Univerzitet u Sarajevu

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET POLITIKIH NAUKASARAJEVOODSJEK: URNALISTIKAPREDMET: Medijski marketing menadmentBACHELOR TEZA:MEDIJSKI MARKETING MENADMENT

- JAVNA DIPLOMATIJA U KONTEKSTU BOSANSKOHERCEGOVAKE STVARNOSTI

Mentor: prof. dr. Besim Spahi Student: Selman Drpljanin Br. Indexa: 3081/Sarajevo, Mart 2014. godine

MEDIJSKI MARKETING MENADMENT

JAVNA DIPLOMATIJA U KONTEKSTU BOSANSKOHERCEGOVAKE STVARNOSTI

Uloga i znaaj javne diplomatije

Iako se termin diplomatija upotrebljava u vie razliitih znaenja, sfera dodirivanja uvijek su i neizostavno, meunarodni odnosi i vanjska politika, a uenje (diplomatskog) zanata, podrazumijeva sposobnost, znanje, vjetinu i metode komuniciranja, odravanja meunarodnih odnosa, pregovaranja, rjeavanja konfliktnih situacija (Nick 1999:39). No diplomatija kao jedna od kljunih institucija meunarodnog komuniciranja trpi i prilagoava se novim zahtjevima svjetskog drutva, drutva koje je prezasieno informacijama, ali znanjima jo neuhranjeno. U duhu tih promjena (a pod utjecajem novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija), iskustva ministarstava vanjskih poslova, ambasada i pojedinaca u inostranstvu ukazuju na to da je razvoj diplomatskog predstavljanja dosegnuo novi nivo (Melissen 2007). Suoena sa konkurencijom medija (meunarodnog komuniciranja), posebno brzinom proizvodnje i irenja vijesti globalnih televizijskih mrea, pored uobiajenih protokolarnih formi diplomatskog komuniciranja u meunarodnim odnosima, javna diplomatija postaje sve popularniji stil. Karakterie je neposredni kontakt i komunikacija s domaom i inostranom javnou, putem razgovora, izjava, intervjua, saoptenja i komentara. Okrenuta, jednako domaoj, koliko i inostranoj ekonomskoj, obrazovnoj, kulturnoj i drugoj javnosti, koja nije direktni predstavnik drave i njenih institucija, javna diplomatija, kao i protokolarna, moe na veoma efikasan nain prezentirati spoljnopolitike interese i ukupne vrijednosti zemlje, i bitno doprinijeti jaanju i podizanju njenog ugleda u svijetu.

Dakle, pored ve pomenutih fukcija i ciljeva diplomatije (izgradnja i jaanje odnosa i saradnje sa diplomatijama drugih zemalja, u neposrednoj protokolarnoj komunikaciji), ona ima interes da, kada ocijeni da je neophodno, interese i stavove svoje zemlje ili organizacije koju predstavlja, saopti, najee posredstvom medija, u neposrednoj komunikaciji s javnou. Kako organizirati, strategijski postaviti i voditi javnu diplomatiju, ako socijalni akteri u dravi ili pojedini znaajni odluioci u meunarodnim ogranizacijama sasvim razliito vide vrijednosti, ciljeve i interese jedinice koju diplomatski treba putem medija uiniti privlanom i zavodljivom zbog njene meke moi? Znaaj javne diplomatije prepoznale su i mnoge svjetske organizacije i asocijacije (poput NATO-a).

Preuzimajui dunost Generalnog sekretara NATO-a, u januaru 2004. godine, Holananin i dotadanji ministar vanjskih poslova te zemlje, Jap de Hop efer (Jaap de Hoop Scheffer), izgovorio je, do tada malo poznati stav:Javna diplomatija bie klju nae reputacije, kako unutar, tako i izvan Alijanse.

ta bi sve javna diplomatija trebala biti?Javna diplomatija podrazumijeva diplomatiju prema graanima, nevladinim organizacijama, naunim institutima, univerzitetu, umjetnikim udruenjima, i svim relevantnim iniocima kulturnog i akademskog ivota jedne zajednice. Svi oni treba da budu ukljueni u aktivnosti ministarstava vanjskih poslova, i svi oni treba da imaju mogunost da budu predstavljeni, preko ambasada, u svojim oblastima rada, u zemljama u kojima ele da se pojave. Istovremeno, javna diplomatija podrazumijeva nastup diplomatije prema graanima, naunim radnicima, umjetnicima i intelektualcima u zemljama prijema, znai prema onim iniocima drutvenog ivota koji, u svim demokratskim drutvima, odreuju drutvene stavove daleko vie od politiara.

Javna diplomatija u BiH

Govorei o javnoj diplomatiji u kontekstu bosanskohercegovakog drutva, nuno je napomenuti da u sredini kakva je Bosna i Hercegovina, nije jednostavno, a ni potpuno mogue, adekvatno predstaviti diplomatsku djelatnost uope, budui da je ona sputana nizom ograniavajuih faktora. Formulacija i implementacija spoljne politike, tehnike spoljne politike, meunarodna pregovaranja i profesionalna djelatnost koju provode diplomate u BiH, zajedno ine veliki broj kamenja i kamenia spoticanja. Bosanska kompleksnost, nacionalna, jezina, kulturna i svaka druga isprepletenost, ine savremeni kontekst bosanskohercegovakog drutva. U jednom takvom drutvu, neprestano je prisutan strah od sukoba, sama drava postala je posebna struktura moguih podjela koje bi eventualno mogle prouzroiti politiku nestabilnost. Takoer, primjetno je odsustvo usaglaenosti odreenih institucionalnih sredstava koja bi posluila kao instrument unifikacije na dravnoj razini, to jednostavno ne moe, a da se ne odrazi na diplomatsku djelatnost. Ako uzmemo u obzir veoma burno razdoblje kroz koje je BiH prola posljednju deceniju i pol, ukupnu bh. realnost u okvirima politike, ratnih deavanja, jezike norme i tendencije u jezikoj praksi, maksimalno ispolitizirane medije dobijamo do haotinosti iskompliciranu diplomatsku perspektivu, odnosno, savremenu medijsko-diplomatsku situaciju u BiH. Iako je javna diplomatija (u oblasti organizacije diplomatske slube i razvijanja diplomatske metodologije) odavno postala partner i kreator javne politike (kako navodi Melissen, vie by nego of), te je ve vrlo razvijena u diplomatskim slubama svih evropskih zemalja, u naoj diplomatiji ona je praktino novoroene koje, bar naizgled, niko nee da ljulja i njeguje...Za bosanskohercegovaku diplomatiju (naroito javnu diplomatiju), vano je da uspjeno koristi svoje prednosti u promociji vrijednosti na domaem i meunarodnom planu, ali je isto toliko vano i da bude na dobar nain formulisana i da ne pree u propagandu. Koritenje public diplomacy stila, nije ni sluajno, ni novijeg datuma. U demokratski razvijenim sistemima i dravama, zvanina politika veoma dri do miljenja javnosti i vodeih intelektualaca, to esto bitno utjee na stavove zvaninika i dravnih organa o pojedinim vanim pitanjima na planu meunarodnih odnosa i saradnje. O tome, posebno male drave i njihove diplomatske slube, moraju da vode rauna i da kroz razliite forme i oblike saradnje i u komunikaciji s javnou, unapreuju i jaaju svoj ugled i saradnju sa svijetom.Svaka reforma diplomatske slube bive Jugoslavije, bila je blisko isprepletena sa interesima politikih elita i sa promjenama njihovih planova za vladanje na unutranjem planu. Koalicije i planirane koalicije su odreivale organizaciju, pa ak i politiku ministarstva vanjskih poslova.

Danas se, prije svega, pred diplomatiju postavlja imperativ organizacione, upravljake reforme koja je nezavisna od politike. Ta reforma treba da ukljui jasno planiranje karijera diplomata, upravljanje kadrovskim resursima koje e biti usmjereno na maksimalnu efikasnost, a ne na politiko kadriranje, na nadzor zakonitosti rada slubi u nadlenosti ministarstva vanjskih poslova, i na razvijanje nove, javne diplomatije. Naalost, strune, akademske analize rada diplomatije, jo uvek poivaju na oekivanim, a neispunjenim obeanjima i reformama, koje su jo uvijek dobrim dijelom uvjetovane i sputane ratnim naslijeem.

Analizirajmo sada javnu diplomatiju u BiH prema segmentima, odnosno, njenim neodvojivim komponentama (prema Melissenu):1. Javna diplomatija najprije podrazumijeva demokratski sistem ureenja, odnosno, demokratsku odgovornost. Postoji li u BiH demokratski ureen sistem, naroito demokratka odgovornost ili ona ostaje samo u sferi teorije? Demokratija podrazumijeva slobodu izraavanja, misli, potivanja ljudskih prava, no svi smo svjedoci upravo velikog broja krenja svega navedenog. Javnost ostaje uskraena za mnoge informacije koje ne idu u prilog nekome, a izjave se uzimaju iz konteksta. U okruenju u kakvom je BiH, mediji su esto poprita negativnih emocija, kolektivnih frustracija, politikih i socijalnih nezadovoljstava, drutveno tetnih interesa i govora mrnje kao najfrekventnijeg izraajnog sredstva i uobiajene forme krenja ljudskih prava.

2. Javna diplomatija je neodvojivi dio trenda globalizacije, prelaska tradicionalnih granica, irenja sistema i drutvenih relacija. Proces globalizacije je nezaustavljiv, te iz dana u dan sve vie zalazi u sve aspekte naeg ivota. Budui da znamo kako je Bosna i Hercegovina zemlja u razvoju, kojoj e trebati jo mnogo vremena da se posloe sve kockice njenog ispravnog funkcionisanja, moemo rei da proces globalizacije dodatno komplikuje ionako komplikovanu situaciju. Naime, sjetimo li se procenta nezaposlenih u naoj zemlji, procenta nepismenih, ne moemo da se ne zapitamo kako emo mi stati ukorak sa novim tehnologijama i zahtjevima novog svjetskog poretka? Svako peto domainstvo u BiH ima prikljuak na internet. ta je sa ona etiri? Veliki je procenat nepismenih u naoj zemlji, mortalitet je vei od nataliteta, a ionako mali broj mladih ljudi ima elju za odlaskom trbuhom za kruhom u neku od zapadnih zemalja. Ljudi ovdje vjeruju svemu to im se plasira u medijima, to ovi, upravljani nekim iz vrha vlasti, itekako koriste. Manji broj, onih koji ne vjeruju svemu to uju, nemaju ba mnogo elje, niti volje za poduzimanjem neega to e dovesti do promjene. Nai mediji, iji je zadatak primarno da informiu, educiraju, pa tek onda zabave, svoju publiku samo zabavljaju. I publika se time zadovolji. Na ovako malom prostoru, za koji se nekad govorilo kako je svijet u malom, aludirajui na multietinost, multikulturalnost i nekadanji mirni suivot, sada su konflikti svakodnevnica. Globalno selo ili globalni plijen? ta od svijeta stvaraju i mogu da stvore mediji: bogatstvo razlika ili siromatvo jednolinosti i istovjetnosti? Prisjetimo se dogaaja od 11. septembra 2001. godine, napada na World Trade Center, dogaaja koji je pokrenuo javnu/globalnu debatu o javnoj diplomatiji. Mediji nisu danas previe zainteresirani za pozitivne informacije, kao za dogaaje koji nasluuju odreene afere... (Voki Avdagi 2002:116)

3. Javna diplomatija ima ogromne mogunosti koritenja savremenih informacionih tehnologija prije svega, tampanih i elektronskih medija i interneta. Danas se sve vie govori o medijskoj dimenziji savremene diplomatije, virtrualnoj, internet, ili e mail diplomatiji. To nedvosmisleno potvruje da je diplomatija suoena sa novim i sve veim izazovima te da kao jedna od kljunih institucija meunarodnog komuniciranja trpi promjene. Ona se mora prilagoavati novim zahtjevima i mijenjati tradicionalni nain rada. Dananja tehnika i tehnologija, u osnovi, imaju cilj gospodarenje prirodom, u prije svega tehnikom, a potom i u ekonomskom, i svakom drugom smislu rijei. (Fejzi, 2004:51)4. Neodvojivi dio javne diplomatije svakako su mediji, civilni sektor, NVO... Javna diplomatija je dogaaj za medije. Moemo tvrditi da su mediji konano uli u (tradicionalno) ekskluzivnu sferu diplomatije. Ne samo da odgovaraju na internacionalna politika dogaanja, nego aktivno uestvuju u procesima komunikacije izmeu vlasti i javnosti o internacionalnoj politici i sami su postali sredstvo spoljne politike kroz smirivanje i prenoenje, ali i kroz potpirivanje konflikata i odnosa. Usljed ekspanzije globalne komunikacije, svijet politike je u velikoj mjeri prenoen putem medija, posebno putem internacionalnih televizijskih mrea, sa tzv. CNN-efektom, kao da se stvarno dogaa pred oima globalne publike. Slika savremene diplomatije u medijimaPredstavljanje u javnosti je veoma bitna aktivnost javnih linosti i politiara. Od toga na koji nain priaju, sta priaju i koliko esto, gradi se njihova reputacija meu ljudima.

Amerika je promociju javnih linosti i politiara dovela gotovo do savrenstva. Predsjednik Barack Husein Obama, osoba je koja moe posluiti kao najbolji primjer. Taj mladi obrazovani ovjek, ostavlja utisak upravo onakav kakav treba da odaje ostavlja jedan politiar, samim tim i predsjednik drave. Njegovi govori su uvijek paljivo pisani, ton glasa ostavlja dojam odlunosti i autoriteta. Uz to, Obama uvijek lijepo izgleda. Istraivanje inauguracijskog govora, pokazalo je najvie upotrebljavane rijei amerikog predsjednika: nacija, novi, Amerika, svaki, ljudi ,zajednica, mora, generacija, svijet, manje... Pritom, zahvaljujui specifinostima njegove linosti (Afroamrikanac i polumusliman) u segmentu predizborne kampanje, Obama je izronio kao globalno najaktuelniji sadraj novih medija. Kada bi se nai politiari i javne linosti ugledali na Ameriku i Amerikance koji pomno planiraju kako ele biti predstavljeni u javnosti, moda bi njihove rijei dobile iru dimenziju te bi moda onda i bh. graani ozbiljnije prihvatili njihove prijedloge.

Javne linosti i politiari trebaju imati na umu da su primjetne po svom vizuelnom, auditivnom i intelektualnom izgledu. Planiranje samog javnog nastupa podrazumijeva mnotvo aktivnosti.

Interesanto je da u Bosni i Hercegovini mali broj politiara pridaje znaaj tome kakvu sliku o sebi ostavlja u medijima, kroz svoj jezik i stil. Kada bismo govorili o trojici lanova naeg Predsjednitva, zakljuili bismo sljedee: sva trojica govore standardnim jezikom za Bosnu i Hercegovinu, to znai da su to kombinacije bosanskog, srpskog i hrvatskog. I zaista jesu to kombinacije ovih jezika, jer niti jedan lan naeg Predsjednitva ne govori samo jednim od navedena tri jezika. ak u situacijama kada politiari ele da koriste iskljuivo jedan od jezika tri konstitutivna naroda u BiH, to uvijek izgleda izvjetaeno, neprirodno, a samim tim i javnost se osjea prevareno (Vajzovi 2007).

Ponekad, u elji da u svojim javnim nastupima budu to interesantniji, orginalni, da na javnost ostave dobar utisak, da u konkurenciji dobiju zavidan poloaj (u samom vrhu), javne linosti, to nai politiari jesu, esto kau i krajnje nelogine i smijene stvari, od kojih iroke narodne mase ponu da zbijaju ale.

Reenicu biveg premijera Samira Silajdia zasigurno pamtimo svi. Upravo ''Tajo, bojim se'' postala je direktna asocijacija na ovog politiara. Da li je politiar nepromiljeno istupio, branei pri tome svoj dignitet ili se vodio tezom ''da i ja neto kaem'', vie nije ni bitno. Uobiajena su, u diplomatskoj praksi, istupanja akreditiranih diplomata i diplomatskih zvaninika u javnosti i neposredno komentarisanje pojedinih pitanja zemlje domaina, koja su predmet interesovanja meunarodne politike. U tome nema nieg neobinog, ukoliko se ne pree granica pravila diplomatskog ponaanja. Istina, ta granica je tanka, i veoma je vano da ne ue u zonu mijeanja u unutranje stvari zemlje domaina, to ozbiljnoj diplomatiji i nije svojstveno. Meutim, u bh. praksi poznati su istupi (pojedinih diplomata), koji izlaze iz okvira diplomatskog ponaanja, ali tek nakon to je uslijedilo mijeanje u unutranje stvari zemlje (konkretno BiH). Prisjetimo se izjave lana Predsjednitva BiH, iz reda hrvatskog naroda, eljka Komia da e dravnik iz susjedne zemlje dobiti i po prstima i po nosu bude li imao pretenzija prema Bosni. Ovo je za mnoge zazvualo nediplomatski, za neke ak i nekulturno, uslijedili su javni politiki prigovori unutar nae drave, no nije se desio nikakav diplomatski skandal. Domaa javnost ostala je oduevljena hrabrou i odabirom jezikih sredstava, a izjava je citirana i u nekim drugim javnostima. Iskoritavanje jezika u politike svrhe

Domet manipulacije proizlazi iz moi jezika. Fasciniranost jezikom potjee ba iz njegove moi da istovremeno ima ulogu u vie sfera. Manipulacija jezikom je imanentna drutvu i ima dvije strane - onu koja ima mo i onu koja ima manje moi. Jezik je u funkciji cilja grupe koja ima mo, dok je drugoj strani taj cilj nepoznat.

Jezik je slijedio drutvene promjene, pa nacionalna separacija tri naroda u Bosni i Hercegovini ima i posljedice na jeziki izraz. Moglo bi se rei da je postmoderna situacija slina predmodernoj u tom pogledu to je oita ponovna uspostava tri nacionalne kulture, praktiki na svim poljima - od zabave i sporta do jezika i medija. Kao i u drugim pitanjima, stanje jezika u BiH zavisi od pitanja svih pitanja: mogunosti opstanka Bosne i Hercegovine kao drave bez stranih protektora te obliku unutranje organizacije te drave. Nacionalni standardni jezici e, kao i ostali vidovi ivota, slijediti politika i drutvena strujanja.

Politiari na ovom pitanju zarauju dnevnopolitike poene, titei vitalne nacionalne interese koji su navodno ugroeni. Prije svega bivi lan predsjednitva Ivo Miro Jovi, u svakom televizijskom nastupu naglaava kako je on ugroen zbog toga to novinari Federalne televizije ne priaju dobar hrvatski jezik. Na drugoj strani neki bonjaki politiari smatraju da je jezik kojim se slue novinari FTV-a previe kroatiziran. U svemu tome trpe krajnji korisnici koji plaaju TV pretplatu budui da je vei problem od nacionalnog taj to su pravilnost govora i dikcija u drugom planu. Sadraj programa takoer.

5. Briga za imid i njegovo poboljavanje kod javnog mnijenja u inostranstvu (te meunarodnoj politici), takoer je bitna i neodvojiva karika javne diplomatije. Drave u procesu globalizacije gube kontrolu, ali dobijaju na utjecaju. ak se govori o kretanju od geoplitike i moi prema postmodernom vremenu za koje su tipini utjecaj i imid. Zato drave, a i internacionalne organizacije u modernom svijetu, tee ka najboljoj moguoj holistikoj prezentaciji, tzv. promociji, da bi poveali svoj ugled-imid, kojeg shvatamo kao skup kognitivnih, afektivnih i vrijednosnih percepcija i pozicija odreene drave i nacije, koje se do neke mjere zasnivaju na povjerenju. Oevi javne diplomatije Signitzer i Coombs, uz tzv. tough-minded liniju, koja koristi propagandu i ubjeivanje, ve su raspoznali i tzv. tender-minded liniju javne diplomatije. Ona postoji na principu da informacije i kulturni programi treba da zaobiu momentalne ciljeve spoljne politike i da se fokusiraju na najvie, dugorone nacionalne ciljeve. U ovakvom svjetlu dolazi miljenje da se fokusiraju na najvie, dugorone nacionalne ciljeve. Tako dolazimo do miljenja da javna diplomatija ne postoji samo u funkciji spoljne politike, nego vie kao tzv. kulturna diplomatija koja preuzima ulogu sprovoenja tzv. spoljne kulturne politike, razvijajui internacionalne kulturne odnose, interkulturalni dijalog, razumijevanje i saradnju.(www.pobjeda.co.me)Veoma je vano da, prije svega, akreditirane diplomate u zemljama domaina, osim protokolarnih (dravne institucije i zvaninici), uspostavljaju kontakte i grade dobre odnose sa poslovnim ljudima, intelektualcima, printanim i elektronskim medijima, nevladinim sektorom i drugim relevantnim faktorima, i na taj nain blie upoznaju domau javnost sa vrijednostima i interesima svoje zemlje i njene politike. Isto toliko je vano da te vrijednosti, i na najposredniji nain budu prezentirane inostranoj javnosti organiziranje predavanja univerzitetskih profesora, prevoenje i promocije knjievnih djela, organiziranje likovnih izlobi, promocije turistikih i mnogih drugih vrijednosti. To svakako, podrazumijeva i angaovaniji odnos diplomatije i akreditiranih diplomata u prezentiranju, ne samo politike, ve i ekonomije, kulture, sporta i svih drugih vrijednosti svoje zemlje. Ne govori se u posljednje vrijeme bez razloga i sve ee u raspravama o diplomatiji (koje se, prije svega, vode u inostranim medijima), da je slika mirnog ambasadora koji djeluje samo iza kulisa i eventualno prosljeuje demare, organizuje prijeme i pie uljepane izvjetaje o zemlji u koju je poslat, ve odavno prolost. (www.pobjeda.co.me)Naalost, pozitivnih primjera u domenu poboljavanja bh. imida je malo, gotovo nikako. Rijetki su susreti, debate kao to je u martu 2009. godine na Fakultetu politikih nauka odrana Konferencija Imid BiH, globalizacija i mediji, gdje je razgovarano o tome koliko upravo ova trijada (BiH, mediji i globalizacija) moe biti prosocijalna komponenta bh. prostora. Takoer, rijetki svijetli primjer prezentacije BiH kao turistiki poeljne destinacije je i promo-spot turistikih potencijala BiH pod naslovom Enjoy Life Bosnia and Herzegovina, koji je promoviran irom svijeta, a dugo je prikazivan i na CNN-u.

Umjesto zakljuka Javnoj diplomatiji u kontekstu bosanskohercegovake stvarnosti, u osnovi nedostaje ono to moderni svijet trai: Otvoren pristup, jasne reenice i dogovor bez skrivanja iza simbolike prevanih institucija (prema predavanjima prof. dr. Jelenka Voki Avdagi). Bosanskohercegovakoj javnoj diplomatiji nedostaje i rad na izgradnji pozitivnog imida (velikom broju drava BiH slui kao sinonim za neshvatljive ratne sukobe, razaranja i agresiju, u osnovi sve to ima negativan predznak), s ciljem ostvarivanja dugoronih ciljeva (bez lobija). Javnoj diplomatiji u BiH nedostaje i briga o obinim ljudima, vea, ne samo promocija, nego i realizacija ljudskih prava, o emu svjedoe uestali protesti (nezadovoljstva) na ulicama, javna okupljanja, zahtjevi za smjenama pojedinih politiara i sl. Analiza zvaninih diplomatskih web-stranica te rada PR-a slubi institucija vlasti, ukazuje i na nadovoljnu educiranost djelatnika slubi za odnose s javnou, suhoparnost saoptenja i izvjetaja sa press-konferencija, ablonske konstrukcije reenica i esta ponavljanja. Takoer, stranice se ne auriruaju blagovremeno, tako npr. zvanina stranica Predsjednitva BiH (www.predsjednistvobih.ba) sadri najave vijesti od prije dva dana (?!), kao i aktuelnosti stare etiri dana. Ovakva praksa u domenu javne diplomatije, bila bi nezamisliva u bilo kojoj, iole razvijenijoj zemlji koja vodi rauna o utisku koji ostavlja na javnosti drugih zemalja, ali i na domau javnost (dvadesetetverosatno auriranje informacija). Takoer, problem bh. diplomata je vrlo malo ili nedovoljno otvoreno komuniciranje s javnou. Jo je Karen Hjuz (Karen Hughes), bivi podsekretar za javnu diplomatiju u Stejt departmentu (Depertment of State) rekla da mnoge diplomate strahuju od govora u javnosti, te naredila: Pojavljujte se u javnosti. elimo da dajete intervjue za medije. Svaki diplomata dobija ocjene za aktivnost na planu javne diplomatije.Za Bosnu i Hercegovinu je veoma vano, da to uspjenije formuliara i organizira javnu diplomatiju (i na meunarodnom i na domaem planu), da ukljui intelektualni potencijal, koristi visokokolsko znanje i iskustva, kako bi u cijelom procesu upoznavanja ire javnosti sa procesima i tokovima evropskih i evroatlanskih integracija, bitno pomogla njihovom, to boljem razumijevanju i brem ukljuivanju zemlje u ove integracije.

Kada je meunarodni kontekst u pitanju, veoma je vano, da uposlenici u javnoj diplomatiji budu na organiziran i dobar nain educirani, da javna diplomatija bude bolje i drugaije osmiljena, da se novac, koji se troi na promociju zemlje njenih politikih, privrednih, kulturnih, turistikih i drugih vrijednosti u svijetu objedini, a aktivnosti iskoordiniraju, kako bi i sama promocija bila to uspjenija.

Ne zaboravimo, javna diplomatija je prezentacija inostranoj javnosti onoga to se ini. Javna diplomatija je nastojanje da se utjee na to kako vas drugi vide. Valja se nadati da sadanje politiko rukovodstvo diplomatske slube nae zemlje ima najbolje namjere. Za to postoji dovoljno indicija, ali i letarginosti, budui da realizacija reformi kasni. LITERATURA:

1. BECK, Urlich (2001): to je medijska globalizacija, Vizura, Zagreb.2. BERKOVI, Svjetlan (2006): Diplomacija i diplomatska profesija, Urban Media, Dubrovnik.

3. FEJZI, Fahira (2004): Medijska gobalizacija svijeta, Promocult i GIK OKO, Sarajevo.4. GIDENS, Entoni (2007): Sociologija, Ekonomski fakultet, Beograd.

5. MELISSEN, Jan (2007): The new public diplomacy Soft power in International Relations.

6. MOISY, Claude (1997): Myths of the Global Information Village, Foreign Policy (78-87).7. NICK, Stanko (1999): Diplomatski leksikon, Barbat, Zagreb.

8. NUHANOVI, Asad (2005): Demokratija, mediji, javnost, PROMOCULT, Sarajevo.

9. SPAHI, Besim (2001): Nacionalni antimatketing ex-Ju i bh. naroda, VKBI, Sarajevo.10. VAJZOVI, Hanka (2008): Jezik i nacionalni identiteti sociolingvistike teme I, Fakultet politikih nauka, Sarajevo.11. VOKI AVDAGI, Jelenka (2002): Suvremene komunikacije Ne/sigurna igra svijeta, Univerzitetska knjiga, Sarajevo.

12. Izvjetaji o unapreenju slobode i demokratije u BiH- 2008, Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a, Ured za demokratiju, ljudska prava i rad, 23.05.2008.13. USAPDC (1996): A New Diplomacy For The Information Age, Washington DC. 14. https://www.cia.gov15. http://www.bhas.ba16. http://knjiga.hr17. http://www.cjelozivotno-ucenje.hr18. www.pobjeda.co.me19. www.mfa.gov.ba20. http://www.predsjednistvobih.ba21. http://www.usip.org Posebno u diplomatijama zemalja koje bitno participiraju u rjeavanju pitanja od meunarodnog znaaja

Koliko je javna diplomatija vana za diplomatiju zemlje i njen ugled uope, potvruje i diplomatija Sjedinjenih Amerikih Drava. Poslovima javne diplomatije i slubama koje se bave odnosima s javnou i brinu o jaanju ugleda SAD-a, u Stejt departmentu neposredno rukovodi podsekretar za javnu diplomatiju i odnose s javnou. Odnosi s inostranom javnou i ugled Sjedinjenih Amerikih Drava, pored angaovanja oficijelne diplomatije, decenijama se unapreuju i jaaju i posredstvom posebnih fondova i programa, kao to su Fulbrajt program, Hubert Humfrey program, JFDP program i Fron Braun program. Ovo je, samo jedan primjer uloge i znaaja javne diplomatije, a moe se, s razlogom, govoriti i o drugim, jer, javnoj diplomatiji i odnosimima s javnou, veliku panju i znaaj pridaju sve diplomatije razvijenih zemalja, posebno vodeih zemlja i najznaanijih faktora na meunarodnoj politikoj sceni. (izvor: HYPERLINK "http://www.pobjeda.co.me" www.pobjeda.co.me)

Ministarstvo vanjski poslova, po komunistikom naslijeu, decenijama je imalo jednu jezuitsku dimenziju. Vie je liilo na nekakvu ezoterinu sektu kojom su vladali nekadanji Titovi kadrovi iz sjenke, nego na ozbiljnu i dinaminu diplomatsku slubu.

U izvjetaju o unapreenju slobode i demokratije u BiH u 2008. god., Ministarstva vanjskih poslova SAD-a, od 23.05.2008. godine stoji da U cilju suprotstavljanja nacionalizmu i promoviranja istine i pomirenja koji su neophodni za odrivu i suverenu budunost, Sjedinjene Drave podravaju razvoj umjerenih politikih stranaka i nastojanja u pravcu prevazilaenja ratnog naslijea. Programima javne diplomatije uvruje se podrka javnosti neophodnim vladinim reformama, dok se pritom promoviraju graansko obrazovanje, uee i zagovaranje. Izvjetaj je objavio Ured za demokratiju, ljudska prava i rad.

Ono to je u elektronskim medijima izraeno, i na ta emiteri ne obraaju panju su SMS poruke, iji se sadraj uope ne filtrira. Tu moete proitati poruke od kojih vam se sledi krv u ilama. Prmjer bh. TV stanice, koja je pustila najgore poruke povodom gostovanja jednog od organizatora Queer festivala u Sarajevu. Toliko mrnje prema ljudima drugaije, odnosno iste spolne orijentacije, odavno nije vieno. Neupitna je odgovornost medija, koji takve sadraje puste u eter. U printanim medijima, koji su preputeni samoregulaciji, koja jeste potvrda istinskog demokratskog sazrijevanja jednog drutva, od kojeg smo mi udaljeni svjetlosnim godinama, situacija je neto drugaijam ali takoer loa.

Primjer: nemali broj mladih ljudi iz zapadnog dijela Mostara jo nikada nije vidioi Stari most, ali su zato obili i Zagreb i Split. Oni nisui krivi, tako su usmjereni kolovanjem.

I danas, osam godina nakon ovog dogaaja, iz samog vrha amerike administracije (White House Office of Global Communications), usmjeravaju se aktivnosti javne diplomatije SAD-a, radi objanjavanja i stvaranja pozitivne meunarodne slike o amerikoj politici i odbrambenim aktivnostima.

Virtualna diplomatija ili netdiplomatija?!

Srpski institut za javnu diplomatiju (SIJD) unapreuje praksu javne diplomatije kroz istraivanje, konsultacije, publikacije i profesionalne usluge. Smjeten u srcu evropske etvrti Brisela, u blizini Evropskog parlamenta, SIJD prua usluge pres-centra, organizira okrugle stolove i brifinge, i slui kao info point, promo centar i analitiki servis.

PAGE 1