of 26/26
156 STRU NI LANAK UDK: 351.74 Primljeno: rujan 2014. DAVOR KALEM * Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenika Sažetak Prikazana su pravila ponašanja policijskih službenika kao dijela državnih službenika. Posebno e se prikazati pravila poslovnog ponašanja, što uklju uje me usobnu komunikaciju, poželjno ponašanje, poslovno odijevanje i druga ponašanja koja su poželjna u radu policijskih službenika svih razina. Klju ne rije i: policijski službenik, me usobni odnosi, me usobna komunikacija, poslovno po- našanje, poslovno odijevanje. UVOD Me usobni odnosi, ponašanje, izgled, poslovno odijevanje i odnos prema gra anima ne mogu nadomjestiti nikakve taktike, naoružanje ili najnovija oprema. Visoka razina me u- sobnog uvažavanja, tolerancije, kolegijalnosti, spremnost na pružanje pomo i kolegi stup su uspješnosti policije u prevenciji i borbi protiv svih oblika kriminala i nezakonitih ponašanja. Nedopustivo je da policijski službenici idu zajedno u ophodnju, a da ne razgovaraju ili imaju neki neriješeni sukob. Nedopustivo je da lošu atmosferu u radnoj sredini uzrokuje rezul- tat nogometne utakmice. Na takve pojave nadležni rukovoditelji moraju odmah reagirati, te postoje im alatima (razgovori, medijacija, disciplinski postupci) razriješiti sporove kako bi sustav djelotvorno funkcionirao. O policiji i policijskom poslu u priru niku za gra ane Policija i gra ani 1 je navedeno: "U svim društvima policija je birokratska organizacija. U njoj se, više nego u drugim jav- nim službama ili ostalim granama državne uprave, poštuje hijerarhija. Policijska hijerarhija, * Davor Kalem, stru ni specijalist kriminalistike, nastavnik stru nih predmeta, Policijska škola "Josip Jovi ", PA MUP RH. Autor u tekstu iznosi osobna stajališta. 1 Gjenero, D., Gluš i , S., Helebrant, R. i Lali , G. (2005), Policija i gra ani, priru nik za gra ane. MUP RH i HHO, Zagreb.

Me ÿusobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenika · telj u stvaranju prvog dojma, a potom i slike (image) o cijeloj poslovnoj organizaciji 6. 3. PRAVNI TEMELJI Me

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Me ÿusobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenika · telj u stvaranju prvog dojma, a...

  • 156

    STRU NI LANAK

    UDK: 351.74

    Primljeno: rujan 2014.

    DAVOR KALEM*

    Me usobni odnosi i poslovno

    ponašanje policijskih službenika

    Sažetak

    Prikazana su pravila ponašanja policijskih službenika kao dijela državnih službenika. Posebno

    e se prikazati pravila poslovnog ponašanja, što uklju uje me usobnu komunikaciju, poželjno

    ponašanje, poslovno odijevanje i druga ponašanja koja su poželjna u radu policijskih službenika

    svih razina.

    Klju ne rije i: policijski službenik, me usobni odnosi, me usobna komunikacija, poslovno po-

    našanje, poslovno odijevanje.

    UVOD

    Me usobni odnosi, ponašanje, izgled, poslovno odijevanje i odnos prema gra anima ne

    mogu nadomjestiti nikakve taktike, naoružanje ili najnovija oprema. Visoka razina me u-

    sobnog uvažavanja, tolerancije, kolegijalnosti, spremnost na pružanje pomo i kolegi stup su

    uspješnosti policije u prevenciji i borbi protiv svih oblika kriminala i nezakonitih ponašanja.

    Nedopustivo je da policijski službenici idu zajedno u ophodnju, a da ne razgovaraju ili imaju

    neki neriješeni sukob. Nedopustivo je da lošu atmosferu u radnoj sredini uzrokuje rezul-

    tat nogometne utakmice. Na takve pojave nadležni rukovoditelji moraju odmah reagirati, te

    postoje im alatima (razgovori, medijacija, disciplinski postupci) razriješiti sporove kako bi

    sustav djelotvorno funkcionirao.

    O policiji i policijskom poslu u priru niku za gra ane Policija i gra ani1 je navedeno:

    "U svim društvima policija je birokratska organizacija. U njoj se, više nego u drugim jav-

    nim službama ili ostalim granama državne uprave, poštuje hijerarhija. Policijska hijerarhija,

    * Davor Kalem, stru ni specijalist kriminalistike, nastavnik stru nih predmeta, Policijska škola "Josip Jovi ",

    PA MUP RH. Autor u tekstu iznosi osobna stajališta. 1 Gjenero, D., Gluš i , S., Helebrant, R. i Lali , G. (2005), Policija i gra ani, priru nik za gra ane. MUP RH

    i HHO, Zagreb.

  • 157

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    me utim nije istovjetna vojnoj, kao što ni policijska organizacija nije vojna organizacija.

    Zakon je osnova postupanja policajca, a on pritom mora potpuno zanemariti svoja osobna

    uvjerenja. Policajac nema pravo prosu ivati neko djelo kao moralno ili nemoralno, ispravno

    ili neispravno, ve mora samo utvrditi je li po initelj tog djela kršio zakon ili je djelovao

    unutar zakona. Takva obveza izrazito je teška, jer od policajca zahtijeva isklju enje vlastitih

    emocija, ali samo je tako mogu e ostvariti na elo vladavine prava i osigurati da svi državljani

    doista budu jednaki pred zakonom, pa i pred institucijom zaduženom za provo enje zakona.

    Posao policajca izrazito je složen. Izvor njegove složenosti nije samo zahtjev da u svakod-

    nevnom djelovanju "isklju uje" svoja osobna uvjerenja i vrednovanja. Od njega se zahtijeva i

    podvrgavanje unutarnjoj stezi policijske organizacije, ali i to da u obavljanju posla sam podu-

    zima inicijativu i da pri tom preuzima rizike, ak i za vlastiti život. Ni jedna druga djelatnost

    u javnoj upravi nije toliko vezana s rizicima i opasnoš u kao što je to policijski posao."

    Hrvatska policija je kao i Republika Hrvatska, multietni ki i multikulturalni sustav u

    kojem me usobni odnosi i ponašanje policijskih službenika trebaju imati posebno mjesto i

    stalno se razvijati: i kroz aÞ rmativna rješenja samog sustava, a i svaki pojedinac treba raditi

    sam na sebi i boriti se protiv svih oblika diskriminacije i nesnošljivosti.

    S obzirom na to da u posljednjih desetak godina sve više žena radi u policiji, posebnu

    pozornost treba posve ivati spolnoj ravnopravnosti i kolegijalnom ponašanju prema policij-

    skim službenicama te sprje avati i reagirati na svaki oblik diskriminacije i neprihvatljivog

    ponašanja.

    Ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hr-

    vatske, o emu je Sabor Republike Hrvatske 15. 7. 2011. godine donio Nacionalnu politiku

    za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine2, na temelju koje je mini-

    star unutarnjih poslova u velja i 2012. godine donio Plan djelovanja za promicanje i uspo-

    stavljanje ravnopravnosti spolova.

    1. CILJ

    Cilj je rada prikazati važnost me usobnih odnosa policijskih službenika na djelotvornost po-

    licijskog sustava te važnost primjerenih odnosa i komunikacije s javnoš u u odnosu na sliku

    policije (image) u javnosti i zna aj te slike kao preduvjet dobre suradnje javnosti i policije.

    2. TEMELJNI POJMOVI

    Objašnjenje temeljnih pojmova koji e se koristiti:

    Policijski službenik je službenik Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu:

    Ministarstvo) te službenik strane policijske službe koji je prema me unarodnom ugovoru,

    Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima i drugom zakonu ovlašten obavljati policijske

    poslove primjenom policijskih ovlasti3.

    2 Nacionalna politika za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine (NN 81/11.). 3 Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, l. 2., st. 1., t. 3. (NN 76/09.).

  • 158

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    Me usobni odnosi policijskih službenika predstavljaju ukupnost svih odnosa policij-

    skih službenika za vrijeme radnog vremena (formalni) i izvan radnog vremena (neformalni),

    a regulirani su zakonima i drugim propisima.

    Poslovno ponašanje predstavlja utvr ene osnovne organizacijske vrijednosti neke or-

    ganizacije te na ela i standarde poslovnog ponašanja koja su u suglasju s op eprihva enim

    moralnim, eti kim i profesionalnim normama i društveno odgovornim ponašanjem4.

    Poslovno komuniciranje jesu svi oblici komuniciranja (usmeno, telefonom, telefak-

    som, pisano, internetskim stranicama, elektronskom poštom /e-mail/ i besplatnim telefoni-

    ma) kojima zaposlenici neke organizacije komuniciraju tijekom radnog vremena me usobno

    ili s drugim osobama koje su na bilo koji na in povezane s organizacijom. Poslovna komu-

    nikacija obuhva a još i elemente kao što su poslovno odijevanje, pravila opho enja s drugim

    ljudima, ton glasa i govor tijela, uporaba rije i i pravila vo enja ulju enog razgovora u razli-

    itim poslovnim situacijama, te ponašanje za vrijeme poslovnih objeda5.

    Poslovno odijevanje je dio poslovnog ponašanja i predstavlja standardizira-

    na pravila odijevanja unutar radnog mjesta (business dress code), a dio su neverbal-

    ne komunikacije i neizostavni dio imagea tvrtke, pri emu zaposlenici svojim izgledom

    i pojavom komuniciraju upravo ono što svojim izgledom žele poru iti. U poslovnom

    odijevanju odje a se treba prilagoditi statusu i prigodi, vrsti posla, godinama živo-

    ta, sezoni, dobu dana, kulturološkoj sredini i tjelesnim predispozicijama kao bitan ini-

    telj u stvaranju prvog dojma, a potom i slike (image) o cijeloj poslovnoj organizaciji6.

    3. PRAVNI TEMELJI

    Me usobni odnosi policijskih službenika regulirani su mnogim pravnim aktima koje treba

    spomenuti.

    Zakon o policiji7 isti e da policijski službenici pod jednakim uvjetima ostvaruju prava

    iz zakona.

    Posebno naglašava dužnost glavnog ravnatelja policije i rukovode ih policijskih služ-

    benika koji su obvezni pravedno i jednako postupati prema svim policijskim službenicima,

    bez obzira na njihovu rasnu pripadnost, politi ko uvjerenje, spol, bra ni ili obiteljski status,

    spolnu orijentaciju, osobne uvjete, dob ili etni ko podrijetlo te im omogu iti jednake uvjete

    za napredovanje, nagra ivanje i pravnu zaštitu. Dužnost glavnog ravnatelja i svih rukovode-

    ih policijskih službenika jest da poštuju dostojanstvo policijskog službenika.

    Tako er je dužnost policijskih službenika da poštuju dostojanstvo, ugled i ast svake

    osobe i druga temeljna prava i slobode ovjeka. Dužnost je policijskih službenika da se i

    izvan službe ponašaju uzorno kako ne bi štetili ugledu službe.

    4 Petrokemija d.d., Kodeks poslovnog ponašanja od 13. 9. 2011. godine, izvor: www.petrokemija.hr, pregle-

    dano 18. 2. 2013. 5 Ištok-Novak, M. i drugi, Poslovni bonton, lanak, izvor: http://www.posao.hr/clanci/karijera/na-radnom-

    mjestu/poslovni-bonton/3341/, pregledano 19. 2. 2013.6 Marceti , A., Poslovno odijevanje (Business Dress Code), lanak, 2010., izvor: http://www.kvalis.com/

    component/k2/item/117-poslovno-odijevanje-business-dress-code, pregledano 19. 2. 2013.7 Zakon o policiji, l. 15. i 31. (NN 34/11.).

  • 159

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    U lanku 49. stavku 2. Zakona o policiji je naglašeno da e se u Ministarstvu pripad-

    nicima nacionalnih manjina, prilikom popune radnih mjesta policijskih službenika, osigurati

    zastupljenost, vode i ra una o proporcionalnosti u skladu s lankom 22. stavkom 2. Ustav-

    nog zakona o pravima nacionalnih manjina.

    Zakon o policijskim poslovima i ovlastima8 isti e dužnost poštovanja dostojanstva,

    ugleda i asti svake osobe, te druga temeljna prava i slobode ovjeka. Policijski službenici

    trebaju obzirno postupati prema djeci, maloljetnim, starim i nemo nim osobama, osobama s

    invaliditetom i prema žrtvi kaznenog djela i prekršaja.

    Pravilnik o na inu postupanja policijskih službenika9 govori o dužnosti policijskih

    službenika da se prigodom obavljanja policijskih poslova ophode uljudno prema gra anima,

    pozdrave ih te oslovljavaju rije ima: gospo o odnosno gospodine. Isti Pravilnik obvezuje

    izravno nadre enog rukovoditelja, u prvom redu šefa smjene, da prije po etka obavljanja

    policijskih poslova provjeri jesu li policijski službenici propisno odjeveni, naoružani i opre-

    mljeni, te jesu li psihoÞ zi ki sposobni za obavljanje policijskih poslova.

    Eti ki kodeks policijskih službenika10 predstavlja moralne i eti ke standarde policije,

    izražava volju i želju policijskih službenika za zakonitim, profesionalnim, pravednim, pri-

    stojnim, korektnim i humanim postupanjem te posebno isti e obvezu policijskih službenika

    u zaštiti ljudskih prava i poštovanja dostojanstva, ugleda i asti svake osobe.

    Policijski službenici u obavljanju poslova brinu da su svima osigurana jednaka ljudska

    prava i temeljne slobode, neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, politi kom ili dru-

    gom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, ro enju, naobrazbi, društve-

    nom položaju ili drugim osobinama.

    Odnosi izme u policijskih službenika temelje se na me usobnom poštovanju, uzaja-

    mnom i solidarnom pomaganju, kolegijalnosti, toleranciji, iskrenosti, me usobnom povjere-

    nju i dostojanstvu, dobronamjernoj kritici i dobroj komunikaciji.

    Zakon o državnim službenicima11 u II. poglavlju Dužnosti državnih službenika, 1.

    odjeljku Na ela ponašanja državnih službenika, tijekom obavljanja službenih poslova ob-

    vezuje državne službenike na zakonito postupanje, zabranjuje zlouporabu ovlasti i primanje

    darova te obvezuje na ponašanje kojim ne umanjuje svoj ugled, ugled državne službe te ne

    dovodi u pitanje svoju nepristranost u postupanju.

    Osim spomenutih propisa u vezi s me usobnim odnosima i ponašanjima policijskih

    službenika postoje unutarnji akti poput uputa ili raspisa koje je donijelo Ravnateljstvo po-

    licije. Oni se odnose na opho enje i ponašanje policijskih službenika i drugih zaposlenika

    MUP-a Republike Hrvatske12. Spomenuti raspisi propisuju i opisuju me usobne odnose,

    ponašanje i komuniciranje policijskih službenika, ponajprije policijskih službenika koji poli-

    cijske poslove obavljaju u odori.

    8 Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, l. 14. (NN 76/09.).9 Pravilnik o na inu postupanja policijskih službenika, l. 2. i 170. (NN 89/10.).10 Eti ki kodeks policijskih službenika (NN 62/12.).11 Zakon o državnim službenicima, l. 15.-25. (NN 92/05., 142/06., 77/07., 127/07., 27/08., 34/11., 49/11.,

    150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13. – pro iš eni tekst).12 Raspisi Ravnateljstva policije broj: 511-01-12-5114/10-01. od 23. 4. 2001. godine, 511-01-22-39053/2-02.

    od 21. 5. 2002. godine, 511-01-22/29-67518/05. od 12. 9. 2005. godine, 511-01-21-66309/06. od 12. 9. 2006.

    godine, 511-01-22/29-954/07. od 5. 1. 2007. godine.

  • 160

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    Kad se govori o propisima koji reguliraju me usobne odnose i ponašanje policijskih

    službenika, treba napomenuti da je do 90-ih godina XX. stolje a bila na snazi Obavezna in-

    strukcija o me usobnim odnosima i ponašanju ovlaštenih službenih osoba organa unutrašnjih

    poslova13. Ona je na jednom mjestu i na cjelovit na in regulirala me usobne odnose, izgled

    i ponašanje ovlaštenih službenih osoba organa unutrašnjih poslova (policijskih službenika).

    Instrukcija je zbog optere enosti tadašnjom ideologijom prešutno ukinuta, a umjesto nje nije

    nikada donesen sli an propis koji bi cjelovito riješio navedenu problematiku.

    lanak je i svojevrsna inicijativa da se donese propis koji e na jednom mjestu odrediti

    standarde izgleda, ponašanja i me usobnih odnosa policijskih službenika kao što je to ure-

    eno u sli nim propisima zemalja Europske unije, Kanade i Sjedinjenih Ameri kih Država.

    4. ME USOBNI ODNOSI I PONAŠANJE POLICIJSKIH SLUŽBENIKA

    Me usobni odnosi i ponašanje policijskih službenika odnose se na:

    1. me usobno opho enje policijskih službenika

    2. osobni izgled i o ekivano ponašanje

    3. komuniciranje i odnos prema gra anima

    4. poslovno odijevanje.

    4.1. Me usobno opho enje policijskih službenika

    S obzirom na speciÞ nost policijskog posla me usobno opho enje policijskih službe-

    nika za vrijeme obavljanja službenih zada a je strogo propisano i deÞ nirano. To se, u prvom

    redu, odnosi na hijerarhijske odnose, odnose nadre eni – podre eni, viši i niži po zvanju i

    položaju. Takvi odnosi su nužni, jer bi ina e nastala samovolja koja u sustavima od nekoliko

    tisu a naoružanih osoba s posebnim ovlastima vodi u anarhiju. Hijerarhijski odnosi nikako

    ne zna e osobnu podre enost policijskog službenika nižeg zvanja i položaja prema policij-

    skom službeniku višeg zvanja i položaja, nego profesionalnu. Policijski službenici koji su

    na rukovode im radnim mjestima moraju se prema podre enima odnositi s dužnim uvaža-

    vanjem, jednako tretirati sve zaposlenike, skrbiti o ujedna enom rasporedu radnih zadataka

    te si ne smiju dozvoljavati pristranost, protekcionizam, pohvaljivanje i nagra ivanje prema

    osobnim simpatijama, a ne prema objektivnim radnim pokazateljima. Najlošiji su rukovodi-

    telji oni koji su prema svojim podre enima bi božji, a prema nadre enima sluga pokorni.

    Takvi rukovoditelji me u svojim suradnicima nemaju stvarni autoritet, a zaposlenici kojim

    rukovode vrlo esto ne ostvaruje rezultate koje bi objektivno prema znanju i mogu nostima

    trebali ostvariti.

    U vezi s navedenim možemo navesti nekoliko misli Maxa Webera14 o birokraciji i

    hijerarhiji. Kad govori o idealima birokracije, kao jedan od njih navodi: "Službenici su ime-

    13 Obavezna instrukcija o me usobnim odnosima i ponašanju ovlaštenih službenih osoba organa unutrašnjih

    poslova – RSUP, Zagreb, 1988.14 Weber, M. (21. 4. 1864.-14. 6. 1920. Njema ka), njema ki sociolog, jedan od utemeljitelja studija modrene

    sociologije i javne uprave.

  • 161

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    novani, a ne izabrani, nagra eni su stalnom pla om u novcu, njihov službeni rad odvojen je

    od privatnog rada, služba im je primarno zanimanje i odrednica karijere"15.

    Govore i o hijerarhiji Max Weber kaže: "Autoritet daje posjedniku položaja pravo

    upravljanja drugima, pravo kažnjavanja i nagra ivanja te druga prava. Ova prava pripada-

    ju više položaju nego osobi. Pojedinac koji iz bilo kojeg razloga napusti položaj, ostavlja

    hijerarhijski autoritet osobi koja ga poslije njega zauzme. Posjednik položaja ima utjecaj i

    odgovornost dokle seže njegova nadležnost."16

    Policijski službenici17 me usobno se oslovljavaju s "gospo o18" ili "gospodine" i "vi",

    navode i zvanje ili naziv radnog mjesta, a prilikom odazivanja na poziv, odazivaju se s "izvo-

    lite gospo o/gospodine", dodaju i zvanje ili naziv radnog mjesta. Policijski službenik u odori

    dužnosnike ili rukovoditelje Ministarstva u civilnoj odje i, koje poznaje oslovit e s "gos-

    po o/gospodine", dodaju i naziv njegovog radnog mjesta (ministre, zamjeni e, ravnatelju

    policije, na elni e) i obvezno ih pozdraviti rukom. Od ovoga može biti iznimka kada se radi

    o poznatim policijskim službenicima iz iste ustrojstvene jedinice ili drugim poznatim poli-

    cijskim službenicima u civilnoj odje i koji se u javnosti sretnu tijekom obavljanja ophodne

    ili pozorni ke djelatnosti. U takvim situacijama policijski službenici u odori ne trebaju prvi

    pozdravljati rukom ili se javljati kolegama, jer oni mogu u tom trenutku biti na nekom služ-

    benom zadatku, pa kako ih ne bi razotkrili trebaju pri ekati da kolega u civilnoj odje i prvi

    pozdravi ili se javi.

    Policijski službenici u odori obvezno e rukom pozdraviti najviše predstavnike izvrš-

    ne, zakonodavne i sudbene vlasti Republike Hrvatske (predsjednika RH, predsjednika Vlade,

    predsjednika Sabora, predsjednike Ustavnog i Vrhovnog suda, ministre, saborske zastupnike,

    na elnika Glavnog stožera) te predstavnike lokalne uprave i samouprave (na elnika op ine,

    gradona elnika, predsjednika suda).

    Policijski službenik niži po zvanju i položaju uvijek e:

    • prvi pozdraviti višeg po zvanju i položaju

    • predstaviti se imenom i prezimenom, zvanjem, radnim mjestom te po potrebi i

    navesti ustrojstvenu jedinicu

    • ustati i pozdraviti izravnog rukovoditelja kada ovaj u e u njegovu radnu prosto-

    riju.

    15 Bili i , M., Birokracija kao oblik i faza organizacijske socijalne strukture, Pomorski zbornik 43 (2005)1,

    Rijeka., www.hrcak.srce.hr/Þ le/83491, pregledano 3. 12. 2012.16 Isto.17 Raspisi Ravnateljstva policije broj: 511-01-12-5114/10-01. od 23. 4. 2001. godine, 511-01-22-39053/2-02.

    od 21. 5. 2002. godine, 511-01-22/29-67518/05. od 12. 9. 2005. godine, 511-01-21-66309/06. od 12. 9. 2006.

    godine, 511-01-22/29-954/07. od 5. 1. 2007. godine, uz nadopunu autora lanka.18 EU zabranila oslovljavanje s 'Gospo a' i 'Gospo ica'. U Bruxellesu je objavljen pravilnik rodno neutralnoga

    oslovljavanja koji moraju koristiti europski politi ari. Gospo ica ili gospo a tako su nedopušteni zbog bro-

    jnih kritika feministkinja koje tvrde da su te titule seksisti ke. Od sada se ženu oslovljava samo imenom, a ne

    s 'gospo a' i 'gospo ica' jer je mjerna jedinica brak, a za francuske feministkinje to je neprihvatljivo, izvor:

    http://dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/eu-zabranila-oslovljavanje-s-gospodza-i-gospodzica.html, pregledano

    19. 2. 2013.

  • 162

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    Policijski službenik viši po zvanju i položaju uvijek e:

    • prilikom rukovanja s policijskom službenikom nižim po zvanju prvi pružiti ruku

    • predstaviti druge policijske službenike koji se nalaze u njegovom okruženju ili im

    dozvoliti da to u ine sami.

    Policijski službenici u odori obvezno rukom i stavom "pozor" pozdravljaju kad se in-

    tonira himna i diže ili spušta zastava Republike Hrvatske. Iznimka od ovoga jest kad se poli-

    cijski službenici nalaze u stroju. U stroju policijski službenici pozdravljaju stavom "pozor",

    okretanjem glave i pogleda u smjeru zastave i himne, a rukom pozdravlja rukovoditelj stroja.

    Kada obavljaju policijske poslove koji traže žurno i neodgodivo postupanje, kod osiguranja

    šti enih osoba, objekata ili prostora ili prilikom osiguranja javnih okupljanja, policijski služ-

    benici e pozdraviti rukom iznimno, ako mu to okolnosti dozvoljavaju.

    4.1.1. Izbjegavanje poluobiteljskih, ljubavnih i drugih odnosa

    Poluobiteljski, ljubavni ili drugi preintimni odnosi vrlo esto su znak popuštanja rad-

    ne discipline. S vremenom se ljudi, rade i duže vrijeme zajedno, "uvuku jedni drugim pod

    kožu", sklapaju se razli iti odnosi (kumstvo, kreditna jamstva, ljubavni19 i sli ni) u kojima

    esto kriterij profesionalizma pada u drugi plan, a time i djelotvorno obavljanje službenih

    zada a. Eduard Osrede ki u svojoj knjizi Nova kultura poslovnog komuniciranja20, u dijelu

    pod naslovom Familijarnost, privatizacija, komocija kaže: "Zadovoljstvo druženja, ili ak

    ljubavi, u pravilu bi trebalo jasno odijeliti od radnih i kolegijalnih odnosa na poslu. Bilo bi

    idealno kad bi privatni odnosi bili što dalje od onih poslovnih. Prijatelji, ili ljubavnici u pri-

    vatnom životu, teško e biti objektivni suradnici s ostalim kolegama na poslu, a ne e mo i ni

    lako rješavati dileme (ne)pristranosti pri donošenju pojedinih odluka."

    Ovo pravilo trebalo bi se primjenjivati na svim razinama policijskog ustroja. Rukovo-

    ditelji policijskih postaja trebali bi nakon odre enog vremena zamijeniti policijske službe-

    nike u ophodnjama i na podru nim rajonima kako bi se izbjegli neprimjerni osobni odnosi i

    odnosi s gra anima na terenu.

    4.2. Osobni izgled i o ekivano ponašanje

    4.2.1. Nošenje odore

    U ve spomenutoj knjizi, Eduard Osrede ki, govore i o službenoj odje i i odori kao

    simbolu profesije kaže: "Odora je odvajkada bila simbol službenih lica i uživala je odre eni

    autoritet me u gra anima. No, da bi se ljudi odnosili s poštovanjem prema vlasniku službe-

    nog odijela, iznad svega je potrebno da je uzorno isto, izgla ano i da se nosi na na in kako to

    19 Poznata izreka nepoznatog autora kaže: "Gdje ljubiš ne radi, a gdje radiš ne ljubi". Na ovo se može dodati

    još jedna istog podrijetla: "Ljubiš slugu, dobiješ gospodara".20 Osrede ki, E., Nova kultura poslovnog komuniciranja (1992.), Naklada Edo, Samobor.

  • 163

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    propisuje pravilo službe. Službena osoba koja nosi odoru – bilo to na dužnosti ili u slobodno

    vrijeme – mora se doslovno „sjati" od glave do pete".

    Odora se mora znati i htjeti nositi na primjeren na in, bez obzira radi li se o poštaru,

    kondukteru u vlaku, pripadniku zaštitarske tvrtke, vojniku ili policajcu, jer su policijski služ-

    benici u odori 24 sata u izravnom kontaktu s javnoš u. Primjeren i uredan izgled, profesio-

    nalno i službeno ponašanje vrlo važan su doprinos pozitivnom odnosu i doživljaju policije

    od strane gra ana. Uredan i pristojan policajac uvijek e lakše i brže uspostaviti kvalitetan

    kontakt s gra anima, ak u i situacijama u kojima intervenira povodom odre enog sukoba i

    bit e djelotvorniji u obavljanju službenih zada a od policajca suprotnog ponašanja. Nemjer-

    ljiv je doprinos upravo urednog i pristojnog ponašanja u preventivnom djelovanju policije.

    Gra ani e uvijek prije pristupiti policajcu koji izgleda uredno, obrijan je, ošišan, u istoj

    odori, pristojno pozdravi i pristupa an je. Nedopustivo je odoru ostavljati u privatnim vozili-

    ma na vidljivim mjestima, posu ivati je neovlaštenim osobama ili je zlorabiti za ostvarivanje

    osobnih interesa ili pogodnosti kao što je zaobilaženje redova u pošti ili banci, ubrzavanje

    postupaka u tijelima državne i lokalne uprave i samouprave. Vrlo je ružno u javnosti vidjeti

    policijskog službenika koji djeluje poput "teglja a", nose i u obje ruke velike i nezgrapne

    predmete. Policijskom službeniku u odori u pravilu trebaju obje ruke biti slobodne. Izuzetno

    u jednoj ruci može nositi manje predmete (aktovke, rokovnike za pisanje), ali bi ruka na

    strani na kojoj nosi vatreno oružje trebala uvijek biti slobodna. Pojedini policijski službenici

    za vrijeme obavljanja službe u javnosti nose slušalice ure aja za reprodukciju glazbe ili radij-

    skog programa. Takvo ponašanje je nedopustivo, jer zada a policajca je motriti situaciju oko

    sebe i zapažati sigurnosno interesantne doga aje za što mu trebaju biti maksimalno uklju ena

    sva osjetila, te po potrebi primjenjivati policijske ovlasti, a ne zabavljati se slušanjem glazbe.

    Takvim ponašanjem policijski službenik izlaže i samog sebe riziku od napada, provokaci-

    je, vrije anja jer ne e uti ne iji uzvik prije napada tjelesnom snagom, oružjem ili drugim

    predmetom, ne e uti vrije anje ili omalovažavanje, a posebno je opasno, jer ne e uti ne iji

    poziv u pomo . Upitna je uop e svrhovitost takvog policajca na ulici ako ga gra ani moraju

    vu i za rukav, jer ih on zbog slušalica na ušima ne uje i nalazi se u "svom svijetu".

    Policijski službenici svojom prisutnoš u u javnosti ne trebaju izazivati veliku pozor-

    nost, posebno negativnu. Gra ani trebaju biti svjesni njihove prisutnosti, ali ona ne smije biti

    dominantna u odnosu na svakodnevni život ljudi i zajednice. Gra ani trebaju znati i osje ati

    da su tu i da im se u svakom trenutku mogu obratiti za pomo , ali ih svojim radom ne smiju

    smetati u svakodnevnom životu. Kad govorimo o osobnom izgledu policijskih službenika,

    osim uredne i propisane odore, policijski službenici trebaju skrbiti i o urednom vanjskom

    izgledu21.

    4.2.2. Kosa

    Muškarci trebaju biti uredno ošišani i obrijani. Kosa treba biti uredna, ne smije pokri-

    vati uši niti dodirivati ovratnik. Kosa na elu ne smije izvirivati ispod ruba kape. Duga kosa

    treba biti složena na takav na in da je eventualni napada na policijskog službenika ne može

    21 Vidi Uputu o nošenju dijelova policijske odore broj: 511-01-51/7-18400/12-2013. koju je glavni ravnatelj

    policije donio 13. studenoga 2013. godine., l. 8.

  • 164

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    lako uhvatiti ili povu i i tako ga dovesti u nepovoljan i podre eni položaj. Ovo se posebno

    odnosi na policijske službenice kojima se preporu uje vezanje duže kose u "rep" ili svijanje

    zbog primjerenijeg izgleda kad nose službenu kapu, ali i zbog sigurnosnih razloga jer im

    prilikom postupanja prema gra anima, posebno kod uporabe sredstava prisile, kosa može

    zakloniti vidno polje ili na drugi na in smetati zbog oblika i volumena. Bilo koji dio pribora

    koji se koristi kako bi se vezala kosa mora biti neupadljivog dizajna, crne ili tamnoplave boje.

    Neprimjerene su frizure koje su po svojim oblicima i stilovima ekstremne i izazivaju negativ-

    ne osje aje kod gra ana kao tzv. irokeza, bez obzira o kojoj se policijskoj postrojbi radi. Isto

    se odnosi na bojanje kose u "neprirodne" boje koje izaziva preveliku pozornost.

    4.2.3. Brkovi i brada

    Policijski službenici trebaju, u pravilu, biti uredno obrijani. Brkovi i brada ako se nose,

    trebaju biti ure eni i isti te takvog opsega da ne izazivaju veliku pozornost i da ne izlaze

    izvan volumena lica. Brkovi bi trebali završavati na uglovima usana, maksimalno se spuštati

    do linije donje usne. Duga ke brade nisu primjerene, a u slu aju posebnih zahtjeva koji pro-

    izlaze iz speciÞ nih kulturoloških ili vjerskih razloga, nadre eni rukovoditelj treba prosuditi

    zahtjev i donijeti odluku. Policijski službenik koji odlu i nositi brkove i bradu, ne može ih

    "uzgajati" za vrijeme dok obavlja službu, nego za vrijeme dok je na godišnjem odmoru, kako

    bi nakon povratka u radno okruženje brkovi i brada bili ve formirani22. Policajac treba gra-

    anima biti privla an, pristupa an, a ne odbojan.

    4.2.4. Nakit, nokti i tetovaže

    Napadan i preglomazan nakit, bez obzira radi li se o ženama ili muškarcima, na rukama

    policijskih službenika pruža neprimjeren i neuredan izgled. Zbog karakteristika posla koje

    obavljaju, policijski službenici nose svojevrsni križ koji esto nije lagan. Državni praznici

    i blagdani za njih nisu neradni i sve ani kao za druge gra ane jer rade. Na domjencima,

    formalnim ili neformalnim, ne smiju se opustiti jer uvijek trebaju skrbiti o ugledu policije i

    svojem osobnom. Policijske službenice ne mogu nositi duga ke ili umjetne napadno obojane

    nokte, jer im smetaju u obavljanju poslova. Kada govorimo o nakitu, poželjno je nositi mini-

    malne koli ine i takav koji po izgledu ne izaziva pozornost i ne smeta kod obavljanja službe-

    nih zada a. Nakit koji je primjeren su satovi, vjen ano ili zaru ni ko prstenje ili manje igle za

    kravatu. Nikako ne nositi prstenje velikih dimenzija i oblika, prstenje na svakom prstu, kožne

    narukvice i sli no koje izaziva negativnu pozornost javnosti te postoji realna mogu nost

    ozlje ivanja sebe ili gra ana prilikom obavljanja službenih zada a.23 Isto se odnosi na druge

    22 U vezi s osobnim izgledom, a posebno brkova i brade trebalo bi slijediti postoje e standarde o izgledu

    policijskih službenika zemalja Europske unije, Kanade i SAD-a. Vidi Lincolnshire police – Appearance Stan-

    dards, t. 3.2. Facial Hair –"Facial hair must be grown whilst off duty, or at a time when those personnel will

    not come into contact with the general public." (Brada mora narasti dok je policajac izvan službe (godišnji,

    slobodni dani) ili u vrijeme dok službenik ne e biti u kontaktu s javnoš u – prijevod autora), izvor: www.

    lincs.police.uk/...Procedures/Appearance_Stan..., pregledano 6. 5. 2013.23 Ivanu upi u, rukometnom reprezentativcu Hrvatske došla je u pitanje daljnja uspješna sportska karijera

    kada je zbog bizarne nesre e ostao bez prsta tijekom priprema za OI u Pekingu, u Crikvenici 2008. godine.

  • 165

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    vrste nakita kao što su piercing na vidljivim mjestima, naušnice kod muškaraca ili vidljive

    tetovaže24. Tetovaže koje su po izgledu i sadržaju uvredljive za javnost ili radno okruženje, a

    posebno nepristojne, grube, nasilne, rasisti ke, seksisti ke, homofobne ili zastrašuju e nisu

    dozvoljene policijskim službenicima. Tetovaže bi trebalo prijaviti nadre enom rukovoditelju

    i od njega zatražiti dozvolu za eventualno tetoviranje, koje se ne bi smjelo initi na vidljivim

    dijelovima tijela: glava, vrat, donji dio nadlaktice, podlaktica, šake, vidljivi dijelovi nogu.

    Tako er je neprimjereno da policijske službenice za vrijeme obavljanja službe nose na-

    ušnice prevelikih dimenzija i oblika koje privla e pozornost javnosti i predstavljaju opasnost

    kod obavljanja zada a zbog mogu nosti zapinjanja za kosu i odoru ili povla enja i ozlje iva-

    nja od strane gra ana prema kojima primjenjuju policijske ovlasti.

    4.2.5. Kozmetika

    Kozmetika treba biti nenametljiva i diskretna, nikako pretjerana i živih boja koje nisu

    primjerene.

    4.2.6. Sun ane nao ale

    Policijski službenici u odori mogu nositi sun ane nao ale kada upravljaju vozilom ili

    su putnici u vozilu. Oblik okvira ne smije biti napadan, a le e nikako previše tamne ili sa

    zrcalnim slojem. Za vrijeme obavljanja službe ne bi trebalo nositi sun ane nao ale, osim ako

    se ne radi o dioptrijskim fotosenzibilnim le ama. Sun ane nao ale se trebaju obvezno skinuti

    kada se komunicira s gra anima ili s medijima.25

    Spotaknuvši se prilikom ve ernje šetnje, upi se pokušao pridržati za metalnu ogradu kada mu je vjen ani

    prsten zapeo i otrgnuo velik dio prstenjaka lijeve ruke. Zbog težine ozljede odstranjeno mu je nešto manje od

    polovice prsta, ali je ipak uspješno nastavio rukometnu karijeru.24 Na internetskoj stranici http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-19974694, 17. 10. 2012. godine

    objavljen je lanak pod naslovom "Tattoo ban for Metropolitan Police ofÞ cers" (Zabranjene tetovaže

    policijskim službenicima Metropolitan policije) u kojem je navedeno da je šef londonske Metroplolitan

    policije (popularni Scotland Yard) zabranio sve vidljive tetovaže policijskim službenicima Metropolitan

    policije jer, prema njegovim rije ima "štete profesionalnom imidžu pripadnika policije". Na elnik Bernard

    Hogan-Howe je rekao da zaposlenici moraju prijaviti i zabilježiti kod nadre enog rukovoditelja bilo koju

    vrstu tetovaže, jer u protivnom riskiraju izbacivanje iz policijskih redova.25 Vidi "Lincolnshire police – Appearance Standards", t. 4.2. Spectacles, Sunglasses and Contact Lenses, iz-

    vor: www.lincs.police.uk/...Procedures/Appearance_Stan, pregledano 6. 5. 2013., ili Nottinghamshire Police

    - Standards of Dress and Appearance for uniformed police ofÞ cers, special constables and uniformed police

    stuff, 4. Appearance, 4.6. Sunglasses, izvor: www.nottspa.org/...Standards.../4th-April-2012_Item-10-HR-

    Policy-Update-Report-AppD.pdf - , pregledano 6. 5. 2013.

  • 166

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    4.2.7. Mjere osobne zaštite26

    Policijski službenici svakodnevno su u tjelesnom kontaktu s gra anima, bilo neizravno

    preko predmeta koje uzimaju od gra ana (javne isprave, pregledi predmeta i prometnih sred-

    stava, pretrage) ili izravno prilikom osobnih pregleda osoba. esto se radi o stranim državlja-

    nima koji dolaze iz zdravstveno rizi nih dijelova svijeta, žrtvama trgovine ljudima koji su bili

    dugo na putu i u neadekvatnim higijenskim uvjetima, osobama koje dolaze iz država niske

    zdravstvene zaštite. Policijski službenici izloženi su visokom zdravstvenom riziku od zara-

    znih bolesti, posebno onih koje se prenose socijalnim kontaktom (kožne, spolne) ili kaplji no

    (prehlade, gripa). Prigodom primjene policijskih ovlasti prema osobama koje vizualno oda-

    ju bolesnu osobu (bljedilo, crvenilo lica, akne, plikovi, gnojni prištevi, znojenje, drhtavica,

    vidljive ozljede), treba im ponuditi lije ni ku pomo , ali obvezno prije bilo kakvog bliskog

    kontakta primijeniti preventivne mjere osobne zaštite uporabom zaštitnih medicinskih maski,

    gumenih ili PVC rukavica. Navedeni predmeti nisu dio osnovne policijske opreme, ali bi se

    svaki policajac trebao samozaštitno ponašati i nabaviti ih jer nisu skupi, a vrlo su korisni.

    Ako policijski službenici primjenjuju ovlasti i sudjeluju u provo enju zdravstvenih, sanitar-

    nih ili veterinarskih mjera drugih stru nih tijela, npr. prije nekoliko godina kod opasnosti od

    epidemije tzv. pti je gripe i sli nih zaraznih bolesti, policijski službenici trebaju se strogo

    pridržavati svih zdravstvenih, sanitarnih i veterinarskih uputa i preporuka.

    4.2.8. Konzumiranje alkoholnih pi a27

    Ve je re eno da policijskim službenicima nisu primjerena ponašanja i navike koje su

    uobi ajene ili se toleriraju gra anima. To se posebno odnosi na konzumiranje alkoholnih

    pi a. U javnosti postoji stereotip o policajcima kao ljubiteljima dobre kapljice. Na žalost po-

    jedinci taj stereotip i potvr uju. Za vrijeme službe je zabranjeno konzumirati alkoholna pi a,

    posebno policijskim službenicima koji izravno primjenjuju policijske ovlasti prema gra a-

    nima. Neprimjereno je alkotestirati osobu koja je po inila neko protuzakonito djelo, a sam

    policijski službenik je konzumirao alkohol, i to je vidljivo iz njegovog ponašanja, kretanja

    i govora. Na službenim sve anostima, a tako er i izvan službe, na privatnim sve anostima

    ili domjencima, treba konzumirati alkoholna pi a na na in i u koli inama, paze i na osobni

    ugled i ugled policije.

    26 Kao rukovoditelj osiguranja i preprate u Prihvatilištu za strance u Ježevu, autor ovog lanka se osobno

    uvjerio u opravdanost i korisnost mjera osobne zaštite policijskih službenika koje su opisane pod ovim naslo-

    vom.27 Naslovi od 4.2.8. do 4.2.12. jesu osobni stavovi i razmišljanja autora lanka uz korištenje odredbi iz raspisa

    Ravnateljstva policije broj: 511-01-12-5114/10-01. od 23. 4. 2001. godine, 511-01-22-39053/2-02. od 21. 5.

    2002. godine, 511-01-22/29-67518/05. od 12. 9. 2005. godine, 511-01-21-66309/06. od 12. 9. 2006. godine,

    511-01-22/29-954/07. od 5. 1. 2007. godine.

  • 167

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    4.2.9. Pušenje, konzumiranje hrane, žvakanje žvaka ih guma

    Policijski službenici za vrijeme obavljanja službe u javnosti ne smiju pušiti niti komu-

    nicirati s gra anima s cigaretom u ustima ili u rukama. Ako treba pušiti, policijski službenik

    e izabrati prikladan trenutak i na mjestu gdje nije uo ljiv gra anima. Posebno valja paziti na

    zakonska odre enja koja se odnose na ograni enja uporabe duhanskih proizvoda kako sami

    ne bi kršili te propise i izazvali negativne reakcije javnosti ili radnog okruženja.

    Konzumiranje hrane se obavlja diskretno i u vrijeme pauze ili u prikladno vrijeme na

    mjestu gdje nisu previše izloženi pogledima javnosti (službeno vozilo, restoran). Pri tom se

    treba pridržavati pravila pristojnog ponašanja za stolom te nikako ne konzumirati hranu dok

    komuniciraju u javnosti, držati a kalice u ustima, pljuvati ili ispuštati tjelesne zvukove. U

    sve anim prigodama držati se pravila o pristojnom ponašanju za stolom, uporabi pribora za

    jelo, aša i ubrusa te biti umjeren u jelu i pi u.

    Policijski službenici za vrijeme obavljanja službe i komuniciranja s gra anima ne smi-

    ju žvakati žvaka e gume.

    4.2.10. Izgled službenih prostorija i uporaba službene opreme

    Službene prostorije trebaju uvijek biti iste i uredne, posebno one u kojima se primaju

    stranke. U službenim prostorijama obvezno se treba nalaziti grb Republike Hrvatske, a pre-

    ma prigodi i državna zastava te drugi sadržaji kao što su stolna zastavica, umjetni ke slike,

    fotograÞ je i crteži s motivima rada policije i drugih dijelova Ministarstva, karte, graÞ koni,

    zahvalnice, rasporedi rada, propisi i sli no.

    Nije dozvoljeno isticanje niti promoviranje politi kih ili komercijalnih poruka i sa-

    držaja. Tako er je neprimjereno komentirati ili promicati odre ene društvene ili politi ke

    doga aje. Isto vrijedi i za navija ke rekvizite u službenim prostorijama. Iako ine na prvi

    pogled "nevini" oblik pristranosti, nije im mjesto u službenim prostorijama jer javnost može

    stvoriti pogrešnu sliku da policija kao sustav simpatizira odre eni sportski klub. U službenim

    prostorijama treba vladati profesionalna atmosfera, posebno ako se u službenim prostorijama

    nalaze gra ani ili druge osobe.

    Službena oprema i ure aji koriste se u službene svrhe. Neprimjereno je koristiti služ-

    bena sredstva za osobne potrebe ili ih zloporabljivati radi ostvarivanja osobnih potreba ili

    interesa ili uspostavljanja neprimjerenih kontakata (telefoni, mobiteli, ra unala). Iznimno se

    službena oprema može, prema procjeni rukovoditelja, koristiti zbog humanitarnih, promo-

    tivnih ili solidarnih razloga, ali tako da se ne ometa normalno odvijanje službenih poslova i

    zada a.

    4.2.11. O ekivano ponašanje

    Policijski službenici nisu imuni na svakodnevne životne poteško e i probleme koje

    optere uju društvo u kojem žive i rade. Bolest koja pogodi policijskog službenika ili lana

    obitelji, gubitak posla lana obitelji, razvod ili drugi negativni doga aji u obitelji ili osobnom

  • 168

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    životu policijskog službenika mogu doprinijeti da se na e u teškim ili nesavladivim poteš-

    ko ama koje ne može sam riješiti. U takvim situacijama treba zatražiti pomo i savjet nadre-

    enog rukovoditelja kako bi mu se pomoglo (psihosocijalna pomo , skrb, Zaklada policijske

    solidarnosti i sindikat). Obveza je policijskih rukovoditelja da sami prate ponašanje svojih

    podre enih te da u slu ajevima zamje ivanja promjena u ponašanju koje su prouzro ene

    odre enim poteško ama proaktivno djeluju i pruže im pomo . Iskusniji policijski službenici

    trebaju prenositi svoja znanja i iskustva na mla e i uzornim ponašanjem utjecati na njih. To

    se posebno odnosi na rukovoditelje koji trebaju osobnim primjerom i zalaganjem biti uzor

    svojim podre enima.

    U životnom okruženju policijski službenici trebaju razvijati pozitivne, neformalne od-

    nose sa susjedima, poznanicima i drugim osobama. Mnogi policijski službenici su aktivni u

    sportskim i drugim udrugama ime doprinose podizanju osobnog ugleda i ugleda policije u

    cjelini. U neformalnim kontaktima treba izbjegavati sve vrste sukoba, konß iktne situacije

    rješavati komunikacijskim vještinama te inicirati rješavanje problema i sukoba u svom okru-

    ženju kroz neformalne oblike kao što su mirenja, druženja i sli no.

    4.2.12. Zabrana arbitriranja

    U neformalnim, a posebno službenim kontaktima s gra anima ne davati nerealne izja-

    ve, obe anja, arbitrirati ili ocjenjivati situacije za koje nisu ovlašteni ili osposobljeni. Poli-

    cijski službenici vrlo esto primjenjuju policijske ovlasti prema gra anima nakon dojave o

    nekom doga aju. Na mjesto doga aja dolaze s vremenskim odmakom koji može biti kra i ili

    duži, doga aj još može biti u tijeku ili u me uvremenu završiti. Dolaskom na mjesto doga-

    aja policijski službenici mogu eventualno na initi misaonu rekonstrukciju doga aja ali ne

    znaju što se i kako to no nešto dogodilo, ve treba obaviti razgovore i utvrditi što se dogodi-

    lo. ak i u situaciji u kojoj je više nego jasno što se dogodilo, koje su posljedice, eventualni

    krivci i žrtve, policijski službenici se ne smiju javno o itovati i suditi o ne ijoj krivnji ili

    nevinosti, prosu ivati ne iju ulogu u doga aju jer to nije uloga policije.

    4.2.13. Socijalni kontakti u privatnom životu28

    Zaposlenici Ministarstva unutarnjih poslova, a posebno policijski službenici trebaju

    skrbiti i o kategorijama osobama s kojima se druže. Iako policijski službenici uživaju ista

    prava i slobode kao i ostali gra ani, posao koji rade postavlja visoke moralne i eti ke zahtjeve

    kojih se trebaju pridržavati. Neprimjereno je i nedopustivo da se policajci druže privatno s

    osobama koje ine kaznena djela, lanovi su kriminalnih skupina, ine teške prekršaje protiv

    javnog reda i mira s elementima nasilja, osobe koje javno izražavaju negativne, ponižavaju e

    i omalovažavaju e stavove o policiji, Ministarstvu unutarnjih poslova, pojedinim etni kim

    ili drugim manjinskim zajednicama, Domovinskom ratu, sudstvu ili Republici Hrvatskoj. S

    takvim osobama odgovoran policajac koji policijski posao obavlja pošteno i profesionalno i

    skrbi o svom ugledu i ugledu policije, ne ispija kave, ne zasniva bliske odnose (kumstvo), ne

    28 Tekstovi pod naslovima 4.2.13. i 4.2.14. osobni su stavovi i razmišljanja autora.

  • 169

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    pojavljuje se u javnosti. Takva ponašanja su neeti na i neprimjerena policijskim službenici-ma i pobu uju sumnju na koruptivno ili protuzakonito ponašanje. Gra ani na takve pojave reagiraju sa zgražanjem te gube povjerenje u policiju. Na takve pojave nadre eni rukovodite-lji trebaju odmah reagirati, utvrditi injenice te poduzeti raspoložive mjere.

    4.2.14. Stil i na in života

    Nadre eni rukovoditelji trebaju obra ati pozornost na na in i stil života policijskih službenika i drugih zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova. Život "na visokoj nozi", skupa (brendirana) odje a, automobil visoke klase, kupovanje skupih predmeta mogu biti in-dicije da zaposlenik ima i druge izvore prihoda osim pla e. Poštenim i profesionalnim radom u policiji nitko se nije obogatio, jer u policiji se ne akumulira nov ana dobit, nego je, možda e zvu ati pateti no, za policajce najve a pla a duhovna ispunjenost i zadovoljstvo koje

    osje a nakon dobro obavljenog posla, pružene pomo i, otklonjene opasnosti ili spašenog života. Policijska pla a pruža dovoljno za normalan i skroman život policijskog službe-nika i njegove obitelji, što je ve ina policajaca prihvatila kad se opredijelila za taj poziv. Ve ina policajaca i potje e iz srednje klase. Istina, dio policajaca potje e iz dobrostoje ih obitelji, ali takvih je malo. Frustriranost materijalnim položajem, potreba za stilom života iznad svojih mogu nosti, želja za ulaskom u društvo koje je Þ nancijski bogatije, nerijetko dovede do toga da se policijski službenik po ne ponašati suprotno zakonskim, moralnim, eti kim i profesionalnim pravilima. Zaduživanja, uzimanje kredita koji se ne mogu vra ati pojedine policajce dovedu do toga da se sami po nu baviti kriminalom29, koruptivno se po-našaju, ine razbojništva u nov arske institucije kako bi vratili dugove ili zadovoljili potrebu za luksuznim stilom života.

    4.2.15. Korupcija

    Korupcija je negativna društvena pojava na koju nije imuno niti jedno društvo niti bilo koji društveni sloj ili organizacija. To se odnosi i na policiju. Na žalost, pojedini policijski službenici pokleknu kad se na u u situaciji da im neka osoba ponudi nagradu u nov anom iznosu ili drugom obliku kako bi u okviru svoje službene dužnosti nešto u inili ili ne u inili. Bivši zaposlenik MUP-a, a danas ugledni sociolog i profesor na Hrvatskim studijima, dr. sc. Renato Mati u Infoarku 2 u izdanju Policijske akademije 2004. godine u lanku pod naslo-vom Društvo i policijski poziv – Prilog razmatranju policijske etike, u 13. poglavlju Odnos prema novcu – Rad za pla u nasuprot korupciji govori: "Kako se postaviti prema novcu kada pla a u policijskoj službi esto ne samo što ne zadovoljava na elo pravednosti, ve je ponekad teško dostatna i za osnovne egzistencijalne uvjete? Kako razmišljati kod svakod-

    29 Istrage policije i USKOK-a u kojima su predmet istrage bili policijski službenici, pokazale su i dokazale da su pojedini policijski službenici organizirali lance prostitucije, trgovine ljudima, prodavali podatke koji predstavljaju službenu tajnu pripadnicima iz kriminalnog podzemlja, zloporabili ovlasti kako bi ostvarili osobnu materijalnu dobit i na druge protuzakonite na ine teško narušili ugled i povjerenje gra ana u policiju.

    iš enje i " upanje korova" iz vlastitih redova nailazi na odobravanje i podršku svih policijskih službenika koji svoj posao rade pošteno i profesionalno, a takve akcije, iako bolne, kao krajnji rezultat imaju ja anje sustava, pove avanje djelotvornosti i profesionalizma te podizanje ugleda i povjerenja javnosti u policiju.

  • 170

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    nevnih susreta s ljudima koji za jednu ve er bez problema potroše prosje nu mjese nu zaradu policijskog službenika, voze automobile ija je cijena ravna ne ijoj desetogodišnjoj pla i, a sve to postižu bez vidljivog rada i napora, a vrlo esto i daleko od poštenja? Što u initi kad ti netko od "takvih ljudi" za tvoj "pogled na drugu stranu", ponudi 100, 1000 ili 10 000 kuna s kojima eš možda platiti pristojnu užinu, nakon mjeseci ekanja kupiti cipele koje ti se svi-aju, a možda riješiti sve trenutne nov ane glavobolje oko registracije auta, pokri a minusa

    na teku em ra unu ili otplate kreditnog duga.

    Odgovor je vrlo jasan:

    • policijski službenik može biti nepodmitljiv (potpuno moralno ist i pošten) ili i sam postaje kriminalac

    • sredine u ovom poslu nema. To je dilema koju svaki kandidat mora sa sobom raš istiti u vrijeme priprave za posao, jer svako odlaganje za pogledati istini u o i može biti nepopravljivo"30.

    Pojednostavljeno, onog trenutaka kada policijski službenik primi makar i 20 kuna kao nagradu za injenje ili ne injenje kojim se krši zakon ili povjerenje zbog osobne dobiti ili koristi, on više nije policijski službenik nego lopov koji nosi policijsku odoru.

    Ne postoji neka op a deÞ nicija korupcije, ali emo navesti jednu iz Uputstava za o u-vanje policijskog integriteta u izdanju The Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces (DCAF) u koje se kaže da je korupcija: "Svaka radnja u kojoj policajac ili zaposleni u policiji, bilo neposredno ili posredno, traži ili prihvati novac, predmet od vrijed-

    nosti, poklon, uslugu, obe anje, nagradu ili korist za sebe ili drugu osobu, grupu ili subjekt,

    u zamjenu za injenje ili ne injenje, prošlo ili budu e, u vezi s obavljanjem bilo koje funkcije,

    ili u vezi s obavljanjem policijske dužnosti"31. U istom tekstu kao najuobi ajenija vrsta korup-cije u policijskim redovima, ili barem prema mišljenju javnosti, navodi se primanje mita. Go-vore i o posljedicama korupcije kaže se da je: "Ozbiljna posljedica korupcije u policijskim redovima slabljenje eti kih standarda u društvu. Ukoliko gra ani vjeruju da policija ima kori-sti od korupcije, to snižava njihove moralne standarde i ini ih spremnijima da se sami odaju kriminalu. Ukratko, korupcija u policijskim redovima može biti okida op eg moralnog pro-padanja"32. A posebno negativno utje e na policijsku organizaciju, jer predstavlja frustraciju za ve inu policijskih službenika koji svoj posao rade profesionalno i pošteno. Govore i o nepravilnostima policije, javnost (gra ani, mediji) esto generalizira pa jednostavno kažu "ti policajci, ili ta policija". Bez obzira što se uvijek radi o pogreškama pojedinaca, "pljusku" javnosti zarade svi policijski službenici, od Iloka do Dubrovnika.

    4.3. Komuniciranje i odnos prema gra anima

    Posao koji obavljaju policijski službenici odvija se neprestano, 24 sata, a obavljaju ga na javnim mjestima gdje je velika frekvencija gra ana i stalna prisutnost javnosti. Bili svjesni

    30 Mati , R. (2004), Društvo i policijski poziv, Prilog razmatranju policijske etike, Infoarak 2, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska akademija, Zagreb.31 Holms, L. i drugi. (2012), Uputstva za o uvanje policijskog integriteta, The Geneva Centre for the Demo-cratic Control of Armed Forces (DCAF), Švicarska.32 Isto.

  • 171

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    toga ili ne, a morali bi biti, policijski službenici su pod budnim i kriti kim okom javnosti;

    gra ana, ali i medija i drugih dijelova javnosti. Gra ani ih ne motre samo osobno, svojim

    osjetilima, nego i modernim tehni kim ure ajima koji omogu uju trenuta no registriranje i

    prenošenje odre enog doga aja u kojem sudjeluju policijski službenici putem slike ili video-

    zapisa, i njihovo postavljanje ili dostavljanje medijskim ku ama ili internetskim portalima.

    Osim toga, javna mjesta su ve poprili no premrežena sustavima videonadzora koji imaju

    preventivu i sigurnosnu ulogu, a esto su vrlo korisni za rad policije kod po injenja kaznenih

    djela i prekršaja. Me utim mogu biti i svjedoci nezakonitog, neprimjerenog i neprofesional-

    nog ponašanja i postupanja policije prema gra anima.

    Policijski službenici svakodnevno kontaktiraju s gra anima – pojedincima, ali i s jav-

    noš u. Razgovaraju formalno i neformalno, komuniciraju me usobno – horizontalno i verti-

    kalno, u policijskom sustavu, ali i s drugim institucijama, usmeno ili pisanim putem. Izdaju

    naredbe, ali ponekad i tješe. Ukratko, policijski službenici trebaju imati razvijene komu-

    nikacijske vještine i znati se prilagoditi situacijama i razli itim sugovornicima.33 Policijski

    službenici u komuniciranju s gra anima trebaju se služiti standardnim književnim hrvatskim

    jezikom te izbjegavati uporabu narje ja i izraza lokalne sredine iz koje dolaze, jer time mogu

    izazvati nepotrebne komunikacijske poteško e, nerazumijevanje pa i podsmijeh gra ana.

    Važno je što se kaže, ali i kako se nešto kaže. Rije i mogu biti lijek, utjeha, ali i udariti

    i zaboljeti ja e od Þ zi kog udarca. Mogu "zapaliti", ali i "ugasiti" konß ikt. Zato su u vještim

    rukama mo no oružje i djelotvoran alat.

    Potvr eno je da razvijene komunikacijske vještine kod policijskih službenika:

    • pove avaju razinu njihove osobne sigurnosti

    • unapre uju profesionalizam

    • smanjuju pritužbe gra ana

    • umanjuju stres na poslu i kod ku e34.

    Kako bi policijski službenik uspješno svladao komunikacijske vještine i njima se kori-

    stio treba dobro poznavati samog sebe i znati svoje prednosti, ali i nedostatke koje mogu biti

    zapreka dobroj komunikaciji. Trebao bi napraviti svojevrsnu SWOT35 analizu samoga sebe.

    Ovdje je takva analiza spomenuta u simboli kom smislu, jer se primjenjuje u poslovnim dje-

    latnostima, ali policijski službenik treba biti svjestan svega onoga u emu je jak i što može

    iskoristiti u svome radu, ali i svojih mana te raditi na sebi kako bi ih umanjio ili eliminirao.

    U snagu spada visoka razina samopouzdanja i dobra slika o samom sebi (ne egoisti na i ego-

    centri na). Policijski službenici trebaju djelotvorno koristiti osjetila, puno slušati i zapažati.

    Policijski službenici komuniciraju jednosmjerno i dvosmjerno. Jednosmjerno komuni-

    ciraju u žurnim situacijama kada se radi o potrebi zaštite svog ugleda ili kada narušeni javni

    red i mir treba uspostaviti bez diskusije. U jednosmjerno komuniciranje spadaju naredbe koje

    se upu uju gra anima. Dvosmjerno komuniciranje koje teži me usobnom sporazumijevanju

    33 Gliši -Glava , R, Vukosav, J. (2007). Policijska psihologija i komunikologija, MUP RH, Policijska aka-

    demija, Zagreb (uz nadopunu autora ovog rada).34 Isto.35 SWOT (engl. Strenght – unutarnja snaga, Weaknesses – unutarnje slabosti, Opportunities – vanjske prilike,

    Treaths – vanjske prijetnje).

  • 172

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    i uvažavanju sigurno je najbolji na in komunikacije. Pri tome je važno pridržavati se sljede-

    ih pravila:

    1. Pokušajte uspostaviti dobar odnos sa sugovornikom, bez obzira koliko je vaš kontakt

    kratkotrajan ili privremen – posljedice mogu biti dugoro ne (kratko upozorenje gra-

    aninu na pogrešno postavljen cilindar brave na ulaznim vratima u dvorište ili ku u

    i isticanje posljedice; lakša provala u ku u, ostavit e pozitivan dojam na gra anina

    i stvoriti sliku o ophodnji ili pozorniku koji djelatno obavljaju svoj posao, a ne samo

    "lutaju" svojim podru jem). To podrazumijeva:

    • obvezno pozdravljanje (rukom ili gra anskim pozdravom – nije pogrešno istodob-

    no i jedno i drugo) i predstavljanje imenom (kad je to poželjno) i razlogom zbog

    kojeg pristupate ili intervenirate, kad god je to mogu e (prethodno navedeno o

    urednom izgledu policijskog službenika i odore spada u preduvjet uspostavljanja

    dobrog odnosa),

    • uljudno ponašanje (pravilno nošenje odore, kapa na glavi, zakop an, nekorištenje

    nepristojnih rije i, psovanje, omalovažavanje i podcjenjivanje osoba, neprimjere-

    no komentiranje razloga pozivanja ili intervencije policije),

    • oslovljavanje osobe na na in koji njoj odgovara (obvezno s "vi", gospo o ili gos-

    podine, nikako "hej", "pajdo", "momak", "stari", "mala" i sli no),

    • nenastupanje s pozicije nadmo i ("znate vi tko sam ja" i sli no),

    • korištenje osobi bliskog i razumljivog rje nika (književni hrvatski jezik, govoriti

    re enicama s maksimalno 5-6 rije i, bez pretjeranog korištenja stru nih termina,

    jer to iritira gra ane). Izbor rije i ali i izgovor tih rije i je vrlo važan. Re enica:

    "To ste jako dobro napravili", izgovorena s podsmijehom i ironi nim tonom iza-

    zvat e sigurno negativnu reakciju osobe s kojom razgovaramo,

    • prepoznavanje i uvažavanje emocionalnog stanja sugovornika (osobi koja je pod

    jakim emocijama treba pokazati da prepoznajete njezine emocije, pokazati ra-

    zumijevanje za njezino stanje te je usmjeriti kako da se smiri i ublaži trenutne

    emocije i cijelu situaciju),

    • koristite nemjerljive vrijednosti etiri " arobne" rije i: hvala, izvolite, molim i

    oprostite.

    2. Nastojte se što prije oko ne ega složiti, na i nekakve zajedni ke "dodirne to ke".

    3. Poštujte osobni Þ zi ki i emocionalni prostor druge osobe kako vas ne bi doživjela kao

    prijetnju ili opasnost i imala potrebu braniti se. Ali, u prvom redu skrbiti o osobnoj si-

    gurnosti i ne dozvoliti gra anima da vam se približavaju te u u u prostor u kojem vas

    mogu udariti rukom, nogom ili predmetom koji drže u rukama. Policijski službenici

    uvijek trebaju prije svega paziti na svoju sigurnost (takti ki raspored "sigurnosni tro-

    kut" ili sigurnosni razmak koji je, ovisno o situaciji i osobi, dužina ispružene ruke+do

    dvije dužine palice) i da svaku intervenciju i postupanje "prežive" i iza u neozlije e-

    ni.

    4. Zahtjevi koje postavljate moraju biti jednostavni, jasni i izravno upu eni – kratke i

    jasne re enice upu ene to no odre enoj osobi ili osobama. Provjeriti je li vas osoba

    razumjela i obrazložite korist od suradni kog ponašanja.

  • 173

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    5. Ne dajte obe anja za koja niste sigurni da ete ih mo i ostvariti – "kockate" se svojim

    ugledom, ali i ugledom policije (vidi prethodni tekst o arbitriranju).

    6. Kad osobi postavljate ograni enja zbog njene osobne sigurnosti, to u inite u pozitiv-

    nom svjetlu, bez postupaka koji bi upu ivali na odnos nadre enosti i podre enosti u

    toj situaciji ili želje za manipulacijom (radi jasno e ove to ke to se ne odnosi na situ-

    acije kada se radi o nasilnoj osobi, po initelju kaznenog djela kada su ispunjeni uvjeti

    za uporabu sredstava prisile zbog otklanjanja opasnosti za život, zdravlje i sigurnost

    policijskih službenika ili drugih osoba).36 To mogu posti i tako da na smiren, nepo-

    kolebljiv i izravan na in objasne osobi što se od nje o ekuje. Treba izbjegavati biti

    preblag ili pregrub. Policajac koji na preblag, tih ili ak servilan na in kaže nekome da

    nešto napravi, ne e posti i željeno, jer ne e takvim na inom privu i dovoljnu pozor-

    nost doti ne osobe, ne e ga uti, a servilnim na inom obra anja može ak izazvati i

    podsmijeh gra ana. S druge strane, policajac koji postupi pregrubo može izazvati kod

    gra ana potrebu obrane i time isprovocirati nasilno ponašanje.37

    7. Valja imati takta i strpljenja u komunikaciji s djecom, starijim i nemo nim osobama,

    bolesnima, invalidima i osobama s posebnom potrebama (slijepe osobe, gluhe, nije-

    me). Upravo s najslabijima i najpotrebitijima treba pokazati najve u razinu humanosti

    i uslužnosti.

    Irena Cajner Mraovi govore i o potrebi policijskog službenika da tijekom obavljanja

    službe analizira sebe, ostale sudionike situacije i konteksta kaže da policijski službenik mora:

    • odbaciti vlastite predrasude i eliminirati njihov utjecaj u konkretnoj profesionalnoj

    situaciji i

    • emocionalno se distancirati.

    U dosadašnjem dijelu teksta o komuniciranju s gra anima govorili smo o verbalnoj

    komunikaciji u kojoj se policijski službenici služe simbolima, rije ima, odnosno govorom.

    Sažeto, razgovorni jezik policijskih službenika treba biti kulturan, jasan, jednostavan i pri-

    lago en do odre ene mjere sugovorniku (njegovom obrazovanju, zanimanju, društvenom

    položaju, obi ajima sredine, narje ju i sli no). Negativnu reakciju javnosti sasvim sigurno e

    izazvati psovke, omalovažavaju i izrazi, uvredljive rije i (na nacionalnoj, vjerskoj, spolnoj,

    rasnoj osnovi) i pretjerana uporaba stru ne i policijske terminologije.

    U nastavku ovog poglavlja bit e nešto re eno o komuniciranju s gra anima telefonom

    i na šalterima ureda te neverbalnoj komunikaciji.

    4.3.1. Telefonsko komuniciranje

    Telefon, ta nezamjenjiva i korisna naprava, još nenadmašan po svojoj prakti nosti ali

    i delikatan po posljedicama krive i neprimjerene uporabe, nevidljivo je lice svake tvrtke, u

    36 Gliši -Glava , R., Vukosav, J. (2007), Policijska psihologija i komunikologija, MUP RH, Policijska aka-

    demija, Zagreb (uz nadopunu autora ovog rada).37 Mraovi , Cajner, I. (2007), Etila policijskog zvanja, Komuniciranje policijskih službenika, MUP RH,

    Policijska akademija, Zagreb (uz nadopunu autora ovog rada).

  • 174

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    našem slu aju policijske postaje, uprave, Ministarstva, koje otkriva gra anima njezin ka-

    rakter. Glas s druge strane žice je prvi susret s nekom ustrojstvenom jedinicom policije koju

    pozove gra anin i taj glas mora biti razgovijetan i ljubazan. ak i kad se radi o gra aninu

    koji je nervozan ili nepristojan, osoba koja mu se javi (na telefonskoj centrali i operativnom

    dežurstvu) treba zadržati smirenost i ne smije uzvratiti istim tonom. Temeljno pravilo kod

    javljanja na telefon je predstavljanje. Nije nužno, ali ne postoji zapreka da se predstavimo

    imenom i prezimenom, ali svakako rije ima: "Policijska postaja Jastrebarsko ili samo, poli-

    cija Jastrebarsko, izvolite" tako da je pozivatelju jasno da je dobio traženi broj. Nepristojno

    je i neprimjereno javljanje samo rije ima: "Da", "Izvolite", "Molim", bez navo enje punog

    naziva ustrojstvene jedinice. Ako trebamo osobu prespojiti to emo joj priop iti na pristojan

    na in: "Molim vas pri ekajte, prespojit u vas kod te i te osobe", a ako se tražena osoba ne

    javlja, prespojit emo gra anina kod osobe koja joj može dati traženu informaciju ili osobu

    zamoliti da nazove kasnije. Prilikom telefoniranja treba uvijek imati na umu da su slušali-

    ce mikrofoni koji "skupljaju" sve okolne zvukove pa kad netko telefonira, ostale osobe u

    prostoriji trebaju prekinuti me usobne razgovore ili se maksimalno stišati. To se posebno

    odnosi na operativna dežurstva policijskih postaja ili policijskih uprava koja gra ani gotovo

    neprestano zovu i u kojima policijski službenici koji zaprimaju pozive ili dojave (šefovi

    smjena ili operativni dežurni), trebaju biti maksimalno koncentrirani kako bi mogli dojavu ili

    poziv zaprimiti pravilno. U prostorijama operativnih dežurstava ne smije se bespotrebno za-

    državati, okupljati se bez povoda ili na drugi na in ometati rad šefova smjena ili operativnih

    dežurnih. Pozadinski zvukovi: smijanje, glasan razgovor, neprimjereno izražavanje, glasna

    glazba stvara kod pozivatelja dojam neozbiljnosti i neugode. Nepristojno se je javljati na

    telefon punih usta, sr u i kavu ili drugi napitak, šmrcati, iskašljavati ili na sli an na in. Vrlo

    je važno naglasiti da se službeni telefoni ne smiju zloupotrebljavati za vo enje privatnih,

    beskona no dugih razgovora, za pozivanje brojeva s neprimjerenim sadržajima ili na drugi

    na in uporabom telefona proizvoditi unutarnje gubitke sustavu38.

    4.3.2. Šaltersko poslovanje i komuniciranje

    Osim s policijskim službenicima, gra ani svakodnevno komuniciraju i s ostalim di-

    jelovima Ministarstva unutarnjih poslova gdje ostvaruju svoja prava i interese vezane uz

    statusna prava (državljanstvo, prebivalište, boravište), osobne dokumente, voza ke dozvole

    i drugo. Primjereno komuniciranje i odnos službenika na šalterima jednako je važan kao i

    komuniciranje policijskih službenika, jer i jedno i drugo ini sliku Ministarstva unutarnjih

    poslova. Ve na prvom koraku kada gra anin do e u ustrojstvenu jedinicu radi ostvarivanja

    nekih svojih prava važno ga je na pristojan na in uputiti gdje se treba javiti i to no mu obja-

    sniti na in kretanja zgradom, radno vrijeme, lokaciju pojedine referade ili ureda. Osobe se ne

    smije "šetati" od ureda do ureda, od šaltera do šaltera ako je odre eni službenik na godišnjem

    odmoru ili bolovanju, a njegova zamjena se nalazi na drugom kraju zgrade ili nekoliko kato-

    va iznad, te ih se treba precizno uputiti koje sve obrasce trebaju donijeti i popuniti i što sve

    priložiti. Sliku neprofesionalnog i nestru nog rada stvara višestruko slanje gra anina da do-

    nese "još ovaj papir ili još ovu potvrdu". Službenici su dužni pozdraviti, odnosno odzdraviti

    38 Osrede ki, E. (1992), Nova kultura poslovnog komuniciranja, Naklada Edo, Samobor (uz nadopunu autora

    teksta).

  • 175

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    stranci koja ulazi u ured ili na šalter. Radno vrijeme se mora poštovati i neprimjereno je da

    stranke stoje pred uredom ili šalterom na po etku radnog vremena, a službenici tek po inju

    dolaziti na posao, smrknuto gledaju i stranke i neprimjereno ih komentiraju i. Takve pojave

    su gotovo iskorijenjene u našem sustavu, posebno u ve im sredinama, ali se moraju potpuno

    ukloniti. U Policijskoj upravi zagreba koj provedena je anonimna anketa me u gra anima

    koji dolaze rješavati svoje interese na šaltere u Petrinjskoj 30. U anketi su gra ani iznijeli

    pohvale i dali visoke ocjene službenicama koje rade na šalterima, a rezultati su objavljeni u

    Policijskom e-glasniku br. 61/V od 2. 5. 2013. godine u lanku pod naslovom "Zagrep ani:

    Službenice na šalterima su ljubazne, profesionalne, brze i žele pomo i"39.

    4.3.3. Neverbalna komunikacija

    Iako zvu i nevjerojatno, ljudi verbalno (govorom) komuniciraju oko 25% posto, a sva

    ostala komunikacija se odvija neverbalno. Pa kad i šutimo mi komuniciramo. Jedan zna ajan

    pogled ili pokret može više re i i ostaviti ja i dojam od mnoštva rije i. Ovo je vrlo važno u

    komunikaciji policijskih službenika s gra anima i policijski službenici trebaju osvijestiti i

    kontrolirati svoj neverbalni na in komuniciranja i uskladiti ga s verbalnim. Policijski služ-

    benik uvijek treba biti svjestan odore koju nosi i njezine simbolike te uvijek paziti na svoj

    izgled. Treba biti osjetljiv na neverbalne signale drugih osoba koji su dobar indikator ne ijeg

    trenuta noga psihi kog, odnosno emotivnog stanja i manje su pod utjecajem svjesne, voljne

    kontrole. Posebnu pozornost treba obratiti na op i izgled osobe, odje u, izraz lica, pogled,

    geste, tikove, stav i držanje tijela, na in hodanja i sjedenja, dodire i radnje koje netko podu-

    zima. Neuskla enost verbalne i neverbalne komunikacije pruža sliku neiskrenosti. Ponekad

    osobe jedno verbalno izražavaju, a držanje tijela im govori suprotno. Ako neki državnik s

    govornice šalje miroljubive poruke, a istodobno maše kažiprstom onda možemo sumnjati

    u istinitost njegovih rije i i namjera. itanje govora tijela je vještina koja traži puno znanja

    i iskustva. Da ne bi bilo zabune, neverbalne znakove ne možemo uvijek jednozna no i jed-

    nako tuma iti u svim situacijama. Oni nisu uvijek u vezi s istim osobinama li nosti ili istim

    emocionalnim stanjima, a treba skrbiti i o kulturološkim razlikama me u ljudima. Kada go-

    vorimo o neverbalnoj komunikaciji policijskih službenika s gra anima onda je neprimjereno

    prekrižiti ruke na prsima ili iza le a jer tako šaljemo signal agresivnosti. Pridržavanje jedne

    ruke drugom može biti znak nesigurnosti. U redovnim kontaktima s gra anima policijski

    službenici trebaju držati noge razmaknute u razini ramena, gledati osobe u o i te stavom i

    držanjem odavati ozbiljnost namjere u obavljanje svoje dužnosti. Ruke trebaju biti opuštene

    uz tijelo što predstavlja neutralan stav tijela kojim "pozivamo" osobu s kojom razgovaramo

    da i ona zauzme sli an stav.40

    39 Izvor: www.mup.hr, pregledano 3. 5. 2013.40 Gliši -Glava , R., Vukosav, J. (2007), Policijska psihologija i komunikologija, MUP RH, Policijska aka-

    demija, Zagreb (uz nadopunu autora ovog rada) i Mraovi Cajner, I. – Etika policijskog zvanja, Komunici-

    ranje policijskih službenika (2007.), MUP RH, Policijska akademija, Zagreb (uz nadopunu autora rada).

  • 176

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    4.4. Poslovno odijevanje

    "Odijelo je glupost, ali je glupo ako muškarac nije lijepo odjeven prema društve-

    nom položaju i na inu života" (Pisma lorda ChesterÞ lda sinu).41 Ljudi su vizualni tipovi i o

    drugim osobama stje u dojam u prvih 20-ak sekundi susreta, govor tijela ini više od 50%

    komunikacije i drugi nas najprije vide pa tek onda uju, stoga treba voditi ra una o na inu

    odijevanja. Policijski službenici koji policijske poslove obavljaju u civilnoj odje i i svakod-

    nevno su u kontaktu s javnoš u trebaju skrbiti o primjerenom odijevanju na radnim mjestima.

    Poželjno je držati se strožih pravila poslovnog odijevanja (business dress code) koja uklju-

    uju odijelo i kravatu, ili minimalno ležerniji poslovni stil (casual dress code). Rukovoditelji

    ustrojstvenih jedinica trebaju biti odjeveni prema business dress code koji odre uje obvezno

    odijelo, košulju i kravatu.

    Ostali policijski službenici trebali bi tako er, po mogu nosti, nositi odijela i kravate,

    ali minimum ispod kojeg se ne smije i i je polo majica ili košulja, hla e i cipele s vezicama.

    Poželjno je kod razgovora sa strankama ili na sastancima nositi sako, i obvezno sa sobom

    imati rokovnik, blok za pisanje ili minimalno list papira A4 i olovku. Kod ležernijeg po-

    slovnog odijevanja (casual dress code) toleriraju se traperice klasi nog stila, jednobojne,

    tamnijih boja. Treba izbjegavati majice kratkih rukava (T-shirt majice), izlizane i razderane

    traperice, šarene tenisice, jer je takva odje a primjerena za privatna druženja, a ne za poslov-

    ne kontakte. Nitko ne može zahtijevati niti narediti policijskim službenicima da imaju više

    kompleta poslovne odje e ili da obnavljaju garderobu u odre enim periodima, jer se svatko

    odijeva prema svojim mogu nostima. Ali svaki policijski službenik bi trebao imati barem

    jedan komplet odje e koji e nositi u posebnim prigodama kao što su formalne proslave,

    domjenci, sahrane ili sli no.

    Posebnu pozornost na odijevanje trebaju obratiti policijski službenici koji obavljaju

    poslove tjelesne zaštite šti enih osoba. Oni trebaju slijediti i prilago avati se dress codeu

    šti ene osobe. Neprimjereno je da se šti ena osoba u javnosti pojavi odjevena prema busine-

    ss dress codeu, a policijski službenici – pratitelji budu odjeveni prema casual dress codeu.

    Policijski službenici u svim poslovnim prigodama trebaju nositi cipele na vezice koje su

    vrsto Þ ksirane uz nogu. Cipele bez vezica nisu pogodne jer u gužvi ili kod tr anja mogu

    lako skliznuti s noge.

    41 Philip Dormer Stangope ili lord ChesterÞ eld (22. 9. 1694. London - 24. 3. 1773. London), britanski

    državnik i diplomat, rodio se krajem 17. stolje a kao drugo od devetero djece svoga "razvratnog" oca i

    prerano preminule majke. Rastavši pod protekcijom svoje bake, markize od Halifaxa, usvaja dobro obra-

    zovanje i prije svega, kako bi on sam rekao: les manières nobles (plemenitaške, gospodske manire). Pisma,

    koja je pisao svom izvanbra nom sinu po evši od 1737. godine, ocrtavaju strategiju uspjeha koja prelazi

    vremenske okvire. Iako je od njihova nastanka prošlo dva i pol stolje a, pisma tog obrazovanog, mo nog i

    mudrog oca zaprepaš uju svojom svevremenoš u, plijene toplinom i jednostavnoš u, (izvor: http://zena.hr/

    webshop/artikl/catherine_cookson_dragi_sine_pisma_lorda_chesterÞ elda_sinu/4463, http://www.amazon.

    com/ChesterÞ elds-Letters-Oxford-Worlds-Classics/dp/019955484,i http://www.britannica.com/EBchecked/

    topic/109771/Philip-Dormer-Stanhope-4th-earl-of-ChesterÞ eld, pregledano 9. 9. 2013.

  • 177

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    4.4.1. Poslovno odijevanje muškaraca42

    Odijela – poslovna odijela ili poslovna casual odijela, crna (jednobojna ili s prugama),

    siva, tamnoplava (jednobojna ili s prugama), bež ili sivosme e boje (svjetlija). Odijelo ne

    smije biti preširoko ni preusko.

    Kada sjedite u odijelu dozvoljeno je otkop ati sako, dok je pravilo zakop ati ga ponov-

    no im ustanete. arape su nastavak hla a i trebaju biti u boji hla a.

    Kada se kupi odijelo obvezno treba skinuti etiketu s rukava i otvoriti (odšiti) otvor sa

    stražnje strane sakoa/kaputa ako je ušiven (naj eš e jest).

    NE – odijelo za sve ane prilike, bijela boja, predebeo materijal (tvid, vuna), pretanki

    materijal (lan), sjajni neprirodni materijali (sintetika).

    Nemojte kombinirati razli ite hla e i sakoe (mora biti komplet).

    Košulje – boja s kojom se ne može pogriješiti je bijela, ali je zato i najdosadnija.

    Košulje nježnih boja, svijetloplava, svijetlosiva, svijetloljubi asta, svijetloroza, svije-

    tložuta, svijetlozelena, neupadljivi uzorci (pruge, karirani uzorak s maksimalno dvije boje).

    Košulja u poslovne svrhe ne smije biti izvan hla a, niti zavrnutih rukava.

    Sva dugmad treba biti zakop ana, s iznimkom jednog, onog najvišeg, i to samo u slu-

    aju kada ne nosite kravatu.

    NE – košulje kratkih rukava – u poslovnoj kulturi našeg podneblja košulja kratkih

    rukava u poslovne svrhe se ne tolerira ( ak ni ljeti), a posebno ne ide kravata s košuljama

    kratkih rukava.

    Prozirne ili svjetlucave košulje ispod kojih se nazire potkošulja ili majica, košulje

    upadljivih uzorka i košulje od nestandardnih materijala te koje nisu strogih linija.

    Kravata – svilene kravate, neupadljivi uzorci (to kice, kose crte).

    Dno kravate treba dodirivati vrh kop e remena – to je prava dužina. Obratiti pažnju da

    kravata potpuno ispunjava prazninu ovratnika košulje (ne treba previše stezati vor, niti ga

    previše olabaviti). Kravatu birati tako da boja kravate odgovara boji uzorka koji se nalazi na

    košulji. Ako košulja ima istaknuti uzorak (pruge koje se isti u), neka kravata bude jednoboj-

    na (bez uzoraka) i obrnuto. Uvijek umetnuti jezi ac sa stražnje strane kravate u predvi enu

    pasicu. Sve modernije su uske kravate, ali njih uvijek birajte jednobojne (bez uzoraka). Osim

    uz smoking i ako prigoda nije sve ana (bal, prijam) ne treba nositi leptir mašnu (ako se nosi

    neka bude crne boje).

    NE – kravate od jeftinih materijala, s upadljivim uzorcima, boja koje privla e pažnju,

    sa šaljivim porukama na kravatama.

    42 Verovi , M. (2010), Priru nik – poslovno odijevanje i poslovni bonton, Horizont Internacional, izvor:

    vsmti.hr/.../563-prirucnik-poslovno-odijevanje-i-poslovni-bonton.html, pregledano 6. 5. 2013. godine.

  • 178

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    Cipele – tamne boje (crna, sme a) s tankim potplatom (ako se nose uz odijelo), ob-

    vezno s vezicama. Ako se nosi ležernija (casual) obu a (sli na tenisicama) onda obvezno

    tamnije boje (crna, sme a, siva), pretežito jednobojne i što sli nije cipelama.

    NE – cipele s upadljivim detaljima (velike kop e), od neprikladnih materijala (antilop),

    lakirane cipele, cipele upadljivih boja. Nikako klasi ne tenisice (za sportske terene), previše

    šareni uzorci, previše boja, speciÞ nog stil (tzv. kaubojke) ili otvorena obu a ( ak ni ljeti).

    Ostalo – prsluk ispod odijela, sat strogih linija, remen istih linija – uvijek nositi remen

    kod službenih hla a. Jednobojne (kožne) torbe za spise. arape tanke i jednobojne (u boji

    odijela ili cipela), dovoljno duge da u sjede em položaju ne otkrivaju gole gležnjeve). Pro-

    fesionalne igle za kravate i manžete. Kaputi strogih linija, rukavice kožne ili jednobojne (ta-

    mne, u boji cipela i remena), šalovi od vune, jednobojni/s prugicama, kišobrani jednobojni.

    NE – šarene ili sportske arape, sportski/upadljiv sat, remen s istaknutim detaljima

    (velika kop a). Remen i cipele trebaju biti iste boje. Ležerne torbe, napadan nakit, naušnica

    u uhu, istaknuti prsten (pe atnjak), vidljivi piercing. Jakne sportske ili kožne, šalovi koji

    ozna avaju pripadnost ne emu (navija ki), reklamni kišobrani, kape šilterice ili sportske.

    4.4.2. Poslovno odijevanje žena43

    Odijela – stroge linije, tamne ili neutralne boje (crna, siva, bež, bijela). Kombinacija

    sakoa: s hla ama, sa suknjom ili haljinom u istoj ili kontrastnoj boji. Sakoi, košulje i veste

    strogih linija, tamne ili neutralne boje (crna, siva, bež, bijela). Hla e, suknje ili haljine strogih

    linija, tamne ili neutralne boje (crna, siva, tamnoplava, bež). Hla e s crtom po sredini (zagla-

    ane), suknje duljine barem do koljena, haljine mogu biti i kratkih rukava.

    NE – žarke boje, sjajni materijali, preuska odijela, ležerne veste, upadljivi uzorci (ti-

    grasti), prozirne, sjajne ili ipkaste, ipka košulje ispod kojih se vidi ili nazire rublje, košulje

    bez rukava s otkrivenim ramenima, dekoltirane košulje ili majice, majice na bretele ili bez

    rukava (izbjegavati, osim ispod sakoa). Hla e koje su preuske, previše ležerne ili suknje

    prekratke, preuske, šarene, lepršave, haljine preuske, prekratke ili bez rukava, od prozirnih

    materijala ispod kojih se vidi ili nazire donje rublje. Duboki dekoltei su neprimjereni u po-

    slovnim prilikama.

    Cipele – klasi ne zatvorene cipele, srednje visoke potpetice, ravne cipele, pretežito

    jednobojne (bež, crne, sme e).

    NE – upadljive boje, otvorena obu a (ni ljeti), previše šareni uzorak, previsoki potplati

    (platforme).

    Ostalo – satovi strogih linija, decentan nakit, torbe strogih linija (bez puno detalja),

    jednobojne neupadljive arape (u poslovnim prilikama se uvijek nose najlonke). Kosa uvi-

    jek uredno ošišana, obojana, puštena ili skupljena, šminka neupadljiva, ali obvezno puder,

    43 Isto

  • 179

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    maskara i ruž (tzv. no makeup look), nokti i manikura urednog laka (pastelne boje ili tamno-

    crveni lak), parfem neupadljiv.

    NE – upadljivi (neprikladan) satovi, napadan nakit (predimenzioniran, upadljivih boja,

    previše nakita), ležerne torbe (napadni detalji), arape s upadljivim uzorkom ili arape u

    šarenim bojama.

    5. ZAKLJU AK

    Policija je najvidljiviji dio strukture vlasti koji obavlja najo iglednije, najizravnije i najgru-

    blje zadatke kako bi osigurali blagostanje pojedinaca i zajednica.

    Policajci su najvidljiviji dio te strukture vlasti. Njihove osnovne dužnosti su da:

    • održavaju javni red i mir

    • štite i poštuju osnovna prava i slobode pojedinca

    • sprje avaju i bore se protiv kriminala i

    • pružaju pomo i služe gra anima44.

    U obavljanju tih dužnosti, ili policijskih poslova, policija primjenjuje policijske ovlasti

    koje se protežu od najblažih kao što je izdavanje upozorenja do najtežih koje se odnose na

    uporabu sredstava prisile, koje u ekstremnim situacijama mogu dovesti i do uporabe smrto-

    nosne sile.

    Renato Mati kaže: "U demokratskim društvima volja gra ana je vrhovni autoritet, a

    ta volja se o ituje u zakonu koji je jednak za svakoga i jednak prema svakome. Pitamo li se

    tko je vlasnik policije, odgovor glasi: gra ani su vlasnici policijske službe. Gra ani putem

    poreza ispla uju pla u policijskim djelatnicima, kao i svim javnim djelatnicima u državi."

    Policijske ovlasti (stru na izobrazba, znanje, djelotvorna organizacija, vrhunski tre-

    ning, materijalna sredstva, provedba zakona i zakonita uporaba prisile), služe kako bi svi

    lanovi društva za uzvrat dobili: javni red i mir, gra ansku sigurnost, visoko profesionalne

    policijske usluge te stru nu i nepristranu provedbu zakona45.

    Kako bi policijski službenici mogli profesionalno, pošteno, odgovorno, nepristrano i

    zakonito obavljati svoje poslove i odgovoriti na svaki zadatak i izazov koji pred njih postave

    gra ani ili situacije u kojima se na u, policijski službenici trebaju imati i razvijati me usobne

    odnose visoke tolerancije, uvažavanja, kolegijalnosti i ovjekoljublja.

    ovjekoljublje i istinoljublje trebaju biti najvažnije vrline svakog policijskog službe-

    nika. Takvi policijski službenici uvijek su poželjni partneri javnosti i gra ana. Oni im se

    obra aju s punim povjerenjem, a policijski službenici uvijek poduzimaju sve ono što nalažu

    pravila struke, propisi i eti ke norme kako bi u svakom trenutku ispunili svrhu svoje misije u

    odnosu na svakog ovjeka u društvu.

    44 Vodi za demokratski rad policije (1990), OESS, izvor: http//www.osce.orgsrspmu23808.pdf, pregledano

    7. 8. 2013. 45 Mati , R., (2004), Društvo i policijski poziv, Prilog razmatranju policijske etike, Infoarak 2, Ministarstvo

    unutarnjih poslova, Policijska akademija, Zagreb.

  • 180

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    LITERATURA

    1. Bili i , M. Birokracija kao oblik i faza organizacijske socijalne strukture. Pomor-ski zbornik 43 (2005)1, Rijeka. izvor: www.hrcak.srce.hr/Þ le/83491, pregledano 3. 12. 2012.

    2. Eti ki kodeks policijskih službenika (NN 62/12.).

    3. Gjenero, D., Gluš i , S., Helebrant, R. i Lali , G. (2005). Policija i gra ani, pri-ru nik za gra ane. MUP RH i HHO, Zagreb.

    4. Gliši -Glava , R., Vukosav, J. (2007). Policijska psihologija i komunikologija. MUP RH, Policijska akademija, Zagreb.

    5. Holms, L. i drugi. (2012). Uputstva za o uvanje policijskog integriteta. The Gene-va Centre for the Democratic Control of Armed Forces (DCAF), Švicarska.

    6. Ištok-Novak, M. i drugi. Poslovni bonton, lanak. Izvor: http://www.posao.hr/clanci/karijera/na-radnom-mjestu/poslovni-bonton/3341/, pregledano 19. 2. 2013.

    7. Marceti , A. Poslovno odijevanje (Business Dress Code). lanak, 2010. Izvor: http://www.kvalis.com/component/k2/item/117-poslovno-odijevanje-busine-ss-dress-code, pregledano 19. 2. 2013.

    8. Mati , R. (2004). Društvo i policijski poziv, Prilog razmatranju policijske etike. Infoarak 2, MUP, Policijska akademija, Zagreb.

    9. Mraovi Cajner, I. (2007). Etika policijskog zvanja, Komuniciranje policijskih službenika. MUP RH, Policijska akademija, Zagreb (uz nadopunu autora ovog rada).

    10. Nacionalna politika za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. go-dine (NN 81/11.).

    11. Obavezna instrukcija o me usobnim odnosima i ponašanju ovlaštenih službenih osoba organa unutrašnjih poslova (1988). RSUP, Zagreb.

    12. Osrede ki, E. (1992). Nova kultura poslovnog komuniciranja. Naklada Edo, Sa-mobor.

    13. Pravilnik o na inu postupanja policijskih službenika (NN 89/10.).

    14. Petrokemija d.d., Kodeks poslovnog ponašanja od 13. 9. 2011. godine, izvor: www.petrokemija.hr, pregledano 18. 2. 2013.

    15. Raspisi Ravnateljstva policije broj: 511-01-12-5114/10-01.od 23. 4. 2001. godine, 511-01-22-39053/2-02. od 21. 5. 2002. godine, 511-01-22/29-67518/05. od 12. 9. 2005. godine, 511-01-21-66309/06. od 12. 9. 2006. godine, 511-01-22/29-954/07. od 5. 1. 2007. godine.

    16. Uputa o na inu nošenja dijelova policijske odore broj: 511-01-51/7-18400/12-2013. Od 13. studenoga 2013., Ravnateljstvo policije MUP-a RH, Zagreb.

    17. Verovi , M. Priru nik – poslovno odijevanje i poslovni bonton (2010.). Horizont Internacional. Izvor: www. vsmti.hr/.../563-prirucnik-poslovno-odijevanje-i-po-slovni-bonton.html, pregledano 6. 5. 2013.

    18. Vodi za demokratski rad policije (1990). OESS, izvor: http//www.osce.orgsrsp-mu23808.pdf, pregledano 7. 8. 2013.

  • 181

    Kalem: Me usobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenikaPolic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156 181

    19. Zakon o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09.).

    20. Zakon o policiji (NN 34/11.)

    21. Zakon o državnim službenicima (NN 92/05., 142/06., 77/07., 127/07., 27/08.,

    34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13. – pro iš eni tekst).

    Internetski izvori

    http://dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/eu-zabranila-oslovljavanje-s-gospodza-i-gos-

    podzica.html, pregledano 19. 2. 2013.

    www.lincs.police.uk/...Procedures/Appearance_Stan..., pregledano 6. 5. 2013.

    http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-19974694, pregledano 6. 5. 2013.

    www.nottspa.org/...Standards.../4th-April-2012_Item-10-HR-Policy-Update-Re-

    port-AppD.pdf - , pregledano 6. 5. 2013.

    www.mup.hr, pregledano 3. 5. 2013.

    http://zena.hr/webshop/artikl/catherine_cookson_dragi_sine_pisma_lorda_chester-

    Þ elda_sinu/4463, http://www.amazon.com/ChesterÞ elds-Letters-Oxford-Worlds-C-

    lassics/dp/019955484,i http://www.britannica.com/EBchecked/topic/109771/Phi-

    lip-Dormer-Stanhope-4th-earl-of-ChesterÞ eld, pregledano 9. 9. 2013.

    Summary _________________________________________________________________________

    Davor Kalem

    Po