of 77/77
Medijska pedagogija Docent dr Aleksandra Šindić

Medijsko Vaspitanje Multidisciplinarni Pristup

  • View
    219

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Prezentacije iz medijske pedagogije, mediji i multidisciplinarni pristup.

Text of Medijsko Vaspitanje Multidisciplinarni Pristup

Medijska pedagogija

Medijska pedagogijaDocent dr Aleksandra indi

ta su to mediji?

Mediji u vaspitno-obrazovnom smisluDjeca o svijetu koji ih okruuju najbolje ue iz izvorne stvarnosti, te nije mogue zamijeniti bogatstvo stvarnosti.Ali, nekada nam objektivna stvarnost zbog udaljenosti, sloenosti, opasnosti, nefunkcionalnosti nije pristupana pa se koriste razliite vrste medija. Oni su nosioci pojedinih funkcija stvarnosti, posrednici u nekim didaktikim funkcionalnim vezama, daju podraaj, usmjeravaju panju i proces miljenja, podstiu transfer, pruaju vanjsku pomo itd. Mediji mogu biti:

objekti demonstracije, usmena komunikacija, tampani medij, statine slike, pokretne slike, zvuni film, maine za uenje i sl.

Podjela medijaAuditivni mediji (razliiti nosai zvuka, CD i sl., za nastavu jezika i muzike)Vizuelni mediji (slike, grafiki prikazi, video zapisi, projekcije)Tekstualni mediji (vrsta vizuelnih medija, u 20.v. vana osnova v/o rada, knjige, udbenici, prirunici, biljenice, radni listovi, nastavni listii)Audio-vizuelni mediji (objedinjuju sliku i zvuk, zvuni film, TV i video, CD, DVD, digitalni fotoaparati, nova generacija mobitela, kamere)Raunari sa dodacima: skener, printer, projektor objedinjavanju sve medije koji su savremenu nastavu podigli na visok tehniki nivo. Internet je omoguio da informacije postanu iroko dostupne, omoguio komunikaciju i uenje na daljinu.

Dva oprena stava (za i protiv savremenih medija):Savremeni mediji su tetni jer nas odvajaju od stvarnosti, a kada je rije o v/o radu ine ga odvojenim od stvarnog ivota.Savremeni v/o proces ne moe se zamisliti bez upotrebe medija koji su vaan i nezamjenljiv dio savremene stvarnosti.

Medije moemo uporediti sa energijom toplote. Ako je ne koristimo i ne obuzdamo moemo izgoriti (neinstitucionalizovan i neintencionalan karakter medija), ali ako je obuzdamo onda nam moe sluiti.5Medijska pedagogijaKada govorimo o medijima i pedagogiji prvenstveno se misli na savremene medije, jer oni obiljeavaju dananje vrijeme i diktiraju ivot dananjice.Medijska pedagogija kritiki razmatra negativne i pozitivne strane medija te se bavi problematikom sticanja medijskih kompetencija, medijske pismenosti, medijskim vaspitanjem i obrazovanjem ali s druge strane i spreavanju medijske manipulacije i ovisnosti o medijima.

Televizija, punopravni lan domainstva;Dijete provede vie sati, dana i godina gledanja TVa nego sa svojim roditeljima i uiteljima.

VRIJEME PROVEDENO UZ ELEKTRINE MEDIJE

Neinstitucionalnost i neintencionalnost medija 7TV trei roditelj koji nekada podriva roditeljsko vaspitanje;DVD za maliane, TV, plej stejn, ajpod, tablet, video, Jutjub, internet i druge drutvene mree mogu da smanje vitalni uticaj roditelja i uitelja na vaspitanje djece.

Savremena istraivanja o vremenu provedenom s medijimaProsjean Britanac i Amerikanac u dobi od 6 godina je ve godinu dana na tom uzrastu potroio gledajui tv program.Britanska djeca uzrasta od 11 do 15 godina vie od 50% svog budnog vremena provode ispred nekog ekrana (TV, kompjuterskog, plejstejn, smart telefona i sl.) to je 7,5 sati dnevno pred ekranom.

Tv u djeijoj sobi sve ei... A zato ne i friider?9Djeca tokom svog djetinjstva provedu vie vremena gledajui TV nego to borave u koli.Dijete uz TV provede 5 do 10 puta vie vremena nego u aktivnom kontaktu s roditeljima.Kupovina kompjutera i televizora za djeiju sobu najee se vezuje za viziju dobrostojee, moderne i ugledne porodice.Virtuelni ivot preuzeo je primat nad pravim ivotom u pogledu naina kako ovjek provodi slobodno vrijeme od 2000. godine.

Alarmantni pokazatelji, virtuelni mediji su toliko privlani da ljudi svoje slobodno vrijeme radije provode u virtuelnom svijetu, nego u stvarnom svijetu npr. U druenju s prijateljima, etnji, sportu i rekreaciji, razgovorima, njegujui kune ljubimce ili u nekom hobiju...10

Savremeni mediji i djeiji razvoj, uenje i vaspitanje multidisciplinarni problemKod vatre je nas daleki predak odmah mogao da uoci posljedice nepravilnog koristenja, a kod medija situacija je drugacija12Medijska pedagogija i psihologijaPsihologija je deskriptivna nauka, Pedagogija je normativna nauka. Psihologija opisuje i ukazuje na uzrono-posljedine veze izmeu koritenja medija i djeijeg ponaanja, razvoja i uenja. Bavi se uvidom i konstatacijom ta se moe i smije oekivati od djece u kontekstu medija.Pedagogija koristi psiholoka znanja da u skladu s njima osmisli v/o proces, postavi smjernice i principe kojim e se postii ono pozitivno a izbjei ono negativno ta je psihologija konstatovala. Odluuje ta i kako treba initi u v-o procesu da se podri djeiji razvoj i steknu znanja u skladu s uzrastom. Medijska pedagogija razvija medijsku didaktiku i metodiku, razrauje i rasporeuje sadraje, dozira aktivnosti, predvia ishode, sredstva i metode u skladu sa specifinostima odreenih uzrasnih perioda.

UTICAJ ELEKTRONSKIH MEDIJA NA FORMIRANJE REALNE SLIKE O SVIJETU

Subliminalni uticaji idu ispod praga svijesti te utiu sugestivno i manipulativno i na odraslog ovjeka (da nije tako reklame koje se prikazuju u svim dobrim filmovima i serijama ne bi se emitovale, a naruilac ih ne bi skupo platio). Mediji mogu uticati na stvaranje zabluda i predrasuda kod odraslih o politikim, ratnim i ekonomskim zbivanjima ako su glavni izvor informacija.Manipulacija, koristi se podsvjesni nivo i koristi se neinformisanje i neznanje. Djeca vise otvorena za podsvjesne uticaje, vise neinformisana i neiskusna. 15

Djeca neselektivno i krajnje povodljivo primaju razne podraaje i informacije sa elektronskih medija.

Djeca bre potpadaju pod uticaj medija, kako u pozitivnom tako i negativnom smislu.

Mediji mogu biti tetni za emotivni i psihiki razvoj djeteta koje vie vremena posveuje virtuelnom nego realnom svijetu i dogaajima.

Pozitivno, njemaki nauen kroz njemaki tv program, spontano i bez prisile, kroz zabavu i ugodu... To je pedagoki ideal. Kao to smo vidjeli, odrasli koji imaju ivotnog iskustva i znanja, takoe mogu stei odreene zablude i predrasude na osnovu informacija s Tva iz sfera ivota koji ne poznaju.. Da su mediji rekli Amerikancima koji nikada nisu vidjeli Srbe da Srbima rastu palmice na glavi umjesto kose i da isputaju neartikulisane zvuke, Amerikanci bi povjerovali jer nemaju iskustva u toj sferi ivota. Nisu nikada bili na naim prostorima... ta tek rei za djecu kojoj je najvei dio ivota i svijeta, pa ak i njih samih nepoznanica? Koliko tek oni zabluda, predrasuda, iskrivljenih slika svijeta mogu stei ako nemaju ivotnog iskustva i znanja o realnom svijetu steenog u izvornoj stvarnosti16Dugotrajno funkcionisanje u virtuelnom svijetu dijete moe uiniti odvojenim od stvarnosti.Kada medijska stvarnost zamijeni realnost postavlja se pitanje koliko je realna slika o svijetu koja se formira na ovakav nain?

Dijete preko medija dobija prevakanu stvarnost, tj. Onu stvarnost koja trenutno odgovara onima koji prave program. Ako su to reklame neke proizvodne kue afirmativno e se govoriti o tim proizvodima npr. Da bi sretni i zdravi bili jedite pili...17UTICAJ ELEKTRONSKIH MEDIJA NA FORMIRANJE REALNE SLIKE O SVIJETUDijete putem medija upoznaje savakanu stvarnost. esto su interesi bogatih korporacija koji se svode na profit dominantni u medijima. Oni utiu na razvoj potroakih i povrnih uvjerenja o svijetu. Obilje reklama za sebe ili ak samo proste slike potrone robe kojima smo bombardovani stvorili su jednu nikad zahtjevniju, izrazito materijalistiku generaciju eljnu sticanja.

ELEKTRONSKI MEDIJI I EMOCIJEIstraivanja ukazuju na negativne psiholoke efekte kod odraslih pri gledanju vijesti na TVu kao to je izraena anksioznost, potpuni poremeaj raspoloenja.Djeca iz porodica u kojima nema nasilja ali koja esto gledaju nasilne filmove koji ne sankcioniu nasilje, stiu nasilne predispozicije, tj. situacija postaje slina kao kod djeteta koje dolazi iz porodice gdje je zastupljeno nasilje.

Dnevnik, meteorska kisa, pao avion, covjek ubio zenu pa sebe, starica se bacila s nebodera, propadaju preduzeca, korupcija, ljudi nezaposleni i gladni smak svijeta informacije koje nude mediji trebaju biti bombasticne i prenaglasene da bi privukle paznju javnosti. Njih nije briga kako se informacije odrazavaju na psihicki i mentalni zivot covjeka vec im je bitna gledanost. To im je cilj22ELEKTRONSKI MEDIJI I EMOCIJEStudije pokazuju da su djeca koja dosta vremena provode ispred TV i raunarskih ekrana u prosjeku vie razdraljiva, nervozna, agresivna, depresivna. Brzina i paralelno procesuiranje panje koja zahtjeva informacije, to je glavna odlika digitalnog doba, moe da dovede do smanjenja uestalosti cjelokupnog doivljaja, to dovodi do smanjene osjetljivosti. Ako se u potpunosti ne doivi psiholoko stanje druge osobe jer se stvari odvijaju suvie brzo, to bi moglo da se negativno odrazi i na razvoj moralnosti.

ELEKTRONSKI MEDIJI I EMOCIJEKortikularna kontrola emocija nije jo uspostavljena kod djeteta mlaeg od sedam godina i odrasli je tu da mu pomogne da izae na kraj sa svojim emocijama, dok tv sadraji mogu da podrivaju ovu funkciju roditelja. TV sadraje nasilnog karaktera svakako ne bi smjelo da gleda dijete koje slabo kontrolie tu emociju, a sadraji koji su zastraujui nikako se ne bi smjeli gledati nou pogotova ih ne bi smjela gledati djeca koja su straljivija.

ELEKTRONSKI MEDIJI I PONAANJE (IMITIRANJE PONAANJA)

Zabava sa malih ekrana sve se vie dovodi u vezu sa sklonostima ka nasilnikom ponaanju, sarkastinom ophoenju, netrpeljivosti, svadljivosti, insistiranju na svojim pravima, zahtjevima za momentalno zadovoljenje svojih potreba. Sve ea ubistva i samoubistva mladih dovode se u vezu sa medijskom preputenou mladih

Istraivanje izloeno pred Amerikom psiholokom asocijacijom dolo je do podatka da djeca koja vie igraju video igrice nasilnog sadraja ee dolaze u sukob s autoritetima.Prikazivanje nasilja na zabavan nain degradira mnoge ljudske moralne i drutvene zakone i pravila, ali i obezreuje sam ivot. Porast stope nesocijalizovanog i nemoralnog ponaanja dovodi se u vezu sa neselektivnim sadrajima savremenih medija.ELEKTRONSKI MEDIJI I PONAANJE (IMITIRANJE PONAANJA)ELEKTRONSKI MEDIJI I KONTROLA NAGONAUsljed pretjerane konzumacije medija uoava se erozija djetetove sposobnosti da kontrolie svoje nagone . Djeca postaju impulsivnija.Elektronski mediji pojaavaju elje djece (npr. tome doprinose reklame). Frojd 28Nagon i medijiMediji stimuliu djetetov Id, pri emu se stvara prijatnost i momentalno se odgovara na drai zadovoljstva.

Id je zaduen za nagone, ego je linost, razum, a super ego nadlinost (savjest i moral). Ego i super ego kontroliu id, povlauju mu ili ne.

Mediji takoe povlauju Idu i time preuzimaju i zamjenjuju ostala dva dijela linosti.

Nagon i medijiEgo i super ego gube svoju funkciju kada dijete dugo vremena provodi ispred elektronskih medija. Ovakvo dijete nema vremena da adekvatno razvija druge dijelove svoje linosti (ego i super ego)jer nema priliku da ih upotrebljava, ve konstantno nabildava jedno ego stanje tj. Id. Djeca odrastajui u ovakvim uslovima imaju hiperprodukciju elja, ugodnosti, zadovoljstvo, zabavu, a smanjenu i zakrljalu kontrolu koja moe izai na kraj s nagonima.

Nagon i medijiNeprihvatljivi i neprikladni sadraje nagonske seksualne prirode danas su lako dostupni djeci koja imaju internet i kablovsku TV. Postavljanje brodbend i brauzerskih filtera omoguava odreenu kontrolu i cenzuru ovih sadraja.

Mediji u slubi problema s ishranomNagon za jelom i piem je takoe naglaen i podstaknut sadrajima elektronskih medija (reklame hrane).S ovim je povezan i problem s ishranom. Jedenje pred televizorom utie da i odrasli i djeca jedu znaajno vie. Unutranji nadraaji organizma zasjenjeni su spoljnim nadraajima tv prijemnika.

Ljudi, a djeca pogotovo, kada gledaju tv esto nisu svjesni toga da li su gladni ili ne, jer ne obraaju panju na osjeaj sitosti nego na tv program.

Neka istraivanja objavljena u Amerikom urnalu za kliniki nutricionizam otili su i korak dalje. Uoili su da gledanje tv moe da poremeti obroke i proces zasienja. Sve vie pretilne djece i odraslih dolazi iz razvijenih zemalja kojima su TV i kompjuter postali lanovi porodice. Sve vie istraivanja podravaju zajednike obroke i razdvajanje jela i tv sadraja.

Slike hrane na reklamama utiu na stvaranje i rast elje za reklamiranom hranom bila ona zdrava ili ne (fast food).

REKLAME UTIU NA PORAST ELJE ZA HRANOM

ELEKTRONSKI MEDIJI I STICANJE SOCIJALNIH VJETINANekada su stidljive osobe komunicirale preko ekrana i porukica na etu, a danas se et rumovi veliaju jer svi mogu preko njih da se oglase. ak i oni drueljubivi i priljivi sve vie vremena provode sami ispred raunala. Period bitan za emocionalni i socijalni razvoj se izmjeta i provodi pred ekranom. Internet moe da promjeni nain na koji djeiji mozak radi. Djeca postaju manje svjesna i zainteresovana kakav uticaj vre na druge, te im se smanjuje sposobnost da se na civilizovan nain ophode prema drugima. Ne samo da sadraji tetno utiu na socio-emocionalni razvoj nego i pored filtriranja i kontrole internet sadraja dolazi do opadanja nekih socijalnih vjetina. Posebno je u padu suptilna sposobnost itanja nijansi izraza lica, bitna sposobnost za uspostavljanje empatije.

39ta je empatija?To je svijest o emocijama i emocionalnim stanjima drugih, njihovim eljama i potrebama, te saosjeanje. Djeca ove vjetine moraju da naue komunicirajui licem u lice i nikakva virtuelna zamjena tu ne moe pomoi. Kod mladih je tendencija opadanja drutvenih vjetina kao to su paljivo sluanje drugih, pristojne fraze, ekanje reda isl. a pretjerana konzumacija medija jedan je od vodeih razloga ovakvih promjena.

Hormon pripadnosti - oksitocinOksitocin, hormon pripadnosti, kljuan je za blisku komunikaciju i razmjenu svih emocija. Stvara se gledanjem oi u oi (medicinski fakultet u San Dijegu u Kaliforniji), te drevna izreka da su oi ogledalo due i na ovaj nain nalazi svoju potvrdu.

Nastaje i putem prisnih interakcija (zagrljaji, dodiri).Uvruju povjerenje i velikodunost. Oksitocin igra vanu ulogu u formiranju socijalnog ponaanja nae djece.To se ne moe ostvariti internetskom mreom.

ZA ILI PROTIV EKRANIZOVANJA BAJKI

SLUANJE I GLEDANJE BAJKI

Po prvi put u istoriji ovjeanstva veinu bajki djeca gledaju na malom ekranu, a ne priaju ih roditelji, bake, deke. Iz psihoanalitikog ugla bajka gubi od svoje ljekovite moi ako je prenesemo na platno.

Bruno Betelhajm i znaenje bajkiFunkcije bajki:Pomaganje u prevazilaenju konflikta odrastanja, straha od samoe, sukoba izmeu osamostaljivanja i potrebe za pripadanjem.Glavni lik uprkos tegobama istrajava i pobjeuje, to je dobra poruka djeci u vezi perzistencije i ivotnog optimizma.

Bruno Betelhajm i znaenje bajkiudesno i fantastino na bezbjedan i ljekovit nain dolazi u kontakt s djeijim nesvjesnim i tu pravi pozitivne pomake.

Kada je medij bio iva rije drage osobe, praena toplim zagrljajem i njenim pogledom, djeca su rijei pretakala u slike u sopstvenoj mati i stvarnosti koju su gradili unutar sebe.

Kada je medij elektronski medij, smanjuje se djeija unutranja aktivnost i kreativnost pri stvaranju unutranjih slika i doivljaja, jer su oni izvueni na konkretan plan. Mata ne moe tako efikasno da se stimulie, oksitocin, hormon prisnosti, se ne lui jer nema toplog krila naratora i njegovog pogleda i glasa.

Dakle, neke provjerene stare medije koji su se pokazali kao dobri i kvalitetni ne treba mijenjati savremenim elektronskim medijima.

Medijska pedagogija i neurologijaNeuroloka istraivanja prouavaju razvoj i funkcionisanje mozga pri koritenju medija. Medijska pedagogija koristi ova znanja za izgradnju svoje teorije i prakse, za unapreenje svakodnovnog v/o rada, da osmisli evolutivno podravajue aktivnosti, da izbjegne medijske orsokake i krajnosti koji su se, kroz neuroloka istraivanja pokazali kao neefikasni, pa ak i tetni za djeiji razvoj.

Otkria o poboljanju mozga potekla iz Berklijevog laboratorija i Dajmandove grupe privukla su panju ne samo neurologa i biologa, nego i psihologa i pedagoga davne 1962. godine. Istraivanja obavljena na takorima;Jedna grupa takora (pasivni) ivjela izolovano, nisu mogli da se kreu, dobijali su gotovu hranu;Druga grupa takora (aktivni)ivjela je u grupama, u prirodnim uslovima za kretanje i trebali su se potruditi da bi doli do hrane.Druga grupa takora imala je razvijeniji (deblji)predfrontalni reanj (neokorteks) od prve grupe.Rije je o evolutivno podravajui i evolutivno nepodravajuim aktivnostima i nainu ivota.

52

Neuronska mreaU reproduktivnom sistemu uenja koristimo manji broj sinapsi. Svako asocijativno uenje ukljuuje mnogo vei broj sinapsi i lake se pamti. A posebno ako se pamti u slikama, jer se za memorisanje slika ne koristi toliko energije kao za memorisanje teksta (primeri Dragan, Milka, Suzan Grinfild, Mark Rozencvajg...).53TV i kritiko miljenjeGledanje TV djeluje poput hipnoze, pasivizira i gui kritiko miljenje. Npr, sabiranje jednocifrenih brojeva angauje dijelove po itavom lijevom i desnom predfrontalnom renju za razliku od gledanja TVa kad se to ne deava. Npr. Fine motorike aktivnosti, obrtanje oko svoje ose i sl. stimuliu mnogo vie centara u mozgu nego sabiranje jednocifrenih brojeva. Socijalne interakcije, problemske situacije su jo sloenije i stimulativnije za razvoj mozga.NEURONSKA MREA

NEURONSKA MREANeurolozi su uoili da su veze izmeu neurona presudne za razvoj inteligencije. Sposobnosti zavise od dobro razvijene neuronske mree, iji razvoj se stimulie kroz aktivnosti koje stimuliu vie centara u mozgu.Rjea neuronska mrea ukazuje na smanjene sposobnosti.

Veze meu neuronima grade sinapse.

Do sedme godine formira se 75% sinapsi,a do dvanaeste 95%. Razvoj mozga traje do 20 godina(Scammon i Tanner).Prednji reanj koji se razvija do dvadesete godine moe da se oteti pretjeranim gledanjem tv, jer onemoguava da mlada osoba za to vrijeme obavlje sloenije aktivnosti koje su evolutivno podravajue.Dakle, potrebno je da djeca i mladi rade one aktivnosti koje zadebljavaju vlakna i grade sinapse i veze jer tako stimuliu razvoj svoga mozga.

Mentalna stimulacija se tretira kao potreba djece.

Dugotrajno gledanje TV programa, igranje igrica i slino pokazale su se kao aktivnosti koje ne utiu stimulativno na razvoj sinapsi u mozgu na predkolskom i ranom kolskom periodu.

DUGOTRAJNO GLEDANJE TV GUI ANGAOVANJE NAJRAZVIJENIJEG DIJELA MOZGA, PREDNJEG RENJA.Provoenje previe vremena pasivno u kritinom periodu razvoja mozga moe dovesti do trajnih mentalnih deficita usljed neadekvatno razvijene neuronske mree, kao to su:Poremeaji govora, Disleksija i disgrafija,Kognitivna nerazvijenost u skladu s uzrastom i potencijalima, poremeaj panje,Problemi sa razvojem fine motorike,Emocionalni problemi u kontroli i ispoljavanju emocija. Statistika: prosjeno dijete provede po tri sata dnevno ispred malih ekrana i dodatna dva-tri sata u igri sa video-zanimacijama, to uzrokuje lepezu lingvistikih, psihomotornih i lokomotornih poremeaja.

Kod jedne izgovorene rijei aktiviraju se funkcije niza organa (plua, grkljan, glasnice, jezik, usne, zubi, donja vilica, nepce, desni, nos, miii grudnog koa i dr)

Televizija i video-igrice primjeri jednostrane komunikacije u kojoj djeca satima ute, a renik kojim govore junaci crtanih filmova zadovoljava govorni nivo djece od dvije godine. (rezultati istraivanja Instituta za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora iz Beograda).

Igra bez akomodacije oka (dijete 6 godina)Disleksija i akomodacija

Emocionalnost i razvoj mozgaPrednji reanj je zaduen za misaone funkcije, a kao takav i za razumijevanje svojih i tuih emocija kao i samokontroli emocija i regulaciji ponaanja.Djeca esto rade ono to ne smiju iz razloga to do 7 godina jo nije uspostavljena adekvatna kortikularna kontrola emocija i samoregulacija ponaanja.Igranje na otvorenom u kontaktu s drugarima podstie razvoj kotikularnih struktura i djeijih emocionalnih i socijalnih vjetina.Mediji usporavaju razvoj ovih struktura mozga i ometaju pravilan emocionalni razvoj, uspostavljanje samokontrole emocija i regulacije ponaanja.Modane elije koje su nazvane miror neuroni aktiviraju se kada mladi apsorbuju i oponaaju ponaanje drugih. Zastupljeni su kod empatinih osoba. Stimuliu se u socijalnom okruenju, a ne u medijskom okruenju. Virtuelni svijet prepun nasilja, strasti i dezinformacija

Mediji sa koliinom prikazanog nasilja stvaraju privid da ivimo u nasilnom svijetu (u medijima ima mnogo vie nasilja nego u stvarnom ivotu), prikazivanje pornografije kod djece stvara krivi utisak o intimnim meuljudskim odnosima, stereotipi omoguavaju indoktrinaciju i dezinformaciju u politike ili ekonomske svrhe.

Postoje etiri osnovne hipoteze o uticaju medijskog nasilja na djecu:

Stimulacijska hipoteza ili imitacijaDjeca oponaanjem i imitiranjem preuzimaju ivotne uloge i identifikuju se to je bitno za socijalizaciju. To je dio razvojnog procesa. Oponaanje junaka s malih ekrana je esto iako u 90% situacija nije doslovno. Zloesti su vrlo esto privlani, a ubice i nasilnici su esto u filmovima prikazani na zabavan i simpatian nain u emu se i krije potencijalna opasnost.Hipoteza uznemiravanja

Nasilje, pornografija, filmovi strave izazivaju kod djece emocionalnu uzbuenost i strah. Djeca su posebno uznemirena jer ne mogu razumjeti mnoge odnose meu odraslima, nisu emocionalno i socijalno zrela i nemaju ivotnog iskustva.

Hipoteza katarze

Istraivanjem nasilja na TV-u (1999) grupa naunika je zakljuila da uestale i naglaene scene nasilja u crtanim filmovima i jutarnjem programu utiu na zadovoljstvo koje se odraavalo na djeijim licima, dok je verbalna agresija i vikanje meu odraslim u svakodnevnim situacijama na licima djece odraavalo strah, zabrinutost, tugu, ljutnju ili napetost. Zakljuak ovog istraivanja ukazuje da nasilje u crtaima pomae oslobaanje potisnute ljutnje i drugih neugodnih potisnutih emocija, te je ova vrsta zamjenjene agresije ustvari olakanje.

Hipoteza o neosjetljivosti ili habituaciji

Pretjerano gledanje nasilja utie na emocionalnu i kognitivnu otupjelost i neosjetljivost na nasilje (povien prag tolerancije na nasilje).

Agresivnost i gledanje TVSigmanovo istraivanje neagresivnih i adolescenata sa disruptivnim ponaanjemAgresivni mladi gledajui scene nasilja pokazuju manju modanu aktivnost u predfrontalnom korteksu koji je odgovoran za kontrolu emocija.

Agresivnost i gledanje TVIndikativno je da modana aktivnost neagresivnih adolescenata kod scena nasilja je povezana sa koliinom nasilja koje je dijete gledalo u prolosti, tj. postoji efekt kumulativnosti. Izlaganje scenama nasilja dovodi do promjene u funkcionisanju mozga bez obzira na prethodne sklonosti ka agresivnom ponaanju.

Habituacija ili hipoteza o neosjetljivostiNeuroloka istraivanja idu u prilog hipotezi o neosjetljivosti.Javlja se kao posljedica prekomjernog gledanja nasilja.Osoba se navikava na njegovo prisustvo i sadraj, te on postaje normalan, a osoba manje osjetljiva na njega.Poveava se prag tolerancije na nasilje.

Winx