Click here to load reader

Medijski tehničar

  • View
    225

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Medijski tehničar

  • Ministarstvo znanosti,

    obrazovanja i sporta

    STRUKOVNI KURIKULUM

    ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE

    MEDIJSKI TEHNIAR

  • 2

    Popis kratica

    2D dvodimenzionalan

    3D trodimenzionalan

    ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

    AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje

    CD Audio Compact Disc Digital Audio, kompaktni digitalni disk za pohranu audio

    podataka

    CMS Content Management System, sustav za upravljanje web sadrajem

    CROSBI - Croatian Scientific Bibliography, Hrvatska znanstvena bibliografija

    CSS Cascading Style Sheets, stilski jezik za opis prezentacije dokumenta napisanog

    pomou markup (HTML) jezika

    DGU Dravna geodetska uprava

    DSRL Digital Single Lens Reflex, digitalni zrcalno refleksni fotoaparat

    DTP Desktop Publishing, stolno izdavatvo

    DVD Audio Dissociated Vertical Deviation Audio, optiki disk za pohranu audio podataka

    DZS Dravni zavod za statistiku

    e-novine elektronike novine

    EU Europska unija

    GPS Global Positioning System, Globalni pozicijski sustav

    HRAK - Portal znanstvenih asopisa Republike Hrvatske

    HTML Hyper Tex Markup Language, prezentacijski jezik za izradu web stranica

    ICT - Information and Communications Technology, informacijska i komunikacijska

    tehnologija

    IT Information Technology, informacijska tehnologija

    LDC Liquid Crystal Display, zaslon s tekuim kristalima

    MIDI Musical Instrument Digital Interface, protokol/standard za razmjenu informacija

    izmeu muzike opreme

    MZOS Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta

    NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

    NN Narodne novine

    PSE - Periodni sustav elemenata

    RH Republika Hrvatska

    SRL Single Lens Reflex Camera, jednoobjektivni refleksni fotoaparat

    VTS Virtual Studio Technology, virtualni instrumenti za obradu zvuka

    W3C konzorcij World Wide Web Consortium

  • 3

    Sadraj

    1. Opi dio ............................................................................................................ 4

    1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije ................................................................ 4

    1.2. Cilj kurikuluma ............................................................................................ 4

    1.3. Trajanje obrazovanja .................................................................................... 4

    1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja ..................................................... 4

    2. Nastavni plan i program ...................................................................................... 5

    2.1. Nastavni plan .............................................................................................. 5

    2.2. Nastavni program......................................................................................... 7

    2.2.1. Opeobrazovni dio .................................................................................. 7

    2.2.2. Obvezni strukovni moduli ..................................................................... 169

    2.2.3. Izborni strukovni moduli ....................................................................... 204

    2.2.4. Zavrni rad ......................................................................................... 230

    3. Okruenje za uenje ........................................................................................ 231

    4. Kadrovski uvjeti .............................................................................................. 232

    5. Minimalni materijalni uvjeti .............................................................................. 245

    6. Reference dokumenta ...................................................................................... 254

    6.1. Referentni brojevi ..................................................................................... 254

    6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma ...... 254

    6.2.1. Opeobrazovni dio ............................................................................... 254

    6.2.2. Strukovni dio ...................................................................................... 257

    6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma ............................................................. 257

    Napomena:

    imenice koritene u ovom dokumentu, primjerice polaznik, tehniar, student, korisnik,

    poslodavac, investitor, struni suradnik i referent, podrazumijevaju rodnu razliku.

  • 4

    1. Opi dio

    1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije

    Medijski tehniar

    1.2. Cilj kurikuluma

    Potrebno je osigurati polaznicima stjecanje strukovnih kompetencija propisanih

    standardom strukovne kvalifikacije Medijski tehniar.

    1.3. Trajanje obrazovanja

    etiri godine

    1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja

    Zavrena osnovna kola.

  • 5

    T V PN T V PN T V PN T V PN

    HRVATSKI JEZIK 140 4 6 140 4 6 105 3 6 96 3 6

    STRANI JEZIK 105 3 6 105 3 6 105 3 6 96 3 6

    MATEMATIKA 105 3 5,5 105 3 5,5 105 3 5,5 96 3 5,5

    VJERONAUK / ETIKA 35 1 2,5 35 1 2,5 35 1 2,5 32 1 2,5

    TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 70 2 2 70 2 2 70 2 2 64 2 2

    POLITIKA I GOSPODARSTVO 64 2 4

    FIZIKA 70 2 4 70 2 4

    KEMIJA 70 2 3

    BIOLOGIJA 70 2 4

    POVIJEST 70 2 4,5 70 2 4,5

    GEOGRAFIJA 70 2 4,5 35 1 2,5

    GLAZBENA UMJETNOST 35 1 1,5 32 1 1

    INFORMATIKA 70 2 4 70 2 4

    LIKOVNA UMJETNOST 70 2 2 70 2 2

    875 25 45 840 24 42 455 13 23,5 480 15 27

    75% 70% 39% 45%

    T V PN T V PN T V PN T V PN

    FOTOGRAFIJA FOTOGRAFIJA 140 4 8

    ZVUK ZVUK 105 3 7

    RAUNALNA GRAFIKA RAUNALNA GRAFIKA 70 2 4

    VIDEO VIDEO 210 6 14

    VIZUALNE KOMUNIKACIJE VIZUALNE KOMUNIKACIJE 70 2 4,5

    ANIMACIJA ANIMACIJA 140 4 7

    MEDIJSKE PREZENTACIJE MEDIJSKE PREZENTACIJE 105 3 6 96 3 6

    MEDIJSKI PROJEKTI MEDIJSKI PROJEKTI 210 6 12 192 6 10

    3D ANIMACIJA 3D ANIMACIJA 128 4 6

    245 7 15 280 8 18 525 2 13 29,5 416 13 22

    25% 30% 49% 37%

    NASTAVNI PLAN MEDIJSKI TEHNIAR

    A. OPEOBRAZOVNI DIO

    MODUL NASTAVNI PREDMETI

    Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova

    1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed

    go

    di

    nje

    bo

    do

    vi

    OP

    E

    OB

    RA

    ZO

    VN

    I M

    OD

    UL

    tjedno

    bo

    do

    vi

    go

    di

    nje

    tjedno

    bo

    do

    vi

    go

    di

    nje

    47%

    tjedno

    bo

    do

    vi

    go

    di

    nje

    tjedno

    UKUPNO SATI / BODOVA A.

    UDIO OPEOBRAZOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM

    FONDU %78% 75% 41%

    B. POSEBNI STRUKOVNI DIO

    B1. OBVEZNI

    STRUKOVNI

    MODULI

    NASTAVNI PREDMETI

    Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova

    1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed

    go

    di

    nje

    tjedno

    UDIO OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM

    FONDU %22% 25% 47% 41%

    bo

    do

    vi

    go

    di

    nje

    tjedno

    bo

    do

    vi

    UKUPNO SATI / BODOVA B1.

    bo

    do

    vi

    go

    di

    nje

    tjedno

    bo

    do

    vi

    go

    di

    nje

    tjedno

    2. Nastavni plan i program

    2.1. Nastavni plan

  • 6

    T V PN T V PN T V PN T V PN

    FILM FILM 140 4 7

    TELEVIZIJA TELEVIZIJA 128 4 7

    KREATIVNA FOTOGRAFIJA KREATIVNA FOTOGRAFIJA 140 4 7

    MEDIJSKA FOTOGRAFIJA MEDIJSKA FOTOGRAFIJA 128 4 7

    UVOD U AUDIO

    PRODUKCIJUUVOD U AUDIO PRODUKCIJU 140 4 7

    AUDIO PRODUKACIJA AUDIO PRODUKCIJA 128 4 7

    GRAFIKI DIZAJN GRAFIKI DIZAJN 140 4 7

    PRIMIJENJENO CRTANJE PRIMIJENJENO CRTANJE 128 4 7

    140 4 7 128 4 7

    0% 0% 12% 12%

    245 7 15 280 8 18 665 2 17 36,5 544 17 29

    25% 30% 61% 48%

    4

    1120 25 7 60 1120 24 8 60 1120 15 17 60 1024 15 17 60

    bo

    do

    vi

    go

    di

    nje

    go

    di

    nje

    tjedno NASTAVNI PREDMETI *

    Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova

    1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed

    go

    di

    nje

    tjedno

    UKUPNO SATI / BODOVA B2.

    UDIO IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM

    FONDU %0% 0% 13% 13%

    bo

    do

    vi

    go

    di

    nje

    tjedno

    bo

    do

    vi

    B2. IZBORNI

    STRUKOVNI

    MODULI

    C. ZAVRNI RAD

    59% 53%

    tjedno

    bo

    do

    vi

    UKUPNO BODOVA C.

    SVEUKUPNO SATI / BODOVI A + B+ C

    UKUPNO SATI / BODOVI B1. + B2.

    UDIO STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU % 22% 25%

    * Napomena: u treem i etvrtom razredu polaznici biraju jedan od ponuenih izbornih predmeta u

    svakom razredu.

  • 7

    2.2. Nastavni program

    2.2.1. Opeobrazovni dio

    Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

    Cilj predmeta:

    nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i

    prikladno jezino reagirati u meudjelovanju sa sugovornicima u

    razliitim situacijama razvijajui (samo)potovanje

    stei potrebne razine sluanja, razumijevanja i govorenja koje su

    kljune za uenje, rad i ivot, tj. razviti sposobnost komunikacije u

    razliitim situacijama

    razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim

    pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima

    stei potrebne razine pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj.

    razviti sposobnost komunikacije u razliitim situacijama

    razviti razumijevanje knjievnosti kao umjetnosti rijei, potivati

    hrvatsku knjievnost i kulturu te knjievnosti i kulture drugih

    naroda

    Opis predmeta:

    U hrvatskom jeziku pet je jedinica ishoda uenja:

    I. Sluanje i govorenje

    II. Struktura hrvatskog jezika

    III. Pisanje

    IV. Analiza knjievnih tekstova

    V. Analiza neknjievnih tekstova.

    Ishodi su jedinica koncipirani na nain da se njihovim ostvarivanjem

    razvijaju komunikacijske vjetine i kompetencije polaznika te cjelovito

    razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.

    Svi se navedeni ishodi ostvaruju u svakoj godini uenja hrvatskog

    jezika.

  • 8

    Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja

    Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

    Razred: prvi (1.)

    U prvom razredu

    polaznik e stei

    sljedee ishode

    uenja:

    Sluanje i govorenje

    1. razlikovati sluanjem monoloke i dijaloke govorne oblike s

    obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja

    2. utvrditi sluanjem bit govornog teksta eksplicitno i implicitno

    3. odabrati nain govora, rjenik i strukturu reenice primjereno

    komunikacijskoj situaciji i primatelju

    4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku pomou biljeaka

    i grafikih prikaza

    5. govoriti teno u skladu s pravogovornom, fonolokom,

    morfolokom, tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom

    i stilistikom normom

    6. provjeriti uinak vlastitog ili tueg govora s obzirom na

    komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke

    Struktura hrvatskog jezika

    1. razvrstati jezikoslovne pojmove

    2. opisati sadraje povezane s povijesti hrvatskog jezika

    3. razlikovati znaajke hrvatskog standardnog jezika u odnosu na

    druge idiome hrvatskog jezika

    4. navesti jezina pravila

    5. izdvojiti strukturu jezinih jedinica na pojedinoj jezinoj razini

    6. utvrditi jezine jedinice na sintagmatskoj razini

    7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu

    s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,

    tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom

    normom

    Pisanje

    1. sastavljati razliite vrste tekstova

    2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju razliite komunikacijske

    funkcije

    3. planirati sadraj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i

    itatelju uz smjernice ili samostalno

    4. napisati samostalno logiki i sadrajno povezan tekst

    5. rabiti razliite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na

    vrstu i komunikacijsku funkciju teksta

    6. koristiti rjenik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i

    itatelju

    7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu

    s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,

  • 9

    tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom

    normom

    8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadrajnu,

    strukturnu i jezinu tonost i primjerenost

    Analiza knjievnih tekstova

    1. odrediti knjievne tekstove prema vanjskim odrednicama

    2. objasniti knjievnoteoretske pojmove na prototipnim

    primjerima

    3. utvrditi na knjievnim tekstovima strukturna, tematska,

    sadrajna i stilska obiljeja

    4. prikupiti informacije o zadanim knjievnim tekstovima iz

    razliitih izvora

    5. izdvojiti jezine i stilske pojedinosti u knjievnim tekstovima

    6. usporediti poznate knjievne tekstove na strukturnoj,

    sadrajnoj i jezinoj razini

    7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatom knjievnom tekstu

    Analiza neknjievnih tekstova

    1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz

    tiskanog ili elektronikog izvora

    2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje

    komunikacijska funkcija teksta

    3. razjasniti znaenja rijei u kontekstu specifinom za pojedini

    tekst

    4. tumaiti tekstove s grafikim elementima

    5. utvrditi bit teksta i sadrajne pojedinosti eksplicitno i

    implicitno

    6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obiljeja teksta,

    oekivanja itatelja i djelovanje na itatelja

    7. prikupiti informacije o zadanim neknjievnim tekstovima iz

    razliitih izvora

    8. izdvojiti jezine pojedinosti u neknjievnim tekstovima

    9. poduprijeti argumentima stav o neknjievnom tekstu

    Razrada

    Nastavne

    cjeline Razrada Nastavne teme

    Sluanje

    monoloki oblici

    Javni govor

    Govorenje

    monoloki oblici

    Govor

    Govorenje

    dijaloki oblici

    Oluja ideja

    Funkcija glasova

    u jeziku

    Fonem, alofon, fon

    Fonem i grafem

  • 10

    Tvorba i podjela

    glasova

    Podjela glasova prema otvoru

    Slogovi i slogovna struktura

    Podjela glasova prema zvunosti

    Podjela glasova prema mjestu tvorbe

    Glasovne

    promjene

    Jednaenje glasova po zvunosti

    Jednaenje glasova po mjestu tvorbe

    Gubljenje suglasnika

    Palatalizacija

    Sibilarizacija

    Jotacija

    Vokalizacija

    Nepostojano a

    Pravogovorna i

    pravopisna

    norma

    Pravogovor ili ortoepija

    Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika

    Vrjednote govornog jezika

    Pravopis ili ortografija

    Pisanje velikog i malog slova

    Pravopisni i reenini znakovi

    Pisanje glasova /, d/,

    Alternacije ije/je/e/i

    Hrvatski jezik od

    prvih pisanih

    spomenika do

    kraja 15. stoljea

    Jezik temelj narodne kulture: trojezinost i tropismenost hrvatske

    srednjovjekovne knjievnosti

    Izvori hrvatskog knjievnog jezika (spomenici pismenosti,

    historiografski spisi, zakonici)

    Pisanje -

    opisivanje

    Opisivanje kao postupak

    Pisanje -

    pripovijedanje

    Pripovijedanje kao postupak

    Pria

    Tehniko izvjee

    Obavijest

    ivotopis

    Molba

    Pria i novela

    Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu

    obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru

    nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.

    Ranko Marinkovi, Prah

    Giovanni Boccaccio, Chichibio

    Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili koljka

    Miro Gavran, Mali neobini ljudi ili Obiteljske prie

    Antun oljan, Dobri ovjek s Kaprija

    Ivo Andri, Put Alije erzeleza

    Dubravko Horvati, avo u podne

    Vjekoslav Kaleb, Gost

    Roman

    Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu

    obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru

    nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.

    Pavao Pavlii, Veernji akt

    Marija Juri Zagorka, Vitez slavonske ravni

    Ivana Simi Bodroi, Hotel Zagorje

    Victoria Hislop, Otok

  • 11

    Khaled Hosseini, Goni zmajeva

    John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit

    Drama

    Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu

    obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru

    nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.

    Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona

    Plaut, krtac

    Pero Budak, Meava

    Carlo Goldoni, Gostioniarka Mirandolina

    Lirika

    Polaznici itaju est pjesama: dvije pjesme vezanog stiha,

    dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.

    Vezani stih: Antun Gustav Mato, Tin Ujevi, Vladimir Nazor, Dobria

    Cesari, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca

    Slobodni stih: Antun Branko imi, Dragutin Tadijanovi, Nikola

    Milievi, Mak Dizdar, Nikola op, Josip Pupai, Reiner Maria Rilke

    Pjesma u prozi: Miroslav Krlea, Danijel Dragojevi

    Ep Polaznici itaju pet pjevanja.

    Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)

    itanje -

    opisivaki

    tekstovi

    Postupak opisivanja u razliitim vrstama tekstova

    itanje -

    pripovjedaki

    tekstovi

    Postupak pripovijedanja u razliitim vrstama tekstova

    Molba

    ivotopis

    Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.

    Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.

    Ostalo

    Metode i oblici

    rada:

    Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

    objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,

    placemat (podloak), grupna slagalica.

    Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u

    skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,

    samoregulirano uenje.

    Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje

    nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te

    materijalnim i drugim uvjetima.

    Elementi i oblici

    praenja i

    vrjednovanja

    polaznika:

    Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,

    neknjievni tekstovi.

    Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska

    zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,

    samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog

    praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).

    Literatura

    Literatura za

    polaznike:

    Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

    nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

  • 12

    Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

    Razred: drugi (2.)

    U drugom

    razredu polaznik

    e stei sljedee

    ishode uenja:

    Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sve etiri godine

    uenja hrvatskog jezika.

    Razrada

    Nastavne

    cjeline Razrada Nastavne teme

    Sluanje

    monoloki oblici

    Predavanje

    Sluanje

    dijaloki oblici

    Intervju

    Govorenje

    monoloki oblici

    Predavanje

    Govorenje

    dijaloki oblici

    Anketa

    Morfem i

    morfologija

    Morfem, alomorf, morfologija

    Vrste morfema

    Gramatike

    kategorije

    Kategorije vrsta rijei

    Kategorije oblika rijei

    Promjenjive rijei Imenice

    Imenice i pravopis

    Zamjenice

    Zamjenice i pravopis

    Pridjevi

    Pridjevi i pravopis

    Brojevi

    Brojevi i pravopis

    Glagoli

    Glagoli i pravopis

    Nepromjenjive

    rijei

    Prilozi

    Prijedlozi

    Veznici

    estice

    Usklici

    Hrvatski jezik od

    16. do kraja 18.

    stoljea

    Najvanije jezikoslovna djela (Bartol Kai, Juraj Habdeli, Jakov

    Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)

    Pisanje -

    izlaganje

    Izlaganje kao postupak

    Definicije

    Saetak

    Biljeke i natuknice

    Zapisnik

    Struno izvjee

    Cijeli se svijet

    igra.

    Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu

    obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo i jedan

    ulomak po izboru nastavnika i/ili italakim interesima

    polaznika.

    Molire, krtac

    Pedro Caldern de la Barca, ivot je san

  • 13

    William Shakespeare, San ljetne noi

    William Shakespeare, Romeo i Julija

    Tennessee Williams, Tramvaj zvan udnja

    Elvis Bonjak, Nosi nas rijeka

    Tena tivii, Fragile

    Prometeji

    Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu

    obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko

    djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim

    interesima polaznika.

    Eshil, Okovani Prometej

    Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote

    Johann Wolfgang Goethe, Prometej

    Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka

    Ivan Maurani, Smrt Smail-age engia

    Mihail Jurjevi Ljermontov, Junak naeg doba

    Tin Ujevi, Visoki jablani

    George Gordon Byron, Hodoae Childea Harolda

    ena u

    knjievnom djelu

    Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu

    obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko

    djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili italakim

    interesima polaznika.

    Milan Begovi, Bez treega

    Vesna Parun, Ti koja ima nevinije ruke

    Biblija, Pjesma nad pjesmama

    Ivan Slamnig, Barbara

    Horacije, Lidiji

    Josip Kozarac, Tena

    Dinko imunovi, Muljika

    Dubravka Ugrei, tefica Cvek u raljama ivota

    Sofoklo, Antigona

    itanje -

    izlagaki tekstovi

    Postupak izlaganja u razliitim vrstama tekstova

    Saetak

    Struno izvjee

    Popularno-znanstveni lanak

    Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.

    Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.

    Ostalo

    Metode i oblici

    rada:

    Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

    objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,

    placemat (podloak), grupna slagalica.

    Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u

    skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,

    samoregulirano uenje.

    Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje

    nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te

    materijalnim i drugim uvjetima.

    Elementi i oblici

    praenja i

    vrjednovanja

    polaznika:

    Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,

    neknjievni tekstovi.

    Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska

    zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,

    samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog

    praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).

    Literatura

  • 14

    Literatura za

    polaznike:

    Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

    nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

  • 15

    Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

    Razred: trei (3.)

    U treem razredu

    polaznik e stei

    sljedee ishode

    uenja:

    Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sve etiri godine

    uenja hrvatskog jezika.

    Razrada

    Nastavne

    cjeline Razrada Nastavne teme

    Sluanje

    monoloki oblici

    Izvjetaj

    Sluanje

    dijaloki oblici

    Razgovor na temu

    Govorenje

    monoloki oblici

    Izvjetaj

    Govorenje

    dijaloki oblici Slubeni razgovor

    Sintaksa Sintaksa

    Spojevi rijei Tipovi odnosa meu sastavnicama spojeva rijei

    Ustrojstvo

    reenice

    Obavijesno ustrojstvo reenice

    Gramatiko ustrojstvo reenice

    Reenice po

    sastavu

    Jednostavne i sloene reenice

    Nezavisno

    sloena reenica

    Sastavna, rastavna, suprotna, iskljuna i zakljuna reenica

    Zavisno sloena

    reenica

    Subjektna, predikatna, objektna, atributna reenica

    Prilone reenice: vremenske, nainske, mjesne, pogodbene, uzrone,

    posljedine, namjerne, dopusne

    Povezivanje

    reenica u tekstu

    Red rijei u reenici

    Pravopisna

    pravila u sintaksi

    Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova

    Hrvatski jezik u

    19. stoljeu

    Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja

    Pisanje -

    dokazivanje

    Dokazivanje kao postupak

    Pismo za iskazivanje interesa

    Prikaz

    Problemski lanak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadraja

    predmeta hrvatski jezik)

    kolski esej

    Jurei vlak brae

    Lumire

    Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu

    obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko

    djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim

    interesima polaznika.

    Janko Poli Kamov, Brada

    Antun Gustav Mato, Cvijet sa raskra

    Antun Gustav Mato, Notturno

    Milan Begovi, Kvartet

  • 16

    Vladimir Vidri, Pejza II.

    Charles Baudelaire, Cvjetovi zla

    Konstantinos Kavafis, ekajui barbare

    Arthur Schnitzler, Novela o snu

    Drutveni

    angaman

    Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu

    obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru

    nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.

    August enoa, Prijan Lovro

    Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna

    Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskom Kastoru

    Antun Gustav Mato, Kip domovine leta 188*

    Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii

    Ivan Goran Kovai, Dani gnjeva

    Honor de Balzac, Otac Goriot

    Charles Dickens, Velika oekivanja

    Unutarnji svijet

    Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prva su dva djela na

    popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili

    dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili

    italakim interesima polaznika.

    William Shakespeare, Hamlet

    Janko Leskovar, Misao na vjenost

    Henrik Ibsen, Nora

    Petar Preradovi, Ljudsko srce

    Ralph Waldo Emerson, Ljubav

    Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg

    Ranko Marinkovi, Ruke

    Franz Kafka, Preobrazba

    itanje -

    dokazivaki

    tekstovi

    Postupak dokazivanja u razliitim vrstama tekstova

    Prikaz

    Pismo za iskazivanje interesa

    Problemski lanak

    Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.

    Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.

    Ostalo

    Metode i oblici

    rada:

    Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

    objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,

    placemat (podloak), grupna slagalica.

    Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u

    skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,

    samoregulirano uenje.

    Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje

    nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te

    materijalnim i drugim uvjetima.

    Elementi i oblici

    praenja i

    vrjednovanja

    polaznika:

    Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,

    neknjievni tekstovi.

    Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska

    zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,

    samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog

    praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).

    Literatura

    Literatura za

    polaznike:

    Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

    nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

  • 17

    Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

    Razred: etvrti (4.)

    U etvrtom

    razredu polaznik

    e stei sljedee

    ishode uenja:

    Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sve etiri godine

    uenja hrvatskog jezika.

    Razrada

    Nastavne

    cjeline Razrada Nastavne teme

    Sluanje

    monoloki oblici

    Komentar

    Sluanje

    dijaloki oblici

    Debata

    Govorenje

    monoloki oblici

    Komentar

    Govorenje

    dijaloki oblici

    Razgovor na temu

    Leksikologija Uvod u leksikologiju

    Jezini sustav i

    jezini znak

    Struktura jezinog znaka

    Jednoznanost i vieznanost leksema

    Leksiko-

    semantiki

    odnosi

    Sinonimija

    Antonimija

    Homonimija

    Raslojenost

    leksika

    Vremenska raslojenost leksika

    Podruna raslojenost leksika

    Funkcionalna raslojenost leksika

    Meujezini

    dodiri i leksiko

    posuivanje

    Posuenice

    Vrste posuenica

    Jezina norma i

    jezini purizam

    Jezina norma

    Jezini purizam

    Frazeologija Frazem i frazeologija

    Frazemske istoznanice i frazemski antonimi

    Leksikografija

    Vrste rjenika

    Leksikografski (rjeniki) lanak

    Hrvatski jezik u

    20. i 21. stoljeu

    Deklaracija o poloaju i nazivu hrvatskoga knjievnog jezika kao izraz

    samobitnosti hrvatskoga jezika

    Hrvatski jezik - slubeni jezik Europske unije

    Pisanje -

    dokazivanje

    kolski esej

    Pisanje -

    upuivanje

    Upuivanje kao postupak

    Tehnika uputa

    Stoljee nemira

    Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu

    obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru

    nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.

    Slavko Mihali, Majstore, ugasi svijeu

    Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi

    Ranko Marinkovi, Kiklop

    Ivan Goran Kovai, Jama

  • 18

    Miljenko Jergovi, Sarajevski Marlboro

    Eugne Ionesco, elava pjevaica

    William Golding, Gospodar muha

    Orhan Pamuk, Snijeg

    Globalno selo

    Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu

    obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru

    nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.

    Albert Camus, Stranac

    Miroslav Krlea, Cvrak pod vodopadom

    Antun oljan, Luka

    Nikolaj Vasiljevi Gogolj, Kabanica

    Gabriel Garca Marquez, Sto godina samoe

    Raymond Carver, Katedrala

    Aldous Huxley, Divni novi svijet

    William Gibson, Neuromancer

    Hrvatska

    knjievna batina

    Polaznici itaju pet djela s popisa. Prva su etiri djela na

    popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedan ulomak ili pjesmu

    po izboru nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.

    Marko Maruli, Judita (ulomci)

    Hanibal Luci, Jur ni jedna na svit vila

    Marin Dri, Dundo Maroje

    Ivan Gunduli, Osman (1. pjevanje)

    Ivan Buni Vui, Nemoj, nemoj ma Ljubice

    Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmilenje i alostno protuenje

    Titu Brezovaki, Matija grabancija dijak

    Matija Antun Reljkovi, Satir iliti divji ovik

    Andrija Kai Mioi, Razgovor ugodni naroda slovinskoga

    itanje -

    dokazivaki

    tekstovi

    Kritika

    Komentar

    itanje -

    upuivaki

    tekstovi

    Postupak upuivanja u razliitim vrstama tekstova

    Tehnika uputa

    Zakoni

    Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.

    Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.

    Ostalo

    Metode i oblici

    rada:

    Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

    objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,

    placemat (podloak), grupna slagalica.

    Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u

    skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,

    samoregulirano uenje.

    Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje

    nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te

    materijalnim i drugim uvjetima.

    Elementi i oblici

    praenja i

    vrjednovanja

    polaznika:

    Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,

    neknjievni tekstovi.

    Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska

    zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,

    samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog

    praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).

    Literatura

  • 19

    Literatura za

    polaznike:

    Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

    nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

  • 20

    Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

    Cilj predmeta:

    primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju jezinih

    vjetina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

    itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom

    struke

    razumjeti opis osjeaja i elja u osobnim pismima

    razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o

    tekuim dogaajima ili temama od osobnog interesa i iz jezika

    struke ako su iskazane polako i razumljivo

    napisati osobno pismo opisujui doivljaje i dojmove

    komunicirati u veini situacija koje se mogu pojaviti tijekom

    putovanja kroz podruje na kojemu se taj jezik govori

    bez pripreme se ukljuiti u razgovor o temama koje su im poznate

    ukratko obrazloiti svoja stajalita i ukratko objasniti, ispriati

    priu, opisati reakcije

    razviti bitna sociokulturalna orijentacijska znanja o zemlji

    (zemljama) jezika koji se ui u svim jezinim djelatnostima

    primijeniti znanja o razliitim uzrocima nerazumijevanja meu

    osobama iz razliitih kultura

    prepoznati i preispitati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite

    zemlje i zemlje jezika cilja

    isticati tolerantno ophoenje s osobama iz drugih kultura

    ostvariti sloeniju komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i

    skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvaavanje razliitosti

    kritiki prosuivati o razliitostima uz obranu i argumentiranje

    vlastitih stavova i vrijednosti te uvaavanja tuih

    Opis predmeta:

    Nastavom engleskoga jezika uz koritenje kombiniranih metoda i

    oblika rada usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom

    jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici

    trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,

    odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir

    smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike:

    uenje, pouavanje, vrednovanje, Europskog jezinog portfolia i

    Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje

    te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje i injenica da je rije o

    nastavku uenja prvog stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda

    osnovne kole. Po zavretku etverogodinjeg obrazovanja oekuje se

    da e polaznici dosei razinu A2+, prije svega u podruju receptivnih

    jezinih vjetina. Premda bi polaznici u skladu s Nastavnim planom i

    programom za osnovnu kolu i Nacionalnim okvirnim kurikulumom za

    predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko

    obrazovanje nakon osam godina uenja prvog stranog jezika ve

    trebali dosegnuti razinu A2, realno je oekivati heterogenost znanja

    polaznika iz osnovne kole, uz manja proirenja gradiva povezanih s

    novim kontekstom i strukom.

    NAPOMENA: nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih sadraja

    iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto, ovisno o

  • 21

    razini i razredu, uvaavajui injenicu da se u zavrnim razredima

    poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.

  • 22

    Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja

    Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

    Razred: prvi (1.)

    U prvom razredu

    polaznik e stei

    sljedee ishode

    uenja:

    Jezini sustav i sadraji

    1. prepoznati jezine strukture vie razine i vokabular u

    usmenom i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke

    itanje

    1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova ireg raspona

    vokabulara i sloenijih jezinih struktura koji su pisani

    standardnim jezikom ili jezikom struke

    Sluanje

    1. razumjeti sloene jezine strukture i vokabular

    Pisanje

    1. odabrati jezine strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti

    pisanog jezinog izriaja

    2. povezati vlastita stajalita i miljenja o svakodnevnim i

    strunim temama u jednostavne pisane izriaje

    Govor

    1. odabrati jezine strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti

    usmenog izriaja

    Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)

    1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i

    vrijednostima jezika cilja

    2. procijeniti istaknuta obiljeja kulture i vrijednosti zemlje (ili

    zemalja) jezika cilja

    Razrada

    Nastavne

    cjeline Razrada Nastavne teme

    Ja i svijet oko

    mene

    Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...)

    lanovi ue i ire obitelji

    Odnosi u obitelji

    Stanovanje

    Prostorije u kui/stanu

    Dijelovi namjetaja

    ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu

    Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta

    Slobodno vrijeme

    Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

    Izleti

    Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci

    Izvannastavne / izvankolske aktivnosti

    Svakodnevica/

    stilovi ivota

    Moda/ Modni trendovi

    Novac

    Vrste trgovina

    Kupovanje u razliitim trgovinama

  • 23

    Briga o zdravlju

    Dijelovi tijela

    Osobna higijena i njega tijela

    Bolesti i nezgode

    Briga za zdravlje

    Prehrambene

    navike

    Hrana i pie

    Obroci

    Zdrave i alternativne prehrambene navike

    Prehrambene navike (piramida prehrane)

    Posue, pribor za jelo

    Jelovnik, restorani

    Vrijeme

    Koliko je sati?

    Dijelovi dana i dani u tjednu

    Svakodnevne aktivnosti

    Godinja doba, mjeseci

    Vremenske prilike

    Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)

    Napomene:

    Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom

    stupnju (B1) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,

    pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku

    vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua

    vjerojatno nadmaiti.

    Popis potrebnih jezinih struktura:

    IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of

    LANOVI: odreeni i neodreeni, nulti

    ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are,

    relativne

    VEZNICI: and, or, but, yet, so, when, until, if, although, since, itd.

    PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i

    opisni, pridjevi neodreene koliine

    BROJEVI: glavni i redni

    PRILOZI: mjesta, odreenoga i neodreenoga vremena, naina

    SINTAKSA: red rijei u reenici i nezavisno sloenoj reenici,

    mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i

    vremena, upitna reenica s who kao subjekotom i kao s objektom

    GLAGOLI: 5 osnovnih oblika: osnova-s oblik, ed oblik, particip s

    nastavkom ing, -ed. Osnovna glagolska vremena ponavljanje;

    tvorba i uporaba buduih vremena (going to + infinitive; shall,

    will; Present Continuous za budunost), pojam aktiva i pasiva,

    modalni glagoli.

    Ostalo

    Metode i oblici

    rada:

    Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i

    objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,

    demonstracije.

    Oblici: Frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,

    alternativni oblici rada.

    Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje

    nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te

    materijalnim i drugim uvjetima.

    Elementi i oblici Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna

  • 24

    praenja i

    vrjednovanja

    polaznika:

    produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost

    u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba

    jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost

    odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje

    struke).

    Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,

    usmena i pisana provjera znanja.

    Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojno-obrazovnih

    postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o

    nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i

    srednjoj koli (NN 112/10).

    Literatura

    Literatura za

    polaznike:

    Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

    nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

  • 25

    Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

    Razred: drugi (2.)

    U drugom

    razredu polaznik

    e stei sljedee

    ishode uenja:

    Jezini sustav i sadraji

    1. upotrijebiti osnovne jezine sadraje i oblike vie razine u

    svrhu ostvarivanja komunikacije

    2. izdvojiti potrebne jezine strukture radi ostvarenja

    komunikacije s razliitim osobama u poznatim i novim uvjetima

    itanje

    1. klasificirati opis dogaaja, osjeaja i elja u osobnim pismima

    2. izdvojiti kljune informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim

    temama na standardnom jeziku

    Sluanje

    1. slijediti zahtjevne upute, izlaganja, programe

    2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na

    standardnome jeziku

    Pisanje

    1. izvesti zakljuke iz nezahtjevnih tekstova

    2. prikazati informacije u jednostavnim slubenim pisanim

    izriajima

    Govor

    1. koristiti jednostavne fraze u drutvenim situacijama

    2. izloiti svoje osjeaje povezane sa svakodnevnim i poznatim

    situacijama

    Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)

    1. prikazati pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa ili

    diskriminacije

    2. argumentirati miljenje o uzrocima nerazumijevanja meu

    osobama iz razliitih kultura

    Razrada

    Nastavne

    cjeline Razrada Nastavne teme

    Putovanja i

    praznici

    Organizacija putovanja

    Praznici i kako ih provesti

    Vozni red i prospekti

    Vrste prijevoza

    Snalaenje u stranoj zemlji

    Znamenitosti

    Multikulturalnost

    Slavni ljudi i dogaaji

    Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui

    Hrvatske kulturne manifestacije

    Europa juer i danas

  • 26

    Europska unija, Vijee Europe, Europske institucije za mlade

    Mediji i

    suvremena

    komunikacija

    Tiskani i elektroniki mediji

    Radio i televizija

    TV vodi i programi

    Pisana i usmena komunikacija

    Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.

    Pametni telefoni (Skype, Facetime)

    kola i

    obrazovanje

    Predmeti, ocjenjivanje

    ivot u koli

    kolske aktivnosti

    kolski sustav - usporedba i prezentiranje

    kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama

    Sport i zdravlje

    Vanost bavljenja sportom

    Istaknuti hrvatski i svjetski sportai

    Meunarodni portski dogaaji, Olimpijske igre

    Briga o zdravlju i tijelu

    Bolesti i ovisnosti

    Posjet lijeniku

    Meuljudski

    odnosi

    Emocije

    Generacijski jaz

    Formalne i neformalne situacije

    Napomene:

    Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom

    stupnju (B1) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,

    pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku

    vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua

    vjerojatno nadmaiti.

    Popis potrebnih jezinih struktura:

    ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva

    IMENICE: brojive, nebrojive, glagolske imenice

    ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica

    PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)

    PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on,

    at, above, under, into) i uzroka (because, for the sake of)

    TVORBA RIJEI: compounds

    PRILOZI: tvorba priloga naina poloaj u reenici, komparacija

    priloga

    SINTAKSA: upravni i neupravni govor, red rijei u reenici

    naelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i sloenim

    vremenima, slaganje vremena, zavisnosloene reenice,

    vremenske, uzrone, pogodbene

    GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect

    Tense - Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense

    Preterite Tense (odnos).

    Ostalo

    Metode i oblici

    rada:

    Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i

    objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,

    demonstracije.

    Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,

    alternativni oblici rada.

  • 27

    Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje

    nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te

    materijalnim i drugim uvjetima.

    Elementi i oblici

    praenja i

    vrjednovanja

    polaznika:

    Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna

    produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost

    u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba

    jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost

    odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje

    struke).

    Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,

    usmena i pisana provjera znanja.

    Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih

    postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o

    nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i

    srednjoj koli (NN 112/10).

    Literatura

    Literatura za

    polaznike:

    Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

    nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

  • 28

    Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

    Razred: trei (3.)

    U treem razredu

    polaznik e stei

    sljedee ishode

    uenja:

    Jezini sustav i sadraji

    1. primijeniti osnove jezinog sustava vie razine na novim

    sadrajima

    2. koristiti osnovne jezine strukture vie razine i proireni

    vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz

    svakodnevice

    itanje

    1. izdvojiti specifine informacije iz neto sloenijih izvornih i

    didaktikih tekstova

    2. kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autor

    Sluanje

    1. razumjeti razgovor izmeu izvornih govornika o poznatoj temi

    2. razumjeti pojedinosti i specifine informacije iz snimljenih i/ili

    izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na

    standardnome jeziku

    Pisanje

    1. izloiti svoje misli, osjeaje, ideje u osobnim pismima,

    razglednicama ili e-poti

    2. koristiti biljeke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon

    sluanja ili itanja teksta

    Govor

    1. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaama

    2. protumaiti sloenije informacije iz osobnih pisama,

    razglednica ili e-pote

    Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)

    1. vrjednovati ustaljena pravila ponaanja u komunikaciji na

    jeziku cilju

    2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od

    etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih imbenika

    diskriminacije

    3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadravaju

    mogunost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje

    kontakta s osobom iz razliite kulture

    Razrada

    Nastavne

    cjeline Razrada Nastavne teme

    Europsko

    okruenje

    Mladi i europsko okruenje

    Europsko zajednitvo (valuta, itd.)

    Gospodarenje vlastitim novcem

  • 29

    Javne slube

    Javno zdravstvo

    Nezgode, nesree i bolesti

    Javne institucije

    Mladi i njihov

    svijet

    Obitelj i drutvene veze

    Mladi na djelu

    Problemi mladih

    Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja

    Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba, itd.)

    Mobilnost i

    migracije

    Mobilnost ljudi i znanja

    Posjeti i razmjene polaznika

    Struna praksa i rad u inozemstvu

    Drutvo i svijet

    koji nas okruuje

    Svijet u kojem ivimo pogled u budunost

    ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)

    Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost

    Graanski odgoj

    Socijalni i drutveni odnosi

    Duhovne i etike vrijednosti

    Odnosi meu spolovima

    Kultura i

    civilizacija

    Osnove povijesti

    Kultura i civilizacija zemalja i naroda iji se jezik ui i zemalja

    Europske unije

    Znanost i

    tehnologija

    Izumi i otkria

    Poznati znanstvenici

    Suvremene tehnologije

    Strukovno

    usmjerene teme

    Povijest struke

    Zanimljivosti i osobitosti

    Meunarodno trite rada

    Napomene:

    Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom

    stupnju (B1) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,

    pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku

    vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua

    vjerojatno nadmaiti.

    Popis potrebnih jezinih struktura:

    ponavljanje, proirivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih

    godina

    Tenses ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli;

    pogodbene reenice (tip 0, I, II, III); -ing oblik glagola, pasivne

    reenice, modalni glagoli, frazalni glagoli, prijedlozi, upravni i

    neupravni govor, neizravna pitanja, question tags, fraze iz

    strunog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

    Ostalo

    Metode i oblici

    rada:

    Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i

    objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,

    demonstracije.

    Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,

    alternativni oblici rada.

    Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje

    nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te

    materijalnim i drugim uvjetima.

    Elementi i oblici

    praenja i

    vrjednovanja

    Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna

    produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost

    u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba

  • 30

    polaznika: jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost

    odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje

    struke).

    Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,

    usmena i pisana provjera znanja.

    Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih

    postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o

    nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i

    srednjoj koli (NN 112/10).

    Literatura

    Literatura za

    polaznike:

    Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

    nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

  • 31

    Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

    Razred: etvrti (4.)

    U etvrtom

    razredu polaznik

    e stei sljedee

    ishode uenja:

    Jezini sustav i sadraji

    1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu

    strunu pomo u razliitim uvjetima

    2. uoiti osnovne jezine pojave vie razine radi izbjegavanja ili

    ispravljanja vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu

    itanje

    1. uoiti znaajke razliitih vrsta tekstova

    Sluanje

    1. uoiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama,

    pod uvjetom da su jasno strukturirana

    Pisanje

    1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom

    materijalu

    2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom

    izriaju

    Govor

    1. interpretirati sloeniji proitani ili sluani tekst

    2. prevesti jednostavne upute i naredbe

    Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)

    1. koristiti prigodni jezini registar (formalno/neformalno) u

    razliitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima

    2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u

    nepredvienim uvjetima uz uvaavanje razliitosti

    3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na

    razliitosti openito i razliite kulture zemlje (ili zemalja) jezika

    cilja

    Razrada

    Nastavne

    cjeline Razrada Nastavne teme

    Posao i

    obrazovanje

    Zanimanja

    Oglasi

    ivotopis i europass

    Molba i razgovor za posao

    Moja budunost

    Svijet rada

    Moje zanimanje u suvremenom drutvu

    Moje zanimanje u europskom okviru

    Suvremeni trendovi u mome zanimanju

    Na radnom mjestu

    Potroako

    drutvo

    Reklame i utjecaj na mlade

    Konzumerizam

  • 32

    Kultura i

    civilizacija

    Fenomen globalizacije

    Svijet kao globalno selo

    Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta

    Znanost,

    umjetnost i

    popularna

    kultura

    Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)

    Slavni ljudi i dogaaji

    Graanski odgoj

    Socijalni i drutveni odnosi

    Duhovne i etike vrijednosti

    Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada

    Strukovno

    usmjerene teme

    Budunost struke

    Tehnika i tehnologija u slubi struke

    Struni sadraji povezani s kvalifikacijom

    Napomene:

    Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom

    stupnju (B1) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,

    pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku

    vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua

    vjerojatno nadmaiti.

    Popis potrebnih jezinih struktura:

    ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina

    pasivne reenice, odnosne reenice, pogodbene reenice

    (posebnosti); - ing oblik glagola; causative have, upravni i

    neupravni govor, neizravna pitanja, sloenice, prijedlozi; fraze iz

    strunog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

    Ostalo

    Metode i oblici

    rada:

    Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i

    objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,

    demonstracije.

    Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,

    alternativni oblici rada.

    Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje

    nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te

    materijalnim i drugim uvjetima.

    Elementi i oblici

    praenja i

    vrjednovanja

    polaznika:

    Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna

    produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost

    u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba

    jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost

    odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje

    struke).

    Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,

    usmena i pisana provjera znanja.

    Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih

    postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o

    nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i

    srednjoj koli (NN 112/10).

    Literatura

    Literatura za

    polaznike:

    Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

    nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

  • 33

    Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK

    Cilj predmeta:

    primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju jezinih

    vjetina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

    itati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom

    struke razumjeti opis osjeaja i elja u osobnim pismima

    razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o

    tekuim dogaajima ili temama od osobnog interesa i iz jezika

    struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo

    napisati osobno pismo opisujui doivljaje i dojmove

    komunicirati u veini situacija koje se mogu pojaviti tijekom

    putovanja kroz podruje na kojemu se taj jezik govori

    bez pripreme se ukljuiti u razgovor o temama koje su im poznate

    ukratko obrazloiti svoja stajalita i ukratko objasniti, ispriati

    priu, opisati reakcije

    razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama

    jezika koji se ui u svim jezinim djelatnostima

    primijeniti znanja o razliitim uzrocima nerazumijevanja meu

    osobama iz razliitih kultura

    prepoznati i preispitati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite

    zemlje i zemlje jezika cilja

    isticati tolerantno ophoenje s osobama iz drugih kultura i

    ostvariti sloeniju komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i

    skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvaavanje razliitosti

    kritiki prosuivati o razliitostima uz obranu i argumentiranje

    vlastitih stavova i vrijednosti te uvaavanje tuih

    Opis predmeta:

    Nastavom njemakoga jezika uz koritenje kombiniranih metoda i

    oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom

    jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici

    trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,

    odnosno ciklusa srednjokolskoga obrazovanja uzete su u obzir

    smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike:

    uenje, pouavanje, vrednovanje, Europskog jezinog portfolia i

    Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje

    te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje kao i injenica da je

    rije o nastavku uenja prvog stranog jezika u kontinuitetu od 1.

    razreda osnovne kole. Po zavretku 4. razreda strukovne kole,

    polaznici bi u osnovnim podrujima jezinih djelatnosti u njemakom

    jeziku mogli ostvariti razinu B1. Premda bi polaznici sukladno

    Nastavnom planu i programu za osnovnu kolu i Nacionalnom

    okvirnom kurikulumu za predkolski odgoj i obrazovanje te ope

    obvezno i srednjokolsko obrazovanje nakon osam godina uenja

    prvog stranog jezika ve trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina

    jezine kompetencije polaznika predviena i na zavretku 1. razreda

    strukovne kole budui da je u tom razredu realno oekivati

    heterogenost uenikih znanja polaznika iz osnovne kole uz (manja)

    proirenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom.

    NAPOMENA: nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih sadraja

  • 34

    iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto, ovisno o

    razini i godini uenja, uvaavajui injenicu da se u zavrnim

    razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.

  • 35

    Nastavni predmet razredima i ishodima uenja

    Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK

    Razred: prvi (1.)

    U prvom razredu

    polaznik e stei

    sljedee ishode

    uenja:

    Jezini sustav i sadraji

    1. prepoznati jezine strukture vie razine i vokabular u usmenom

    i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke

    itanje

    1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova ireg raspona

    vokabulara i sloenijih jezinih struktura koji su pisani

    standardnim jezikom ili jezikom struke

    Sluanje

    1. razumjeti sloene jezine strukture i vokabular

    Pisanje

    1. odabrati jezine strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti

    pisanog jezinog izriaja

    2. povezati vlastita stajalita i miljenja o svakodnevnim i

    strunim temama u jednostavne pisane izriaje

    Govor

    1. odabrati jezine strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti

    usmenog izriaja

    Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)

    1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i

    vrijednostima jezika cilja

    2. procijeniti istaknuta obiljeja kulture i vrijednosti zemlje (ili

    zemalja) jezika cilja

    Razrada

    Nastavne

    cjeline Razrada Nastavne teme

    Ja i svijet oko

    mene

    Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...)

    lanovi ue i ire obitelji

    Odnosi u obitelji

    Stanovanje

    Prostorije u kui/stanu

    Dijelovi namjetaja

    ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu

    Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta

    Slobodno vrijeme

    Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

    Izleti

    Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci

    Izvannastavne / izvankolske aktivnosti

    Svakodnevica/

    stilovi ivota

    Moda/ Modni trendovi

    Novac

    Vrste trgovina

    Kupovanje u razliitim trgovinama

  • 36

    Briga o zdravlju

    Dijelovi tijela

    Osobna higijena i njega tijela

    Bolesti i nezgode

    Briga za zdravlje

    Prehrambene

    navike

    Hrana i pie

    Obroci

    Zdrave i alternativne prehrambene navike

    Prehrambene navike (piramida prehrane)

    Posue, pribor za jelo

    Jelovnik, restorani

    Vrijeme

    Koliko je sati?

    Dijelovi dana i dani u tjednu

    Svakodnevne aktivnosti

    Godinja doba, mjeseci

    Vremenske prilike

    Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)

    Napomene:

    Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom

    stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,

    pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku

    vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua

    vjerojatno nadmaiti.

    Popis potrebnih jezinih struktura:

    IMENICE: vrste, rod, broj,

    LANOVI: odreeni, neodreeni,

    ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i

    akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlina man; upitna zamjenica

    welcher

    PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije

    pridjeva

    BROJEVI: glavni i redni

    PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i

    genitivom; prijedlozi s dativom i akuzativom-

    Wechselprpositonen

    PRILOZI: upitne rijei (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin?

    Wann?)

    SINTAKSA: red rijei u izjavnoj, upitnoj i nijenoj reenici, red

    rijei u nezavisnim i zavisnim reenicama objektivnoj, vremenskoj,

    odnosnoj i uzronoj reenici (denn, dass, weil, wenn,deshalb,

    damit .)

    GLAGOLI: pomoni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i

    nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomonih i

    modalnih glagola, perfekt, imperativ, Konjuktiv II od haben.

    Ostalo

    Metode i oblici

    rada:

    Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i

    objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,

    demonstracije.

    Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,

    alternativni oblici rada.

    Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje

  • 37

    nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te

    materijalnim i drugim uvjetima.

    Elementi i oblici

    praenja i

    vrjednovanja

    polaznika:

    Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna

    produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost

    u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba

    jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost

    odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje

    struke).

    Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,

    usmena i pisana provjera znanja.

    Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih

    postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o

    nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i

    srednjoj koli (NN 112/10).

    Literatura

    Literatura za

    polaznike:

    Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

    nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

  • 38

    Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK

    Razred: drugi (2.)

    U drugom

    razredu polaznik

    e stei sljedee

    ishode uenja:

    Jezini sustav i sadraji

    1. upotrijebiti osnovne jezine sadraje i oblike vie razine u

    svrhu ostvarivanja komunikacije

    2. izdvojiti potrebne jezine strukture radi ostvarenja

    komunikacije s razliitim osobama u poznatim i novim uvjetima

    itanje

    1. klasificirati opis dogaaja, osjeaja i elja u osobnim pismima

    2. izdvojiti kljune informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim

    temama na standardnom jeziku

    Sluanje

    1. slijediti zahtjevne upute, izlaganja, programe

    2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na

    standardnome jeziku

    Pisanje

    1. izvesti zakljuke iz nezahtjevnih tekstova

    2. prikazati informacije u jednostavnim slubenim pisanim

    izriajima

    Govor

    1. koristiti jednostavne fraze u drutvenim situacijama

    2. izloiti svoje osjeaje vezane uz svakodnevne i poznate

    situacije

    Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)

    1. prikazati pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa ili

    diskriminacije

    2. argumentirati miljenje o uzrocima nerazumijevanja izmeu

    osoba iz razliitih kultura

    Razrada

    Nastavne

    cjeline Razrada Nastavne teme

    Putovanja i

    praznici

    Organizacija putovanja

    Praznici i kako ih provesti

    Vozni red i prospekti

    Vrste prijevoza

    Snalaenje u stranoj zemlji

    Znamenitosti

    Multikulturalnost

    Slavni ljudi i dogaaji

    Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui

    Hrvatske kulturne manifestacije

    Europa juer i danas

    Europska unija, Vijee Europe, Europske institucije za mlade

  • 39

    Mediji i

    suvremena

    komunikacija

    Tiskani i elektroniki mediji

    Radio i televizija

    TV vodi i programi

    Pisana i usmena komunikacija

    Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.

    Pametni telefoni (Skype, Facetime)

    kola i

    obrazovanje

    Predmeti, ocjenjivanje

    ivot u koli

    kolske aktivnosti

    kolski sustav - usporedba i prezentiranje

    kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama

    Sport i zdravlje

    Vanost bavljenja sportom

    Istaknuti hrvatski i svjetski sportai

    Meunarodni portski dogaaji, Olimpijske igre

    Briga o zdravlju i tijelu

    Bolesti i ovisnosti

    Posjet lijeniku

    Meuljudski

    odnosi

    Emocije

    Generacijski jaz

    Formalne i neformalne situacije

    Napomene:

    Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom

    stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,

    pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku

    vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua

    vjerojatno nadmaiti.

    Popis potrebnih jezinih struktura:

    ponavljanje i proirivanje

    IMENICE: sloenice

    LANOVI: uporaba odreenog, neodreenog i nultog lana

    ZAMJENICE: deklinacija neodreenih zamjenica

    PRIDJEVI: stupnjevanje, deklinacija pridjeva

    PRIJEDLOZI: sistematizacija, prijedlozi s dativom, akuzativom i

    genitivom

    SINTAKSA: red rijei u zavisnim reenicama: objektnoj,

    vremenskoj, odnosnoj, uzronoj reenici, namjerne

    GLAGOLI: preterit i perfekt pravilnih i nepravilnih glagola,

    konjunktiv II modalnih i pomonih glagola i uporaba haben i

    mgen kod izricanja molbe i elje, Futur I; pasiv; rekcija glagola,

    kondicional, zu+infinitiv.

    Ostalo

    Metode i oblici

    rada:

    Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i

    objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,

    demonstracije.

    Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,

    alternativni oblici rada.

    Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje

    nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te

    materijalnim i drugim uvjetima.

    Elementi i oblici Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna

  • 40

    praenja i

    vrjednovanja

    polaznika:

    produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost

    u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba

    jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost

    odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje

    struke).

    Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,

    usmena i pisana provjera znanja.

    Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih

    postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o

    nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i

    srednjoj koli (NN 112/10).

    Literatura

    Literatura za

    polaznike:

    Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

    nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

  • 41

    Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK

    Razred: trei (3.)

    U treem razredu

    polaznik e stei

    sljedee ishode

    uenja:

    Jezini sustav i sadraji

    1. primijeniti osnove jezinog sustava vie razine na novim

    sadrajima

    2. koristiti osnovne jezine strukture vie razine i proireni

    vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz

    svakodnevice

    itanje

    1. izdvojiti specifine informacije iz neto sloenijih izvornih i

    didaktikih tekstova

    2. kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autor

    Sluanje

    1. razumjeti razgovor izmeu izvornih govornika o poznatoj temi

    2. razumjeti pojedinosti i specifine informacije iz snimljenih i/ili

    izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na

    standardnom jeziku

    Pisanje

    1. izloiti svoje misli, osjeaje, ideje u osobnim pismima,

    razglednicama ili e-poti

    2. koristiti biljeke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon

    sluanja ili itanja teksta

    Govor

    1. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaama

    2. protumaiti sloenije informacije iz osobnih pisama,

    razglednica ili e-pote

    Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)

    1. vrjednovati ustaljena pravila ponaanja u komunikaciji na

    jeziku cilju

    2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od

    etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih imbenika

    diskriminacije

    3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadravaju

    mogunost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje

    kontakta s osobom iz razliite kulture

    Razrada

    Nastavne

    cjeline Razrada Nastavne teme

    Europsko

    okruenje

    Mladi i europsko okruenje

    Europsko zajednitvo (valuta, itd.)

    Gospodarenje vlastitim novcem

  • 42

    Javne slube

    Javno zdravstvo

    Nezgode, nesree i bolesti

    Javne institucije

    Mladi i njihov

    svijet

    Obitelj i drutvene veze

    Mladi na djelu

    Problemi mladih

    Oblici prihvatljivoga i neprihvatljivog ponaanja

    Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba, itd.)

    Mobilnost i

    migracije

    Mobilnost ljudi i znanja

    Posjeti i razmjene polaznika

    Struna praksa i rad u inozemstvu

    Drutvo i svijet

    koji nas okruuje

    Svijet u kojem ivimo pogled u budunost

    ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)

    Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost

    Graanski odgoj

    Socijalni i drutveni odnosi

    Duhovne i etike vrijednosti

    Odnosi meu spolovima

    Kultura i

    civilizacija

    Osnove povijesti

    Kultura i civilizacija zemalja i naroda iji se jezik ui i zemalja

    Europske unije

    Znanost i

    tehnologija

    Izumi i otkria

    Poznati znanstvenici

    Suvremene tehnologije

    Strukovno

    usmjerene teme

    Povijest struke

    Zanimljivosti i osobitosti

    Meunarodno trite rada

    Napomene:

    Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom

    stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,

    pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku

    vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua

    vjerojatno nadmaiti.

    Popis potrebnih jezinih struktura:

    ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva

    prijedlozi s genitivom, pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s

    genitivom, Fragepronomen, Frageadverbien, pogodbene reenice

    u sadanjosti, vremenske i namjerne reenice, infinitiv sa zu,

    odnosne reenice, nepravilne upitne reenice, zamjeniki prilozi

    (welcher, dieser), neupravni govor, fraze iz strunog jezika i jezika

    formalnog dopisivanja.

    Ostalo

    Metode i oblici

    rada:

    Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i

    objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,

    demonstracije.

    Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,

    alternativni oblici rada.

    Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje

    nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te

    materijalnim i drugim uvjetima.

    Elementi i oblici

    praenja i

    vrjednovanja

    Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna

    produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost

    u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba

  • 43

    polaznika: jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost

    odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje

    struke).

    Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,

    usmena i pisana provjera znanja.

    Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih

    postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o

    nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i

    srednjoj koli (NN 112/10)

    Literatura

    Literatura za

    polaznike:

    Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

    nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

  • 44

    Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK

    Razred: etvrti (4.)

    U etvrtom

    razredu polaznik

    e stei sljedee

    ishode uenja:

    Jezini sustav i sadraji

    1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu

    strunu pomo u razliitim uvjetima

    2. uoiti osnovne jezine pojave vie razine radi izbjegavanja ili

    ispravljanja vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu

    itanje

    1. uoiti znaajke razliitih vrsta tekstova

    Sluanje

    1. uoiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama,

    pod uvjetom da su jasno strukturirana

    Pisanje

    1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom

    materijalu

    2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom

    izriaju

    Govor

    1. interpretirati sloeniji proitani ili sluani tekst

    2. prevesti jednostavne upute i naredbe

    Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)

    1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u

    razliitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima

    2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u

    nepredvienim uvjetima uz uvaavanje razliitosti

    3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na

    razliitosti openito i razliite kulture zemlje (ili zemalja) jezika

    cilja

    Razrada

    Nastavne

    cjeline Razrada Nastavne teme

    Posao i

    obrazovanje

    Zanimanja

    Oglasi

    ivotopis i europass

    Molba i razgovor za posao

    Moja budunost

    Svijet rada

    Moje zanimanje u suvremenom drutvu

    Moje zanimanje u europskom okviru

    Suvremeni trendovi u mome zanimanju

    Na radnom mjestu

    Potroako

    drutvo

    Reklame i utjecaj na mlade

    Konzumerizam

    Kultura i Fenomen globalizacije

  • 45

    civilizacija Svijet kao globalno selo

    Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta

    Znanost,

    umjetnost i

    popularna

    kultura

    Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)

    Slavni ljudi i dogaaji

    Graanski odgoj

    Socijalni i drutveni odnosi

    Duhovne i etike vrijednosti

    Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada

    Strukovno

    usmjerene teme

    Budunost struke

    Tehnika i tehnologija u slubi struke

    Struni sadraji povezani s kvalifikacijom

    Napomene:

    Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom

    stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike.

    Pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku

    vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua

    vjerojatno nadmaiti.

    Popis potrebnih jezinih struktura:

    ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina

    usporedne reenice, reakcija glagola, Partizip I, Konjunktiv II od

    pomonih i modalnih glagola, wrde + Infinitiv, zavisna reenice s

    ob, reenice s dva objekta, Plusquamperfekt, genitiv kod vlastitih

    imena, stupnjevanje priloga, veznici entwederoder, denn,

    nichtsondern, ob, seit, umzu, sodass, obwohl, darum,

    deswegen, trotzdem, fraze iz strunog jezika i jezika formalnog

    dopisivanja.

    Ostalo

    Metode i oblici

    rada:

    Metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja (pripovijedanje i

    objanjavanje), sluanja, itanja i rada na tekstu, metoda pisanja i

    pisanih radova, metoda demonstracije.

    Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,

    alternativni oblici rada.

    Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje

    nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te

    materijalnim i drugim uvjetima.

    Elementi i oblici

    praenja i

    vrjednovanja

    polaznika:

    Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna

    produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost

    u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba

    jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost

    odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje

    struke).

    Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,

    usmena i pisana provjera znanja.

    Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih

    postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o

    nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i

    srednjoj koli (NN 112/10).

    Literatura

    Literatura za

    polaznike:

    Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

    nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

  • 46

    Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

    Cilj predmeta:

    usvojiti temeljna matematika znanja, vjetine i procese te

    uspostaviti i razumjeti matematike odnose i veze

    biti osposobljeni za rjeavanje matematikih problema i primjenu

    matematike u razliitim kontekstima, ukljuujui i svijet rada

    razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj

    uspjeh i napredak te svijest o svojim matematikim postignuima

    prepoznati i razumjeti povijesnu i drutvenu ulogu matematike u

    znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za

    budunost drutva

    biti osposobljeni za apstraktno i prostorno miljenje te logiko

    zakljuivanje

    uinkovito komunicirati matematika znanja, ideje i rezultate

    sluei se razliitim prikazima

    uinkovito primjenjivati tehnologiju

    stei vrste temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja

    Opis predmeta:

    U drutvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je

    kritiki misliti o sloenim temama, tumaiti dostupne informacije,

    analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke

    u svakodnevnom ivotu, rjeavati razliite probleme, uinkovito

    primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i miljenja.

    Budui da matematika izuava kvantitativne odnose, strukturu, oblike

    i prostor, pravilnosti i zakonitosti, analizira sluajne pojave, promatra

    i opisuje promjene u razliitim kontekstima te daje precizan simboliki

    jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje,

    tumaenje i posredovanje ideja, matematiko obrazovanje

    polaznicima omoguuje stjecanje znanja, vjetina, sposobnosti,

    naina miljenja i stavova nunih za uspjeno i korisno sudjelovanje u

    takvu drutvu.

  • 47

    Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja

    Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

    Razred: prvi (1.)

    U prvom razredu

    polaznik e stei

    sljedee ishode

    uenja:

    Brojevi

    1. raunati u skupovima N, Z, Q i R

    2. rabiti apsolutnu vrijednost u sloenijim algebarskim izrazima

    3. odrediti udaljenost toaka na brojevnom pravcu

    4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne raunske operacije,

    potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje

    5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traenu

    tonost

    6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija iljastog kuta

    Algebra i funkcije

    1. primijeniti postotke, omjere i razmjere

    2. rabiti potencije s cjelobrojnim eksponentom i korijene

    3. raunati s algebarskim izrazima i jednostavnijim razlomcima

    4. rijeiti linearne jednadbe, nejednadbe i njihove sustave te

    prikazati linearnu funkciju i funkciju apsolutne vrijednosti

    Oblik i prostor

    1. analizirati meusobne odnose toaka u pravokutnom

    koordinatnom sustavu u ravnini

    2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu

    crtanja, mjerenja, raunanja i zakljuivanja

    3. primijeniti pouke o sukladnosti i slinosti trokuta u

    geometrijskim oblicima u ravnini

    Mjerenje

    1. primijeniti odgovarajue mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih

    u odgovarajue vrijednosti vee ili manje mjerne jedinice

    2. primijeniti formule za opseg i povrinu geometrijskih oblika u

    ravnini

    3. rabiti Pitagorin pouak i njegov obrat, proporcionalnost i

    slinost

    4. primijeniti svojstva kutova (pouak o obodnom i sredinjem

    kutu, Talesov pouak i svojstva zbroja unutarnjih kutova

    trokuta, etverokuta i mnogokuta)

    5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim

    ivotom i strukom

    Podatci

    1. prikupiti podatke za statistiko istraivanje

  • 48

    2. urediti prikupljene podatke prema planiranim kriterijima

    3. predoiti prikupljene podatke na najprimjereniji nain pomou

    raunala

    Razrada

    Nastavne

    cjeline Razrada Nastavne teme

    Brojevi

    Skupovi N, Z, Q i R

    Raunske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje,

    dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)

    Apsolutna vrijednost realnog broja

    Brojevni pravac

    Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu

    Procjena i zaokruivanje

    Algebra i funkcije

    Postotci, omjeri i razmjeri

    Potencije i korijeni

    Algebarski izrazi i algebarski razlomci

    Linearne jednadbe i sustavi jednadbi

    Linearne nejednadbe i sustavi nejednadbi

    Linearna funkcija

    Oblik i prostor

    Pravokutni koordinatni sustav u ravnini

    Sukladnost i slinost

    Geometrijski oblici u ravnini

    Mjerenje

    Mjerne jedinice

    Geometrijski oblici u ravnini opseg i povrina, Pitagorin pouak,

    pouak o obodnom i sredinjem kutu, Talesov pouak i svojstva

    zbroja unutarnjih kutova trokuta, etverokuta i mnogokuta

    Trigonometrija pravokutnog trokuta

    Podatci Prikupljanje, obrada i predoavanje podataka

    Napomene:

    Matematiki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiko

    miljenje, argumentiranje i zakljuivanje, rjeavanje problema i

    matematiko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouavaju se kao

    zasebne nastavne cjeline ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju

    konkretnih matematikih sadraja.

    Ostalo

    Metode i oblici

    rada:

    Metode: predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,

    problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda i

    istraivaka metoda.

    Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana

    nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna

    nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.

    Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje

    nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te

    materijalnim i drugim uvjetima.

    Elementi i oblici

    praenja i

    vrjednovanja

    polaznika:

    Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja,

    aktivnost.

    Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni rad

    (domae zadae, projekti, istraivanje, seminarski rad, suradnja u

    nastavi i dr.).

    Literatura

    Literatura za

    polaznike:

    Prema Katalogu obveznih udbenika i