugalu (p=2) te Francuska ima motiv za izvoz FRANCUSKA JE

IZVOZNIK, A PORTUGAL UVOZNIK ! POTREBNO JE IZJEDNAITI PONUDU IZVOZA FRANCUSKE I POTRANJU ZA

UVOZOM PORTUGALA SEF = DUP

SEF = DUP

-40+30 p = 80-40 p

70 p = 120

p = 1.71

SEF = DUP = 11.43

3. Izvedite krivulje ponude izvoza i potranje za uvozom Tunisa i Hrvatske te mikroekonomski model vanjske trgovine,

utvrdite ravnotenu cijenu i koliinu dobra koja de se pri njoj razmjenjivati ako je:

T D = 60-10p

S = 20+20p

_____________

H D = 80-10p

S = -20+10p

_____________

DT = ST

60-10p = 20+20p

-30p = -40

p = 1.33

DT = ST = 46.67 C (46.67,1.33)

DUT = DT-ST

DUT = 60-10p-20-20p

DUT = 40-30p (20.2,0.66)

SET = ST DT

SET = 20+20p-60+10p

SET = -40+30p (20,2)

DH = SH

80-10p = -20+10p

-20p = -100

p = 5

DH = SH = 30 C (30,5)

DUH = DH-SH

DUH = 80-10p+20-10p

DUH = 100 -20p (20,4)

SEH = SH DH

SEH = -20+10p-80+10p

SEH = -100+20p (20,6)

Cijena u Tunisu (p=1.33) je nia od cijene u Hrvatskoj (p=5) te Tunis ima motiv za izvoz Tunis je izvoznik, a Hrvatska

uvoznik SET= DUH

SET = DUH -40+30p = 100 -20p 50p = 140 p = 2.8 SET = DUH = 44

26

TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI D. RICARDA

1. Navedite pretpostavke Ricardove teorije komparativnih prednosti !

Pretpostavke: 10. jedini input u procesu proizvodnje je rad 11. ukupna koliina rada u svakoj zemlji je fiksna i sve su jedinice rada identine 12. rad je savreno mobilan izmeu alternativnih proizvodnji unutar zemlje 13. rad je potpuno nemobilan meu dravama (zato se plade razlikuju razliita proizvodnost rada) 14. cijena proizvoda utvruje se na osnovi uloenog rada 15. razina tehnologije je dana i razlikuje se izmeu dvije zemlje 16. postoji puna zaposlenost 17. postoji savrena konkurencija na meunarodnom tritu 18. zanemaruju se transportni trokovi

2. a) Objasnite u kojim proizvodima zemlje imaju komparativnu prednost ako proizvodnja za 1 sat izgleda kako

slijedi:

Proizvod Zemlja A Zemlja B

Jagode 40 15

Masline 30 20

Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji J i M

40>15; 30>20

AJ:BJ = 40 : 15 = 40/15 = 8/3

AM:BM = 30 : 20 = 30/20 = 3/2

Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji J

Zemlja B u ima komparativnu prednost u proizvodnji M

(Korist za zemlju A je u proizvodnji J veda 8/3>3/2 pa ima komparativnu prednost u proizvodnji J, specijalizirat de se u

proizvodnji J. Odnos proizvodnosti je manje nepovoljan za zemlju B u proizvodnji M 3/2 4/3 (ne pripada u zadani interval za

zemlju B) predstavlja podruje autarkije zemlje B

27

GRANINI SLUAJEVI ! !

(Iz zadanog intervala razmatraju se granini sluajevi, dakle, kada je pJ/pM=0,75, pJ/pM=1 i pJ/pM=1,33)

pJ/pM = 0,75

J = 0,75M

Zemlja A za 40 J 30 M

1h = 1h

Zemlji A se ne isplati razmjena ved ona mora dobiti VIE

OD 0,75 M.

(U nastavku se komentira navedeni granini sluaj za

zemlju B, ali ved je zakljueno da se razmjena ne isplati.)

pJ/pM = 0,75

Zemlja B za 30 M 40 J

1,5 h < 2,67 h

Pri ovom odnosu cijena zemlji B se isplati razmjena

pJ/pM = 1 J = M

Zemlja A

40 J 40 M

1 h < 1,33 h

Razmjena se isplati.

Zemlja B

40 M 40 J

2 h < 2,67 h

Razmjena se isplati.

Pri ovom odnosu cijena isplati se razmjena i zemlji A i

zemlji B. !!

pJ/pM = 1,33 1J = 1,33M

Zemlja A

40 J 53,2 M,

1 h < 1,77 h

Razmjena se isplati.

Zemlja B

53,2 M 40 J

2,66 h = 2,66 h

Razmjena se ne isplati.

1 J mora biti MANJI OD 1,33 M.

(0,75 < pJ/pM < 1,33)

3. Proizvodnja po satu izgleda kako slijedi:

Proizvod Italija Grka

Stolice 50 25

Mandarine 40 30

a) Objasnite u kojim proizvodima zemlje imaju apsolutnu i komparativnu prednost?

Italija ima apsolutnu prednost u proizvodnji S i M

(Italija proizvodi vie S i M u jednom satu u odnosu na Grku

50>25; 40>30)

IS:GS = 50 : 25 = 2

IM:GM = 40 : 30 = 1,33

Italija ima komparativnu prednost u proizvodnji S

Grka ima komparativnu prednost u proizvodnji M

(odnos proizvodnosti je manje nepovoljan u proizvodnji M)

b) Odredite interval cijena u kojem de razmjena biti obostrana i probitana?

I M / S = 40/50 = 0,8 = pS/pM

G M / S = 30/25 = 1,2 = pS/pM

Odnos cijena = granina stopa transformacije

INTERVAL CIJENA = 0,8 < pS/pM < 1,2

28

c) Prikaite grafiki podruje uzajamno probitane razmjene.

d) Komentirajte granine odnose cijena.

ps/pM = 0,8

S = 0,8 M

ITALIJA

50 S = 40 M

1h = 1h

Razmjena se ne isplati.

GRKA

40 M = 50 S

1,33 h < 2 h

Razmjena se isplati.

Odnos cijena mora biti > 0,8

ps/pM = 1

S = M

ITALIJA

50 S = 50 M

1 h < 1,25 h

Razmjena se isplati !!!

GRKA

50 M = 50 S

1,67 h < 2 h

Razmjena se isplati !!!

ps/pM = 1,2

S = 1,2 M

ITALIJA

50 S = 60 M

1 h < 1,5 h

Razmjena se isplati.

GRKA

60 M = 50 S

2 h = 2 h

Razmjena se ne isplati.

Odnos cijena mora biti < 1,2

e) Ukoliko Italija raspolae s 2 jedinice rada, kao i Grka, prikaite tabelarno mogudu proizvodnju, krivulje proizvodnih

mogudnosti, utjecaj specijalizacije na potronju ako je pS/pM=1 i koristi od vanjske trgovine (Ricardova teorija

konstantnih prinosa).

Proizvod Italija Grka

Stolice 100 50

Mandarine 80 60

Tablica mogude proizvodnje =

Tablica proizvodnje po satu x raspoloivi rad

29

(50x2=100; 25x2=50; 40x2=80; 30x2=60)

4. Proizvodnja po satu u zemlji Z i zemlji B navedena je u nastavku:

Proizvod ZZeemmlljjaa ZZ ZZeemmlljjaa BB

KKaavvaa 80 20

CCiimmeett 40 30

a) Objasnite u kojim proizvodima zemlje imaju apsolutnu i komparativnu prednost?

Zemlja Z ima apsolutnu prednost u proizvodnji K i C

(Zemlja Z proizvodi vie K i C u jednom satu u odnosu na zemlju B

80 > 20; 40 > 30)

ZK:BK= 80 : 20 = 4

ZC:BC= 40 : 30 = 1,33

Zemlja Z ima komparativnu prednost u proizvodnji K

Zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji C

(Odnos proizvodnosti je manje nepovoljan u proizvodnji C)

b) Odredite interval cijena u kojem de razmjena biti obostrana i probitana?

Z C / K = 40/80 = 1/2 = pK/pC

B C / K = 30/20 = 3/2 = pK/pC

Odnos cijena = granina stopa transformacije

INTERVAL CIJENA = 1/2 < pK/pC < 3/2

0,5 < pK/pC < 1,5

c) Prikaite grafiki podruje uzajamno probitane razmjene i komentirajte granine sluajeve.

30

pK/pC = 0,5 K = 0,5 C

Zemlja Z

80 K = 40 C

1 h (80:80=1) = 1 h (40:40=1)

1h = 1h

Razmjena se ne isplati.

Zemlja B

40 C = 80 K

1,33 h (40:30=1,33) = 4 h (80:20=4)

1,33 h < 4 h

Razmjena se isplati.

Odnos cijena mora biti > 0,5

pK/pC = 1

K = C

Zemlja Z

80 K = 80 C

1 h (80:80=1) = 2 h (80:40=2)

1h < 2 h

Razmjena se isplati.

Zemlja B

80 C = 80 K

2,67 h (80:30=2,67) = 4 h (80:20=4)

2,67 h < 4 h

Razmjena se isplati.

pK/pC = 1,5

K = 1,5 C

Zemlja Z

80 K = 120 C

1 h (80:80=1) = 3 h (120:40=3)

1h < 3h

Razmjena se isplati.

Zemlja B

120 C = 80 K

4 h (120:30=4) = 4 h (80:20=4)

4 h = 4 h

Razmjena se ne isplati.

Odnos cijena mora biti < 1,5

d) Uz pretpostavku da zemlja Z i zemlja B raspolau s 2 jedinice rada prikaite tabelarno mogudu proizvodnju,

krivulje proizvodnih mogudnosti, utjecaj specijalizacije na potronju ako je pS/pM=1 i koristi od vanjske trgovine.

31

EFEKTIVNA CARINSKA ZATITA

ej = stopa efektivne carinske zatite

tj = nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda sektora j

gij = utroak uvoznih proizvoda sektora i po jedinici finalnih isporuka sektora j

ci = nominalna carinska stopa na uvoz intermedijarnih proizvoda

dj = dodana vrijednost po jedinici finalnih isporuka sektora j ( dj = 1 mj )

mj = uvozni koeficijent

1. Nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda sektora j je 60%, nominalna carinska stopa na uvoz

inermedijarnih proizvoda je 10%. Ukupni uvozni koeficijent sektora j je 50%. Kolika je stopa efektivne carinske zatite

sektora j?

tj = 60% = 0,6

ci = 10% = 0,1 ej = =

mj = 50% = 0,5

ej = ?

1. tj>ci ej>tj

2. tj=ci ej=tj=ci

> Primjer: tj = ci = 60% ej=

3. tj Primjer: ci = 0 ej =

IIT INDEKS

Indeks je u rasponu od 0 (nema intra industrijske trgovine) do 1 (100% - sva trgovina je intra industrijska).

to je blii 0, manje je zatupljena intraindustry trade u odnosu na interindustry trade.

to je blii 1, intraindustry trade je znaajnija u odnosu na interindustry trade.

IIT = 1 - MX

MX

X izvoz M uvoz

j

iij

d

cgtj * %1105,0

55,0

5,01

1,05,06,0

%605,0

3,06,0

5,01

6,05,06,0

%205,0

1,0

5,01

5,04,03,0

%101,02,0

02,0

2,0

4,08,03,0

%101,05,0

05,0

5,0

1,05,00

%1205,0

06,0

32

Primjer 1.

SAD uvozi odjedu u vrijednosti $150,000 iz Indije.

- Nema intra-industrijske razmjene.

Primjer 2.

SAD uvozi raunala u vrijednosti $150,000 iz Japana, a istovremeno izvozi raunala u Japan u vrijednosti $150,000.

- 100% trgovine raunalima predstavlja intra-industrijska razmjena.

BILANCA TEKUDIH TRANSAKCIJA

Raun inozemstva:

(E U) + (TRI + TRG) + L = 0

TRI privatni transferi

TRG dravni transferi

L neto zaduenje

Y = (C + I + G) = TB

TB = X U

U > X deficit u BTT

U < X suficit u BTT

* BILJEKE:

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

0000,150

000,15011IndexIIT

MX

MX

1000,150000,150

000,150000,15011IndexIIT

MX

MX