MEĐUNARODNA EKONOMIJA

P08: “Multilateralna i preferencijalna trgovinska liberalizacija ”

Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

Ponovimo..

• Slobodna razmjena dovodi do :– maksimizacije blagostanja u zemljama sudionicama

– povećanja efikasnosti proizvodnje, postizanja ekonomije obujma

• Ograničenja slobodne trgovine: argumenti uvođenja protekcionističkih mjera i tržišne nesavršenosti

Multilateralna vs. preferencijalna trgovinska liberalizacija

• Smanjenje ograničenja slobodnoj trgovinskoj razmjeni

• Multilateralna trgovinska liberalizacija vezana uz djelovanje GATT i kasnije WTO

• Preferencijalna trgovinska liberalizacija vezana uz trgovinske aranžmane prema kojima pojedine zemlje međusobno smanjuju carine

Multilateralna trgovinska liberalizacija – povijesni razvoj

• Odluka o osnivanju ITO - na konferenciji u Havani 1947.-1948.

• Ciljevi “Havanske povelje ”…Unapređenje i proširenje međunarodne trgovine na osnovi multilateralizma i nediskriminacije...”

• Regulira trgovinska pitanja po određenim načelima

• Nije ratificirana pa ITO nije osnovana

• 1947.godine potpisan je GATT (General Agreement on Tariffs and Trade, Opći sporazum o carinama i trgovini)

• Stupio je na snagu 1. siječnja 1948.godine

5

Multilateralna trgovinska liberalizacija (GATT vs. WTO)

• GATT (eng. General Agreement on Trade and Tarrifs)

• Utemeljen 1947. godine nakon konferencije u Bretton Woodsu održane 1944. godine

• WTO (eng. World Trade Organization) Svjetska trgovinska organizacija utemeljena 1995. godine u sklopu Urugvajske runde

• GATT predstavlja sporazum, a WTO organizaciju

Razlike GATT-a i WTO-a:

1. GATT je bio međunarodni multilateralni sporazum, a WTO je međunarodna organizacija (institucija) koja ima svoje organe,

2. GATT je bio zamišljen kao privremeni sporazum, dok su sporazumi koje potpisuju članice WTO-a trajni i potpuni dokumenti;

3. GATT je pokrivao isključivo trgovinu robom, dok WTO pokriva i usluge i intelektualno vlasništvo;

4. Efikasnost sustava za rješavanje sporova je znatno bolja i brža kod WTO-a nego kod GATT-a (eng. Dispute settlement mechanism).

7

Principi GATT-a

1. Princip nediskriminacije

2. Princip nacionalnog tretmana

3. Princip zaštite domaće privrede carinama

4. Princip daljnjeg smanjivanja carina multilateralnim pregovorima

5. Transparentnost

8

1. Princip nediskriminacije

• Davanje statusa najpovlaštenije nacije (MFN) od strane jedne zemlje članice GATT-a nekoj drugoj, povlači za sobom obvezu te zemlje da taj status da i svim ostalim članicama GATT-a

9

2. Princip nacionalnog tretmana

• Domaća (lokalna) i uvozna roba moraju se tretirati jednako

• Primjenjuje se nakon što je roba prešla granicu (carinjenje)

10

3. Princip zaštite domaće privrede carinama

• Nastoje se smanjiti necarinska ograničenja vanjskoj trgovini (kvote)

• Uvođenje prepreka VT prihvatljivije u vidu carinskih ograničenja

• Iznimka su poljoprivredni proizvodi i teži poremećaji u eksternoj ravnoteži (bilanci plaćanja)

11

4. Princip daljnjeg smanjivanja carina multilateralnim pregovorima

• Zahtijeva da se različite carinske tarife zemalja članica postepeno smanjuju

• Takvo smanjivanje carina radi se kroz runde pregovora u sklopu GATT-a/WTO-a

12

5. Princip transparentnosti

• Uvođenje ograničenja kao Drugo najbolje rješenje mora biti transparentno

• Preferiraju se carine naspram drugih necarinskih ograničenja vanjske trgovine

13

Runde pregovora u sklopu GATT-a i WTO

Runda Period

Ženevska 1947.

Anncyeva 1949.

Torquayeva 1951.

Ženevska 1956.

Dillonnova 1960. – 61.

Kennedyeva 1964. – 67.

Tokijska 1973. – 79.

Urugvajska 1986. – 1994.

Doha 2001. - danas

GATT-runde pregovora

Broj runde

Vrijeme održavanja pregovora

Mjesto održavanja pregovora

Naziv runde Efekti sniženja prosječne carinske stope u %

Broj sudionika

1. 1947. Geneva 19 23

2. 1949. Anecy 2 13

3. 1951. Torquay 3 38

4. 1956. Geneva 4 26

5. 1961.-1962. Dillonova 5 26

6. 1964.-1967. Geneva Kennedyeva 35 62

7. 1973.-1979. Geneva Tokijska 26,4 102

8. 1986.-1994. Punta del Este Urugvajska 40 123

GATT- runde pregovora

• U prvih pet rundi postignuto je prosječno smanjenje carina od 73% na industrijske proizvode.

• Veliko sniženje carina postignuto je u posljednje tri runde.

Urugvajska runda (1986.-1994.)

Rezultati:

• Smanjenje carina na industrijske proizvode za prosječno 34% (kod razvijenih zemalja to je smanjenje iznosilo 40%);

• Kvantitativna ograničenja uvoza poljoprivrednih proizvoda i ostala necarinska ograničenja moraju se zamijeniti carinama.

• Potpisan je sporazum o intelektualnom vlasništvu (patenti, zaštitni znakovi, autorska prava);

• sporazum o trgovini uslugama (GATS) i

• Osnovana je WTO (počela je s radom 1. siječnja 1995. godine).

Svjetska trgovinska organizacija(World Trade Organisation)

• Multilateralni sporazumi: GATT, GATS i TRIPS (Trade Related Intellectual Property Rights, Trgovinski aspekti prava na intelektualno vlasništvo)

• DSM- Dispute Settlement Mechanism

Ciljevi WTO-a

1. Postavljanje i održavanje funkcionalnog i trajnog multilateralnog trgovinskog sustava;

2. smanjenje carina i drugih prepreka trgovini;

3. uklanjanje diskriminacije u međunarodnim trgovinskim odnosima;

4. integracija zemalja u razvoju u svjetski multilateralni trgovinski sustav;

5. povećanje životnog standarda;

6. dostizanje pune zaposlenosti;

7. gospodarski rast;

8. povećanje trgovine dobrima i uslugama;

9. zaštita okoliša itd.

Temeljne zadaće WTO-a:

1. Podrška primjeni trgovinskih sporazuma;

2. forum za trgovinske pregovore;

3. rješavanje trgovinskih sporova;

4. analiza i nadzor nacionalnih trgovinskih politika;

5. suradnja s drugim međunarodnim organizacijama;

6. tehnička suradnja i pomoć zemljama u razvoju i slabo razvijenim zemljama.

Hrvatska i WTO

• 1993. godine Hrvatska je službeno zatražila pokretanje postupka za pristupanje tadašnjem GATT-u

• 30. studenoga 2000. godine postala punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije

• Svake godine donosi novu Uredbu o carinskoj tarifi s nižim carinskim stopama.

Područja koja pokriva GATT su:

• poljoprivreda;• zdravstvena regulativa za prehrambene proizvode;• tekstil i odjeća;• standardi proizvoda;• mjere investiranja;• antidampinške mjere;• metode vrednovanja carina;• pravila o porijeklu;• pregled prije isporuke;• dozvola uvoza;• subvencije;• zaštitne carine.

Područja koja pokriva GATS su:

1. Transport2. Osiguranje3. Obrazovanje4. Telekomunikacije

Aneksi GATS-a:• kretanje osoba• financijske usluge• telekomunikacije• usluge u zračnom prometu.

TRIPS pokriva sljedeća područja:

• autorska prava• zaštitne znake• zemljopisne znake• patente• industrijski dizajn• neotkrivene informacije (uključujući i poslovne

tajne).

Preferencijalna trgovinska (regionalna) liberalizacija

Razlozi nastanka:• Potražnja za integracijom• Ponuda za integracijom• Vođa integracije

• nametnuti pravila integracije• snositi troškove integracije

• Motivi privređivanja• ekonomski probitak - PROFIT• kapitalistički način proizvodnje

PROFIT = PRIHODI - RASHODI

Regionalne integracije - razlozi nastanka -

Ekonomski i politički razlozi za regionalnom liberalizacijom

Ekonomski razlozi• potraga za većim tržištem• dublja integracija• obrana od konkurencije• privlačenje investicija• lakši pristup tržištu

Politički razlozi• pregovaračka moć• prevencija napuštanja političkih /ekonomskih reformi• osigurati ili nagraditi političku potporu

Ključne karakteristike regionalne liberalizacije

• Preferencijalna liberalizacija– Ograničenja se uklanjaju samo na trgovinu sa

izabranim zemljama (DISKRIMINIRAJU se ostale zemlje)

• Ne mora biti striktno regionalna• Često ne obuhvaća sve sektore

Osnove teorije koristi i troškova regionalizma

• Svako uklanjanje trgovinskih ograničenja je dobro?

-> NE, jer• Parcijalna liberalizacija ne uklanja diskriminaciju

između izvora ponude (domaće vs. inozemne); ona samo premiješta diskriminaciju (s jednog na drugi inozemni izvor ponude)

Različite razine trgovinske liberalizacije

• Unilateralna– Pojedine zemlje smanjuju ili uklanjaju trgovinska

ograničenja na uvoz iz svih zemalja bez da ostale zemlje uzvraćaju istim povlasticama

• Bilateralna ili regionalna– Međusobno snižavanje ili uklanjanje ograničenja na

trgovinu između dvije (bilateralna) ili grupa (regionalna) zemalja

• Multilateralna– Međusobno smanjivanje (u praksi) ili uklanjanje (u

principu) ograničenja u trgovini između svih zemalja članica WTO

30

Preferencijalni trgovinski sporazumi

• PTA (eng. Preferential Trade Agreements)• Zemlje dogovaraju preferencijalne trgovinske aranžmane u

kojima međusobno smanjuju carine međusobno ali ne i prema ostatku svijeta

• Princip najpovlaštenije nacije u sklopu GATT-a zabranjuje ovakve aranžmane

• Formiranje PTA je dopušteno ako rezultira slobodnijoj razmjeni među dvjema zemljama

• Problem: previše malih grupa – koordinacijski neuspjeh

Efekti PTA

• Efekt liberalizacije• Efekt distorzije• Efekt stvaranja trgovine• Efekt skretanja trgovine

32

Povijest PTA

• 2 vala:• Prvi: Treaty Of Rome 1957., Andean Pact,

CARICOM• Drugi: NAFTA, Mercosur, Andean Community,

FTAA, ASEAN• Treći val također moguć – krah Doha sporazuma

(Cancun)

33

Ekonomske integracije u svijetu

• European Free Trade Association (EFTA)• Central European Free Trade Area (CEFTA)• North American Free Trade Agreement (NAFTA)• European Union (EU)• Union of South American Nations (UNASUR)• Central American Common Market (CACM)• Latin American Free Trade Association (LAFTA)• Southern Common Market (Mercosur)• Free Trade of the Americas (FTAA)

Ekonomske integracije

• APEC – Asia Pacific Economic Cooperation• CEFTA - Central European Free Trade Area• EU - European Union• NAFTA – North America Free Trade Area

- ekonomije visokog i srednje visokog dohotka

Ekonomske integracije- Latinska Amerika i Karibi

• ACS – Association of Caribbean States• Andean Group• CACM- Central American Common Market• CARICOM – Caribbean Community and Common

Market• Central American Group of Four• Group of Three• LAIA – Latin American Integration Association• MERCOSUR – Southern Cone Common Market• OECS – Oganisation of Eastern Caribbean States

Ekonomske integracije- Bliski Istok i Azija

• Arab Common Market• ASEAN – Association of South- East Asian Nations• Bangkok Agreement• Eaec – East Asian Economic Caucus• ECO – Economic Cooperation Organisation• GCC – Gulf Cooperation Council• SAARC – South Asian Association for Regional

Cooperation• UMA – Arab Maghreb Union

Ekonomske integracije- Afrika

• CEMAC – Economic and Monetary Community of Central Africa• CEPGL – Economic Community of the Countries of the Great Lakes• COMESA – Common Market for Eastern and Southern Africa• Cross- Boarder Initiative• ECCAS- Economic Community of Central African States• ECOWAS – Economic Community of West African States• Indian Ocean Commission• MRU – Mano River Union• SADC – Southern African Development Community• UDEAC – Central African Customs and Economic Union• UEMOA - West African Economic and Monetary Union

38

Jesu li PTA dobri ili loši?

• Ovisi o efektima na intra-regionalnu razmjenu, treće zemlje i multilateralne sporazume – EFEKT STVARANJA TRGOVINE (eng. trade

creation)– EFEKT SKRETANJA TRGOVINE (eng. trade

diversion)

39

Argumenti pro

• Efekt stvaranja trgovine• Novi tokovi investicija i tehnologije među zemljama

potpisnicama• Privrženost budućoj zajedničkoj trgovinskoj politici• Veća fleksibilnost u odnosu na multilateralne

sporazume• Lakše donošenje odluka, manje sudionika, itd.

40

Argumenti contra (1)

• Efekt skretanja trgovine – PTA mogu rezultirati uvozom robe iz manje efikasne zemlje s većim troškovima, umjesto uvoza iz zemlje s nižim troškovima

• Konačan rezultat može biti gubitak društvenog blagostanja

41

Argumenti contra (2)

• Diskriminacija prema zemljama nečlanicama PTA• Smanjena inicijativa za multilateralnom

liberalizacijom• Preklapanje s postojećim trgovinskim sporazumima s

drugim zemljama (tzv. spaghetti bowl)

42

“Spaghetti bowl”

Izvor: Devlin i Estevadeordal (2004)

43

“Spaghetti bowl” – Azija i Oceania

44

Podjela ekonomskih integracija (prema B. Balassa)

Razina integracije Eliminiranje carine na intraregionalnu

trgovinu

Eliminiranje carine na intra

trgovinu i uvođenje

zajedničke eksterne carine

Slobodno kretanje rada i kapitala

Koordinacija ekonomske politike

i harmonizacija standarda

PTA

Zona slobodne trgovine (FTA)

Carinska unija

Zajedničko tržište

Ekonomska i monetarna unija

Politička zajednica

- - -

- -

-

- - -

jači

na in

tegr

aci

je

45

• Formiranjem zone slobodne trgovine (Free trade area) npr. (EFTA, CEFTA, NAFTA) zemlje sudionice:

– ukidaju carine u međusobnoj trgovini

– svaka zemlja zadržava vlastitu carinsku strukturu u razmjeni sa zemljama izvan zone

– ako su carine različite

• opasnost da se roba koja potječe izvan unije uveze u zemlju s visokom carinom indirektno kroz zemlju s niskom carinom – rješenje – uvođenje certifikata o podrijetlu robe (rules of origin)

46

• Carinska unija (Custom union) npr. Zollverein (ustanovljen 1834. u Njemačkoj) – Ukidaju se sve carine u međusobnoj razmjeni– Primjena zajedničke carinske tarife u razmjeni sa

zemljama izvan unije • Zajedničko tržište (Common market)

– Ima sva obilježja carinske unije– Dodatno omogućuje slobodno cirkuliranje rada i kapitala

među zemljama članicama• Ekonomska zajednica (Economic union) npr. Benelux

(Belgija, Nizozemska i Luxembourg)– Zemlje članice usklađuju svoje ekonomske politike

(monetarnu i fiskalnu)

47

Zona slobodne trgovine (FTA)

%3SLOt

t=0%

%5HRVt

48

Pravila o podrijetlu robe

• Ako su carine prema ostatku svijeta različite, Hrvatska bi mogla preko Slovenije uvesti dobro X jeftinije

0% + 3% < 5%• Riječ je o otklonu trgovine (eng. trade deflection)• Ovaj problem se rješava uvođenjem certifikata o

podrijetlu robe (eng. rules of origin)

Pravila o podrijetlu robe

• Da odrede porijeklo dobara u slučajevima kada se proizvodnja obavlja u nekoliko zemalja

• Osnovni princip za određivanje je tzv. “značajna transformacija”– Prema dodanoj vrijednosti u

proizvodnji/preradi– Prema promjeni u carinskoj klasifikaciji

Otklon trgovine

• Smanjuje carinske prihode koje bi zemlje s visokim carinama inače (bez FTA) prikupile

• Slabljenje zaštitnog efekta trgovinskih politika u zemljama s visokom carinom

51

Carinska unija

%3 HRSLO tt

t=0%

52

Obilježje carinske unije

• Zemlje koje formiraju carinsku uniju ukidaju sve carine u međusobnoj razmjeni, ali primjenjuju zajedničku carinsku tarifu u razmjeni sa zemljama izvan unije

53

Zajedničko tržište

• … ima sva obilježja carinske unije, ali još dodatno omogućuje slobodno kretanje rada i kapitala među zemljama članicama

54

Ekonomska i monetarna unija

• Predstavlja najviši stupanj ekonomske integracije• Zemlje članice usklađuju svoju cjelokupnu

ekonomsku politiku (monetarnu, fiskalnu,…).

55

Efekt stvaranja trgovine

• Jacob Viner (1950) The Customs Union Issue • Efekt stvaranja (kreiranja) trgovine (eng. trade

creation) nastaje kad se jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača iz unije

56

Efekt skretanja trgovine

• Efekt skretanja trgovine (eng. trade diversion) nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije zamjenjuje skupljim proizvodom iz unije

57

Statička analiza

twS

EUS

wS

Q

P

D

0

S

E

I GF

H C D

MLa b c d

eKJ

wP

tP

EUP t%

wP

tP

EUP

- svjetska cijena

- cijena u maloj zemlji uz carinu t%

- cijena u EU

1Q 2Q3Q 4Q

58

Efekti na blagostanje

• Efekt stvaranja trgovine– Cijena pada s Pt na PEU kao posljedica integracije– Pada proizvodnja, raste potrošnja, raste uvoz– Povećava se potrošačev višak za a+b+c+d– Smanjuje se proizvođačev višak za a

59

Efekti na blagostanje, nast.

– Dolazi do redistribucije dohotka od proizvođača ka potrošačima

– Smanjuju se državni prihodi od carine nakon integracije s EU za c i e

– Neto efekt =a+b+c+d-a-c-e=b+d-e– Efekt stvaranja trgovine povećava blagostanje

male zemlje nakon integracije s carinskom unijom (EU) za iznos b+d zbog specijalizacije prema komparativnim prednostima

60

Efekti na blagostanje

• Efekt skretanja trgovine– Cijena raste s Pw na PEU kao rezultat skretanja

trgovine– Raste proizvodnja, pada potrošnja, pada uvoz– Negativan efekt skretanja trgovine nastaje kao

posljedica skretanja uvoza iz zemlje s nižom cijenom (PW) u zemlju s višom cijenom (PEU) – površina e

– Rezultat je preferencijalnog tretmana robe iz zemlje članice CU

61

Neto efekt na blagostanje zemlje

• Neto efekt=efekt stvaranja + efekt skretanja trgovine• Neto efekt = b+d-e

62

Efekt stvaranja i skretanja trgovine kod carinske unije

• P: Što bi se dogodilo sa neto efektom na blagostanje kada bi carinsku uniju činile sve zemlje svijeta?

• O: Neto efekt bi bio isključivo pozitivan jer bi izostao efekt skretanja trgovine

63

Dinamička analiza

• Najveća korist od kreiranja carinske unije– Povećana konkurencija– Djelovanje ekonomije obujma– Stimuliranje investicija– Racionalnije korištenje proizvodnih inputa

64

Carinska unija u odnosu na zonu slobodne trgovine

• FTA – usporedivo s CU, bez zajedničke carine prema trećim zemljama

– Mogućnost prevara

– Roba iz RoW za tuzemstvo – ulaze kroz partnera ako ima nisku carinu – otklanjanje trgovine ( ‘trade deflection’)

– Pravila podrijetla određuju gdje je proizvedeno

– Poteškoće: provedba, prikriveni protekcionizam

• Većina preferencijalnih sporazuma u svijetu: FTAs

• CU zahtijeva političku integraciju

• Dogovor o razini CET i kako je promijeniti

65

Primjer NAFTA-e

• 1993. osnivanje NAFTA-e• Hufbauer (2005) – NAFTA nije imala učinak

skretanja trgovine za SAD

Pitanja?

04/21/23 66