Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

Embed Size (px)

Citation preview

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    1/24

    Tarik jusicMEDijSKI DISKURS I POLmKA ETNICKOG SDKOBA

    Jugoslovenski slueajl

    1.DvodMasmedi j i 5U odigrali vaznu ulogu u nizu sukoba ko;i 5U devede-serih godina 20, veka doveli do raspad a So cija lis tick e Fed era tiv neRepublike Jugoslavije. M edijski diskurs je idoprinosio krizi ibionjen pokazatel j , a i s rovrerneno je ukaz ivao na zacetke dubokih po-dela i pom agao u ponovnom ocrtavan]u granica rnedu sukoblje-n irn e rn ick lm grupam a i u uspostavljanju legitimiteta z a ak cije po-litickih vodstava svake republike, U ovorn smislu, mediji su im alikljucnu ulogu u srvaran]u jayne definicije krize uto liko sto 5U po-m agali da 51" srvo ri polje iof O f m e pravila ig re U okviru ko jih 51" cd-igrao raspad Jugoslavije.

    Izvedene su brajne srudije 0 ulozi masm edija u krahuJugosJavije , kao i u poton jim pokusajirna izgradn je m ira (Thomp-son. 2000; Snyder i B allentine, 1996; Slapsak et at, 1997; Re1i. ic1 998; Skopljanac-B runner et al., 2000; Kurspahic, 2003. Price iThompson , 2003). Te srud i]e uglavnom su se bavile analizomisrorijsklh i srruktura ln ih okolnosr] ko je su dove!e do specificnihvrsra m edijskog izvestavanja (pode]a publike, po liricka konuolanad rnedijirna. cenzura): opisom specificn ih m edijskih rezu lrara(rj. opisom nadna ikarakrera izvesravanja): pitanjim a m edijskepolitike; . i analizam a opstih odnosa izm eclu m asm edija ielitnihgrupa koje su m asovna sredsrva inform isanja koristile za rnan ipu-laciju m asam a j rncbilizaclju.

    1 O va] rekst del irn icno je zasnovan na skraceno] iiarnen jeno] verzi] i rn oje n eo -b ja vlje ne d ok ro rs k e d ise rra cije M ed ii': m ac i ko lekr illn i id en tile ti - u lo g'1 m e," ,,, u" ,c< / "c l,! ilk im odno s im~ ,,(I p r i m e ! 1 1 Bosne i i en:egavi l l e ib i vs e j "go s l cw i j" Ilniverai-re t u B ecu , Ausrrija , 2003,

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    2/24

    Pored svega toga, i dalje n ije sasv im jasno kako sumasmedi j i svojirn specificnirn sadrzajirna doprineli, s [edne stra-ne, nasilju a, s druge, m irn im resenjirna etn ickih konO ikata riatlu bivse Jugoslav ije . Takode osta je da se istrazi kako je m edijsk id isk urs v arirao U odnosu na raz like u vrsrarna sukoba i U odnosuna lntenzrret sukoba, ikako su se s vrem enom ti diskurs: razvil:u odnosu na razvoj citavog sukoba, Pored toga, posrojece studi-[e 0 ulozi m asm ed ija u sukobim a u bivsoj Jugoslav iji ne uspeva-ju da ponude konzistenran teorijsk i okvir koji b i nam ornogucioda u okviru specificne sredine ivrernena nastanka ikonacnog re-senja sukoba, sisternatski objasnimo slozenu dinam iku izm edum ed ijskog d iskursa i konflikra, pa ~ecesto ogranicavaju na opisonoga sto se desilo , ne uspevajuci da se bave uzrocim a ipcsledi-cama.

    Iz to g razloga, u ovom rekstu nacin jen je pokusaj dase ponudi nov uvid u ulogu rnedijskogdisku rsa u etn ickirn suko-bim a. U sredsredili sm o se na nadine predstav ljan ja etn ickih gru-pa u rn asm ed ijirn a u periodu pre, tokorn i posle raspada [ugosla-vije, iu raznirn konflik tim a koji su se potom razvili, O va; dugo-roeni pristup je novina u proucavan]u medlJskog diskursa u kon-H ikdm .a u Jugoslav iji, i nadamo se da ce nam porncci cia, u razli-(itim kontekstirna, pcrpunije sag ledam o odnos izm edu konflik-ta idiskursa u roku vrernena. O vde se ne bavirno sarno tim e ka-ko je stvoren odredeni m edijsk i d iskurs i ko ga [e srvorio , v e i pr -v t l 1 s t l l e n o t i m e kako je 0 1 1 u t i c a o 1 1 1 ' 1 tpeci f icni k O I 1 j 1 i k t i k a k o j e t a j k o l i f l i k tui icao l1a njega .

    Zbog toga narn je potrebna reorija 0 etnickirn sukobi-rna, teorija diskursa, korxeprualizacija predstavljanja idenrireta iern ickih grupa u m ed ijsk irn teksrovim a: porrebno nam je obja-.sn jen je veze izrnedu d isku rsa i rnoci, razu rnevanje odnosa izm edukonreksra imedijskog diskursa, kao i potpuno razurnevan je vezeizrned u m asrned ija i diskursa u kon flik ru , a i razumevanje nacinauzajam nog urica]a izrnedu m edijskog diskursa ikonAik ta. T ako denam je potrebna dugorocna analiza m edijsk ih tekstova i d iskursau specificnim konfllkrirna ko jim a se bavim o.o piranjirna i reorijarna 0 5 u k o b l l , diskursu, p r e d s t a v / j r m j llii " d e n t i t e t u pisao je za ovaj zbornik Kolsto , O stah tekstovi u ovomzbom iku irnaju za tem u prirodui d inam iku razvoja m edijskog

    41

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    3/24

    d iskursa IIrazl iei ri m sukobi m a IIJ IIgoslavij iiIIn j ir na ie odgov ara -j uca pazn ja posvecena speci ficn i m m edijsk i m rek sro vi rn a inaei nuna koji oni korespondiraju sa sukobljen im diskursim a. U ovomreksru ja c u se bav iti vezorn izrnedu masm edija i sireg kontekstaJugoslovenskih sukoba, kao i tim e kakav je utica] ovih konflikatana m edijsk i d iskurs i, obratno, kako je m edijski d iskurs uticao nakonjlikre. Pokusacu da pokazern vezu izrnedu masmedi ja istruk-rura m oci j nacin na koji rnasrnediji doprinose (re)deBnisanju od-nosa rnoci i uticu ria poteze aktera u sukobu, Stoga, ovaj tekstusredsredu je se na vezu iin terak cije izrn ed u medi iskog diskursa isukobljenih polirika,

    2. Masmediji izmedu rata imiraUtica] masmedi ja [e tem a oko k oje s e u o bla stipro uca va n]a komu-nikacila lom e koplja )05 od kraja Prvog svetskog rata, od dvadese-rih godina 20. veka , kada je to proucavan je zapocelo . Teorije vari-raju od onih u koj ima se tv rd i da m asrned iji irnaju rnocnu ulogu.preko onih u kojim a se rvrd i da je ta u lo ga o gran ice na ikoje se ba-ve ulogom pojedinih kreatora javnog mnjenja u njihovim zajedni-cam a, pa do rvrdn]i 0 rncci publike da na svoj naC in rumad ikori-sri sadriaj rnasrnedija (0 su pro tsta vlje nirn te orija rn a 0 u tica ju rn a-smedija vidi, na prim er. M cQ uail, zooo, i Bratic, 2006).

    Mislim da ra neslaganja proisricu iz previse uske de-fin icije m e dijsk og u ticaja kao "odnosa iz rnedu medijskog sadr-ia)a i publike" (N ewbold , 1995: 119: citirano prem a B ratic,2005: 3), posebno prisu tne u ra nijirn radov irna . T akva deRnid-ja ogranicava utica] m asrnedija ria utica] specificn lh poruka (nasaznan ja , stavove , verovanja i ponasan ]a pub like ), aapostav lja-[uci C injenicu cia m asm ediji po sa rno ] svo jo j prirod i (cen tra lize-vanosr, sveprisutnost, sirnultanosr, glavni izvor in iorrnaci]a, Ie-gitimirera ird.) u znarnoj meri o blik uju drusrvenu dinamiku nanacln koji daleko nadilazi n ivo pojedinacnih m isljenja i po n asa -nja, i uticu na to kako se polirika vodi, kako ce nase slobodnovrerne biti organizovano, kako ce akrivnosri u okviru drusrva bi-ri usk ladene (ria prim er, u vrem e neke krize, pO pU t prirodne ne-pogode), kako ce sv eu ku pn o javno deba tno pod ruc]e b iti struk -rurirano (je Ii otvoreno ii i monopolizovano, posroji Ii kulrura

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    4/24

    dem okratske rasprave iIi ie prisu tan auroritarn i stil d av an ja izja-va itd.).: '

    N adovezujuci se na Srama i Robertsa (Schramm I R o-berrs, 1997), Bratic (2006: 3) proucava u rica] m asm ed ij a na s uko-be i utica] m asm edija u m irnodopskim uslovirna, usredsredujucise na tipove m e d lj s k ih p o r u k a (tj.cinilaca m asm edija), na l j ' u d e (pu-bliku), iria uslove u o k r u i e n j u (situaciju ). U svo jo jstud iji 0 medi -[im a u kcnflik rim a, Volfsfeld (W olfsfeld , 2004) takode opisujen iz konteksrualn ih varijab li (dub ina krize, konsenzus elita) ime-dijsk ih varijabli (senzacicnalizarn, zajednicki rned ij) koje dopri-nose nacinu na koji m ediji u ricu na konflik t i, obratno , nacinu nake;i konflik t m ice na m edije . O n takode isrice efek te koje m edi]]rnogu da irnaju na politicke procese u konfliktima, oblikujuC i pri-rodu iatrnosferu rasprava, dajud leg irim iter odredenirn poliric-k im akterim a j uriellei na to kako se sarni ak teri odnose prem a m e-d ijim a u svojo j sralno] porrazi za m edijskom paznjom . U studijiS e e n e u b is t l l to a , u kojoj se bavi proucavanjern veze izm edu medija ikonflikara u Iugoslav iji, Reliic (1998) govor i i0 rome kako rnedi]iutitu na ko nflikt samom svojorn pri radom posrednika kom u nika-cije usrnerene iz jednog centra, koja se odvija sim ulrano u vrerne-nu iprostoru, i tini da citave zajedn ice posraju gledaoci iucesniciu tak vim konfliktim a. .

    Sve u svernu, nadovezujuci se na te idruge znacajnestudije, srnatram da treba dauzrnerno u obzir dva vida odnosa iz-meou medijskog diskursa ikonflikra: r) varijable koje oblikuju ria-on na koji medij i funkcioniiu rokom konflik ta, i2) u tica] rn ed ijanakonflikt..

    Varijable koje obliku ju m edijsk i diskurs u konflik tu je-su: 1) varijable okruzen]a (npr, priroda krize, odnos izrnedu elira ,vrsta kontrole nad m edijim a itd .): 2) priroda m edi]a (prisusrvostnzacionalizm a, poscojan]e zajedniddh rnedi]a, profesionalninovinarski standard i, posrojanje alternativnih g lasova. rnedijskomonopolizovanje javnog prasm ra itd .): 3) priroda pub like (obra-~ K a d a je te e 0 v -a in im k ritik arn a re orija 0 u ricaju m e dija , v id i D av id G au ntlett,"T en thin gs w ro ng w ith the 'e ffects rn odel'" . u R oger D ick in son , R arnasw an iHarindranath iO lga L inne (U[.), .Appro~che> I< > A I/d ie ,," . ., - A R ea der , Arnold,London, 1998. Takode i hrtpi lwwvnheory .org.ukldavrd/ef fects .htm (pri.atupljeno 19. februara 2008).

    43

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    5/24

    zovn i n ivo , rasporedenost publike na rerito riji, [ez icke barije re,obrasci segregacije ird .).

    U tica] ko ji m edijsk i d iskursi m ogu da irna ju n il. kon-flik r je su : 1 ) srvaran]e opheg diskursivnog okvira unurar koga secdvija [avna debara , cirne se ogran icavaju m oguce opcije za delo-vanja ium acenje dogaaaja iprocesa; 2) defin isan je drustveno va-znih . i le girimn ih po lirick ihakre rs : 3) utica] specificnih rnedijskihporuka u okviru datog konreksra znan ]a, sravova, m isljerrja , vero-vanja iponasan ja publike.

    U ovorn tekstu proucavacem o sva rri n iza varijab li ko jiob liku ju u logu rned ija u konflik tu , a usredsred icerno se j na prvadva n iza efekata koje m ediji m ogu da im aju nil. konflik t ~ stvara-n je d iskursivnog okvira idefin isan je politidcih aktera, N ecerno sebaviti pitanjim a urica]a m edijskog sadrzaja nil. publiku u s iruacija -rna konflikra je t je to. U ovom reksru , van naseg interesovan]a. Iz-vrsna analiza re vrste utica ja data je kod B rarica (;2.006).

    3.Varijable koje oblikuju medijski diskurs u kon1iktu).1. P o l i t j i k o o k r r l i e l l j e i m e d J / iK onsenzus elitaNivo konsenzusa elira mocan je fakror koji presudno utice na pri-rodu izvesravan]a imedijskog diskursa u kontlik ru , b ilo rokornmirovnog procesa bilo usred eskalacije krize (vidi Wolfsfeld,2004: 26). Medi.ji su sk lon i da slede vodece politicke aktere , iako posto j: konsenzus povodom m ira ili ra ta, m ediji ce se najve-rovarni]e usrneriti u skladu sa zvanicnirn stavorn, jer su ri akterinjihovi prim arn i izvori informacija i turnaci dogadaja , U slucajukada ne postoji konsenzus, medi]i ce se sve v ise bav iti sukobomrnedu elitom , ..i v ise ce izv estav ari negarivn im vidovirna b ile rn i-rovnog procesa bilo rata . N a prim er, slucaj V ijetnarnskog rata po-kazuje "cia su promene u politicko rn okruzen]u im ale d irek ranutica] na to sto su m ediji postepeno presta l; da podrzavajuzva-n icnu po litiku i postali sve nezav isn i]i ikriticniji" (Wolfsfeld ,2004: 26). Drugim recirna, konsenzus elite sm an ju je bro] pri-godnih okvira za rurnacenje dogada]a, dok nedosta tak konsenzu-

    44

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    6/24

    sa podsrice srvaran ie m nogih razlid tih icesto oprecn ih okv ira uve zi sa konf l ikwm.

    Pad kom unizm a u Iugoslav iji izveo je na po lirkku see-nu novu opozidonu e liru , pola riz u ju ci odnose unutar republika jpokrajina, kao iodnose rnedu n jim a. Pored toga, u visenacional-n im republik arn a ipokrajinam a popm Bosne, Hrvarske iMakedo-n ije doslo je do srvaran]a neko liko nacionaln ih elita , po jedna zasvaku em icku grupu koja je iivel.a u tim zajednicama. Oruda je po-j .i ticka s i tuacij a S obziro rn na ponudu na "rdism ideja" (Snyder iBallent ine, 2006) posta ]a ro liko po larizovana da [e veorna m nogodoprinela sirea]u polarizujucih nacionalist ickih rnedijskih disku r-sa u [avno j sferi, Slucaj Jugoslav ije pokazu je "da su drustva u ova-kv im situacijam a zapravo zastare la ada nsd iruce elite im aju parci-[a lne m onopo le nad pro izvodn jom i siren jem ideja - kao sto se tocesw dogacla u mlad im demokrarijama i u slucajevirna raspada dr-zave - ida su skJona nacionalizmima, srvaran ju rn itova isveop-s to ] man ipu la ciji j polarizaci]i javnog prosto ra" (jusic, 2003).

    Kako se po litick i sistern ko ji se dernokratizu ]e orvara , sta-re e lite j nad iruce kon traelire rnora]u se nadm etati za podr-sku nov ih ucesn ika na rrlisru poz ivan jern na popu la rnezahreve, sto uk!jucu j~ ipozivanje na navodne zajednjckein terese elita irnasovn ih grupa U o srv aren ju n acio nalisric-k ih ciljeva na s.te tu drug ih grupa. (Snyder i . Ballent ine,1996: 16)

    Sve u svem u, 0 pitan ju resen]a k rize u sustin i n ije posto jao kon-senzus mdu v lada ju cim eJirama. Jed in i konsenzus b io je da nemakonsenzusa. Rezu lrat je b ile to da je m ed ijsk i d iskurs verne odra-zavao ovu po larizovanu poJiricku scenu,

    Slozenost krizeDruga znacajna varijabla koja [e ob likovala rned ijsk i d iskurs jesreslotenosr iozbil j nost k rize , Posro ] e razl itite v rste k riza , P rvo , raz-liku jem o nasilne sukobe (B osna i H ercegov ina) od nenasiln ih(npr. Belg ija , C rna Gora). T akode rnozem o da raz liku jem o ogra-niceno nasilje (Slovenija, M akedonija) i nasilie velikih razrnera(B osna, K osovo), K onacno , m oferno razlikovari n ivoe slozenosti

    45

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    7/24

    krize s ohzirom na stepen lunkcionisanja driavnih in stitucija - riaprimer, Bosna je prim er kraha gorovo sv ih instltuclja , dok su , re-cirno, Severna I rska i . M akedonija sluca jev i gde su d rzavne institu -eije i zak on i funkcionisali itoko rn nasiln ih dogadaja u v rerne kri-ze , S t o se rn ed ija tiel', sto je intenzivnija islozenija kriza, on i 61 'b i-ri sve sk lon iji da da lje po larizu ju javni d iskurs. "D rug im recirna,kada su srvari vee lose , rned iji ih obicno pcgorsava]u . [ ... ] O tudarnedijl cesto ig raju u logu katalizarora u takvirn konflikrima''(Wolfsfe ld , 2004: 30).

    Kriza koja je dovela do tascepa jugoslovenske federaci-j a hila ) 1 ' duboka ikrajnje slozena, Prvo, karastrofaln a eko nornskakriza , karakreristicna po hron icn irn nesrasicarna iv eliko j n ezapo slenosti, pod rila [e .i sam koncept d irigovane ekonorn i]e i gumul azemlju ka nernirn im vodarna liberalnog niista (vidi Gcati, 1991:13; citirano prem a M arkovic, 1 99 7= 47). U politicko j ravn i, d riavaje ozb iljno bila uzdrrnanaunurrasn jim anragon izm im a. To se na-rocito ocirovalo u nezadovo ljsrvu Srba iAlbanaca u pokra jin i K o-sovo, iu snaznoj teinji ka otcepljenjern clanica jugoslovenske fede-r ac ije S loven ije iHrvat ske ( ib id .) . Tezn jarna ka o tcepljen ju snaznose su pro tsrav ila S rhij a.Stavi se, J ugos l avija je b ila v rlo decentral izo-varia federacija , te je sredmorn osamdesetih zem lja izguhila pravipolirick i centar m oci. Moe je , u srvari, prvensrveno bila koncenrri -sana u federaln im republikarna. N acionalisti u nek im od [ih repu-bl ika oberueke su prihvatili po la rizu juce procese (v id i P uho vsk i,2000: 43). V azan elem ent k rize bio je i razvo j nov ih politickihplatformi, kao idemokrarizacija ko ja [e zarnen ila ddavni socija li-zarn (v id i Simic, 1989: 7-19; navedeno u M arkovic, 1997= 46). Usvakom sl.ucaju, Jugoslavija je pocela da se orvara idem okratizu]e ada nije razvila neophodne preduslove U vidu poliricke ku lture, za-kona i in srirucija . Srv aranje plu ralistitke po liticke scene bez parale lnog postojanja uricajnog javnog rnnjen ja, zakonsk ih okv ira ici-v ilnog drusrva vodilo je b rzom siren ju to ta litarn ih ideo log ija za-snovanih na naciona l izmu ipopu lizm u (v id i Puhovsk i. 2000: 43).

    Situaci]a je b ila jos slozeni;a na nivou po jed in ih repu-bl ika ipokra jina sa ernicki rnesov irirn sranovn isrvom . N a prim er,u slucaju Bosne iHercegovine, ko ju su nase ljavali B osn jaci (mu-51 imani), Hrvati (katolici) i Srbi (pravoslavci), po javi!a su se tri er-no-nacionalna vodsrva i svako ad n jih rnob ilisa lo je sopstvenu er-

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    8/24

    nicku grupu, dok je uricaj iz Beograda iZagreba na unutrasnje bo-sanske stvari bio veom a snazan. U H rvarskoj, velika srpska popu-lacija, cije [e v od srv o im alo jake veze sa B eo grad om , suprotstavilase hrvatskoj re in ji ka nezavisnosti, dok su na K osovu m anjinskiSrb i, ko je Je pcd rzavao B eograd , decen ija rna b ili u nape-tim odno-sim a sa vecinskim albanskim etn iddm stanovn istvo rn , koje jeim alo jake veze sa susednorn Albanijom. U makedonskom sluea-ju , m anjinsko albansko stanovnisrvo, povezano i sa Albanijom is a pobun jen ic ir na sa Kosova, pocelo je da izrazava svo ]e nezado-voljsrvo dom inacijom etnickih M akedonaca u gotovo svim sfera-rna javnog zivota.

    Takva, postepena dezintegracija sistema. zajedno sadubokom ekonom skom ipolitickorn krizorn i . sa sve vecim produ-bljivanjern etn icl

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    9/24

    kama odrian i su 1990: u Bosn i iH rvatsko j na v last su dosle nacio -nalisticke snage, dok je u Srbiji, V ojvod in i ina Kosovu doslo do po-rv rd iv an ja M ilo sev icev og rez im a . Svi ti rezim i u drzavarna nasta limposle raspsda [ugoslavi]e, rnada nom inal no dernokratski, uglav-nom su - sa izuzetkom Siovenije iM akeclonije - bili krajnje auto-krarsk i (a li su varira li po stepenu auro kratije). T o [e, t akode , pre-sudno uticalo ina m edije u tim zernljarna. U nov im uslov im a, m e-diji su bili bezrnalo neorporni na poliucke pririske i rnanipulaci]e,

    J.2. Pr iroda l c d / l aSenzacionalizamV azna varijab la [este n ivo senzacionaliz rna u m edijim a. Senzacio -na lizam posta je ozb iljan problem kada su u pitan ju rat irn ir. Podsenzaciona liz rnorn ovde podrazurnevam o praksu m edija da priii-kem srvaranja vesti koriste elernente rnelodrarne, emecije i razo-nodu , a um an ju ju znacaj razurna iin fo rma cija . S en za cio n aliz amide ruku podruku s glavnim nacelirna k oja u ti.cu na ured ivack i po 'stupak biranja ves ti: iz ra vno st, drama, jednostavnost iernocenrri-zarn, Uz pornoc rih nacela odreduje se sra se sm atra vrednim v e -stim a, a sra ne - najbolje price su one ko je su nove , dram aticne, Ja-ke razurnlj ive iko je se pre odnose na"nas" nego na "druge"(Wolfsfe ld, 2004: 40).

    Od atle pro iz lazi d a sen zaclo nallsrick i med iji izv eStav a-ju o dogadajima, a ne 0 procesirna, ito cesto na uskogrud i pojed-nosrav ljen nacin . Potraga za dram om cin i cia su paznje vredne ve-sri one koje su povezane s nasiljem , kriznirn siruacijarna, konflik-tim a , ekstrern izrno rn , o pasn osrirna, unu trasn jirn nesuglas icama inajvaznijirn otkricirna ili izurnirna. Zapostavljaju se mimi procesi,odsustvo kriza , kooperacija , u rneren i pog led i. kao imogucnosti zapobo ljsan je odnosa, unurrasn ji konsenzus isve veci progreso Pri-ce se po jednostav ljivan jem svode na sk ice dye supro tsta vlje nestrane u sukobu i ne prikazuje se pravi islozeni sukob s vise (ini-laca; prosror se n ud i isra kn utirn j icnosrima a ne institucicnalnimiii " rnarginalnirn" glasovim a: forsiraju se slike, a ne rekstovi ipa-inja se usrnerava na vesro izlofene stavove, a ne na ideologije . Ususrini, izosravlja se dubinska dirnenzi]a price, ideja i uverenja.Konacno, posro rnasrnedi]i neizbezno funkcion isu u okviru speer-

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    10/24

    ficnog sistem a kultu re, oblikovanog isrorijo rn, rrad icijorn, jezi-kom i etnicire tom/nacijom, oni zapravo pro rn ov isu e rn ocen tricn ipogled na SYe[(v id i Wo lfsfeld , 2004).Nov inari su igrali kljucnu ulogu II stvaran]u diskursarnrznje pre i tokom ratova na prosroru Iugoslavije .

    ... nov inari su bili pogonski rem en u drob1 jen ju ove zemlje .N jihova u10ga je hila da dokrajce cepanje po nacionalnirn in acio na lis tick irn sav ov im a ioni su to uradili s n ev ero va t-nom lakocom , bez irnalo odgovomosti i s av esti, (D am jano-vic, 1993: 4; citirano prem a G redelj. 199T 20}. Iusnota 9)

    Analiza srpskih ihrvatski}, novina (Skopljanac-Brunner e t a l.,zooo ; Slapsak e t at, 1997), pokazuje kako su medij i koristil i sen-zacionaHs ricko nov inarsrvo " s tezorn " , i kako je n e do s ta ja io argu-rn en ro van o izv esrav an ]e zasnovano na cinjen icam a. P arafraziraju-C i s ril dom in ira o i e nad inform ativn im .

    ... n ijedna inform acija, od bilo kakve vaznosri, n ije stizalado javnosri bez kornentara ili tum acenja, J avnost je sve vre-m e drzana u stan ju menralne adolescenci]e. Pristup koji bise na Zapadu okarakter isao kao potcenj ivanje publike, uJugoslaviji je postao medijski zakon. (Curguz-K azim ir,.1997: 165)

    Reljic je ukazao na ideo lo sku prirodu nov in sk ih izvesra ja iz 109perioda (1998: 43), na apsolumu dom inaciju prorezim skih izvo-fa, na neposto jan je nezav isn ih izvora , kao ina ve lik i b ro ] pries ukojim a nisu postoiali n ikakvi izvori, K ornenrari i in form acije bilisu take izrnesani da je j avnost odmah dobijala srnernice kako daprorcrnad svaku pojedinu pricu , a alternativni prisrupi b ill su eli-minisani (v id iCurguz-Kaz imir , 1997: 167-8). Na prim er. u sko-ro petini tekstova u beogradskim dnevnim novinama P o l i t i k a ni-kakvi izvori nisu naveden i (v id i G red el], 1997: 210).

    Znaca] selekcije inform acija porice iz cinjenice da je to pro-ces u kome novinari iurednici zapravo im aju monopol udefinisanju dogadaja, eim e preuzim aju ulogu " lnzenjera

    49

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    11/24

    srvarnosti" ... C i njen ica da posrupak selekcije in form aci [apodrazum eva novinarske inrencije koje n isu zasnovane nakrirerijumima inorrnarna profesi]e govori 0 manipulariv-no] ipropagandnoJ, pre nego 0 in form ativnoj funkciji spe-cificnog m edija. (Skopljanac-B runner e t a l., 2000: 1 1 9 )

    Zajednick i rned ijiD ruga varijab]a u vezi s m edijim a koju su opisali V olfsfeld(Wolfsfeld. 2004: 42). Snajder iBalentajn (Snyder iBallentine,1996) . iR eljic (1 998 ) jes te posro jan je zajednick ih m edija u datomkonrekstu.

    Dobro organ izovano niiste ideja zav is i ne sam o od iz raza-vanja razlii'itih pogleda razlidrih grupa U okviru drusrvanego i od dostupnosti razliC itih ideja pojedincu. TrZisteko]e j e u vel ikoj rneri izd eljen o po sed uje ovo prvo. ali ne idrugo. U segm entiJanom triihu ideja , pojedinci u jed nomtrzisnom segmentu uskraceni su zaideje izrazene u dru-gi rn segmenrirna. ili se to iz laganje ideja filtrira izvorim akoji izoblicu ju te ideje, (Snyder i B allentine. 1996: 17-18)

    Srnisao [e tu da posro janje zajednickih m edija obezbeduje to dasv i ucesnici u kon flikn ; ko ris te is te izvo re vesti, ida se is ti medij ikoriste i za komunikaciju sa svo jo rn izbo rno rn jedinicom iza ras-prave sa svojim protivnicirna. Zapravo, m edijski d iskurs trebalo b ida bude umerenog karakrera, ito iz rri razloga: ku lrurnog, korner-cijalnog ipoli t ickog. Prvo , nedostatak zajedrnckih m edija pcdra-zum eva etnocenrrlcno izvestavanje 0 sukobu , dok posto jan je za-jednick ih rnediia srvara prostar za zajednicku kulturu izajednickiidentitet. Drugo, zajednkki rnediji dopiru do sire publike i zatovode racuna da ne izgube znatan dec svoje publike usled polarizu-judih idiskrirn inatorskih d iskursa.l rrece, politkki akteri, kada seobracaju siro] rnesoviroj publici. sk lon i su da zauzm u mnogoumerenije sranovisre s eiijern da se svide l ito sirem birackom telu(vidi Wolfsfeld. 2004: 42).

    Cak i u T irovo doba, Jugoslavija j e bila poznata po niskom n iv ou meQuetn ick ih j medurepublicklh veza. s Jakim podela-rna duz etnickih granica. Gertruda Dz . Robinson (R obinson. 1977 :

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    12/24

    184) zak ljucila je ds je vee 1950. etniciter pocec da igra sve znacaj-n lju ulogu u kom unikacijam ai rned ljsko j politici Jugaslav ije , .sto sepodudaralo sa sveobuhvarnim procesorn decenrralizacije zem lje)To [e dovelo do razvo]a decem ralizovanog sistem a kornunikacijako)i se sastojao od razdvojen ih m edijsk ih sistem a U svako] od fede-ralnihjed in ica (v idi R obinson, 1977: 185). Svaki od rih medijsklhsistem a bio je u veliko] rneri auronornan od cenrralne v lade.

    P ro izvod nja TV program a bi Ia je decentral izovana, ipo-sle 1965. oko 50 odsro program a u svakoj republic! bavilo se unu-tarrepublkk irn ternarna, a drugih 50 odsto program a irnalo je ju -goslovenski il i medunarodni sadraaj. N ovine su rakode posveciva-I e . mnogo vise prostora lokaln irn tem am a. Stavis , ipublika [e v isebila zainreresovana za regionalne rerne i sravljala je m edije iz dru-gih republika u drugi plan. Na prim er, po jednom isrrazivan ju hr-vatskog Cita lackog uzorka , same 2 odsro Ijud i Cital.o je dnevne no-vine icasopise koji su dclazill iz Srb ije (vidi Robinson , 1977: 191 ) .

    " [av na sfe ra" so cija lis tick e Jugoslav ije jos ipre ustava iz1974. izdeljena je duz republickih gran ica. Uprkos svornim enu, Jugoslovenska rad io-telev izija n ije b ila zaista fede-ralna j u g o s ! o v e n s k l l insd tucija . Sve vise je postajala efikasnakoordinirajuca mreza republickih rad io itv stanica - svakao d re pu blik a iautonornnih pokrajina irnala je sopsrven i si-stem ern irovan ja isopsrvene novine, i najm anje jedandnevni list ko ji je b io zvan icna iii poluzvanicna publikact-ja ... Veha cke ipre izvo ljne unu rrasn je ad rn in is tra tivne g ra -nice Jugoslavije s vrernenorn su "pro izvedene" u nacional-no i"civilizacijski" manjkave gran iee. posrajuci prepreka ukom unikacijam a. (Sofos, 1999: 164)

    Do 1989, nesto pre no sto su u Jugoslaviji poceli procesi privati-zacije i liberalizacije , postojalo je devet TV stan ica , jed na u svako]3 U sled ekonom skih, politick ; h iernickih pritisaka, ; u c i l i u iz gra dn je fe de ra l-ne strukrure, [ugoslav ija je donela dva nova ustava 1963 . i 1974 . godine . Poposledn jem \w avu iz 1974, Soc ija lis tic kaFe d era tiv n a Repu b lik a ju g os la v ijasa sto ja la se o d se sr fed eraln ih re pcb lik a: Srb ije , H r va tsk e, erne G ore, M a ke~d on ije, Slo ven iie i B o sn e iHercegovine , j od dye auronornne pokrajine: V oj-vodine j Kosova ,

    51

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    13/24

    republici, dye u auronornnim pokrajinama ijedna za iralijanskumanjinu u Slovenij i iHrvar sko ] , Posrojale 5U 202 radio stanice iveliki b ro j starnpanih rnedija , uk ljucujuC i 27 dnevn ih novina , 17anacajnih C asopisa i ria storine specijalizovanih publikacija (v idiThomposon, 2000: 7-19). Drzavna novinska agencija TAN]UG(Tel egrafska Agenci ja Nova J ugoslavi j a) ikornunistick i d nevn iistB o r b a bi Iisu jedi na dva prava j u g o s l o v e n s k a med i[a . 4

    L iberalizaciju m edijske scene s pocetka devedeserihgodina jos v ise je zskomplikovalo to ho su vladajuce elite sve hr-ie preuzimale kontrolu n ad n ov on asta lim rnedijima, il.i 5U srvara-le m edije za 5 0 psrv en e po ]itick e ciljeve.

    N a prim er, u slucaju B osne, gde je posto jala jab za jed -n i.':k a rad io i1\1 sranica RTV Sarajevo. rad ijski irelev izijski sek ro rpodeljen je silom , a posebni m edijski sisterni srvoren i su kaoza-grevan]e za rar, M oze se reci cia je rar u Bosni zapravo ipoceo bit-kom za RTV Sarajevo . Jugoslovenska armija , pod kontrolorn refi-rna u Beogradu , zajedno sa srpsk im pararnilitarnirn snagam a uB iH , zauzela je nekoliko predajnika za ern irovanje i vee 1991 . po-cela da erniruje prornilosev lcevske program e iz Srb .ije .5 Medij! UBosni zapravo su bili podeljeni duz etnickih granica iu veliko j m e-ri k onrrol isale su ih vladajuce etnonaciona] isticke snage - srpskirn ed ijski sisrern b io je povezan s m edijirna u Srbiji, koji su bi!i podM ilosev icevo rn kon tro lo rn , hrvatsk i medij i bili su u osnovi inre-grisani u hrvatski m edijski sistern, dok je na teriro riji ko ju su kon-tro lisali Bosnjaci uspostavljen sopsrveni rnedijski sistern okoosraraka RTV Sarajevo.4 O ktobra 1 990 . u jed nom srud iju u Sarajevu doslo je do pokusaja srvaran ja

    sv eju go slo ve risk e TV stan ice, SIO su pod riali federalna vlada i prernijer-refor-rnista Anre M arkovic. Tako je nastao JUTEL (lugoslovenska televizija), aliPOSIO Ie do srvaranja ove TV stan ice cioslo prekasno, ona nije dugo funkcio -nisala i ugagena je 1 1 . maja J 99;>' , kada je rat u Bosni eskali rao, a osratak Ju-g os Ia vi ie razd e Ije n pos Ie ra tova u S love n iii iH rv ats k oj (vid j Thom pson ..20 00 , 34 -35 )P rvi ovakav predajn ik preuzer je ,. avgusra 199), rsko cia ie u v rern e rned una-rodnog priznan ja B iH u aprilu 1992.. polov ina njene reritorije b ila podlozlI3ern lrovan ju program a R TV Srbije , a preosra li predajn ici, k O j i nisu hili podk on tro lo rn srpsk ih snaga, jedan po jedan s u un is te ni, take cia [e R TV S a r a j e -vo (zapravo, ostaci eve m edijske kuce) pokrivao nekih 25 odsro teritorijeB iH (Thompson . 2000: 228).

    52

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    14/24

    Na slican nacin , u H rvatsko] su terito rije pod srpskornkonrro lorn im ale sopsrveni m edijski sistern povezan sa Srbijom ,dok je ostatak zem lje b io pokriven hrvatsk im m edijirna koje jekontrolisao Zagreb, U M akedoniji je liberalizaci]a m edijske scenedovela do siren ja i rnakedonsk ih i albanskih rned ija . U takvirnokolnosrirna, gde dye zajednice govore potpuno razliC itim jezici-rna igde je sam e m ali posrorak popuJacije dvojezkan , pray! zajed-n i c k i medij i bukvalno ne mogu ni da posroje.J.3. P r i r o d (l P (jb l i k eI pa k, v aza n cinilac koj ie povezan sa posto jan jem zajednick ih m e-d ija [esre segm enraci]a publike d uz em ickih gran ica, S t o je vecarszlika rnedu etnickim grupam a (narodto u pogle du je zick og . re-ligijskog irerito rija lnog rasprostiran]a), to je veca m ogucnosr zasegm entaciju triisra ide]a, .i m anje su sanse za zajednkki m edij.

    Do segm entacije do lazi kada posto je kultu rn i iii, reeimo,istorijsk i preduslov i za sklonosr razlicitih delova publikeprem a jednoj iii drugoj vrsti ideja ipogleda na speciflcna pi-ran ja koja se iskazu ju u raspravi, Drugi razlozi za segm enta-eiju m ogu da budu razne prepreke (na prim er, rehnicke iiigeografske prirode) srvaran ju jed insrvene jayne sfere, ve-sracko srvaranje prio rirera rnedu segm entiranom publikom ,kaje je zasnovano na ci!jano j m anipulad ji i politickom pro-m ovisan ju , iIi po liticke prepreke za uspesnu razm enu idejau okviru triiiit

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    15/24

    razni tipovi kom unikacije razv ili, i kakav je n jihov m edusobni od-nos" (Cook 1992: 1; citirano prem a Garren i Bell, 1.005: 3), Miproucavamo med l / sk i d i s k u r $ H { i r e m kOl1 teks tu e t r J l c k i h su koba na pro-storu )ugoslavije rokom devedesetih godina a znacenja na koja seusredsredujerno 5U povezana sa odnosima suprorstavl jenrh emk-kih grupa ("mi" protiv "njih"). K ao S tO [e to napisao Kolsro u uvo-du za ovaj zbo rn ik : "D isku rs n ije nesro sto posro ji 'ram o negde ' iceka cia ga istrazivac 'otkrije '. O n je pre analiticko crude koje je iz-u rn eo isrra fiv ac cia b i isceprkao znacenje teksta u njegovom m e-duodnosu 5 drugim tek sto virn a u so cija ln orn i po litirk orn o kru ze-nju." U rom sm islu, analizirari d iskurs znaci analizirati znacenjakoja se pojavlju ju uporreborn jezika u kontekstu . Znacenja otkri-vena istrazivaruern bite direktno povezana s kontekstom u okvirukoga je d isku rs prcucavan , i zavisice od tog konreksta .4.1 . U tica fja lm og d isk .m a - a tm osfe ra ipn roda raspraveT e o rii lJ o kv ir iv an jll,6 koju [e prvobitno postavio Gofman (Gof-fman, 1974) a koju su potom razvili razni aurori, m edu kojirna jR obert E nrrnan 7 pornaze nam da tokom is traz ivackog postupka uanalirickorn srn islu m nogo lakSe koristim o inace prilkno neuhva-tlilv koncepr znacen ja u m edijskom diskursu (za vise 0 uokviriva-nju vidi Wo lfsfeld , 2004: 27; McQuail; Ellis ; Shin ar).

    U ckvlrivan]e u sustin i podrazum eva se/ekel}!! i is t icanje . Da-d okvi r necemu znaC i i z ab ra t i I leke v i dove opa i e n e s tva f f los t i i! lCi 'ni t i i h iS i 'C lk llu tifim u ko m lln ika cijsko m te estu i to ta ko ito sep romo vise po /cd in llc n a d e fin ic ija prob /em ll, ka !lza lno tum llc en je ,.mo rab lO p r : o c e n j i v C l l l j e i l i l i p r e p o r u c e n i t r e tman opisane stavke,Uokvirivanjern se obicno dijagnostikuje, procenjuje ipropisu je ... (k !!Iz iv u o rig in a/u i

    Stoga se maze reci da okviri organ izu ju znacenje oko pojedinog fe-nomena 0 kame govorimo. Po Entrnanu (Entrnan, 1993: 52):

    6 E ngL lilO o ry o f frrlm inf. - p r i m . p r e . v .7 Enrm an, R obert M ., "Fram ing : Tow ards clarifica tion o f a fractu red Fall'd igm" . Journa l ofCom"'l.rniccliioll 43 (4). [esen , J993, str, 51 -58 .

    8 Ib id. , SIr. 5-'.

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    16/24

    O kviri, rako, d e f i n is u p r o b / e r n e -odredujuci sta slu i'ajn i fak-to r cini, po koju cenu is kojorn koriscu, 510 se obicno meris obzirom naza jedn icke ku lru rne v rednosti: d r j C l . g n o s t i k u j uI l z r o k e - identiflku juci snage koje stvaraju prob lem ; I I S p o s t C l . -v l j a j l l m o ra in e s f/d o ve - procenjujuci slui'ajne fak tore injiho-v e efekte; i r e d / a i u l e k o l l e - nuder! resen j a problema idaju-C i opravdanje za njih, j predvldajuci m oguce efek te terapije,

    Posrnarrajuci slozenost m edijskog diskursa, v id im o da okviri po-krivaju, iii se zasn iva]u u najrnanje i'eriri oblasti9 u okviru siregprocesa kom unikacije posredstvom m asm edijai

    1. selek cija i pro izvo dn ja informacija unutar m e d ljs k ih m s ti -t u c i j a svesno iii nesvesno vodene su o kv irirn a koji o rgani-zuju siste rn e u ve ren ]a iznan]a n o v i l l a m i r J r e d n i k a ;2. okviri su um etnutl u m e d i j s k e t e k s t o l l e , nil. prim er u f~rm ikoriscenih stereotipa i rn ito va , izv ora inform acija , izhoracinjenica, n acin a pred sta vlja nja aktera i odnosa meelu nji-rna, itd.:3. okv iri tak ode rukovode procesom p r i m a l l j A ikonceprua -lizaci]e a nai'in nil. ko ji prim alac rum aci diskurs ne moranuzno da odslikava pozadinu uokvirivan ja inarnere ko-munikators (npr, novinara), kao isam og teksta: okviri pri-rnalaca zasnovani 5U na njihovom iskustvu, identiretu ,znaoju, sisternu verovanja, potrebarna itd.;4. ina kraju, ali ne i najm anje b im o, k u i t u r a ii r i d r u s t v e n o -k u lt u r n i k o n t e k s t predstavl ja j u bogata sklad iste opstih okvi-ra za tum acenje dogadaja, postupaka i, uopste uzev, srvar-nosti.

    O va eedri p o z i c io n iM l l j a u o k v i r i 'v a n j a uzaiam no su povezana inepre-k idno uticu jedno nil. drugo u stalno] borbi za definisan]e znacenjam edu razlicitim okvirim a - raalicirirn tum acenjlrna srvarnosriunutar m edijskog diskursa 0 konfliktu,

    O ruda piran je kako je sukob u o k l / f r e n u m edijskom dis-kursu - kako je sukob d e f i n i s a l l (ko su akteri, kakvi su uticajii ka-be posled ice): k ako su od reden i u z r o a ; kakvi m O M l n i S l 1 d o l l i 0 5U-9 Vidi i b i d . , SIr. 52.

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    17/24

    kobu su izrecen i, kakv i su narn l ekov i na raspo lagan iu (lecen je i po-sled ice iecen ja). S neznamim podesavaniern ovog m odela m oglib ism o da kazem o da bi sm islena koncepclja sukoba trebalo danarn ponudi ob jasn jen je sledecih sesr "e lernenara" sukoba i rakopom ogne cia ga shvarim o iposravirno se prem a njernu :

    PO REKLO : Zasto do lazi do sukoba - ko ji su razlozi za to? Ucem u [e sm isao sukoba?AKTEJU : Ko ucestvu je u sukobu? K akvi su pojed inacn i ciljev iakrera koji u njemu ucesrvuju?DELO VANJA: Koja sredsrva koriste ti akteri i kakve akci]epreduzimaju?PO SL EDlCE : Koje Sll posledice ikakvi su rezu lra ti sukoba?O PC IJE : K oje opeije posro je za resen]e sukoba? Sta grupa i i ipojed inae m ogu da urade povodom toga?M O RAiN l SUDOV1 : Zakoni tos t , opravdanost imora lnos takeija, akrera i, uopsre uzev , sukoba .

    U sledecoj rabeli dar je rnoguci okvir za srn islenu koneeptualizaci-ju sukoba izrnedu "nas" i"njih".

    V idov i konlli kra UOKVlRIVANJE KONFUKTA

    POREKLQpozi tivno/pornirlj ivo negalivno/polari2ujuce

    R acional na obiasnjen ja (po- Iracionalna objasn jen jalirick i interesi), za jednicka (isrorijska, m irolo fka, erne-od gcvo rn ost za konflikr cicnalna obja~njenja), n ema

    I zajed nicke odgovornos r iAJ(TERl Slozen niz razn ih ak te ra i B ipoJa rna , sv edena defin ici-

    njihovih ciljeva ja ahem i njihovih ciljevaA K C I J E Pregcvor i (mimi) . zakon ite N asil ne akcije

    akciiePOSLEDICE P re ziv lja vanje , kon rinuire r i Razaran ]e, pro go n i potci-

    s I0 boda gru pa n [en OS1P reg ov ori, po rn ire nje , k oe g- P od elje no st, sukob i d om i-zistencija im ir nacija 10orCIJE

    MORALNISUDOVl

    S v e srrane" irnaju moral no Sarno" nasa" srrana irnaprihvatljive i zakonite cilje- m oral no prihvatljive i zako-!ve, il i [0 nerna n ijedna srrana n i ;te c il jeve

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    18/24

    M ediji stvaraju okvire , ali ih i izvo de iz vee posrojecih socijalno ikultu rolosk i prihvatljiv ih okvira u darorn trenutku , N a pri m er, Uslueaju rata sa ozbiljn im grozotam a koje je podn io neprija te l],okvir ko ji opisuje neprija te ljske akcije kao legit imne ni]e prihva-tliiv imedii i ga nece koristiti. Po ovoj rnatrici uokvirivan ja , ta j me-dijsk i d iskurs u praksi m aze da im a nekoliko ueinaka na razv ija-nje konflikta.

    P rvo , m ediji "m ogu da ig raju presudnu ulogu u de f im s c m ] u p o ! t i c k e C l . t m o s f e r e u kojoj se prates odv ija" (W olfsfe ld , 2004:1 1 ; k urziv u o rig inalu). N a prim er, ako je o ps ta atmosfera pozit iv-na i oprimisridka, [jud] (ukljueujuci ipolitickeakrere) ce pre podr-zaci opci ju mira nego opciju rata . Postoje svak i politicki precespodloi:an turnacenju , m erila ipostupei nov inara irnace zuatan uti-caj na to koja turnacen]a u laze u d iskurse, j tako ce doprineti op-sto j po litiekoj atm osferi ko ja ckruzu]e konflil ,Drugo, rnediji uricu na konflikr t ime sto oblikuju ka-rsk rer jay ne rasprav e 0 njem u. M ediji odredu ju ko rnoze cla govo-ri, kakva se v rsta argumenata rn o ze k o rrs tiri u debat i ikakav jezikse m o fe k oristiti, D eb ata maze da bude demokrats ka, u r avno te z e -na, pristo j nog jezika izasnovana na argum en rim a, i i i rnoze da bu-de m onopolizovana, karak teristicna poiracionalno] argum em aci~j i i govorn m rzn je (v id: W olfsfe!d, 2004: 12). Kada [e ree 0 javnirndebatarna, priroda koriseen ih m edijsklh okvira odred ice sra [e pri-hvadjivo a Sta nije .

    POStO m oja narnera nije da ovde rasprav ljarn 0 posrup-cim a predstav ljan ja na rn ikronivou reri, recenica i pojedinacnihteksreva, sarno cu pokusari da ocrtarn kako je konflikr uokviren naopstem niveo. predsrav ljan ja u t o t a l i t e t l l d i s k u r s a 0 k o n j 1 i k t u . 5 obzi-r o m n a po sro jed e stud i]e 0 ulozi rnasm edi]a u konflik tim a u bivso]Jugoslav iji, prepoznaju se ceriri sustinske d iskursivne strateg ijepredstavljan]a , koriscene u m edijim a kao okvir za o b j C l . s l l j e n j e i

    10 N a prim er" M ilcsevicev kornbin ovani jugcslcvenskosrpski nacio nalisrickidiskurs sadrzao je dosta od inkorporativnog, domin irajuceg diskursa kojinije bio separatisricki: s druge mane, u nita risrick i b osn ja ck i n acio na liz arnSDA, a pogorovo nacionalizarn Saveza za B iH , sadrsavao je neke od tih ele-m enara , a li na drugom nivou ,

    11 U sm islu d a su po " po zitiv ncrn ", n pr ..an acio nalisrick orn o kv iru , m no gi ci-I jev i ; v i h urnesanihsrrana nepr ihvar l j iv i j n ez a kcni ri,

    57

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    19/24

    o p r a v d a l l J e konflikara: J) izu rn ev an je n eprija relja, 2) izurnevanje z r -cav a; 3) isrorizacija: 4) precurkivan je/prik rivanje prav ih problem a.T im strategijarna rned i]i su pokusali da objasne p o r c k / o , a le te re , a k -c u e , po s le d ic e , o p C l j e id a u sposrave mo r a l n s u . d o v e 0 pornenutirn su-kobima.

    Izu rneva nj e nepri ja tel jaIzurnevanje neprijarelja je osnovna strareg ija polarizacije . Po jed-nosravljen]e ipolarizacl]a predsrav lja]u sri: kom unikadje koja za-govara nacionalnu homogenizaciju . Takva komunikacija svodisrvarnost na dvojnost gde se sv i odnosi deOnisu kroz polarizaeiju"rni" protiv "njih".

    U polirkko] bo rb i od sustinske je vaznostl od red iti nepri-jatelja jer se rake precizno cdreduje cil] ipravae polirickeakcije. O dabir neprijatelja i nacin odnosen ja prem a njernuprocesi su sa v isesrru kirn funkcijama, io ni sa cin ja va ju je-zgro politicke aktivnosti, Oznacavanje neprijatel]a inspiri-s e akciju. Neprijatelj je prepreka , suprotn ost, egzistencijaJ-na prem ia i, ria taj nacin , politicka m eta prem a kojoj seusrnerava snaga napada, [asno odredenje me te (n eprijare-lia) dale politickom pokreru snagu da dejsrvuje . (M arko-vic, 1997: 27)

    O vakav medijsk i diskurs, u kom binaciji sa nerazvijenorn javnomsferom irepresijorn , vodi radikalnorn pojednostavljen ju stvarno-sri (vid i G redel], 1997: 197). Neprijatelije vezivno tkivo [edne g r u -pe ~ im a integrativne potencija le ko ji su od izvanredne vaznosti.Pronalazenje iii izrnisljan je neprijarelja je preduslov homogen iza .cije jed ne za jed nice ipreduslov za voden ie zajedn icke akcije .

    Neprijatelj im a ulogu koja je kohezivnija ivise mobilisucanego uloga prijareija, Neprijatelj mora da bude dovoljnoopasan da bi b io funkcionalan u srnislu in tegracije ... Akoprav i neprijatelj ne postoji, ovu ulogu mogu ism take do-bro da odigraju izm isljeni neprijarelji ... (M arkovic, 1 997:3-36)

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    20/24

    Stoga, neprija te lj irna neko liko vazn ih u loga u defin isan ju i ob ja-sn jcavan ju kon flik ta - on obezbedu je usloveza ko lek tivnu akcijupro tiv "drugog" . on daje Ieg idm iter uporreb i sill" pro tiv "d rugog" ,i hom ogenizu je gTU pU koju napada ta j "d rug i" .Izumevanje zrtavaPored sistem atskog srvaran]a neprija te lja sv ih vrsra , jos [edna va-ina strareg ija rarne propagande jeste koriscen je sra ln ih izvesta ja .islika "nasih" nev in ih zrtava i ko lona izbeg lica . Takve peruke im a-juza ellj da po jaca ju osecan ja ug ro zenosti izelju za borbuza op-stanak po jed inca kao pripadn ika grupe. O ne pokazu ju i kakvasudbina ceka one koji n isu vo ljn i da se bore . Po Curguz~K azim iru(1997: 190) fe nomen v ik tim iz acije irazvo] istv aran je rn ehan iza-rna za srvaran je irrv i u d .iskurs irna vaz n i su za potpuno razum eva-n il" sloze .nog sistem a srvaran ja svesri i slika etn ick ih grupa. N aprim er. roko rn rata u H rvatsko j, v ik tim izacija se uspostav ila kaojed an o den 'a jv ai:n ijih elem e nata m e dijsk og diskursa:

    ... n a jcesca stilisticka alarka kada [e rec.o H rvatsko j je v ik -rirnizacija: H rvatska je prikazana kao :!rtva Srba ("H rvat~ska je iz lozena pravom ekonom skom ratu" ;"eskalacija ria-silja ipsiho loskcg pri tiska pro tiv H rva ts ke n i su neocek i va-ni"... ili jednostavno "H rvatska ie zrtva" ). K ada je kon flik tprerastae u ra t. predsrava 0 zrrv i sve v ise se ispreple la sakonk re rn im hrvatsk im m estim a itopon im im a gde su seod igrala sv irepa dela (. .. ) iii sa gJavn im sirnbo lick irn rnesri-m a gde je doslo do agresije iodbrane (V ukovar, Dubrov-n ik ), (Zakcsek , 1.000: 113)

    i r t V e SU e o s r a l e obje kri s la vlje nja iala tka za iden tifikaciju izabra-n o g i irrvovanog naroda koji treba da za svo je parn je potrazi prav -d u o U z to , slav ljen je :!rtava . C ija te la su izvadena iz m asovnih g rob-n i c a , pretvara poginu le u hrve koje su svo je zivete ugrad ili u te lonacije, itako k roz naciju posta le besm rrne. Stoga. uJega htve jedvostruka: prvo , ona nazi o sveru iopravdava [e kao jed in i odgova~n j u c i rnehan izam za osrvaren je isto rijske pravde. D rugo . obecava besrnrm osr on im a koji su za naci]u Z rtvovali svo je iivore , i na

    59

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    21/24

    raj nacin eflkasno se ohrabru ju drugi da se bore i da daju zivot zaotadzbinu .Is torizaci j aJos jedna vazna diskursivna srraregija za defin isan je konflik ta je-see uvoden]e nacionalne isto ri]e kao in terpre ta tivnog ianalitickogokvira za obiasn javan ie darog rrenurka ikonflikra. U plivom isro-file u sadasn josr, onernogucava se racionalno turnacen je dogaaala , a razurnevanje uzroka j pdrode konflik ta vodeno je rn irov im a iernocijarna, Gredelj u svo jo j anaiizi ukazu je na vaznu ulogu kojuisto rija ig ra u uokviravan]u d iskursivn ih gran ica konflik ta:

    G lavni akreri delovali su , uopsteno uzev , znarno u sk ladus " isto rijskorn" prirodom konflik ra u kojem su ucesrvova-li. Cak.i kad su akreri bili pojedinci im anje grupe, po jav lji-val i 5 U 51.' sam o kao rnerafore ovog .,istorrci zrna". (G redel],199T 214)

    N e sam o cia je ru na delu plansko izv rtan je datog t renurka nego Sfraj rrenutak cak ipom era kroz vrerne u proslost, ko ja je vekovirnaudaljena od sadasn josti. Na raj nacin , neg ira se euroriret b ile kogobjektivnog turnacen]a jednog dogadaja, a Iegirirn lret rezirna nemaze s e osporiri - vlasn sarno de!aju u okviru obaveznog isrori].skog okvira i ne mogu da budu odgovorne za dogaaaje koje nisuprouzrokovale . Sve "srvarne" odluke nacinjene su drugde, pa cak .1u drugom vrernenu, a iz drugog vrernena poticu i uzroci konfliktaStav ise, isto rijska pretn ja opsranku grupe predsrav ljena [e kao su-stinsko objasn jen je konflik ra, e im e se svaka pozicija ko ja pokusa-va da razotkrije trenutne aktivnosti iodluke koje 5U prouzrokova-le konflikr cini nebim om (vid i iReliic, 1998).Precutkiva nje!p ri krivan je p rav i h problemaTem eljna analiza prirode posredovane komunikacije u konflik tirna u bivso] Jugoslaviji pokazuje koliko je za obezbedivan ie U/lUrrasnjeg mira iza ocuvanje srab ilnosri v lasri zapravo vazan diskursnacionalne ideo log ije , m rzn je i diskr iminaci je , M ediji odvlaee pazn ju [avnosri ad svakodnevnih problem a iusrneravaiu je ka p r o -blernarici nacije , parrio rizrna, neprijare lja , opasnosri islicno. B u e

    60

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    22/24

    n i patrio rsk i d isku rs i ob icno su tu da m arg ina lizu ju unu trasn jesukobe i da daju leg itim ite t on im a ko ji su na v lasti (v id i Popov,2.000: 13-14). Sam a priroda nacionalizm a i n jegove ko lek tiv istic-ke ideo log ije d isku rs ivno elirn in ise srvarne raz like rnedu razn irnsocija ln im grupam a. O va ko lek tiv is tkka ideo log ija povezu je k la-se , g rupe i d rustvene slo jeve ko ji b i inace b ili u ideo loskorn suko-bu . Stoga , bucn i patrio tsk i d iskursi tvore zavesu ko ja prik rivaunurrasn je bo rbe u okv iru jednog drustva .1l

    Slozen j izuv ijan put ka razu rnevan ju rnesta i u loge m ed ijau " to ta l nom ratu" ne rnoze zaobici jo s jednu apsu rdnost-i1 uz iju da je sve no rm alno . (Popov , 2.000: 15)

    Sustina ove srra teg ije jesre srvaran je u tiska da d rzava/nacija nem adrug ih vazo ih prob lem a " iznu tra" , vee ih im a sam o sa "spo ljn irn "fak torim a, to jest sa "d rug im " . O vo je sam o jos jedan v id hegem o-n ijske i hom ogen izu juce srra teg i]e siren ja nacionalistkkog dis-ku rsa i konstrukcije lazn ih srvarnosri zasnovan ih na se lek tovan irnin fo rm a.cijam a. N a ova] nacin m asm ed iji, o stvaru juci u logu nacio -na lne sarnosvesti, odv lace pain ju od stvarn ih srruk ru rn ih prob le-m a i, urnesto toga , u sm eravaju je na sukob , projekrujuci krivicuvan zajedn ice . Paradoksa lno , u situaciji ken flik ta , m asm ed iji stva-ra ju "buku" da b i zapravo oddali unu rarn ]e cu tan je i e llm in isa linesuglas ice.1 3

    4.l. U t i c a j n ( : l a k f e r e II pof i t lckim p r o c e s i m aM ed iji u ticu ina ponasan je ak tera (b ile to in stitu cije , a k riv is rick eorganizacije i i i po jed inci) ko ji su uk ljucen i u politkke procese ij a v n e rasprave 0konflik tu . Ak teri cesto b ira ju svo je akcije iplano-'ftU sk ladu sa rned ijsk lm porrebam a i nov inarsk im m erilim a isa-...~IlIl,lIii.N ajjace dejstvo v id ljivo je rnedu najslab ijirn ak rerim a ko-

    da b i privuk li pazn ju rned ija , posta ju k ra jo je ekstrernn i udeJovanju .

    V idi, na prim er, Gredeljevuanalizu dnevnih lisrova pofr ik~ iBO r bA (1 9 97 :alS).2 a s ve obuhvatn iju a na liz u s eman t i ) . . c l I tm lJ"Q '1 kon j l i kw vidi leks! Gordaneu ovom zborniku.

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    23/24

    I na kraju , m ba im ati u v idu , srnatra V olfsfe l d , " spo-sobnosr m ed ija da pojaca iiioslab i javnu poziciju ileg itim itet ra-znih suparnika ... Postoji direktan i ces[Q uzajamni odnos izrnedumedi jskog srarusa i javnog sratusa" (Wolfsfeld , 2004: 13).Petre-ba za m edij.skom paznjom ijavnim sratusorn jeste ono sro moti-vise akrere j u njihovim polirickirn akcijarna i u njihovim m edij-sk im stra te gijam a .

    5. Z A K L J U C A KO sa rndeseti h godi na doslo je do du boke strukturne krize iu Jugo-slaviji i u ostarku kom unistickog sveta , K riza je kulminirala ka-sn ih o sarn deserih i pocerkorn devedeserih kada je zapoceo potpu-ni raspad zem lje usled koga je deSla do niza zestokih sukoba me-du ju gos lo v en sk im republikama, i unu tar n jih. (iraY javn i pro s to rposrepeno se podelio po etno-nacionalnim linijama ipotoro uru -sio , a posled ice su bile s ir en je nacionalis tick ih ideologija, srvara-n je m itova , ekstrernna polarizacija d iskursa isegm entiran je publi-ke. M ed iji su b ili bezm alo glavn i akreri ov ih po larizu judh procesa- rned ijsk i d ikurs rad ika lno se izrnen io ikonflikr je postao svepri-su tan , M asrned iji su posta li om ije rata - pcrrrerisan jem sveta kaopoprista po lerizu jucih slika , sacin jen ih od deserina v arija ci]a d ua -litera "mi" proriv "n jih" , Ipak , ipo o kon can]u vojnog sukoba, e t-nicke renzl]e idalje postoje imedijsk i d iskurs cesta nastav l]a ne-gativno da slika odnose rnedu ernickim gruparna u bivsim jugo-slovenskim republikarna,

    V eze i in terakci]e izm edu m ed ijskog diskursa ikonflik-ta su slozene i dvosrnerne. Medi jsk i diskurs mice na konflikt,akonflikt injegov konrekst zauzvra t uricu na m edije ..Da paratrazi-ram o Volfsfelda (Wolfsfeld , 2003: 31), u t i w j m e d i ) s k o g d ls k ll r s a Mk o n f l i k t r lC l ; b o l ; em o i e d a s e p r e d s t a v i k r u g o m u k o m e p r o m e n e u p o h t i i 3 k o mo k r u i e n j u v o d e p r o m e n a m C l u m e d i j s k o m p r e d s t C l v i j a n j u k o je c e s t o v o d i d a -l j i m p r o m e n a m a u p o l i t i c k o m o . k r u i e n j l l . To V ol fsfeld naziva "krugornpol ii ka-medi j i-pol ii kg".

    M ada je polirika u tom krugu najcesce na prvom me-stu , a n jena je uloga da usrnerava promene k l " < konfliktu iIi o d nje-ga, "rnediji takode mogu da budu vazan k M a l i z a t o r za u brzav an jetih prom ena" (W olfsfeld , 2004: 32; kurziv U orig inalu). Stoga,

  • 5/14/2018 Medijski Diskurs i Politika Etnickog Sukoba 0

    24/24

    dok kontekstualne varijab le i politick iak rerl de lu ju i meDjajUokruzen]e , on i takode u ticu na naC in na ko ji rned i]i izvesravaju 0tim prccesirna, sro ishodu je prom enam a rned ijsk ih d iskursa , Z a-uzvrat, ovako izmenjen rned ijsk l d iskurs uokv iru ]e konfllk r rede-B nisanjem uloga, odnosa i l eg i timi te ra ak tera , nudeci javna tn rna-cen ja sukoba i srodnih procesa u smislu nj ihovog porekla , predu-zetih akcija , posled ica, i opeija . Take medijski diskurs deluje kaopo jaciv ac po litiC k og procesa, Medij i oblikuju opsru atrnosferu uko jo j se konflik t odvija. prirodu jayne debate, a u ricu i na postup-ke akrera i obezbeduju legirimirer za specificne ak tere u procesu .T akav okv ir onda deBnise ko m oze a ko ne m aze da govo ri, !itamaze da se kaie a sta ne, 0 cemu maze da se pregoyara a a cemune moze i kaje su prihvarljive a ko je neprihvatljive posled ice i op-dIe povezane sa konflikrom .

    S e n g l d o g p r e v e o B o r i ' . ! O jGmic