of 197/197

Medijski Dijalozi No 7

  • View
    194

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

medijski dijalozi

Text of Medijski Dijalozi No 7

  • MEDIJSKIDIJALOZIasopiszaistraivanjemedijaidrutva

    GodinaIII

    Broj7Novembar2010.ISSN18007074

    COBISS.CGID12734480

    EELIT

    EkonomskalaboratorijazaistraivanjetranzicijePodgorica

  • Izdava/Publisher:ELITEkonomskalaboratorijazaistraivanjetranzicije,ul.D.Vaingtona4,Podgorica

    Redakcija:EditorialBoard

    SanjaBauk(Kotor),MatoBrautovi(Dubrovnik),OleksandrDorokhov(Harkov)MimoDrakovi(Niki),RadislavJovovi(Podgorica),SlobodanLaki(Podgorica),Stevo

    Niki(Kotor),oreObradovi(Dubrovnik),eljkoSimi(Beograd),DubravkaValiNedeljkovi(NoviSad),NadaZgrabljiRotar(Zadar)iVioletaZubanov(NoviSad).

    Glavniiodgovorniurednik/EditorinChief:MimoDrakoviTehnikiurednik/Technicaleditor:MilojkoPuicatampa/Printedby:3MMakarijePodgorica

    Tira/Printing:100primjeraka/100copyZbornikizlazijednomgodinje/TheBulletinispublishedonetimesayear

    Korisnikiservis/Journalcustomerservice:mob.tel.+38268583622/email:[email protected];[email protected]

    Website:www.meddij.com

    .r.br.5102134137(CKBPodgorica)

    RjeenjemMinistarstvakulture,sportaimedijabr.051203/2od05.maja2008.asopisMedijskidijalozijeupisanuevidencijumedijapodreg.br.647

    CIPKatalogizacijaupublikaciji,659.3/.4MEDIJSKIdijalozi/urednikMimoDrakovi.God.1,br.1(2008).Podgorica(DordaVaingtonabr.4):ElitEkonomskalaboratorijazaistraivanjetranzicije,2008(Podgorica:GRAFOCrnaGora).25cmDvaputagodinje.ISSN18007074=Medijskidijalozi(Podgorica)COBISS.CGID12734480

  • SADRAJ

    3

    SADRAJ

    drIGORLAKI(CrnaGora):LingvistikaanalizadiskursapisanihmedijaLinguisticAnalysisofPrintMediaDiscourse.........................................................................

    7

    mrOREOBRADOVI(Hrvatska):NemogunostutemeljenjaetikenovihmedijaizetikenovinarstvaLackOfPossibilityOfFoundingNewMediaEthicsFromTheJournalismEthics.......................

    19

    mrRADENKOEKI(CrnaGora),MasovnimedijikaosredstvapolitikepropagandeuCrnojGoriTheMassMediaasaMeansofPoliticalPropagandainMontenegro........................................

    33

    drMATOBRAUTOVI(Hrvatska):Praksaizvjetavanjaonlinemedija:izborizapredsjednikaRepublikeHrvatske2010OnlineMediaReportingPractice:ElectionsforthePresidentoftheRepublicofCroatia2010th...

    47

    mrELJKORUTOVI(Hrvatska):RegulacijamedijauCrnojGoriMediaRegulationinMontenegro..........................................................................................

    55

    drVLADIMIRPONOMARENKO,drALEKSANDRDOROKHOV,drIRINAZOLOTAREVA(Ukrajina):MediaInformationandElectronicResourcesinEducation.......................................................

    63

    drSANJAI.BAUK(CrnaGora):Od(pre)obiljainformacijadodrutva(ne)znanjaFromTheInformatin(Over)LoadtotheSocietyof(Un)Knowledge.........................................

    75

    SILVIJADEGEN,drJOKOSINDIK,drLJUBICABAKITOMI(Hrvatska):SpolnerazlikeunainukomuniciranjaiemocionalnojkompetencijikododvjetnikaisudacaGenderDifferencesintheWaysofCommunicationorintheEmotionalCompetence,intheSampleofLawyersandJudges...............................................................................................

    83

    drLJUBOMIRZUBER,MILOMALOVI(Hrvatska):OdnosisjavnoupolitikihstranakaPublicRelationsofPoliticalParties........................................................................................

    91

    drBRANKICABOJOVI(CrnaGora),Mediji,engleskijezikiobrazovanjeMedia,EnglishLanguageandEducation.........................................................................................

    103

    mrSNJEANARAA(Hrvatska):MedijiuslobodnomvremenuadolescenataMediainFreeTimeofAdolescents...................................................................................

    113

  • MEDIJSKIDIJALOZI7,Vol.3

    4

    mrMARIJAJOVI(BosnaiHercegovina):UlogaPRmenaderaukreiranjuimidakompanijePRManagerRoleinCreatingImageCompany...............................................................................

    119

    RadovisameunarodnognaunogskupaMedijiiglobalizacija

    drVIOLETAZUBANOV,drBOIDARROCA(Srbija):EtikaimedijisaaspektaglobalizacijeEthicsandMediafromtheAspectofGlobalization..................................................................

    143

    drMAJDATAFRAVLAHOVI(Hrvatska),ZVEZDANAOLUJI(CrnaGora):Medijiidrutvenoodgovornoposlovanje:globalnikontekstMediaandCorporateSocialResponsibility:theGlobalContext.....................................................

    147

    ZDRAVKOPALAVRA(Hrvatska):MedijvirtualnogmuzejakaosredstvoouvanjalokalnogidentitetauokviruglobalizacijeVirtualMuseumMediaasaMeansofLocalIdentityPreservingintheGlobalization.................

    155

    mrNIKAGRGUREVI(CrnaGora):Globalniimediji,nacionalnakulturaikomercijalizacijaelektronskihmedijaGlobalMedia,NationalCultureandElectronicMediaCommercialization...................................

    167

    drJELENAUGI(CrnaGora),drRADMILAJANII(Srbija):UticajglobalizacijenakulturumedijaImpactofGlobalizationonMediaCulture.......................................................................................

    175

    MARINAMIKULI(BosnaiHercegovina):GlobalizacijamedijaimperijalizamnovogdobaMediaGlobalizationImperialismoftheNewAge.........................................................................

    181

    Prikazi(Reviews)

    Globalizacijauogledalurazvoja,krizeimedijaAutori:V.Drakovi(red),R.Jovovi,S.Lakia,.RutoviaiM.DrakoviPrikazivai:Prof.drBOIDARROCA,Prof.drNENADVUNJAK.....................................

    187

    ZbornikEuropeanJournalismEducation,EditedbyGeorgiosTerzis Prikaziva:mrMIMODRAKOVI..........................................................................................

    193

    Kako da budete bolji od konkurencije: sticanje konkurentske prednosti razvojem iunapreenjemuslugaAutor:VasilijeM.KostiPrikaziva:mrMIMODRAKOVI..........................................................................................

    197

    LeksikaukriminolokomregistruAutor:BrankicaBojoviPrikaziva:mrMIMODRAKOVI..........................................................................................

    201

  • SADRAJ

    5

    BalkanskeraspraveorijeimailjudimaAutor:PaulGardePrikaziva:mrRADENKOEKI...........................................................................................

    203

    Medijskapolitika,asopiszamedijskukulturuiistraivanjePrikaziva:mrMIMODRAKOVI..........................................................................................

    205

    TelevizijskevijestiAutor:TenaPeriinPrikaziva:mrMIMODRAKOVI..........................................................................................

    209

    Uputstvoautorima(Notesforthecontributors)..................................................... 211

  • drIGORLAKI:Lingvistikaanalizadiskursapisanihmedija

    7

    UDK316.77

    LINGVISTIKAANALIZADISKURSAPISANIHMEDIJA

    LINGUISTICANALYSISOFPRINTMEDIADISCOURSE

    drIGORLAKI,docentInstitutzastranejezike,UniverzitetCrneGore

    Apstrakt:Ciljovogradajedaprikaelingvistikasredstvakojasekoristeuanalizidiskursapisanihmedija.Radsmjetadiskursnacentralnomjestouhijerarhijijezikihjedinica,polazeiodtvrdnjedadiskursnijesamojezikiznadnivoareenice,kakosenanjegatradicionalnogleda,veusebeukljuujesve jezikenivoe.Uraduse,udrugomdijelu,definiuosnovnekarakteristikediskursa.UtreemdijeludatjekratakpregleddvijeteorijekorieneuanaliziVanDajkovateorijaoshematskojstrukturiteksta(makrostruktureimikrostrukture)iFerklafovpristupuokvirukritikeanalizediskursa.Kombinacijaovadvapristupamoedanamponudijasnesmjerniceuobjektivnojanalizinovinskihlanaka.etvrtidioradapruakonkretneprimjerekojimaseilustrujuteorijskepostavkeizneeneuradu.Kljune rijei: analiza diskursa,makrostruktura,mikrostruktura, kritika analizadiskursa,diskursmedija,novinskilanak,intertekstualnaanalizaAbstract:Thepurposeofthispaperistopresentlinguisticinstrumentsusedintheanalysis of print media discourse. The paper puts discourse in the centre of thehierarchyoflinguisticunits,stratingfromtheclaimthatdiscourseisnotjustlanguageabovesentencelevel,whichisnowrathertraditionalview,buttheapproachthatincludesalllanguagelevels.Inthesecondpart,thepaperoffersbasiccharacteristicsof discourse. The third part contains a short review of two theories used in theanalysisvanDijks theoryon schematic structureofnews story (macrostructureandmicrostructures) and Faircloughs approach to critical discourse analyis. Thecombination of the two approaches can provide clear guidelines in an objectiveanalysisofnews texts.The fourthpartof thepaperprovides specific examples thatillustratetheoreticalclaimsgiveninthepaper.Keywords: discourse analysis,macrostructure,microstructure, critical discourseanalysis,mediadiscourse,newsstory,intertextualanalysis

    1.Uvod Poznatojedajejezikosnovnosvojstvoovjekaidanjimeizraavamosvesvojemisli,osjeanja,saznjanja,prenosimo informacije,komuniciramosdrugima...Ni jednaoblastivotanemoe sezamislitibez jezika. Istraivanjaunauci,naprimjer,moemoobjasniti iprenijetiiskljuivo putem jezika. S druge strane, lingvistika, koja se bavi prouavanjem jezika,moe

  • MEDIJSKIDIJALOZI7,Vol.3

    8

    objasnitinainenakojeseformiraifunkcioniebilokojijezikiizraz,odnajprostijeg(npr.Uh!,Ej!itd.)donajsloenijih(raznihvrstapisanogteksailirazgovora). Jezik seu lingvisticiposmatrakao sistem,odnosno strukturakojapoinje fonemom(najmanjomdistinktivnomjedinicomujeziku).Viefonemakojeineodreenucjelinuformirajumorfeme,aviefonemarije,stimtoserijemoesastojatiodsamojednemorfeme.Rijejeosnovnajedinicajezika.Kombinovanjemrijeidobijamoveejedinicefraze(sintagme),klauzeireenice.Tradicionalna lingvistikabavilaseuglavnom jezikim jedinicamananivoufonema,morfema,rijei,kaoikombinacijamarijeiufraze(sintagme),klauzeireenice.Meutim,jezikaistraivanjatekomogudasezavrereeninimnivoom.Poznatojedareenicesvojepunoznaenjedobijajutekuukontekstu,tojepredmetpragmatikeianalizediskursa.

    Pragmatika sebaviprouavanjemkontekstualizovanih reenica,odnosno,onakreeodreenicekatekstu.Sdrugestrane,analizadiskursakreeodtekstakaocjeline,posmatrajuikohezijuikoherentnostteksta,njegovuorganizaciju(paragrafeilidrugesmisaonecjeline),svedoniihnivoa jezikestrukture,posebnoreenica,klauza,fraza irijei),aunekimaspektimagovornogdiskursaifonologije(intonacijakaobitannosilacznaenja).Najprostijereeno,analiza diskursa predstavlja lingvistiku disciplinu koja se, bar u poetku, bavila prouavanjemjezikaiznadnivoareenice,alinjenpredmetpredstavljajuisviostalijezikinivoi,odfonemedoreenice.Meutim, stvari se tekomoguposmatrati iskljuivo iz formalnogugla.Kako jezikfunkcionieudrutvu,bitanjeisociolokiaspektjezika,takodajezikposmatramokroznjegovu upotrebu, odnosno kao dio drutvene prakse.U tom smislu, sociolingvistika predstavljadisciplinukojauvelikojmjeripomaeanalizidiskursauistraivakimpostupcima.Poredtoga,kreiranjejezikapodrazumijevaiodreenementalneprocese,topredstavljaoblastpsiholingvistike.Usutini,sveovo,i jomnogotoga,inikontekstukomenastaje jezik.Kontekst jezatokljuni pojam kojim objanjavamo funkcionisanje jezika u upotrebi i od koga polazi analizadiskursausvojimistraivanjima. Generalno gledano, diskurs podrazumijeva i pisani tekst i govor, jer kroz oba ovamedijamikomuniciramosnekim,bilosaitaocemilisagovornikom.Utomsmislugovorimoogovornomipisanomdiskursu.Uovomradubaviemoseanalizompisanogdiskursanaprimjerupisanihmedija,odnosnoizvjetavanjabritanskihdnevnihlistovaobombardovanjuSRJ1999.godineodstraneNATOa.Uraduemoukratkoikroznekolikoprimjeranaznaitikakomoedafunkcioniejezikaanlizatekstaikojisesveaspektiuzimajuuobzirprilikomanalize.

    2.Karakteristikegovornogipisanogdiskursa Diskurs,bilogovorniilipisani,nepredstavljaprostonizanjereenica.Osnovnakarakteristikasvakogdiskursajeorganizacija,kojamuobezbeujejedinstvenost,celovitostipovezanost(Bugarski,1989:151).Polazeiodtvrdnjeda jezikpredstavljastrukturu,moemozakljuitidasvejezikejedinice,ukljuujuiitekst,imajusvojuodreenustrukturukojaodraavafunkcionalnecjelineteksta,odnosnogrupereenicailiparagrafekojimaseobraujenekatemailipodtema, izraavaodreenicilj ilinamjera.Naosnovuuvidauovefunkcionalnecjeline injihovelingvistike eksponente, analiza disursa ispituje i kako italac ili korisnik teksta prepoznajenjegovedjelove injihovumeuzavisnost.Uz to,analizadiskursauzimauobzirnesamoverbalne,negoineverbalneaktivnostisagovornikainjihovemeusobneuticaje.Tuspadajuveznici,anaforikeikataforikeveze,kaoionielementikojejedotadanjanaukasmatralavansintaksikim.Semiotikautomsmislutakoeimapunododirnihtaakasaanalizomdiskursa.

  • drIGORLAKI:Lingvistikaanalizadiskursapisanihmedija

    9

    Pored ovog, analiza pisanog diskursa prouava i odnose izmeu viih tekstualnihcjelina:pasusaipoglavlja,poglavljaicijelogdijela,iuopteorganizacijuikompozicijuitavogteksta.Ukoliko sekreneod tekstakao cjeline,u analizi jemogue identifikovati signalekojiitaocuilisluaocuomoguavajudaprepoznaorganizacijudiskursa.Hoey(1983:33)smatradajebrojovihsignalaogranien,alida je istotakomogue izogranienogbroja izvora izgraditineogranienbrojobrazaca.Signaliokojimajerijeneodreujuupotpunostistrukturudiskursa,aliusvakomsluajupotpomaukognitivnuaktivnostkojaomoguavadaseizvukuzakljucioodnosima izmeudjelovadiskursa.TakoureeniciFeeling ill,hewenthome (McCarthy,1991:29)prepoznajemodajesubordinacijajednogelementauodnosunadrugi,kojaseostvarujeputemkorienjaparticipa,ustvarikarakteristinosredstvozaodnos tipauzrokposljedica(causeconsequence).Drugamogunostbilabiupotrebaveznika,kaouprimjeruBecausehefeltill,hewenthome. Jedanodnajeihmodelakojisekoristeuanalizitekstajestemodelproblemrjeenje(problem solution).TekstkojikaoprimjerdajeMcCarthy (1991: 30)nadobarnain ilustrujeodnosemeusegmentimateksta,koristeiovajmodel:a)Mostpeopleliketotakecamerawiththemwhen they travel abroad.b)But all airportsnowadayshaveXray security screening andX rays candamage films. c)One solution to thisproblem is topurchasea speciallydesigned leadlinedpouch.d)ThesearecheapandcanprotectfilmfromallbutthestrongestXrays. Prvareenicautekstudajesituaciju(situation),dokseudrugojiznosiproblem(problem)kojikomplikujedatusituaciju.Treareenicapredstavljarjeenje(response)naizneeniproblem,a etvrta nudi pozitivnu evaluaciju (evaluation) odgovora. Ovaj uproeni primjer odraavaobrazacproblemrjeenjekojidetaljnoobjanjavaHoey(1983).Naravno,modelproblemrjeenjenije jedinikoji se sreeu analizipisanogdiskursa.Ovdjemoemo jopomenuti iobrasce ilimodelekao to su pojava razlog (phenomenon reason), instrument postignue (instrument achievement) tvrdnjakontratvrdnja (claimcounterclaim),opte specifino (general specific) ilirazninarativniobrasci. Potrebno je naglasitida tekstovimogu sadrati i vie od jednog obrasca kojimoguslijeditijedanzadrugimilibitiugraenijedanudrugi.Tako,recimo,obrazacproblemrjeenjemoe u sebi sadrati obrazac opte specifino u okviru individualnih segmenata ili obrazactvrdnjakontratvrdnjaprilikomevaluacijepredloenogrjeenja,o emugovoriMakarti (1991:159).Ipak,svakiobrazacjekarakteristianzaodreenevrstediskursa.Obrazacproblemrjeenje,naprimjer,karakteristianjezareklame(npr.reklameuokviruTVShopa)ilitekstovekojigovore o tehnolokim inovacijama, ali se esto sree iu govorimapolitiaraupredizbornihkampanjama.Tekstovi tipa tvrdnjakontratvrdnjasreuseupolitikomnovinarstvu iliupismima italaca urednicima novina i asopisa.Novinski tekstovi takoe imaju svoj specifianmodel,oemuebitirijeiunarednomdijelu.

    3.Diskursnovinskihlanaka VanDijk (1988a)nudiokviranalizenovinskihlanaka.Njegovoosnovnopolazite jeda se jedan tekstmoe posmatrati sa nivoamikrostrukture imakrostrukture.Mikrostrukturapodrazumijeva isto lingvistiki aspekt,kojinajeeukljuuje rijei, fraze,klauze i reenice.Ovdjespadajuikohezijateksta,kojasepostieeksplicitnimlingvistikimsredstvima,naroitogramatikom,kaoinjegovakoherentnost,kojaseodnosinafunkcionalnupovezanostteksta. Makrostrukturausutiniodraavavepomenutefunkcionalnecjelineteksta,dakleonotojeiznadnivoareenice.Analizamakrostruktureukljuujetematskuiorganizacionustruktu

  • MEDIJSKIDIJALOZI7,Vol.3

    10

    ruteksta.Makrostrukturesedefiniunaosnovuznaenjareenicautekstuuzpomonizapravilakaotosuizbor,generalizacijaikonstrukcija(Ibid.:13).Ovapravilanazivajusemakropravila i ona su nam potreba radi reduciraja informacija, to je neophodno u kreiranju jednognovinskogteksta.Ovoseodvijanatrirazliitanainabrisanjem,generalizacijomikonstrukcijom (VanDijk, 1988b: 32).Pod brisanjempodrazumijevamo izbacivanje informacija iz tekstakojevienisuvanezaostatakteksta,kaotosunekinevanidetalji.Generalizacijapodrazumijeva zamjenjivanje niza iskaza jednom generalizacijom.Npr.umjesto nabrajanja raznih vrstaopremeukancelariji,moemoreidaimamoodgovarajuikancelarijskuopremu.Najzad,konstrukcijapodrazumijevazamjenunizaiskazakojioznaavajuuobiajeneuslove,komponenteiliposljedicenekog ina ilidogaaja jednimmakroiskazomkojioznaava taj in ilidogaajkaojednu cjelinu.Na primjer, odlazak na aerodrom, ekiranje, ulazak u avion, let, slijetanje itd.mogusesumiratimakroiskazomIaosamavionomu...Naovajnainkonstruiemocijelidogaajiznjegovihsastavnihdjelova.Brisanje,generalizacijaikonstrukcijapredstavljajutriglavnamakropravilakojasvode informacije iz tekstananjegove teme.Ovo jeposebnobitnokada iznovinskogtekstanastajelidinaslov. Kodmakrostruktura,generalnogovorei,najmanjenezavisneznaenjskejedinicejezikajesuiskazi.Onisejavljajuuoblikuprostihreenicailiklauza.Sloenareenica,sdrugestrane,moe sadrati vie iskaza.Ovi iskazi koriste seda oznae injenice.Moe se rei da sumakrostruktureorganizovaniskupoviiskaza,kojisemogunazvatimakroiskaziidasvakatematekstamoedasepredstavikao jedanmakroiskaz.Tekstse,meutim,najeesastojiodvietakvihmakroiskaza,kojipredstavljajugorepomenutefunkcionalnecjeline.emajednognovinskoglankamoesepredstavitinasljedeinain:

    naslov, lid(sumiranjeglavnogdogaaja) glavnidogaaj(razradadogaajapomenutogulidu) pozadinadogaaja(ko,kako,gdjeikad) verbalnikomentar(najvanijiuesniciudogaaju) evaluacija(stavovi,oekivanjaievaluacijadogaajaodstranenovinara) rezultatiradnje(zatojedogaajbitan,ozbiljnostnjegovihposljedica).

    Svakiodovihsedamdjelovapredstavljaodreeneu funkcionalnucjelinu,sastavljenunaosnovutemeilinamjerekojasenjomeprenosi.Ovajmodelproizilaziiznaeanalizenovinskih tekstovaubritanskim i crnogorskimdnevnim listovima.Zasnovan jenamodelimaVanDajka,AlanBelliInstitutazaratnoimirnodopskoizvjetavanjeizLondona.VanDajk(1988a:9293)nudinetosloenijustrukturuodnae.Stieseutisakdajenjegovmodelprevieteorijskiorijentisaniunjemunijemoguenapravitijasnugranicuizmeuodreenihmakrostruktura.Sdrugestrane,modelAlanaBela,kojijenovinar,jejednostavnijiiusutinijeslinijinaemmodelu,tosemoereiizamodelInstitutazaratnoimirnodopskoizvjetavanje. Svaki tekst sadri naslov koji treba da odraava glavni dogaaj. Lid je u engleskimnovinamaprisutanuvelikojmjeri,osimkadsuupitanjukrai tekstovi.On jeu tekstuuvijekjasnoizdvojen,masnimslovimailikurzivom.Lidjeusutiniapstraktteksta,anaslovjeizvedenizlida,papredstavljanjegovuskraenuverziju,iliapstraktapstrakta(Bell,1994:150).Ucrnogorskimdnevnimlistovimasreesejosinadnaslov,koganemaubritanskimnovinama.Usutini,ovatridijelamoguseposmatratikaouvod,stimtosuoniucrnogorskimlistovimamnogoduiisadrepredikacijukojenemaubritanskimnovinama.

  • drIGORLAKI:Lingvistikaanalizadiskursapisanihmedija

    11

    Diokojinazivamoglavnidogaaj je,porednaslova,obaveznidionovinskog lanka.Unjemu je sadranaglavna informacijakoja inipredmet teksta,ali jeu lankumoguenai isporednedogaaje.Onotonovinskitekstrazlikujeoddrugihvrstanaracije jesteinjenicadaseinformacijenepredstavljajuhronoloki.Najnovijidogaaj je istovremeno iglavnidogaaj,alievenarednogdanaonpostatisporedaniustupitimjestodrugiminjenicama.Takonovinskitekstuvijekostajeotvoren. Kategorija pozadina dogaaja prua informacije o uesnicima u dogaaju, vremenu imjestuodvijanjaradnjeiotomekakvajeinicijalnasituacija.Iakonijeobavezandioteksta,onsemoeprilinoestonaiulancima,madasvezavisioddogaajaokomeseizvjetava,odnosnoodokolnostiukojimasedesio.Diokojisemnogoeesree,ilikojijepraktinonezaobilazan,jesuverbalnikomentariglavnihuesnikaudogaaju,kojimasepotkrepljujutvrdnjeizneeneu stalimdjelovima.Rezultati radnjepredstavljadiokoji sadriobjanjenjezato jedogaajznaajan,kojesuposljedicetogdogaajainakojibisenainsituacijamoglapromijenitiusljedovogdogaaja.Evaluacijaoznaavadiolankagdjemiljenjenovinaraizbijauprviplan.sobziromda seprii ilidijelupriepridajeodreeniznaaj,odnosnodaje joj seodreeni smisao iznaenje.Kakonovinarmoedabudepristrasan,ondakrozovajdiocijelapriamoedobitidrugaijiugaogledanja iudaljitiseodobjektivnog izvjetavanja.Ovoestomoedovesti idomanipulacija,kojesuprisutneuzemljamabiveJugoslavija,tojepokazaloijednonaeistraivanje(Laki,2004). Sviovidjelovenestojeuvijekjasnoodijeljeni,odnosnonanivoupasusa.Nekadasamojednareenicapredstavljaodreenidiomakrostrukture.Udrugimsluajevima,uistojreenicimogue jepronaidvadijelamakrostrukture.Najzad,naaanliza(Laki,2010)pokazala jedajedanistidiomakrostrukturemoebititumaennadvarazliitanaina.Ovoseestodeavasaevaluacijom.Naime,dabinovinairiizbjeglidirektnouplitanjeuodreenidogaaj,onievaluacijumogu dati implicitno, kroz neki drugi diomakrostrukture, npr. glavni dogaaja ili verbalnikomentar.Ilustracijuzaovetvrdnjevidjeemokasnijeudijelu4Analiza. Definisanjem strukturanamakronivoune znai i zavretak analize. jer jepotrebnodefinisatiijezikeelementenamikronivou.Leksikaisintaksatuzauzimajuvrlobitnomjesto.Trebanaglasitida sumikro imakro nivomeuzavisni, s obziromda svakamakrostrukturamoeimatispecifineelementenamikronivou.Sdrugestrane,jezikejedinicedonivoareenicemogu jasnodauputenapostojanjeodreenihmakrostruktura,odnosnodapomognuunjihovomdefinisanju ianalizi.Meutim,dabibilapotpuna,analizaneukljuujesamoove formalneaspekte teksta.Gledajui tekstkaocjelinu, trebadadamo injegovo tumaenje,adabionobiloobjektivno,nemoesezasnivatinanekomsubjektivnommiljenju,vezaodreenetvrdnjetrebadapostojedokazi.Tidokaziupravo leeurezultatimaanalizetekstanamikro imakronivou.Tektadajemoguedatipouzdanoobjanjenjeuvezisatimzatojetekstnapisannaodreeninain.Uovomsmislupotrebnanamjekritikaanalizadiskursa.

    PoredVanDijka,najznaajnipredstavnikovogpravca jeFairclough (1996:311313),kojismatradase jezikaanalizaodvijakroz tridimenzije,odnosno trikomunikativnadogaaja(communicative event): a)Tekst.Analiza teksta fokusira sena formalnekarakteristike tekstova(rjenik,gramatika,kohezija,struktura teksta),toznaiprilinopodudaranjesaanalizomnamikro imakronivou,b)Diskurzivna/diskursnapraksa ijaanaliza jeusmjerenanaproizvodnju,upotrebu idistribucijudiskursakoji jepredmetprouavanja.Mediji igraju znaajnuuloguuvrijemebrzihistalnihpromjenaudrutvu.Moesereidamedijitepromjenenesamoreflektujuve i stimuliu.Zahvaljujui tome imedijiprolazekroz stalnepromjene, toukljuuje i

  • MEDIJSKIDIJALOZI7,Vol.3

    12

    prilagoavanjediskurzivnepraksemedijaovimpromjenama ic)Drutvenapraksapredstavljajo iri koncept.Analiza drutvene prakse bavi se drutvenim i kulturnim deavanjima; naprimjer,prouavanjempolitikogkontekstadiskurzivnihdogaaja,kao i timekako ideolokiefektiutiuidoprinosedrutvenimpromjenama.Ovajokvirnavodianalitiaradaprouavanesamotekstualnuformu,veitokakosetekstkoristiuodgovarajuemdrutvenomkontekstu,odnosnouodgovarajuojdiskursnojzajednici.

    Fairclough(Ibid.,314315)takoepravirazlikuizmeulingvistikeanalizetekstaiintertekstualneanalizeteksta,kaototoiniiBakhtin(1986).Dokjelingvistikaanalizaviedeskriptivneprirode,intertekstualnaanalizajeinterpretativna.Koristeidokazekojejojprualingvistika analiza, intertekstualna analiza tedogaaje interpretirana odreeninain, ime se tekstlocirauodgovarajuudiskurzivnupraksu.Faircloughtvrdidajepovezivanjelingvistikeanalize teksta i intertekstualneanalizebitnozaprevazilaenje jaza izmeu teksta i jezikas jednestrane,idrutvaikulturesdruge.

    VanDajk (2001: 300)kaedakritika analizadiskursaukljuuje prouavanje odnosaizmeudiskursa,moi,dominacije,socijalnenejednakosti ipozicijeanalitiaradiskursau takvimdrutvenimodnosima.Onovajpristuptakoenazivasociopolitikomanalizomdiskursa.Nesumnjivo,temavezanazadiskursmedijaoratutrebadauzmeuobziroveaspekte,priemuonamoradabudenunomultidisciplinarna,madajeanalizadiskursatakvaposamojsvojojprirodi.

    4.Analiza

    U ovom dijelu naveemo primjere ve pomenutih teorijskih postavki, kako bismoilustrovali kako one funkcioniu na primjeru novinskog teksta. Ovdje emo sve ilustrovatiprimjerima iz britanskih dnevnih listova o bombardovanju SR Jugoslavije od straneNATOalijanse1999.

    Prviprimjer U ratu semediji koriste i kao vojno sredstvo.Naime,umedijima se estoplasirajuinformacijeovelikojubojnojmoiorujakojesekoristiprotivneprijatelja,tomoedastvoriosjeajnesigurnostiilinemoikoddrugestrane.Uzto,vojskakrozmedijeestoplasirapogreneinformacijekakobisezavaraoneprijatelj.lanakJohnDavisonapodnazivomVelikobombardovanjeodstraneNATOaotetilosrpskuvazdunuodbranu(MassivebombardmentbyNATOsmashesintoSerbairdefences),poinjenasljedeinain:NATOaircraftandwarshipsfinally launched their longawaited air offensive....Ova reenica oiglednouvodi glavni dogaaj.Meutim, ini seda jeunjoj implicitnoprisutna i evaluacija,na tonasupuujuelementinamikro nivou. Prilog konano (finally) i pridjevska fraza dugo oekivana (longawaited) aljuporukukojasemoeprotumaitikaopodrkakampanjiNATOa,toupuujenazakljuakdajeuovojreenicikombinovanglavnidogaajsaevaluacijom. U lanku se,pored ciljeva,navodi i snagaNATOa i iznosi tvrdnjadaprimijenjenastrategijapodsjeanaonukorienuuIraku1991.godine,priemukrstareiprojektililansiraniizvazduha,estratnihbrodovaizJadranaisjednebritanskepodmornicetrebaprvodazakucaju (hammer) jugoslovenskuvazdunuodbranudabiotvoriliputavionimasposadomkojibisprovelimisijeuzsmanjenirizik.DaljesepominjuciljeviuSRJpogoeninaovajnain.PorukajedajeNATOuvojnomsmislumnogojaiidajezatoiumogunostidazakucajugloslovenskuodbranu.Interesantnojeitodauovomlankujediniverbalnikomentardolaziodjugoslovenskestrane.RadiseoizjavijugoslovenskoggeneraladajeNATOizvrioagresijuprotivJugoslavije,

  • drIGORLAKI:Lingvistikaanalizadiskursapisanihmedija

    13

    alidajugoslovenskavazdunaodbrananijeoteenaidanastavljadadjeluje.Takoeseprenosenjegoverijeidasuprveeksplozijeoznailekrajmeunarodnogprava,suspendovalepoveljuUN iotvorilenovu i tunu stranicuu svjetskoj istoriji.Ovo jeneuobiajenozato to su seubritanskimmedijimatekomoglenaiizjavepredstavnikajugoslovenskestrane,nezatotosutimedijibilizatvorenizaizjave,vezatotojugoslovenskizvaninicinisubilidostupniilinisuuoptedavali izjave.Tome jedoprinijela iodluka srpskihvlastidaprotjerajuveinu stranihnovinaraizSrbije,tosepokazalokaovelikagreka.

    Drugiprimjer Uratnomsukobuobinosepokuavakrivicasvalitinadrugustranuavlastiteakcijeopravdatinaodreeninain.Pogledaemo,kaoprimjer,lanakTenkovipostavljeninavatrenelinije(Tanksputinthefiringline)autoraNortonTaylora,zakojegsenekaeodakleizvjetavaiStevenBatesakojipieizBrisela.injenicadaBejtsizvjetavaizBriselaovdje jebitna,sobziromdajeBriselsjediteNATOa,atimeimjestopropagadne,odaklejeDejmiej,portparolAlijanse,davaosaoptenjazamedije.UovomtekstudirektnoseizBriselaprenosestavoviNATOa.Takosecitira izjavabritanskogministraodbraneRobertsona:Wearenowconcentrating our attention on the specific groups of peoplewho are terrorising,who are obliterating villages,torturingandmaiming.

    Glagoliterorisati(terrorise),unititi(obliterate),muiti(torture)iranjavati(maim)sviusebinosenajveistepenonogatoizraavaju,aodnosese,naravno,naneprijateljskustranu.UsljedeempasususlijederijeigeneralaGatrijadaevojnakampanjabitiubrzana,proirenaipojaana (glagoli stepup,broaden, intensify). Interesantno jeda se zaodreene aktivnosti ijedneidrugestranekoristevieodjednogglagola,najeetriilietiri.Ciljjevjerovatnodasetoviepojaaefekatonogatoobjestranepreduzimajuuovomsukobu.Sjednestrane,jugoslovenskavojskavrizloine,asdrugeNATOestokoodgovara.Ovdjejeoiglednodaseformalnoradioverbalnomkomentaru,aliseistotakoizteksta,odnosnoglagola(mikronivo)moezakljuitidaovajkomentarpredstavljaistovremenoiimplicitnuevaluaciju.

    TreiprimjerPoznatojedaseamerikibombarderstelttokombombardovanjasruionajugosloven

    skojteritoriji.JugoslovenskastranetvrdilajedagajeoborilavojskaSRJ,aNATOdajepaozbogtehnikegreke.Logino jeda jeNATOporicaotvrdnje jugoslovenskevojskeda jeavionoboren,jerbitoznailoruenjemita,asteltjeimaoreputacijuavionakojisenemoeoboriti,joodZalivskograta.Ovakavstavusmjeren jenaumanjenjeefektagubitkau javnosti,apojaan je iinformacijomdajepilotaspasaospecijalniamerikitim.Ovatemajeobraivanauvielanaka,izmeukojihjeitekstMichaelEllisonapodnazivomOperacijaspaavanjapomaePentagonudaseizvue(RescueoperationgetsPentagonoffthehook).lanak,meutim,stavljanaglasak na spaavanje pilota. Treba posebno pomenuti preneene rijei Bila Klintona: I amtremendously proud of the skills of the pilot and the courageous individualswho participated in therecovery. Navedene rijei kaoda u potpunosti skreu panju sa pada aviona na samu akcijuspaavanja.Topostajeupotpunostijasnoudaljemtekstukojigovorioobucipilotaispasilakihtimova, ime sepadavionapotpunopotiskuje izprie i sve se svodina izuzetnu spremnostamerikihpilotaivojnikadasprovodepredvieneakcije.Kaoopravdanjezapadavionanavodiseinjenicadaovajavionnijepotpunonepobjediv,iakojetakopredstavljen,alijeovainforma

  • MEDIJSKIDIJALOZI7,Vol.3

    14

    cijasmjetenanasamikrajteksta.Naovajnain,donekle jezadovoljenapotrebadase javnostobavijestiopaduaviona(glavnidogaaj).Sdrugestrane,verbalnikomentar,tj.rijeiBilaKlintona,koristeseusvrhuskretanjapanjesapadaavionanaakcijuspaavanjapilota inaobuenostamerikihvojnikadasprovodeakcijespaavanja.Utomsmislu,verbalnikomentarponovo imadvostrukufunkciju,odnosnosluiikaoevaluacija.Naovajnain,pristupautoradjelujeneobjektivno,tosenemoeprotumaitiakosesamoproitanaslov. Namikro nivou, cjelokupan stav jo viedolazi do izraaja korienjem pridjevskefrazeizuzetnoponosan(tremendouslyproud)ihrabripojedinci(courageousindividuals),kojimasepraktinoomoguavadasegubitakpredstavigotovokaopobjeda.

    TreiprimjerTrebaimatinaumudabritanskimedijinisuuvijekpodravaliNATO.Bilojenovinara

    ikoji subiliprotiv akcijeNATOa, ali ionihkoji subilineutralni. lanakStevenaCastlea iRupertaCornwellaGeneralpriznajeneuspjehvazdunihudara(Generaladmitsfailureofairstrikes)od5.maja1999.prenosikaoglavnidogaajdasuvojnizvaniniciNATOa izjavilidaAlijansanijeuspjelau svojimprvobitnim ratnim ciljevima, ipoprviputpriznalida sudvasaveznikaavionaoborena.Uokvirupozadinedogaaja,novinarikaudajepadamerikogsteltabiopripisanmehanikojgreciidajeNATOodbijaodakaedalisuavionioboreni.Kaodirektniverbalnikomentar,prenosiseizjavageneralaNaumanadaNATOnijeuspiousvojimprvobitnimnaporimadaputemvazdunihudaraprimoraMiloevianaprihvatanjenjihovihzahtjeva,nitidasprijeiSRJdasprovodikampanjuetnikograzdvajanjaiprotjerivanja(ethnicseparationandexpulsion).Uz to se,kao indirektniverbalni komentar,prenosi injegova izjavada jeAlijansanemonada sprijei protjerivanje (expulsion)preostalih etnikihAlbanaca.Udaljemtekstupria jeusmjerenanamogunost slanja kopnenih snaga, to sekao sporednidogaajprovlaikrozvelikibrojtekstova,alitopredstavljaiglavnidogaajuvelikombrojutekstova.Usutini,moesezakljuitidaovajtekstvjernoprenosiizjavezvaninikaNATOa,adanovinaripritomeneiskazujusvojstavukoristjedneilidrugestrane. Meutim,Castle iskazujesvojstavpremarezultatimaNATOautekstuApaispremni da krenu u akciju (Apaches poised to go into action) od 13.maja. Pozivajui se naopservacijugeneralaClarkakojaviegovoriosporomnapretkuAlijansenegoonjenimvojnimrezultatima,Kasldodaje:In truth,NATO is reluctant to sayhowmuchmilitaryhardware ithasdestroyed.NorwillitpredicthowlongSerbarmedunitscancarryoninKosovo.Ovimdijelom,kojisemoesvrstatiuevaluaciju,novinarpostieneutralnostuodnosunaobjestraneusukobu.Uprilogtomeidujodvijetvrdnjeizteksta:Buttheallianceremainsopaqueabouttheactualdestruction inflicted....Evermoredoubt surroundsNATO claims thatYugoslavian forces are isolated andsufferingfromdwindlingsuppliesandlowmorale. Govorei kritiki o NATOu, novinar koristi pridjeve nevoljan (reluctant) i nejasan(opaque),kao i imenicusumnja (doubt),tosusveelementimikrostrukture.OvoneznaidakritikaNATOaznaineutralnostnovinara,buduidabionamoglada znai svrstavanjenadrugustranu,tobisamopredstavljalodrugiekstrem.Sutinajeutomedanovinarobjektivnosagledava situaciju,neoptuujuipri tomeni jednu stranu.Pri tome,Kasl sve svoje tvrdnjezasnivanakonkretnimizjavamazvaninikaNATOa.

  • drIGORLAKI:Lingvistikaanalizadiskursapisanihmedija

    15

    etvrtiprimjer PilotNATOavijacijeje12.aprila1999,gaajuimostubliziniLeskovca,pogodiovozkojijetadaprolazioprekomosta.Uovombombardovanju,prematvrdnjimedija,poginuloje10ljudi.Guardianjetekstoovomdogaajuobjavio14.aprilapodnaslovomPilotuoiokretanjenatrenutak,alijebiloprekasno(Thepilotcaughtaflashofmovementbutitwastoolate),alisenenavodi imenovinara.Uprvompasusunalazimokombinaciju glavnog dogaaja i verbalnogkomentara.Naime,ovdje se izvjetavada jevrhovnikomandantNATOaVesliWesleyClarkprethodnogdana rekaoda jeneugodannesreni sluaj (uncannyaccident)doveodobombardovanjajugoslovenskogvozakadajepoginulo10aranjeno16ljudi.Upotrijebljenaimenikafrazavjerovatnojesamoeufemizamzaonotosezaistadesilo.UdaljemtekstuprenosisedajeClarkizrazioaljenje(regret)zbognapada,idajerekaokakojepilotprekasnoshvatiodaevozbitipogoen.Nakontogase,putemverbalnogkomentara,objanjavakakojedolodonesree.Usvakomsluaju,NATOjepriznaoodgovornostzaovajnapad,tonijeuvijekbiosluaj.Tekstsezavravaizjavomjugoslovenskihvlastidajeprojektilrazdvojiovoznadvadijelaidasuspasiociizvuklidevetspaljenihtijelaizolupineijednoizrijeke.

    injenicadajeClarkovverbalnikomentardui,uovomjetekstuloginasobziromnatodajeNATObioonastranausukobukojajetrebalodasepravdaiobjanjavazatojedolodonesree.ListjevjernoprenioizjavepredstavnikaNATOa,alijetekstzavrioizjavomjugoslovenskihvlasti.Usutini,moesereidajeGuardianoovomsluajuizvjetavaoobjektivno,natomoedaukaeieaprimjenaverbalnogkomentaraiodsustvoevaluacije. O ovom dogaajupisao jeiIndependent,takoe14.aprila,utekstuPilotdvaputagaaovoz(Pilotbombedtraintwice)novinaraStevenaCastlea.Prvipasusizgledaovako:NATOstopgeneraldescribedityesterdayasanuncannyaccident.ThatwashisdescriptionofthecircumstancesinwhichanalliedwarplanebombedaSerbtrainnearLeskovactwiceonMonday,killingatleastninepeople. OvdjevidimodaiIndependentprenosikomentarWesleyaClarkaukojemjeovuakcijunazvaoneugodnimnesrenim sluajem (uncannyaccident). Interesantno je todanovinarusljedeojreeniciovufrazu,stavljenuinaepodznakenavoda,nazivanjegovimopisomokolnosti(hisdescriptionof thecircumstances),tomoedaznai idaseneslaesaupotrebomovihrijei.Ovonasupuujenaprisustvoevaluacije.Naovajzakljuaknavodiidioukomese jasnokaeda jetouradioavionAlijansekoji jedvaputapogodiovoz iusmrtiodevet ljudi.Uovojreenicimoemonazretiiindirektnuevaluaciju. Udaljemtekstu,uokviruindirektnogverbalnogkomentara,navodisedajevozpogoennenamjerno(unintentionally).Nakontogaslijedijojednaevaluacija:Thedescriptionoftheevent,whichNATOacknowledgedwasitsmostunfortunateepisodesofarofcollateraldamage,illustrateshowsplitsecond judgmentsand luckdecide lifeanddeath inmodernwarfare.Ovdjenovinarnije previe otar premaNATOu, ali imenike fraze poput trenutane odluke (splitsecondjudgements),touovomkontekstumoedaznaiibrzopleteodluke,kaodaopominju.Interesantnojeidajeimenikafrazakolateralnateta(collateraldamage)stavljenapodznakenavoda.Udaljem tekstuslijediopisslianonom izGuardiana,o tomekakosesvedesilo,dabiujednompasusunovinarrekaosljedee:Withatypicallymilitarydegreeofunderstatement,GeneralClarkadded:Itwascertainlyanunfortunateincidentwhichweandheandthecrewandallofusregret.Headded:Itwasoneoftheregrettablethingsthathappeninacampaignlikethis.Weareallverysorryforit.Uovompasusuprimjetnajekombinacijaevaluacijeiverbalnogkomentara.Naime,imenika fraza tipino vojna dozaublaavanja (typicallymilitarydegreeofunderstatement)donekleotkrivaistavnovinarakojiseneslaesanainomnakojijegeneralKlarkpokuaodaopravda

  • MEDIJSKIDIJALOZI7,Vol.3

    16

    ovuakciju.UKlarkovojizjaviponovosevidiupotrebaglagolaaliti(regret)ipridjevazaaljenje(regrettable). Castle takoe tvrdida jeAlijansasvjesnadaovajnapadmoedaposluiMiloeviukaosredstvopropagande, ida jezbogtogaNATOodluiodapokaekakoAlijansaneskrivainformacijeonapadu.Ovo jetakoeevaluacija.Stavnovinarapostajemnogostroiusljedeojreeniciukojojkaedaidaljeizostajeodgovornapitanjezato jeeljeznikimostnapadnutidrugiputkadajeprisustvovozavebilooigledno.

    UsljedeempasusuCastlenavodirijeijednogkomandantavazdunihsnaga(verbalnikomentar)dajepilotimaonareenjedanapadnemostdvaputaidasumodanekedrugestvariukabiniodvuklepanjupilotaodekrana.Meutim,reklobisedanovinarnijezadovoljanovimopravdanjem.Nasamomkrajutekstaonseponovovraanaovopitanje,prenoseidaNATOneelidaotkrijeidentitetpilota,zemljuizkojedolaziilitipaviona.ZatimsedodajedajeClarkbranioodlukupilotadanapadnemostpodrugiput,rekavida jepilotpokuaodauradisvojposao isruimost.Oigledno jedanovinar implicitnoosuujeovakvaopravdanja,tosekaozakljuaknamee izsamogkonteksta,madaseoneksplicitnone izjanjavao tome.Ovomeuprilogiduiprimjerievaluacijekojesmonaveli,kaoijednapozadinadogaaja.Naime,CastleistiedajeovajdogaajposebnozabrinuoNATOkojijestalnonaglaavaodaemaksimalnozatititicivileu ratuprotivMiloevia, ada je toponovljeno i napreskonferenciji generalaKlarka.PodrazumijevasedazasadaNATOnijebiouspjeanutome. 5.Zakljuak Navedeni primjeri ukazuju na ranije izneenu tvrdnju da postoji jasna povezanostizmeukorieniihelemenatanamikroplanuimakrostruktura.Tako,naprimjer,naevaluacijuukazuju odreene rijei kojima se jasno upuuje poruka za ili protiv. Pored toga, elementimakrostrukturesenemogujasnorazdvojiti.Kaotosuprimjeripokazali,jedanelementmakrostrukturemoedaimadvostrukufunkciju,priemuseevaluacijaestoskrivaizanekogdrugogdijelapoputglavnogdogaajailiverbalnogkomentara. Ono to je bilo oigledno u britanskimmedijima jesteda se nemoe identifikovatijasnapolitikaorijentacijalista.Naime,izvjetavanjusutondavalisaminovinari.injenicadajesvakitekstpotpisanodstranenovinaragovoriotomedajestavnovinarastavljenuprviplan.Topodvrujuisituacijekadasuseujednomistomlistu,aknaistojstrani,moglaproitatidvatekstaoistomdogaaju,priemudvanovinaraimajupotpunodrugaijestavove.Ovo jepotpunodrugaijeodcrnogorskihlistova,gdjeureivakapolitikalistailinjegovapolitikaorijentacijaimajujasnuprevaguuodnosunanovinarskistav. Rat,kaotojepoznato,prvopoinjeumedijima,ateksezatimprenosinabojnopolje.Istotako,savremeniratsedobijailigubiiputemmedija.Poznatajeogromnamoelektronskihmedija,posebnostanicapoputCNNa,kojenesamodaizvjetavajuonekomsukobu,vemoguidautiuakonenanjegovishod,ondabarnakreiranjemiljenjajavnostiujednomilidrugompravcu. Istraivanjejepokazalodanovinarikojiizvjetavajusalicamjestauvijeksaosjeajusartvamana tompodruju.To jepotvreno iprilikom izvjetavanjao izbjeglicama saKosovakoji su 1999. otili uMakedoniju,Albaniju iCrnuGoru.NATO je sve svoje akcije pravdaoupravo zatitom izbjeglica, a novinari su, svojim prisustvom na terenu, samomogli damupomognuu tome.Sdruge strane,protjerivanjem starnihnovinara, srpskevlasti suunaprijedbileosuenedaizgubemedijiskirat.Onomalonovinarakojisuostaliiliuspjelidaumeuvre

  • drIGORLAKI:Lingvistikaanalizadiskursapisanihmedija

    17

    menuuuuSrbiju izvjetavalisuuglavnompozitivno isaosjealisanarodomuSrbijina istinainkaoisaizbjeglicamasaKosova.Meutim,takvihnovinarajebilopremalodabimoglidautiunapromjenumiljenjaujavnostinazapaduodeavanjimauJugoslaviji.Ispostavilosedajeovobilavelikagrekasrpskihvlasti. Medijidanaskreirajunainnaegivota irazmiljanja.Stoganemarazlogadana istinainneutiuinaishoderatova.Kolikousvemutomepostojimanipulacijemogunamodgovoritipristupianalizikojisuprezentovaniuovom radu. Jedanamerikisenator izjavio je jo1917.dajeuratuistinaprvartva.Udananjevrijemeovobisemogloprenijetinasveoblastiivota,anesamonarat. Literatura

    Allen,TandSeaton,J.(eds.)(1999),TheMediaofConflict,WarReportingandRepresentationsofEthnicViolence,LondonandNewYork:ZedBooks.

    Bakhtin,A. (1986),SpeechGenresandOtherLateEssays,ed.Emerson,C.andHolquistM.,UniversityofTexasPress.

    Bell,A.(1994),TheLanguageofNewsMedia,Oxford:Blackwell.Bell,A.andGarret,P.(eds.)(1998),ApproachestoMediaDiscourse,Oxford:Blackwell.Bell,A.(1999),NewsStoriesasNarratives,in:Jaworski,A.andCoupland,N.(eds.)

    TheDiscourseReader,LondonandNewYork:Routledge,236251.Bugarski,R.(1989),Uvoduoptu lingvistiku,Beograd:Zavodzaudbenike inastavna

    sredstva,NoviSad:Zavodzaizdavanjeudbenika.Bugarski,R.(1997),Jezikodmiradorata,Beograd:igojatampa,XXvek.Curran,J.andSeaton,J.(1997),PowerWithoutResponsibility,London:Routlegde.Fairclough,N.(1989),LanguageandPower,London:Longman.Fairclough,N.(1995a),MediaDiscourse,London:EdwardArnold.Fairclough,N. (1995b),CriticalDiscourseAnalysis, theCriticalStudy ofLanguage,New

    York:Longman.Fairclough,N.(1996)CriticalAnalysisofMediaDiscourse,inMarris,PandThorn

    tam,S.(eds.),MediaStudies:AReader,Edinburgh:EdinburghUniversityPress,308325.Fowler,R.(1991),LanguageintheNews,DiscourseandIdeologyinthePress,London:Rou

    tledge.Geoff,P.(ed.)(1999),TheKosovoNewsandPropagandaWar,Vienna:InternationalPress

    Institute.Hammond,P.(ed.)(2000),DegradedCapability:theMediaandtheKosovoCrisis,PlutoP.Hoey,M.(1983),OntheSurfaceofDiscourse,London:GeorgeAllenandUnwin.Hoey,M.(1991),PatternsofLexis inText,DescribingEnglishLanguage,Oxford:Oxford

    UniversityPress.Hopkinson,N.(1992),WarandMedia,London;HMSO.Hudson,M.andStanier,M.(1997),WarandtheMedia,Thrupp:SuttonPublishing.Laki,I.(2004),MediaDiscourseandManipulation,u:PeroviS.iBulatoviV.(ur.)

    Lingvistikeanalize,Podgorica:Institutzastranejezike,8596.Laki,I.(2010),Diskurs,mediji,rat,Podgorica:Institutzastranejezike,UniverzitetCrne

    Gore.Philo,G.&Mc. Laughlin,G. (1993a), The Britishmedia and theGulfWar,Glasgow:

    GlasgowUniversityMediaGroup.

  • MEDIJSKIDIJALOZI7,Vol.3

    18

    Tompson,M.(2000),Proizvodnjarata:MedijiuSrbiji,HrvatskojiBosniiHercegovini,Beograd:Medijacentar.

    VanDijk,T.A.(1988a),NewsAnalysis,Hillsdale,NJ:LawrenceErlbaum.VanDijk,T.A.(1988b),NewsasDiscourse,Hillsdale,NJ:LawrenceErlbaum.

    Zoltan,K.(2001),MediaDiscoursefromaContrastiveRhetoricPerspective,in:Novelty,Vol.8,No.3,BritishCouncilinHungary,426.

  • drOREOBRADOVI:Nemogunostutemeljenjaetikenovihmedijaizetikenovinarstva

    19

    UDK316.77:17

    NEMOGUNOSTUTEMELJENJAETIKENOVIHMEDIJAIZETIKENOVINARSTVA

    LACKOFPOSSIBILITYOFFOUNDINGNEWMEDIAETHICSFROMTHEJOURNALISMETHICS

    drOREOBRADOVI,docentSveuiliteuDubrovniku

    Apstrakt:Poznatisvjetski inaiteoretiaripribjegavajuutemeljenjuetikenovihmedija izope etikekaoosnove, etikemedija ideontologijenovinarstvakao etikeprofesijezakoju smatrajuda jemogueupotpunosti ili smanjimprilagodbamaprimjenjivati iunovimmedijima.Premdanaprvipogled taj logian evolucijskiprocesjepotpunopogreanzatotoprevladavajuikomunikatoriunovimmedijimanisunovinarinegoljudirazliitogobrazovanjaistrukakojisenikadnisususrelisetikomnovinarstva,nitiejeikadprouavatipajesamimtimnemogunisprilagodbama ni bez njih primjenjivati u novimmedijima.Umjesto evolucije izetikenovinarstvaklasinihmedija,etikunovihmedijaspotpunonovimsadrajemzasnovanimnaviesmjernom asimetrinom komuniciranju stvarnih ivirtualnihlinostiiraunalnihprograma(botova),moguejeutemeljitisamouopojmedijskojkulturikojutrebastvaratiodgojemzamedijekaosastavnimdijelovimakunogodgoja,kolskogodgojaiobrazovanja,religijskogodgoja,drutvenogmorala,obrazovanjazaljudskaprava,opeetikeizavrlomalibrojnovinaraodukupnogbrojakomunikatoraiizetikemedijaideontologijenovinarstva.Kljunerijei:novimediji,komuniciranje,internet,etika,deontologija,medijskakultura.Abstract:Known internationalanddomesticscientistsareaimingto foundnewmediaethicsfromthegeneralethicsasthebasis,ethicsofthemediaandthedeontologyofjournalismastheethicsofprofessionwhichtheybelievetobefullyadaptableinthenewmediaaswell.Althoughthisevolutionprocessseemstobelogicalin the first glance, it is actually totallywrong as the overwhelming number ofcommunicatorsinthenewmediadoesntconsistofprofessionaljournalists,butofpeopleofvariouseducationalandprofessionalbackgroundswithnoknowledgeinmediaethics,orawilltostudyone,sotheycantutilizeethicalprinciplesinnewmedia.Insteadofevolutionfromtheethicsofjournalisminclassicmedia,ethicsofnewmediawithanewcontent,basedon themultidirectional,asymmetriccommunication of actual andvirtual characters (bots) can be founded only throughgeneralmediaculturewhichshouldbecreatedasanupbringingforthemedia,being a building block of family upbringing, education, religious studies, socialmoral,humanrightseducation,generalethicsandjustforasmallpercentageofall

  • MEDIJSKIDIJALOZI7,Vol.3

    20

    communicatorswhoareseekingtobecomejournalistsfrommediaethicsandjournalismdeontology.Keywords:newmedia,communication, internet,ethics,deontology,mediaculture.1.UvodTemelje etike poziva u zapadnoj kulturi zabiljeio jeAristotel uNikomahovoj etici

    pozivajui sena osnove lijenike etikedo kojih jedoaoprouavanjemuenjaHipokratovauiteljaDemokrita.Takopoznatikorijenietikepoziva seuod lijenikaHipokrata,anjegovezahtjevezamoralnouihumanoulijenikogadjelovanjaiodnosapremabolesnicima,Aristoteluzimakaouzor izaostaleprofesije.Buduidasuantikifilozofiovjekapromatralikaopsihofiziko jedinstvo,bolestsushvaalikaoneravnoteu izmeu tijela idue.Slijedom toga,Aristotel postavlja uNikomahovoj etici dvanaest temeljnih vrlina kojemoraju biti osnovomsvakogapsihofizikogdjelovanja ovjeka.NikolaSkledarsAristotelovimosnovamapovezujeMaxaWeberaiistiedajeupravoonusuvremenuuporabuuveopojametikapozivaupredavanjimaZnanostkaopoziv1918.iPolitikakaopoziv1919.PremaSkledaru(1998:1213),auskladusHipokratovim,AristotelovimiWeberovimpostavkama,vanostetikeprofesijesastojiseutometouvijeknanovopromiljaipropitujesmisaosvakogpozivaitraidasvatkoodgovornovodiraunaoposljedicamanjegovaprofesionalnog (iopeg)djelovanja,onjegovoj ljudskojvrijednostiihumanomangamanu.

    Buduidajenovinarstvootvorenaprofesija,kojomsebaveionikojisusezanjustrunoobrazovali, ionikoji su se kolovalizanekodrugozanimanje,kao ionikoji imaju samoobvezno osnovno obrazovanje, etika novinarstva kao pozivamora se odnositi na rezultatenovinarskogarada,naonotooniobjavljujuurazliitimglasilima.Uprotivnome,svionikojinisupolagalietikunovinarstva,bilibiodnjeosloboeniiuradu jernebimogliprimjenjivationotonisuuiliilizatonikadnisuuli.Neovisnoozavrenomestupnjuobrazovanja,etikanovinarstvaobvezujesveosobekojesenjimbavezatotonjihovimedijskiprilozimorajubitietini.

    Ovajlogianzakljuaknijelakoostvaritiupraksiupravozbogotvorenostinovinarstvakao profesije.Netko tko se profesionalno bavi novinarstvom nemora biti lan novinarskihudrugapagasamimtimneobvezujuninjihovietikikodeksi.Joakosenijestrunoobrazovao,nemorabitiupoznatni sosnovamaope etike,niti s etikomprofesije.Upravozbog togatrebaustrajatinastavudanovinarskiprilozimorajubitiuskladusetikimnaelimastruke,idaosnovnaetikapravilamorajuimatisvaglasila,uzpostojeeetikekodekseudruganovinaranarazliitimrazinama.Nijesramotabitisamoukpainovinarikojinemajuvisokoobrazovanje,ilinisustrunoobrazovani,etikanaelamogunauiti.Sramotajebitineuk,amoiuiti,akadjeonovinarimarije,ondaneukostnijesamosramotna,negoiopasna,zbogmasovnedostupnostinjihovihuradaka.

    Odpoetakamasovneindustrijskeproizvodnjenovinainjihoveprodajekaotrinogaproizvodasciljemostvarenjadobiti,svesuvieizraeniprijeporiizmeuzaradeietike.StjepanMalovi (1996:133) tuviestoljetnudvojbuopisujeovako:Novinekojeobjavljuju iskljuivoonoto itateljineeleivekratko.Novinekojeobjavljuju iskljuivoono to itateljiele,moguuletjetiudrugukrajnostneobjektivnoinformiranje.

  • drOREOBRADOVI:Nemogunostutemeljenjaetikenovihmedijaizetikenovinarstva

    21

    2.ZasnivanjeetikenovinarstvaThephrasteRenaudotosnovaoje1631.tjednikGazettedeFrance.Upredgovoruprvoga

    godinjegazbornikaobjavljenihbrojevatjednikanapisaojekakojenjegovlistkoristanzatotosprjeava irenjemnogih lanihglasinakoje estosluekao iskrazapotpaljivanjenegativnihkretanje i nesloge u dravi.Od itatelja je ujedno zatraio ispriku zbogmoguih tiskarskihpogreakaislinihpropustakojimogunastatizbogbrzineslaganjaitiska.Renaudotjeposebnonaglasiodabrzinuneepodreditipotraziza istinom ida,kad jeo istinirije,u tomenikomeneepopustiti(Cornu,1999:18).

    CornuDaniel(1999:20)preglednastankaetikenovinarstvaposlijeRenaudotasmjetaudevetnaestostoljeeukojemujenovinarstvosteklostatusprofesije.TadseuFrancuskojosnivajuprveprofesionalnenovinarskeudruge,ato jemoguepotvrditiiparlamentarnimraspravamaozakonukojije1881.uFrancuskojutvrdiorazlikuizmeuposlaiodgovornostinakladnikainovinarauobjavljivanjutiskovina.IuVelikojBritanijiiSjedinjenimAmerikimDravamadevetnaestostoljeeznaiprekretnicunovinarstvaodobrtnikek industrijskojdjelatnosti.Usporednostehnolokimnapretkom,novinarikrozudrugepoinjuuvoditiosnovnaprofesionalnapravilakakobi se zatitiliodpritiskavlastiuureivanje, spasiliod sudskihprogona.Zauzvratsunudilidaesami,slobodnomvoljom,pristatinapotovanjevlastitihpravilakojimajecilj istinito ipotenonovinarstvo.Dabiposaomogliuspjenoobavljati, trailisuslobodanpristupizvorimainformacija(Cornu,1999:20).

    Saborskenovinebilesuprvistranaki listuHrvatskoj.Uprvomebroju3. lipnja1848.donijelesuuuvodniku ivlastiteureivake ietikesmjernice:Vanostona,koju jepovremenatampakodsvihizobraenihnarodapostigla,odvenamjedobropoznatanegodabimidopustili,dalistbudestjecitepodlihstrastiiosobnihnapadajaimrzosti.Velikozvanjetampepredoimaimajuizastupatemoulistunaemmnijenjanaa,nje(njih,op.a.)emokrepkoimuevnobranitiirasprostirati,itakoemotimteiti,dakizjasnjenjujavnogmnijenjaimitogoddoprinesemo(Horvat,2003:132).

    Saborskenovineizlazilesusamodo29.srpnja1848.Modajenatoutjecalainejasnaorijentacija listaokopolitikihciljeva injihovoshvaanje imijeanjehrvatstva,srpstva islavenstva.OsnivaisunastaviliizdavatiumjestoSaborskihnovinadvanovalista:SlavenskijugiPrijateljpuka.Usvakomesluaju,upovijestihrvatskoganovinarstvaSaborskenovinemjestosuzasluileprvenstvenopouvodnikuukojemunaglaavajuetikanaelapokojimanovinenesmijubitistjecitepodlihstrastiiosobnihnapadajimrzosti.Istasunaelavienegosuvremenaidanas,abiteiubudunosti.

    DanielCornu(1999:2021)piekakosuprvietikikodeksinastaliuSjedinjenimAmerikimDravamauprvome,auEuropiudrugomedesetljeudvadesetogastoljea.Otprilikeuistovrijemeosnivanisuprvisavjetizanovinstvo,zaduenizareguliranjeprofesionalneprakse.UEuropisuprednjaileskandinavskezemlje.vedskinovinariosnovalisusudastive1916.,aetikikodeks1923.Finskisuihslijedilisasudomasti1919.ietikimkodeksom1924.Nacionalno udruenje francuskih novinaradonijelo je 1918. Povelju francuskih novinara koja jemanjeizmjeneprviputdoivjelatek1938.anasnazijeidanasgotovouprvobitnomeobliku.

    Osnovniprincipiiz1938.kojihsejouvijekpridravajufrancuskinovinari,glase:Novinardostojansvogaimena:

    preuzimaodgovornostzasvetonapie; smatraklevetu,neutemeljeneoptube,mijenjanjedokumenata,izvrtanjeinjenica

    ilaganjenajozbiljnijimprofesionalnimprijestupima;

  • MEDIJSKIDIJALOZI7,Vol.3

    22

    priznajenadlenostsvojihkolegakaojedinuvaeupopitanjuprofesionalneasti;

    prihvaasamoonezadatkekojisuuskladusnjegovimprofesionalnimdostojanstvom;

    neprihvaalanapriznanjakvalitete,nekoristinepotenasredstvadabidoaodoinformacijaineiskoritavaniijedobrenamjere;

    neprihvaanovana sredstvaod javnih slubi iliprivatnih tvrtkigdje semoeiskoristitinjegovstatusnovinara,utjecajiliveze;

    nepotpisujelankeokomercijalnomilifinancijskomoglaavanju; nebaviseplagiranjem; nepretendiranaradnomjestodrugogakolegenitiuzrokujenjegovotkazsvojom

    ponudomdaradiuloijimuvjetima; uvaprofesionalnutajnost; nekoristislobodutiskausvrhuvlastitogprofita; zahtijevaslobodudaotvorenoobjavljujeinformacije; potujepravduidajejojnajveiprioritet; nemijenjasvojuulogusonompolicajca(Malovi,Ricchiardi,Vilovi,2007:231).

    Usvijetupostojebrojnietikikodeksirazliitihnacionalnih,regionalnihimeunarodnihudruga ipojedinihglasila,od lokalnihprekonacionalnihdoglobalnih.Neki suopseni,nekikratki,aliupravilusadre etrnaestnavedenihnaelaFrancuskogaudruenjanovinara,najdugovjenijeganovinarskogaetikogakodeksa.

    3.DuhovnasituacijavremenaFilozofegzistencijeKarlJaspers(18831969)uuvodusvogadjelaDuhovnasituacijavre

    mena istiekakoseod16.stoljeanadaljevienijekidao lanacukojemu jeslijedomnaratajajedan lan drugome predavao svijest vremena (Jaspers 1998: 1722).Upravo to promiljanjevremenapomaknulo jesmjerivota.Tehnolokadostignuadovelasu ljudskiroduduhovnoneusporedivusituacijusprethodnimrazdobljimakojaprema Jaspersuobilujeu istovrijeme imogunostima iopasnostima.Bezvisokomoralnogodnosapremadrugim ljudima iprirodi,tehnolokirazvijenacivilizacijamoepostatinajbjednijimrazdobljemovjeka.

    Karl Jaspersnovinenazivaduhovnimopstankomnaegvremena iusporeuje ih sasvijeukojaseozbiljujeumasama.Doksuusvojimpoecimasluiletekpriopavanjuvijesti,sadonevladaju.Jasperssmatradanovinestvarajuivotnoznanjeuopenitodostupnojodreenostizarazlikuodstrunogznanjakojejesamoznalcimashvatljivojasnouterminologijikojajeostalimanedostupna:Artikulacijatogivotnogznanja,nastajuisvakiputkaoizvjee,aostavljajuistudijstrunogznanjakaoprijelaznutokuizasebe,stvarasekaoanonimnoitekpostajueobrazovanjeovogavremena.Novinekaoidejapostajumogunouvelianstvenogostvarajamasovnogobrazovanja.Oneizbjegavajuprazneopenitosti,pukiagregatizvanjskoga,kakobisedolodozornoga,neprimjetnokonstruktivnog,pregnantnogpredoenjainjeninogstanja.Odonogatouopeduhovnonastajeonezahvaajusvedonajudaljenijeezoterikespecijalistikeznanostiinajsublimnijegaosobnogstvaralatva(Jaspers,1998:129). Uvrijemekad jeJaspersobjavioDuhovnusituacijuvremena,1931.novinesu jouvijekbileglavnimedij,aradiojetekprodiraomeumaseijouvijekbiopreteitapovlasticabogatih.Ali,njegovepostavkekasnijirazvitakmedijasamododatnoutvrujeipojaava.Posebnotvrdnjuda glasila kaoda jo jednom stvaraju, tako to iz vlastite blizine predmetu (zbivanjima,

  • drOREOBRADOVI:Nemogunostutemeljenjaetikenovihmedijaizetikenovinarstva

    23

    ljudimaipojavama)usvijestvremenadonoseonotobiinaeostalonedjelotvornimposjedompojedinaca.Ali,dabimedijistvaralipozitivnoozraje,njimamoravladati ovjekoljublje. Istotako,potovanjepremanovinarima e rasti akoonibudu sposobnina savreno jednostavnujezikuistinitopredoavatitosezbiva.Buduidadanasnovinarinisupotovanaprofesijaidaumnogimistraivanjimamnogisudioniciizjavljujudanevjerujumedijima,jasnojedaJaspersovipreduvjetizakorisnoipotenonovinarstvonisuispunjeni. DotaknuoseJaspersimranestranenovinarstvaiopasnostikojatrajnopostoji.Naglaavadaonotojezasituacijuvremenastrano,jesttotomoguaodgovornostiduhovnostvaralatvounovinarstvudolazeupitanjezbognjegoveovisnostiopotrebamamaseiopolitikogospodarskimmoima.Napominjeda jeopepoznatokakounovinarstvunijemogueostatiduhovno pristojnim. Da bi uspjela prodaja novina, mora biti zadovoljen instinkt milijuna.Upravo zbog toganovinepribjegavaju senzacijama,plitkosti za razum te izbjegavanju svakezahtjevnostiprema itateljima, tozaposljedicu imaotrcanost ibrutalizaciju svega.To to jenovinstvuprvenstveniciljprihod,sveviesemorastavljatiuslubupolitikimigospodarskimsilama,uvia Jaspers (1998:131) istanjeopisuje:U rukama tih silaono seuiumijeu svjesnoglaganja ipropagandezasnagekojesuduhustrane.Onomoradoputatidamuseodreuju isadrajiinazori.Samokadbinekasilanadopstankomisamabilanoenaidejom,kadbiseusvombiunovinarmogaosuglasitistakvomsilom,tadabionbionaputudosvojeistine.Nastanakjednogstaleasvlastitimetosom,kojifaktikiduhovnovladasvijetom,obiljejejenaegvremena.Njegovajesudbinaistovjetnasudbinisvijeta.Beznovinstvaovajsvijetvienemoeivjeti. DodanassuseuistinupotvrdileJaspersovepostavke.akivieodtoga.Nesamodaljudinemoguivjetibezmedijskihporuka,negosvevienjiheliodailjatimedijskeporuke.irokadostupnostnovihmedijakojiomoguujuviesmjernokomuniciranjebezvremenskogaodmakazadovoljilabipotrebeljudizainformiranouiinformiranjemzainteresiranihonimtosamismatrajuvanim.Bilobitoblizuidealnogakadbisvisudionicikomunikacijskogaprocesabilimoralniieljeliobjavljivatisamoprovjereneiistiniteobjave,uoblieneonakokakoznajuikolikosusposobni.Ali,meumasamaonihkojimajetehnologijaomoguiladapostanuiizvoripoiljatelj iprimateljporuke,velikibrojuopenezanima jesu liporukekojealju istinite,apodaciprovjereni.Najgoreodsvega jetomnoginamjernoaljuneistiniteporuke,objavljujulanepodatke,ireizmiljotine,vrijeajuikleveupojedinceiskupineodlokalnihdoglobalnihrazmjera,skriveniizalanihimena.Zbogsvegatoga,etinostuprocesumasovnogakomuniciranjapostaje svevienajvanijepitanjebudunostimeuljudskihodnosa, a etika temeljnomznanouinunimuvjetombilokojepraktinedjelatnosti.

    Opa religijska etikanaelaukljuuju i etinost komuniciranjau svetim knjigama iuputamautemeljitelja,osnivaailiproroka.MirkoMataui(1996:174175)ukazujenainjenicudajeunutarnjazakonitostpokojojmedijifunkcionirajujedanodtemeljaudorednihnaelanatomepodruju.Ontotumaistavomdajesvakipristupprimjerenovjekuujednoprihvatljiviskranskogagledita.Dabisvatkomogaosudjelovatiurazgovorudrutvaioblikovanjujavnogmnijenja,premaMatauiu,potrebna jeopa slobodakomunikacije,mnogoneovisnih izvorainformacija,slobodanpristuptimizvorima,teneometanosuprotstavljanjemiljenja. Razmatrajuietikudrutvenogapriopavanja,Mataui(Ibid.:176)posebnonaglaavadaodgovornostzaetinostmedijskihporukanesnosesamonovinariiurednici,nego,buduidajemedijskisustavsamodiocjelovitogadrutvenogsustava,odgovornisusvikojiutjeunaonotosedogaaukomuniciranju:odpolitiaraigospodarstvenikadopublike.Tajstavpotomirinagotovosvelanovedrutvaobjanjavanjemdaurazvijenimzemljamaimamaloljudikoji

  • MEDIJSKIDIJALOZI7,Vol.3

    24

    se suzdravajuoddoticaja smedijima.Mataui zakljuujedapojedinac,kojegauvijekveeetikaobveza,morapoznavatistrukture iobvezeorganizacijeukojoj(su)odluuje izakoju je(su)odgovoran,dabimogaoodmjeritisvojuosobnuodgovornostkojusnosisam ilizajednosdrugima. Hrvatskabiskupskakonferencija(2006:1016)objavila je2006.pastoralnesmjerniceuknjiziCrkva imedijisciljempoticanja lanovacrkvenezajednice,auprvom redupastoralnihdjelatnika,naveuotvorenostpremamedijima.Smjerniceistiuvanostkomunikacijezaizgradnjuovjeka i ljudskogadrutva,kao isameCrkvekojaseodsvojihpoetakasluiladostupnimkomunikacijskimsredstvima.Zadnjedesetljeedvadesetogastoljea,ukojemuseinternetnagloproirio,potaklojeiCrkvudasepozabavitimnovimmedijempaje2002.PapinskovijeezadrutvenaobavijesnasredstvaobjavilodokumenteEtikanainternetuiCrkvaiinternet. Katolikacrkvamedijskukulturuprihvaakaostvarnostdananjegovjeka,amedijiinjojmogu pomoi u irenju vlastitih poruka.Hrvatska biskupska konferencija od crkvenihkomunikatoraoekujespremnostnadijalog,dostupnostinformacija, jasnoustavova,transparentnostdjelovanjaisuvremenostmedijskogagovora,aotvorenostpremasredstvimadrutvenogpriopavanjatraiseiondakadsemoeopravdanopretpostavitidaonaneebitidobronamjerna,odnosnodaestavoveCrkve(Hrvatskabiskupskakonferencija,2006:24)shvatitiiprikazatidjelominoiliiskrivljeno. Kadjerijeointernetu,Crkva(Hrvatskabiskupskakonferencija,Ibid.:24)preporuujedagasestalnoistraujeiprouavasnakanomizradeantropologijeiteologijekomunikacijekoja e imatiuvidupromjenekojeuzrokuje tajmedij.Uoava sedavirtualniprostorotvarairokopolje jonejasnihgranica,viestrukihmogunosti ipovezanostiproizvodnje,pohrane,komunikacijeisimulacije.Jednakotako,Crkvauoavadavirtualniprostornijeteksredstvo,veje inovookrujeukojemupojmoviprostora ivremenadobivajunovaznaenja,ukljuujui iprijelazodmasovnihkvrlopersonaliziranimmedijima.Posebnosenaglaavastavdapoznanstva,povezanostivirtualnezajednicekojenastajuposredstvominternetamogubitisamojedanodkorakanaputuuspostavljanjaistinskogzajednitva,alineizamjenazanjega. Dubravka Vali Nedeljkovi (2004: 34) istraila je 2004. rasprostranjenost vjerskihmedijauSrbijiiCrnojGoriiutvrdiladaih jebilooko50kojiredovitoizlazeiliemitirajuprogram.Uoila jeda je velikiproblem vjerskihmedija njihovapristranost i odmak odpravilanovinarskestrukeuvjetovan injenicomdavelikuveinuureuju istvarajupripadnicireligijskihzajednicakojisamimtimimajuposvedrukijuperspektivuuobradisadrajaodnovinarske.ValiNedeljkovi(Ibid.:214)istiedaseradiorazliitojperspektivi,aneoboljojililoijojpapreporuujedajavnimedijimorajuimativlastitenovinarekojiesebavitivjerskimtemama,akadtoradesveeniciondaseoninisuuulozinovinaranegodjelujukaodjelatniciuodnosimasjavnostimaizastupajuinteresesvojevjerskezajednice.

    4.MedijizaotvorenodrutvoMedijskapedagogijaunutarznanostiokomuniciranjunemasiguranpoloaj.Jedanod

    njezinihzagovornika,ThomasA.Bauer(2007:157159) isamsepita je lionaaljivaprijevara,naknadnoposlanaspecifikacija ilipakperspektivasvojstvenaznanostiokomuniciranju.Kaedamedijskapedagogija jouvijeknijepostavilanovu teorijukojabipreokrenulastare,niti jeopovrgnulanekuodpostojeihteorija.Buduidanijestvorilavlastitemetode,tipinesamozanju,najeejeostalakaovremenskaznanost,spodreenimmjestomunutarznanostiokomuniciranju.Kakonebiostalazarobljenauzamcivlastiteljubaznosti,premaBaueru,preduvjetza

  • drOREOBRADOVI:Nemogunostutemeljenjaetikenovihmedijaizetikenovinarstva

    25

    odreivanjekompetentnostimedijskepedagogije jenjezinorazumijevanjekaootvorenogakomunikacijskogmodela,znajuidasekomunikacijainimoguomsamoizkomunikacija,aneizintervencija.

    Lakovjernojevjerovatidaobinoznanjeitanjailirazumijevanjejezikamoeomoguitistvarnoshvaanjemedijskihporukakojeuglobaliziranomesvijetuodailjupoiljateljiizrazliitihkulturaiijisadrajgovoriokulturnimskupinamaikulturamaizvanprimateljeve.ZbogtogaBauer(2007:1329)neodvajakomuniciranjeodkulture,aobojeoddrutva.Takavpristupzahtijevapromjenuuobrazovanju,spostizanjemznatnovierazinepoznavanjarazliitihkulturaikulturnihrazliitosti,razliitihnainakomuniciranjaikomunikacijskihrazliitosti,razliitihdrutavaidrutvenihrazliitosti.

    Komunikacijski sustav ne postoji izvan drutva pa Bauer (2007: 69) i pitanje etikemedijapromatrakaoetikudrutvaiobratnoetikudrutvapromatrakaoetikukomuniciranja.Zakljuujedajeetikadrutvenoposredovanamatricapromatranja(hermeneutika)kojomsekoristimokako bismo iskustvima omoguili (praktiki relevantno) znaenje, a znaenjima (praktiki relevantna)iskustva(djela).

    ThomasA.Bauerpitanjeetikepostavljakaosredinjepitanjesuvremenogadrutva,nekaoonofilozofskog ilimoralnog luksuza,nekaoonokojesemoepostavitiposlije,negokaopitanjekojeseprvopostavlja.UpravozbogtogaBauerdrutvopromatrakaoetikuvrijednost,kaopredodbu koju treba zamiljati i za kojom treba teitiu interesu to boljeg (moralnog)stanja.Buduidagovorenjeodrutvukonstruirasamodrutvo,proizlazidajedrutvokomunikativnaveliina.Bauer(2007:6667)iztogaizvodisljedeisudizvankomunikacijeononemavanost.I,nakraju,drutvoshvaakaoveliinuetike, jednakokao iuvjetnjezinaozbiljenjakomunikaciju.Takojedrutvoetiki(jedinismisleni)uinakkomunikacije,dokjekomunikacijaetiki(jedinismisleni)uinakdrutva.

    Sociologijamasovnogakomuniciranjaprouavadrutvenikontekst medijaiznaajkepromjenakojemedijiunoseudrutveniivot,aciljjojnisusamimedijinegospoznajaodrutvuukojemudjelujumediji.DraganKokovi(2007:4751),sgleditasociologijemasovnogakomuniciranja,uknjiziDrutvoimedijskiizazovi,dananjedrutvopoistovjeujespublikomprezasienommedijima.Masovnimedijisuprijenosomporukaomoguilinastanakmasovnekulturekoja standardizira kulturneproizvode ipribliava ih irokomukusupotroaa.Kokovi jojsuprotstavljamedijskukulturuzatotoonadestandardizira iprikazujepostojeeraznolikosti,nepredstavljanekiizdvojenidio,negosamikulturniokoliglobalnihrazmjera. Ostajedvojbakoliko jemasovnakulturauopekultura, ilionapredstavlja tekpojamkojiukljuuje potronjuduhovnihdobara zamasovnuuporabu.Time seKokovi ne baviusvojojknjizi,alipravilnozakljuujedakulturnoobrazovniiumjetnikitelevizijskiprogramisveviepostajuzabavimprogramima.Kulturasetakoguraudrugiplan,aindustrijazabaveisportazauzimajunjezino tradicionalnopovlatenomjesto.Posljedica jeotuenostkulturekoja semoeshvatitikaootuenostsuvremenogadrutva.Kokovi(Ibid.:5556)sepozivanasociolokaistraivanjakojasupokazalada jestalnopoveanjebrojaodaslanihmedijskihporukauvjetovalosveveipostotakonihkojedoprudovrlomalogabrojailiuopenedoudoprimateljaporuka.Razlogtomejetosusemnogiprimateljiveopredijelilizaomiljeneilisuimsenametnulasnanaglasilapaineistraujunove,njimanepoznatepoiljatelje. Kokovi (Ibid.:171174)mogue rjeenjevidiueticinovinarskeprofesije iposlovnojeticinovinarskih tvrtki.Drutvenoodgovornoposlovanjekao sveukupniokvirnijedovoljnobezetikogdjelovanjapojedinacaunutartvrtke.Sveoneizvannovinarskihiurednikihradnih

  • MEDIJSKIDIJALOZI7,Vol.3

    26

    mjestamoraobvezivatiposlovnaetika,aproizvoaemedijskihprilogaetikanovinarskeprofesije.Ijednaidrugaetikapredstavljajunaglaeniukupnoobvezujuimoral.Etikamoranovinarimapruiti osnovna naela i standarde na osnovi kojih jemogueprocjenjivati jesu li nekipostupciispravniilipogreniitoprijenegonastupitetamedijskimobjavama. Novo izdanje knjigeMediaEthics iz 2008.donosi 58 studija sluaja gruboga krenjanaelanovinarskeetike(Patterson,Wilkins,2008:1348).SluajevisusezbilinapodrujuSjedinjenihAmerikihDrava,aradiseoskupinamaneistinitoga,pristranoga ineuravnoteenogaizvjetavanja,prikrivenogaoglaavanja,podmetanjaobjavaodnosasjavnostimakaonepristranihpriloga,nepotovanjapravartava, ljudskihprava ipravamanjinskihskupina,mijenjanjafotografija ivideo zapisakakobi seuljepala iliporunila stvarna zbivanja,objavauvreda iklevetabezdokaza,plagijataipovredeprivatnosti.

    Prouavanjepojedinihprimjerakrenjaetikenovinarstvanunojekakobisesprijeiloponavljanjeslinihsluajeva.Brojnosttihprimjeraurazliitimdravamaivremenimasvjedoida razvitakmedija ipoveanjebrojamedijskihprilogaujednoumnoava ikoliinuneetinihobjava.Takoeridaetikaprofesije,deontologijamedija,izdanaudansveviedobivanavanosti.

    5.Deontologijamedija

    Velikoistraivanjeovlasnitvumedija,etinomposlovanjuiizvjetavanju,provedenouAlbaniji,BosniiHercegovini,Bugarskoj,Hrvatskoj,Maarskoj,Makedoniji,CrnojGori,Moldaviji,Rumunjskoj,SrbijiiSloveniji2005.pokazalojedasubrojniprimjerineetinostiuvjetovani inepostojanjemetikihkodeksaumnogimglasilimapa inovinarskimudrugamaunekimaodtihdrava.ManuelaPreoteasa(2005:725)sainilajesintezuistraivanjaidoladoporaznihrezultata.UAlbaniji 2005.nijebilonikakvogaetikogakodeksa,niuglasilima,niunovinarskimudrugama,anisubiliodvojeniposlovniiureivakidijeloviglasila.UBosniiHercegovinipostojiod1999.etikikodeks,alinisunaenipisanidokumentikojipropisujuoglaavanjeisponzoriranjemedija,auoeno jeda funkcijenakladnika iurednitvanisu jasnoodvojene.UBugarskojpostojinovinarskietikikodeks,alinijepropisanokakoizbjeiprikrivenooglaavanje ipostiinemijeanjevlasnikauureivanjeglasila.EtikikodeksHrvatskoganovinarskogdrutvaprihvatila suglasila,zabranjeno je iprikrivenooglaavanje,alikako se toprovodiupraksiPetraBuli,kojajeprovelaistraivanjeuHrvatskoj,nijeuspjelasaznatizbognedostatkasuradnjemedijskih kua kojenisudostavilepodatke.UMaarskojneka glasila imaju etikekodekse,alimnogoihinema,nitiihobvezujenekinanacionalnojrazini.NiuMaarskojistraivainisuuspjelidoidopodatakakakoseprovodepravilaozabraniprikrivenogaoglaavanja iodvojenostinakladnika iurednitava.UMakedonijisamonakladnikWAZ imapravilaoodvojenostinakladnikaiurednitvaaostalaglasilanito.NiuCrnojGori,Srbiji,nitiuMoldavijinije bilo etikoga kodeksa.URumunjskoj dvije udruge koje predstavljaju vlasnike imale suetikekodeksekojiseprimjenjujusamonanovinare.Udrugaslovenskihnovinara imavlastitietikikodeks,propisanojeidaoglasimorajubitijasnooznaeniiodvojeniodinformativnogasadrajatezabranjenoprikrivenooglaavanje. U razvijenim demokratskim zemljama etike kodekse imaju i novinarske udruge imedijskekue.Ali,toneznaidasenjihoveodredbenekre.Buduidadruga,posebnokonkurentska,glasilapiuootkrivenimnovinarskimskandalima,javnostniudemokratskimzemljamanevjerujemedijima.ClaudeJeanBertrand(2007:78)navodirezultateistraivanjatogaje1998.provelaAmerikaudruganovinskihurednikapokojimaveinaanketiranihAmerikanaca

  • drOREOBRADOVI:Nemogunostutemeljenjaetikenovihmedijaizetikenovinarstva

    27

    vjerujedanovinarinisunepristraniidasumonipojedinci,skupine,tvrtkeiudrugesposobnisprijeitiobjavu ilinamjestitivijesti.Bertrand istieda razliitekategorije javnosti izraavajuvelikonezadovoljstvo zabavomkoju immedijinude, aunezavisnostnovinaravjeruje samotreinaFrancuza.No,ponjegovususudu,medijiboljinegoikadprijezatotojeprijestotinjakgodinaunjimabiloznatnomanjeotkrivenihafera iznatnoviepristranoga izvjeivanja.Njihov jenajveiproblem to suostalimediokritetskipremda sepotreba ljudiza informacijamapoveala i to ne samo zamedijima uope, nego za kvalitetnimmedijima. Poslije ove ocjeneBertrandzakljuujedanjihovopoboljanjenijesamopoeljnapromjena,negojesudbonosnozabudunostovjeanstva.Potkrepljujetotvrdnjomda jedinodemokracijamoeosiguratiopstanakcivilizacije,ademokracijenemoebitibezdobroinformiranihgraanai,shodnotome,ninjihnemoebitibezkvalitetnihmedija. Prouavajui upravo stanjemedija u razvijenim demokracijama, Bertrand (Ibid.: 9)naglaavadanijedovoljnaposvemanjaslobodazakojususeizborilitijekomrazvitkazatotoonanakraju,umjestok informiranostidrutva,kaoglavnome cilju,glasilausmjeri samo toveempoveanjudobitipa jenunaposljedica togaprostituiranjemedija.Bertrandzakljuujeda posvuda na industrijaliziranomZapadu prevladavaju odavno slobodni privatnimediji, auslugekojepruaju svejedno su esto jako loe.Rjeenjenevidiudravnojkontrolizato toiskustvofaizmaikomunizmaudvadesetomestoljeupokazujeda jeutomesluajulakomoguepostiiapsolutnumanipulaciju i informacijama izabavom. Ipreputanje tritu istrogopravnoreguliranjemedijskedjelatnosti iutjecajanamedijskesadrajenosisvojeopasnostipabi,odnajboljihodlikaijednogaidrugoga,trebalonainovo,dopunskorjeenje. Bertrand(Ibid.:10)smatradabitomoglabitideontologijakaoskupnaelaipravilatoihuspostavljastruka,pomogunostiusuradnjiskorisnicima,kakobisetoboljeodgovorilonapotreberaznihskupinastanovnitva.Deontologiju jemogueprovoditisamoudemokratskimdrutvimakojapriznajusposobnostljudimadanezavisnorazmiljajuidasusposobnizasamokontrolu.Novinarisusveobrazovanijiisvesubrojnijionimeunjimakojieleveidrutveniugled, ipojedinani ikaopripadniciprofesije. Isto je ina stranipublikemeukojom razinaobrazovanjarastepasvevieljudishvaaiosjeapotrebuzakvalitetnijimmedijskimsadrajima.Osnovniproblempredstavljanerazumijevanjedeontologijeiujavnostiiumedijskimkrugovima. No,Bertrandupozoravada jedeontologijuopasnoprecjenjivati,kao ipodcjenjivati.Najveuopasnost iprijetnju slobodividiumonopolimanakomunikacijskimkanalimapa enjihuvijektrebatizakonskireguliratidabisesvimglasilimapruilaprigodazarad idabisezauzdalaprirodna sklonost tvrtkizazanemarivanjem javnoga interesaukorist stjecanjaveedobiti.ZatoBertrand(Ibid.:119)zakljuuje:Deontologijanijenekakvamoda,toboeroenauSADnakonotrihprosvjedauezdesetima,auEuropinakonZaljevskograta.Onanijenekaefemernaprotuofenziva izazvanavalom javnognepovjerenja.Nijenineki intelektualni fantazam,nireklamerskistratagem.Deontologijajejedinametodazapoboljanjemedijskeuslugekojajeuistimahuinkovitaibezazlena.Ali,onajespora.Djelujenaduirok,tojerazlogviedajetoprijeponemoprimjenjivati.

    MilenkoA.Perovi(2009:6970)takoernaetikumedijagledakaonajednuodprimijenjenih etika ikaonjezinosnovnipredmetnavodipromiljanje i reguliranjeonoga ljudskogdjelovanjaupodrujumodernihmasovnihmedijakojemoe imatimoralnikarakter. Iz takopostavljenogpredmetaetikemedijaPeroviizvodidvanjezinabitnaodreenjakojameusobno stojeu vrstojvezi.Prvo je sistemmoralnihvrijednosti, stavova sudova,propisa,normi iobvezamoralnoetikog odgovornog djelovanja svih akteramasovne komunikacije. Drugo

  • MEDIJSKIDIJALOZI7,Vol.3

    28

    bitnoodreenjeetikemedijajedaonaujednoostajeisistemfilozofskoetikihstavovaomoralnomdjelovanjuumasovnimmedijima,tosluirazumijevanju,teorijskomutemeljenjuinormiranjumoralnepraksesvihsudionikaumedijskomkomuniciranju.

    Razmatrajuiinternetskokomuniciranje,Peroviuoavadaunjemusvatkomoepostatimedijskimdjelatnikomidainternetdovodiupitanjemnogemehanizmepravneimoralnekontrolesadrajakojipostojeuklasinimmedijima.Utakvojperspektiviinternetdonosikomarnemorala i stvaranoviproblemo tome to jena internetunovinarski sadraj,a tonije.Perovi problem rjeava tako to povlai analogiju s klasinimmedijima i pokazujeda ni unjimamnogi sadrajinisunovinarski (filmovi osimdokumentarnih, zabavni i reklamniprogramiuelektronskimmedijimaitd.)pazanjihpredviaopaetikanaela,dokseunaelusvietikikodeksiimoralnenorme,kojiinesadrinuetikihstandardaetikemedija,mogubeztekoaprotegnutiinaurnalistikudjelatnostnainternetu(Perovi2007:138).

    StevoNikisepozivana istraivanjakoja jeproveoPoynter Institute izakljuujedanovimedijipateodmanjkakredibilitetakadseusporedestradicionalnim.DodatnidokazzatoNikinalaziuistimistraivanjimapokojimaveikredibilitetostvarujumreniportalitradicionalnihmedijauodnosunainternetskeservisekojidjelujusamoumrenomokruenju.Predviajuibudunost,Niki(2007:39)naznaujemoguetrendove:Modaeseijedniidrugimedijizbogekonomskelogikesvestinarentabilnostijednuzahtjevnuprofesijuokrenutikazabaviikonzumaciji(tojetrenutnatendencijakodnasiusvijetu).Modaostajenekamalaansadaseisticanjempozitivnihpoznatihnormi,preko relevantnih institucija, slobodimedija omoguipunadrutvena odgovornostdabudustubdemokratijeidrutvenogprogresa.

    6.NunostrevolucijeumjestoevolucijeSvjetskipoznatiteoretiaritakoerpribjegavajuutemeljenjuetikenovihmedijaizope

    etikekaoosnoveietikeklasinognovinarstvazakojusmatrajudajujemogueupotpunostiilismanjimprilagodbamaprimjenjivatiiunovimmedijima.TakoCeciliaFriendiJaneB.Singer(2007:1626)krozmiljenjaamerikihieuropskihautoradokazujuvlastitetvrdnjedasupostojeietikikodeksiiztradicionalnihmedijaprimjenljiviinanovemedije.

    Ta se tvrdnja nemoe pobiti kad se radi iskljuivo o novinarstvu kaodijelu novihmedija.Naizgledloginaevolucijapokojojseizopeetikerazvijaetikamedijapaiznjedeontologijanovinarstvakaoprimijenjenaetikastrukeinakrajuetikanovihmedijaprihvaena jenesamo od teoretiara navedenihu ovome radu nego i kodmnogihdrugih kojidijele njihovagledita. Premda opeprihvaena, ta evolucija ne samo da nije logina, nego je nijemoguedokazatiistraivanjemkarakteristikanovihmedijaijubitpredstavljaviesmjernoasimetrinokomuniciranjekojeseutradicionalnimmedijskimmodelimainespominjenegoserazmatrajuvarijacije od jednosmjernog informiranja do dvosmjernog simetrinog komuniciranja koje upraksinikadnijedokazanonitimoebitiostvarenoumasovnimmedijima.

    Velikaveinakomunikatoraunovimmedijimasuinternetskikorisnicirazliitihzanimanja i struka imeunjima je svake sekundeuodnosunaukupnibroj sudionikamrenogkomuniciranjasvemanjenovinara.Brojmrenihkomunikatorasenepoklapasbrojem stvarnihosobajeronikojielemogu,uodnosunaraspoloivovrijemeinjihovohtijenje,stvoritivierazliitih virtualnih linosti s razliitimnadimcimapod kojima se javljaju kao komunikatori.Nekiodtihvirtualnihkomunikatoramogutrajati,drugimogubitistvorenisamozajednokratnuupotrebu,nekisemogujavljatinavieportala,nekinajednome,mogusegasitiireaktiviratiposlije kraeg ili dueg razdoblja. Uz virtualne linosti nastale u glavama stvarnih osoba,

  • drOREOBRADOVI:Nemogunostutemeljenjaetikenovihmedijaizetikenovinarstva

    29

    komunikatorina internetusu ibotovi,kompjutorskiprogramikojialjuporuke ilise javljajuuraspravamaoodreenimtemama,adadrugisudionicineznajudakomunicirajusraunalnimprogramom,aneovjekom.Botoviseviekoristeupropagandnesvrhe inuenjeproizvoda iusluga,alisuzastupljeniiupolitikimidrugimmrenimraspravama.

    Dokazdakomuniciranjeunovimmedijimamoebitisamoviesmjernopokazujuuobiajenoilakouoljivikomunikacijskismjerovi.Prvismjervodiodkomunikatorapremarecipijentima njegovih poruka.Mjerai internetskog prometa automatski biljee svako uitavanjemedijskogprilogai,ovisnoostraniciiliportalu,tajbrojmoe,alinemorabitividljivkorisnicima,alijesvakakopoznatpoiljatelju(glasilu).Drugismjersejavljaimserecipijentiukljueuraspravuiodgovarajukomunikatorunanjegovmedijskiprilogvlastitimstavovima,miljenjemiliopaanjima.Trei smjer se stvara im sepojedini recipijenti,koji se tadpojavljujuuulozikomunikatora,ponuobraatidrugimrecipijentimaipodravatiilisesuprotstavljatinjihovimjavnoiznesenimgleditima.etvrtismjersejavljakadrecipijentiupuujuporukesamimasebi,koje seneodnosenina temumedijskogpriloga,nitina raspravu recipijenatakomunikatora(obinoporukestanjanadimakautora iporukaustilugladansi idi jesti izreenauprvom,drugom ilitreem licu,s jasnomnaznakomda jeupuenaautoruporuke).Petismjerse javljakadumedijskomprilogupostojeodreenekljunerijeikojesuukljueneualgoritmebotovapaihoniprepoznajukaokomanduzareagiranje.estismjersejavljakadbotaljesvojuprogramiranuporukuiobjavljujejemeuostalimkorisnikimobjavama.Sedmismjersejavljakadnekiodrecipijenataodgovaranaporukubotu.Osmismjerse javljaukomunikacijibotapremadrugombotu.to je temamedijskogprilogaprivlanijaviemkrugu ljudi,vei jebrojsmjerova iveijebrojsudionikaujavnoj,internetskojraspravi.

    Dokazdakomuniciranjeunovimmedijimanikadnijesimetrino,negojeuvijekasimetrino,izvodisebrojanjemrazlikeizmeuonihkojisuseupoznalismedijskimprilogom(zabiljeen brojpristupa) i onihkoji su reagiralinanjega vlastitom javnom objavom, taduulozikomunikatora.Upravilu jeznatnoveibrojonihkojisuotvorilinekimedijskiprilogodonihkojisunanjegareagirali.Drugidokazasimetrinostisurazliitipristupiureagiranjimauodnosu na autoramedijskog priloga (potpuno suglasje, djelomino suglasje, neutralno obraanje,djelomino suprotstavljanje,potpuno suprotstavljanje).Treidokazasimetrinostiogleda seurazliitompristupu korisnika koji otvore odreenimedijskiprilog (neki se zadre na njemusamonekolikosekunda iproitajunaslovnucjelinu,drugi letiminopregledaju isadraj,treigadetaljnoproue,etvrtiseeleupoznatispozadinompaotvarajupoveznicedoslinihtemaitd.).etvrtidokazasimetrinostipredstavljajureklamne idrugeporukekojenemajunikakvevezestemommedijskogpriloga,niskorisnikimobjavama,aliihkorisniciibotovipostavljajumeuostaleobjave.

    Uovomeradujekoritenpojamobjavaumjestouinternetskimmedijimanajeeupotrebljavanog pojma komentar zato to komentar predstavlja argumentirano iznoenjemiljenjazasnovanihnaistiniistvarnimpodacima,atoukorisnikimobjavamaestonijesluajnegoseiznosepaualnidojmovi,paineutemeljenekleveteinamjernoplasiranedezinformacije.Samimtimtosusamoobjave,anekomentari,iakoihmnogiportalinazivajuupravotako.

    Upravozbogtakveviesmjerneasimetrinekomunikacijekojaseneprestanoodvijanainternetu,ukojojsunovinarimalobrojnaskupinauodnosunaukupanbrojkomunikatora,nijemogueutemeljitietikunovihmedijaevolucijomodopeetike,prekoetikemedijadodeontologijenovinarstva.Nemoeseizvoditietikanovihmedijaizetikeklasinihmedijaideontologijenovinarstvakadjesnjimaupoznatzanemarivomalibrojkomunikatora.

  • MEDIJSKIDIJALOZI7,Vol.3

    30

    Zatosenemoegovoritinioevolucijiustvaranjuetikenovihmedija,negoorevolucijikojazahtijevastvaranjeetikenovihmedijaizposvedrugihtemelja.Kaotosunovimedijirevolucionarnostvorilikonvergencijupostojeihmedijaisvimazajednodaliviukvalitetuodzbrojakvalitetapojedinanihmedijakoji inenovikonvergirani internetskimedij, tako iutemeljenjeetikenovihmedijatrebatraitiusvimetikimtemeljimakojimogubitipoznatikomunikatorima u novim medijima. Najvei etiki problem u novim medijima nije u novinarima i(ne)etinostinovinarskihpriloga,negouitateljimakomunikatorimakojinisuuili,niti ihzanimauitietikunovinarstva.Zato jenunopodiiopurazinumedijskekulturesvihkomunikatora, ane samonovinara,pobrojumarginalnihuodnosuna sveostalekojikomunicirajuposredstvominterneta.

    7.ZakljuakNapoveanjerazineopemedijskekultureinternetskihkomunikatoramoesedjelo

    vatiodgojemzamedijetemeljenimnanjihovukunomodgoju,obiajima imoraluodreenogdrutva,religijskomuenjuodobruizluiodgovornostizajavnurije,filozofskim,sociolokim,opimetikim iopeprihvaenimuljudbenimnaelimaodgovornogivljenjasuvaavanjem ineugroavanjemdrugih ljudi, kolskimodgojem iobrazovanjem,poznavanjem iodgojem zaljudskapravateteknakrajusteevinamanovinarskeetike.

    Nijemoguenasveinternetskeprimateljemedijskihporukakojimogupostatikomunikatorimakadgodtozaeledjelovatisvimnavedeniminiteljimastvaranjamedijskekulturejersesvinesusreuusvomeivotusasvimanjima.Ali,ikadsedjelujekroznekolikoosnovnihtemeljaetikejavnoggovora,kaotosukuni,kolskiilireligijskiodgoj,drutvenimoral,obrazovanjeoljudskimpravimaiopaetika,tezainternetskenovinareietikamedijaideontologijanovinarstva,moesepostiipoveanjerazineukupnemedijskekultureinternetskihkomunikatora.Samoiztakoirokopostavljenemedijskekulturemoeseevolucijomizvoditietikanovihmedija istvaratietikikodeksiutemeljeninamedijskojkulturi ietici javnoggovoraijipoecinisu,kaotoveinasvjetskihteoretiaratvrdi,ueticinovinarstvaiznetakodalekogdevetnaestogstoljea.Nisuniizsedamnaestogstoljea,kaototvrdeoniteoretiarikojipoetkometikemedijasmatrajupojavutjednikaGazettedeFrance1631. iunjemuobjavljeneuputeoneirenjuglasinailaiunjegovuproslovu.

    Ne,etikajavnoggovorapostojiodstarihvremena,kakosuonanazivanauprvimsvetim knjigama i ostalim pisanim dokumentima nastalim poslije stvaranja pisma i prelaska susmenenapismenukulturu.Upravopojavapismenekulturemnogostruko jeubrzala razvojljudskogdrutvaipostalatemeljemopekulturepainjezinesastavnicemedijskekulture.Komunikacijskarevolucijakojusudonijelinovimedijisviesmjernimasimetrinimkomuniciranjem,htio tonetko iline,povlaizasobomrevolucijuuutemeljenjuetikenovihmedijane izetikemedija, niti iz deontologije novinarstva, nego iz opemedijske kulture, iju je razinumogue podii samo odgojem zamedije kao sastavnim dijelovima kunog odgoja, kolskogodgoja i obrazovanja, religijskog odgoja, drutvenogmorala, obrazovanja za ljudska prava,opeetike izavrlomalibrojodukupnogbrojakomunikatora,zanovinare, i izetikemedija ideontologijenovinarstva.

  • drOREOBRADOVI:Nemogunostutemeljenjaetikenovihmedijaizetikenovinarstva

    31

    Citiranaliteratura:Bauer,A.Thomas:Medijizaotvorenodrutvo,ICEJ,Zagreb,2007.Bauer,A.Thomas:Mediacompetenceasaculturaldimensionofsocialcommunication,Utje

    cajglobalizacijenanovinarstvo(StjepanMalovi,urednik),ICEJ,Zagreb,2006.Bertrand,ClaudeJean:Deontologijamedija,ICEJ,Zagreb,2007.Cornu,Daniel:Etikainformisanja,Clio,Beograd,1999.Horvat,Josip:PovijestnovinstvaHrvatske17711939,GoldenmarketingTehnikaknjiga,

    Zagreb,2003.Hrvatskabiskupskakonferencija:Crkvaimediji,GlasKoncila,Zagreb,2006.Jaspers,Karl:Duhovnasituacijavremena,Maticahrvatska,Zagreb,1998.Kokovi,Dragan:Drutvoimedijskiizazovi,Filozofskifakultet,NoviSad,2007.Malovi, Stjepan: to objavljuju novine?,Uvodu novinarstvo (SherryRicchiardi i

    StjepanMalovi,ur.),Izvori,Zagreb,1996.Malovi,Stjepan,Ricchiardi,SherryiVilovi,Gordana:Etikanovinarstva,2.preraeno

    izdanje,ICEJ,Zagreb,2007.Mataui,Mirko:Etikadrutvenogpriopavanja,Etika(Ivanehok,IvanKoprek,Stjepan

    Balobanidr.),kolskaknjiga,Zagreb,1996.Niki,Stevo:Etikaiinternet,Fakultetzapomorstvo,Kotor,2007.Patterson,PhilipiWilkins,Lee:MediaEthics,6.izdanje,McGrawHill,NewYork,2008.Perovi,MilenkoA.:Etikamedijakaoregulacijadjelanja(zbornikradovaEtikaijavniin

    teres,MedijiidrutvoIII,BudimirDamjanovi,prir.),NVOCivilniforum,Niki,2009.Preoteasa,Manuela (ur.):TheBusinessofEthics, theEthicsofBusiness,Center for Inde

    pendentJournalism,Bucharest,2005.Skledar,Nikola:Oeticipoziva,Etikanovinarstva(StjepanMalovi,SherryRicchiar

    diiGordanaVilovi),1.izd.,Izvori,Zagreb,1998.ValiNedeljkovi,Dubravka:Rasprostranjenostverskihmedija,Crkva,verskezajed

    nice,mediji idemokratijaZbornik radova,Dragoljuborevi,ur.,Novosadskanovinarskakola,NoviSad,2004.

    ValiNedeljkovi,Dubravka:Pravnoregulisanjeverskihemisijaulaikimmedijima,Crkva,verskezajednice,medijiidemokratija,Zbornikradova,Dragoljuborevi,ur.,Novosadskanovinarskakola,NoviSad,2004.

  • mrRADENKOEKI:MasovnimedijikaosredstvapolitikepropagandeuCrnojGori

    33

    UDK316.774:659.8(497.16)

    MASOVNIMEDIJIKAOSREDSTVAPOLITIKEPROPAGANDEUCRNOJGORI

    THEMASSMEDIAASAMEANSOFPOLITICALPROPAGANDAINMONTENEGRO

    mrRADENKOEKI,ViinauniistraivaIstorijskiinstitutUniverzitetaCrneGore

    Apstrakt:Zamase,propagandatrebadabudeprosta,kategorinaidirektna.Bogatopropagandno iskustvo,steenovjekovimaupropagiranjuraznihvidova ideja imiljenja, a u kombinaciji sa tehnolokim dostignuima dananjice, usmjereno putemraznihvidovamedijamanifestujeseutekoprimjetnom,perfidnomidobroosmiljenomplanskominamjernomdjelovanjunapromjenuikontrolisanjestavovaasveucilju nametanja eljenih oblika ponaanja imiljenja.Usavravaju se do perfekcijenaelaitehnikepropagandnogdjelovanja,aizjednaavanjepojmovabiraipotroautienasimbiozupolitikeiekonomijekojatakopratitrendsaradnje:vlastikapitalamedija.Brojnasusredstvapropagandnogdjelovanjakojasuserazvijalauporedosarazvojemtehnologijeinaunihdostignua.GlobalnitrendporastaznaajamasmedijanijezaobiaoniprostorBalkana,takodajesudbinamedijabilajesvojevrsniodrazratainjegovihposledica.CrnaGorajeulapoetkom90tihgodinaXXvijekaueruviestranaja, a novostvorena politika atmosfera u eri globalnog porasta znaajamasovnihmedijanametala jeupotreburaznovrsnihsredstavapersuazivnog (ubjeivakog)djelovanjaioblikapromocije.Kljune rijei: Masovni mediji, politika propaganda, medijska scena, nezavisnimediji,neuromarketing,izbornakampanja.

    Abstract:Forthemass,propagandaneedstobesimple,categoricalanddirect.Richpropaganda experience, gained over centuries in promoting various forms of ideasandopinions,andcombinedwithtechnologicalachievementsoftodaystime,directedbymeans ofvarious forms ofmediaismanifested inhardlydiscernible,perfidious,andwelldesigned,plannedand intentionalaffectingthechangeandcontrollingtheattitudeswiththeaimofimposingdesirableformsofopinionsandbehavior.Principles and techniques ofpropagandapracticeshavebeendeveloped toperfection,andequatingthenotionofavoterwiththatofacustomerinfluencesthesymbiosisofpolitics and economy which thus follows the trend of cooperation: authoritycapitalmedia. Means of propaganda acting arenumerous, and they have been developedparallelwithtechnologydevelopmentandscientificachievements.TheglobaltrendofincreasingimportanceofmassmedianoexceptionintheBalkans,sothatthefateofthemediawasakindofreflectionofthewarconsequences.Montenegrohasenteredtheearly90sofXXcenturyinthemultipartyera,anewlycreatedpoliticalatmos

  • MEDIJSKIDIJALOZI7,Vol.3

    34

    phereintheeraoftheglobalincreaseintheimportanceofmassmediaimposetheuseofvariousresourcespersuasionactivitiesandformsofpromotion.Key words: TheMassMmedia, Political Propaganda,Media Scene, IndependentMedia,Neuromarketing,theElectionCampaign.

    Propagandnuporuku,subjektpropagandeupuujeobjektupropagandeputemnekogodsredstavakomunikacijaodnosnomedija.Medijemseoznaavasvakosredstvokomunikacijekojeobezbjeujeirenjeporukailiinformacija.Dabimogladautienaprimaoce,porukaprvomoradaimbudedostupnadabibilaprimljena.Ovaosobenostporukejeuuskojvezisasredstvimakomunikacijaisakarakteristikamaprimalaca(objekta)propagande.Subjekatpropagandetrebadaraspolaeonimsredstvimazaprenosporukakojeeporukunanajsigurniji,najkvalitetniji i najbri nain prenijeti eljenom objektu primaocu propagande. Tanije,mora sevoditi raunao tomekada ikako jenajboljeposlatiporukudabionabilaprimljena.Porukamora takoebitiprivlanadana sebeprivuepanju,dabibiladjelotvorna.Ako se radiotampanommaterijalu,porukaebitiznatnoprivlanijaako jetampananaveemplakatu,uvie jarkihboja.Velikaslovatekstaiineobinizvukovi,simboliuporukamakakomaterijalnitako iapstraktniznaci,oznaavaju ilipodsjeajuna izvjesnepojave ivrijednosti.Tako sezazatitniznaknaroda,politikih ivjerskihpokretauzimaneki simbol.1 Istaporuka, saoptenaprekoraznihvrstatehnikihsredstavazaprenoenjeporuka,izazivanejednakadejstva,toznaidamoporuke ne zavisi samo od sadraja poruke nego i od oblika i strukture tehnikog prenosnika.(.unji,1984:89).Propagandistiestokoristenarodnepjesmeipoezijuzapostizanjeeljenogcilja,jerjekroznarodnomuzikostvaralatvoskoncentrisanagotovosvavjerovanja,vrijednosti,stereotipiistremljenjejednognaroda.Kaozanimljivprimjerkorienjanarodnihpjesamaupropagandi,nekaposluiakcijakojaje1916.godinevoenauSAD,dabisenaiiseljenicijavilikaodobrovoljcizaSolunskifront.2 Prema teoriji omasovnom drutvu, negdje u periodu kasnog industrijskog razvojadrutvo je postalo masovno. Pod uticajem industrijalizacije i urbanizacije razorene sutradicionalneformedrutveneorganizacije.To jerezultiraloporetkomukomesuatomiziranipojedninci odsjeeni od tradicionalnih veza i izolovani od izvora drutvene podrke,preputenimanipulacijiodstranemonihelitakojikontroliumedije.(S.Milivojevi,1999:29).

    1TakodjevojkasaFrigijskomkapompredstavljaFrancusku, lav Englesku,crniorao Njemaku,crvenosunceJapan,petokrakakomunizam,kukastikrstnacizam,krsthrianstvo,polumjesecislam,Djevojkasabaskljomslobodu,Djevojkasapovezomprekoprekooijuiterazijamapravduisl.2Ubjeivanje rijeimameuDinarcima u jednom gradu nije dalo uspjeha jer oni nisu pokazali nikakvooduevljenje.PropagatorjetadazamolioguslaraPerunoviadaotpjevanetotobipostaklonaeiseljenike.Guslar je tadaodabraopjevanjeodlomka izGorskogvijenca.Uporedio jeSrbiju saRadunomkoga suunjegovojkuinapali200haralija,poturicaljutihArnauta.IzkuesebranioRadun,dokmujeenaLjubicapunilapuke.TadasuTurcizapalilikuu,ivesuseuliprvipoviciizpublikeIdemozaSolun,aguslarjenastavio Vidi stranuurupred oima /Nama iva srcapopucae /Potrasmo kuliRadunovoj /Okonje sepoklasmosTurcima/IzbavismoizkuleRaduna.....

    Tadasesviprisutni javieinesaekaviguslaradaotpjevadaljiodlomakodeferdaruVukaManduia,napustiedvoranuiodoedasespremajuzaput.(P.Ostoji,Propaganda,1941,str.104).

  • mrRADENKOEKI:MasovnimedijikaosredstvapolitikepropagandeuCrnojGori

    35

    CrnaGorajeulapoetkom90tihgodinaXXvijekaueruviestranaja,anovostvorenapolitikaatmosferaueriglobalnogporastaznaajamasovnihmedijanametala jeupotreburaznovrsnihsredstavapersuazivnog (ubjeivakog)djelovanja ioblikapromocije.Besplatna iplaenasredstva,govori,skupovi,konferencijezanovinare,uzpartijskeaktivistena terenu ividove interpersonalnekomunikacije,upotrebutampanihmedija izakupprostorautampi,upotreburadija,pokretnograzglasasasnimljenomporukom(najeeautoupokretu),politikiposter,javniskupovi,tribine,mitinzi,televizijskispotovi,korienjemeunarodnihsusretauunutarpolitike svrhe i sl.,predstavljaju iroku lepezu oblika i sredstavaupotrebljavanih zaprezentovanjepersuazivnihporukaupolitikomivotuCrneGore. GlobalnitrendporastaznaajamasmedijanijezaobiaoniprostorBalkana,takodajesudbinamedijabilajesvojevrsniodrazratainjegovihposledica.Sukobnaroda,nacija,iideologijaogledaoseiusukobumedija.Nasiljerijeimauetru,poM.Thompsonu(2000:2),proizvodilo jefizikonasiljenaterenu,dok jeeventualnanezavisnostikritinostpremastavovimavlastikanjavanaiiena,tojebilapredigraienjuteritorijaMoglobiseikonstatovatidase strahdanasdobroprodaje.Ova sentencakaodaoslikavadominantanmedijski sadrajusavremenomsvijetu,jerjetendencijadaseupersuazivnesvrheputemmedijaotvarajuipokreuodreenapitanja i temeuciljudiskreditovanjapolitikihoponenata ili (to je eisluaj)skretanjaiodvlaenjapanjeauditorijumai javnostisaneeljenihigoruihtemapoput,tekee