Maturski rad/Korejsko poluostrvo

  • Upload
    sike310

  • View
    230

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    1/68

    Trei razred

    1.Biva Jugoslovenska Republika Makedonija

    Teritorija Makedonije vecim dijelom pripada starom rodopskom planinsko-

    kotlinskom sistemu,dok samo zapadni rubni dio pripada mladom nabranomarsko planinskom pojasu.Izmedju planinskih masiva prostiru se brojnekotline ispunjene mladjim naslagama pa je takv tip reljefa nazvan ahovskaplo!a",jer su planinski masivi tamni a kotline izmedju njih svijetle.Makednoskigeoprostor karkteriu speci#!ni klimatski uslovi,koji su rezultat mjeanjaumjerenokontinentalnih i mediteranskih uticaja.Mediteranski uticaj $gejskogmora osje%a se duboko u unutranjosti zahvaljuju%i irokoj otvorenosti krozdolinu &ardara i 'trumice.(jeta su vrlo topla i suna,a zime su znatnohladnije od onih u mediteranskom podru!ju.)idroloki najve%i dio Makedonijeodvodnjava rijeka &ardar i 'trumica koje pripadaju $gejskom slivu, samo

    manji zapadni dio pripada jadranskom slivu*+rni rim i adika./ Makedonijise nalaze tri ve%a prirodna jezera01rhidsko,2respansko i orjansko,tevjet!ka0Mavrovsko i ebarsko.

    / Mkedoniji 3ivi preko dva milijona stanovnika.Isto!na Makedonija je gu%enaseljena od zapadne.1snovna regionalna podjela Makedonije je na0Isto!nu,zapadnu Makedoniju i 2ovardarje.Isto!na Makedonija ,osim rubnogodopskog planinskog podru!ja na istoku sa manjim kotlinama u gornjemtoku 4regalnice obuhvata i brojne kotline*566 m visina.Takva reljefnastruktura niskih planina sa medjusobno povezanim prostranimkotlinama,omogu%ava dobru prohodnost i saobra%ajnu povezanost $gejskogprimorja i unutranjosti 4alkana.7apadni dio Isto!ne Makedonije obuhvatakompozitnu dolinu rijeke &ardar sastavljenu od nekoliko kotlinskihproirenja*'kopska,&eleka,Tikveka,jevdjelijska kotlina koji su medjusobnopovezani uskim klisurama,!ine%i tako posebnu regiju 2ovardarje./ privrednojstrukturi isto!ne Makedonije zna!ajno je rudarstvo./ okolini 7latova i 8ratovapreradjuje se olovo i cink,u 1v!em polju azbest,a u 2eh!evu i 4erovudrvopreradjiva!ka industrija.7padna Makedonija je prete3no planinski prostoru kom se izdvajaju kotline04itolsko-prilepska i 2oloka i 1rhidska i

    2respanska./ zap. Makedoniji gu%e su naseljene kotline od planinskogpodru!ja8otline su uglavnom obradjene i nalaze se pod 3itaricama,mada iduvan ima svoj zna!aj pogotovo u 2rilepskoj kotlini.2laninska zemljita sunajvie va3na za sto!arstvo.1d rudnih sirovina u ovoj regiji najvii zna!aj imaeksplotacija 3eljezne rude,nikla,kobalta,mermera,kaolina i lignita na rubnimdijelovima 2elagonije,i hroma u podno3ju (jubotena kod Tetova.9ajve%i gradove regije je 4itolj.

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    2/68

    2.Vojvodina

    &ojvodin zauzima najni3i i najplodniji dio 2anonske nizijeIzuzev planina njenanadmorska visina ve%inom iznosi :66 m.ijekama Tisom i unavompodjeljena je na0'rem,4anat i 4a!ku./ pogledu reljefa smjenjuje se pet

    stepenica0aluvijalne ravni,lesne terase,lesne zaravni,pje!are i ostrvskeplanine..;luvijalne rvni su prostrane ravnice pored rijekaunava,Tise,4egeja,Tamia...1ne se sastoje od rije!nih nanosa,pijeska,gline ilesa,koje rijek odvajjau od lesnih zaravni potkopavnjem i obruvavanjemrij!nih obala.9ajni3e dijelove aluvijalnih ravni plave rijeke.a bi se zastitiliod poplava stvoren je !itav jedan sistem hidrografskih objekata pod nazivomhidrosistem unav-Tisa-unav.(esne terase takodje zauzimaju velikepovrinei privredno su najzna!ajnije.Iz tog mora niskog i skoro ravnogzemljita str!e vii dijelovi i to su lesne terase.(esne zaravni se izdi3u strmimodsjecima iznad lesnih terasa.To su velike povrine prekrivene velikimnaslagama lesa.9ajpoznatije lesne zaravni su0Titelska,Tele!ka,4anatska i'remska.2je!are su povrine pokrivene pjeskom.9ajpoznatije su elibatska i'uboti!ka.1strvske planine u &ojvodini su

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    3/68

    uglja,boksita,kaolina i gipsa i cementnog laporca.9ajve%e rijeke su 8rka i7rmanja. (ika je prostrana neuravnjena kotlina sputena izmedju planine&elbita na zapadu i jugu,Male 8apele na sjeveru i 2lje!evice na istoku.1vdjeim adosta krkih polja08rbavsko,8oreni!ko,(apa!ko,>ra!a!ko,2lako iMazinsko polje.9a sjeveroistoku (ike nalazi se izvorite rijeke 8orane na komesu nastal 2litvi!aka jezera.8limatske prilike (ike odlikuju se svje3im i relativnokratkim ljetima i vrlo hladnim zimamam.2lodnog zemljita u (iki je malo,anajplodnijje povrine su u >acku i (i!kom polju.udnih nalazita u (ici jemalo,Male koli!ine boksita se nalaze kod udopolja i Mazina,brita kod (ovnicai gipsa kod onjeg (apca.(ika je najredje naseljena regija u )rvatskoj.8orduni 4nija su dvije posebne geografkse cjeline.8ordun je zatalasanaravan,prete3no uzgradjena od kre!njaka i dolomita.9a stjenovitoj manjepropusnoj podlozi,relativno je dobro razvijena rije!na mre3a.2rirodnabogastva 8orduna nisu velika.umskle povrine su znatne ali nemaju ve%i

    ekonosmki zna!aj.'li%no je i s rudnim nalazitima koja su ograni!ena na rudugvo3dja i mangana u 2etrovoj gori.'lunj je najve%e kordunsko naselje sasvega dve hiljade stan.4anija je pitoma i plodna regija smjetena na rubupanonskog basena./ sredinjem dijelu 4anije smjetena je niska planina7rinjska gora sa maricom.7rinjska gora ra!lanjena je brojnim dolinamarijeka i potoka,koji prete3no teku prema sjeveroistoku i ulijevaju se u 8upu ili'avu.

    ".Banjalu#ka regija

    1va regija obuhvata manji dio nekadanje istorijsko geografske oblasti-8rajine.2rirodnu #zionomiju ove regije !ine dvije cjeline0panonski i planinsko-kotlinski dio.&e%i dio pripada planinsko kotlinskom dijelu.4anjalu!ku regijudijelimo na sjeverni,srednji i ju3ni dio.(ijev!e polje,dio 2osavine,gornji tokovi'ane i /ne sa niskim horst planinama !ine sjeverni dio regije.Izmedju /ne i'ane je poznati /nsko-'anski paleozoik sa le3itimima 3eljezne rude*(jubija i1marska.1vdje se javljaju i termalne i mineralne vode*(jeljani kod 9ovog>rda,Mlje!nica kod ubice,Toplice u 4anja (uci.'jeverni dio regije imaumjerenu klimu(jeta su umjereno topla a zime umjereno hladne.'rednji dioregije pripada peripanonskom obodu,'atoji se iz srednje visokih

    planina*Manja!a,?emernicai medjuplaninskim kotlinama i rje!nimdolinama.8lima ovog dijela je ne%to otrija.(eta su umjeereno topla ali zimesu hladnije i sa vie padavina.=u3ni dio pripada 2laninsko-kotlinskom dijelu./ovom prostoru se nalaze srednje visoke planine*'rnetina,(isina i visokeplanine*8lekova!a,&itorog.$ksploatacionu vrojednost imaju le3ita gips u&olarima kod ipova. >lavno prirodno bogastvo ovog dijela su ume

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    4/68

    crnogorice i bjelogorice,kao i veliki hidro potencija =anje.2live i gornjeg toka'ane.

    $.%rna &ora

    +rna >ora se dijeli na planinsko-kotlinsku i primorsku regiju.2laninskokotlinska +rna >ora zauzima skoro @A5 republike.1buhvata sredinji,sjeverni iisto!ni planinski prostor +rne >ore.2rostire se od Magli%a do2rokletija.2laninsko-kotlinska +9; >ora se dijeli na0:.&isoke planine,povri ikanjone,@4rda i kotline +rne >ore medju kojima se izdvajajju2olimlje,2ljevaljski kraj i Ibarski kraj.&isoke plnine povri i kanjoni imaju imajudinarski pravac pru3anja sjeverozapd-jugoistok.Ispresjecni su kanjonimaTare,2ive,8omarnice..&isoke planine se sastoje od dva niza.2rvi vijenacplanina !ine0>olija,&ojnik,Magnik,8omovi i 2rokletije a izmedju njih se nalazepovri kao to su 2ivska, =ezerska....rugi vijenac !ine0&olujak,Magli%,2ivske

    planine,urmitor,'injajevina i 4jelasnica.urmitor je mnogo jedinstvenaplanina.9admorska visina je @B@@.Ima izuzetno veliku ra!lanjenostreljefa.2oslije 2rokletija ovo je najve%a plnina +rne >ore.9ajvii dio planine je4obotov 8uk*@[email protected] i koilne 'jeverne %rne gore(ijeka Tara isjeverne padine 4jelasnice i 2rokletij odvajaju ovu regiju od ostalog prostora+rne >ore.1voj regiji pripadaju plnine (jubinja,'injajevina,4jelasnica,ju3nijese nalazi prokletijska grup planina.Manji broj srednjih planina na sjeverunalazi se n granici prem 'rbiji a to su08ova!,&is,+rni &rh i (isa.reljef ove regijeje diseciran rijekama iv pritokama (ima,Ibra i Cehotine.olina (ima se sastoji

    iz 2livsko-gusinjske,;ndrijeva!ke,4eranske i 4jelopoljanske kotline4jel!o poljese rzvilo u bjelopoljanskoj kotlini,ikoje se smatra 3itnicom +rne >ore./ doliniCehotine se nalazi 2ljevljska kotlina.1vaj kraj je zatvoren sa svih stranaplaninanama,4ogat je udom olova i cinka,naslagama laporca,lignitom.olinagornjeg Ibra je mala i izolovana okolnim planinama,ali dobro naseljena.

    ).*ri!orska %rnna &ora

    / crnogorskom primorju se izdvajaju tri regije04okokotorski zaliv,4udvanskarivijera i 4arsko-ulcinjsko primorje.4okokotorski zaliv se sastoji od D manjazaliva0)ercegnovski,Tivatski,isanski i kotorski.7;(I&$ 21&$7/=/M1$/7I.8umbor spja )ercegnovski i Tivatski,a &erige spajaju Tivatski iisanskl zaliv./ 4oki 8otorskoj se nalaze Eine /doline a to su'utorina,Tivatsko i grbaljsko polje..4udvanska rivijera se znatno razlikuje od4okokotorskog zaliva./ ovoj zoni ima rtova i klifova izmedju kojih se nalazeudoline ispunjene denudacionim materijalom.1ne su urvnjene i imajukarakter manjih polja04udbansko,4e!i%i,2etrova!ko...barsko-/lcinjsko primorj

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    5/68

    sastoji se od nekoliko ve%ih i manjih polja.1balski pojas ima dosta otrihrtova i klifova,a izmedju njih su uvale i ravna proirenja u kojima suizgradjeni luka 4ra i /lcinj.+aravan dubokog kra(se prostire u zaledjuprimorja izmedju granice prema )recegovini,'kadarskog jezera,7etske i4jelopavli%ke ravnice.Izgradjena je od kre!njak i dolomita.1v oblast jeodvojen od crnogorskog primorja planinama orjen,(ov%en,'utorina iumija.9ajzna!ajniji grad ove regije je +etinje.,dolina srednje %rne &ore(se prostire izmedju 2lu3ina i 'kadarskog jzera u prvcu sjeverozapad-jugoistok./ ovoj regiji se izdvajaju D manje regije0'kadarsko jezero,7etskaravnica oko donje Mora!e,4jelopavli%ka ravnica oko rijeke 7ete i 9iki%kopolje.

    -.%enralna Hrvaska

    +entrlna )rvatska obuhvata (onjsko-ilovsku zvalu s 4ilogorskom

    2odravinom,)rvatsko zagorje,&ara3dinsku podravinu iMedjumurje,2okuplje,4aniju i 8ordun./ reljefnoj strukturi )rvatskepreovladavaju ravnice.=ezgru !ine i luvijalna rvana rijeke 'ave.Moslova!kagor ne prelazi nadmorsku visinu od B66 metara i predstvlja usamljenokristalasto-kriljeviti uzvienje.eljef rubnih dijelova +entralne )rvatskesastoji se od niskih planina !ija je visina nesto ve% od :666 metara.to suFumberi!ka gora,Medvenic,Ivan!ica.-centralna )rvatska se odlikujeumjereno-kontinentalnom klimom.Imaju ve%u koli!inu pdavina pa je ovaregija prete3no ratarsko-sto!arsko podru!je.2ovoljni saobra%jno.geografski

    uslovi uticali su da podru!je centralne hrvatske postne najve% raskrsnic v3nihsobra%ajnih pravaca.2rivredna struktur pojedinih dijelova ove regije seznatno rzlikuju.Tako su se (onjsko-ilovska zavala i 4ilogorska 2odravinarazvile u agrarno podru!je,a )rtvatsko zagorje sa Medjimurjem u agrarnopodru!je sa razvijenom lakom industrijom,dok je 2okuplje sto!arsko-ratarskikraj.(onjsko-ilovska zavala je prostrana zaravan u slivu rijeke (onje./sredi%njem dijelu zvale izdi3e se Moslova!ka gora.9ajve%i privredni zna!aj(onsko.ilova!ke regije predstavlj eksplotacija nafte i plin.9ajbogatija nalazitanafte su u podno3ju Moslova!ke gor.)rvatsko zagorje je prete3no bre3uljkastopodu!je,izmedju urbane regije 7agreba na jugu i &ara3dinske podravine n

    sjeveu.'redi%njim dijelom zagorja prote3e se planina Ivan!ica koja dijelizagorje na sjeverni i ju3ni dio.=u3ni dio pripada gravitacionom podru!ju7agreba,a sjeverni &ar3dina.'jeverno od )rvatskog zagorja prostire seMedjumurje,prete3no ravni!arsko podru!je omedjeno rijekama Murom Iravom.9ajve%i dio stanovnitva )rvatskog zagorja iMedumurja se bavipoljoprivredom.&e%a koncentracija privrednih ktivnoti nastala je u&ra3dinu,najve%em gradskom naselju centrane )rvatske.

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    6/68

    .Trans/or!0ije i !ogunosi saradnje na lu bive 'RJ

    /kupn,posebno ekonomski razvoj u zajedni!koj dr3avi,u kontinuitetu od :G:Hdo :GG: stvorio je niz neraskidivih veza i pretpostavki uspje%ne saradnjeizmedju novonastalih dr3ava na geoprostoru prethodne =ugoslavije.>eogrfski

    prostor prethodne =ugoslavije odlikuju razli%iti prirodnipotncijali.'jeveroisto!ni dio 'lovenije,panonska )rvatska,sjeverni dio 4i) T$&$?I I1 'rbije te ve%e kotilne u 2ovardardju*Makedonija primarno supoljoprivredni prostori speci#!ne proizvodnje.2laninsku oblast svih republikaodlikuje zna!ajan hodropotencijal te visoko razvijene i kvalitetneume.=adranska oblast u novije vrijeme je okrenuta rzvoju turizma,ali ispoljnoj trgovini.8ada se govori o infrastrukturi kao faktoru integracionuihveza zna!ajan je jugoslovenski"naftovod za privredni,odnosno industrijskirazvoj )rvatske,4I), I 'rbije.ad hidrocentrala u nekim republikama bivedr3ave zavisi od dotoka vode iz susjedne dr3ave,npr sndbjevanje stanvoni3tvubrovnika iz rijek Trebinjice,ili )erceg 9ovog iz )rvtske.'pecijalizovanprivredna proizvodnja i razli!iti nivoi privrednog i ukupnog razvoj !inili suosnov privredne saradnje na geoprostoru bive '/ ;(=$ 1&/($8+I=/ 1';9; =$

    .li!a 'rbije

    8lima 'rbije je ve%inom kontinentalna,sa razli!itim varijetima -u &ojvodini jestepsko-kontinentalna,u ni3em brdsko planinskom podru!juumjereno.kontinentalna,a u planinsskim podru!jima planinska.2anonsk i

    peripanonska oblast 'rbije su izlo3eni kontinentalnim uticajim sjeverne icentralne $vrope.Isto!na 'rbija je pod uticajem vazdunih masa iz isto!ne$vrope i 'ibira./ Metohiju prodiru mediteranske klime.najni3a temperaturazabilj3ena je na 'jeni!ko.peterskoj visoravni*-5H,a prosje!n tempertura usrbiji iznosi ::stepeni.9ajni3a prosje!na godinja tempertira je na 8opaonikusamo @5, stepeni,a najvia u dolini &elike i=u3ne Morave i u ju3nom4anatu*:@ stepeni.

    14.rebinsko('rbinska regija

    / ovoj regiji Jivi oko :@6.666 st.8oncentracija stanovnitva u trebinskojmezoregiji je po obodu polja u kru,dok je u srbinjskoj koncentracija ukotlinam i dolinamm.1va regija zahvaata ju3ni dio '.2rostor Trebinjsko-srbinjske regije smo je manji dio nekada%nje jednisstvene istorijskogeografske oblasti stare )ercegovine.egiju karakterie loa saobra3ajnapoveznost sa ostalim dijelovima '.2rirodno geografska obilje3ja ove regijeodraz su njene pripadnosti dvjema makromorfolokim cjelinama0=adranskoj i

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    7/68

    planinskokotlinskoj.Isto!na )ercegovin ili Trebinska mezoregija pripadajadranskoj oblasti i zoni spoljanjih inarida,dok srbinjska pripadaplaninsko.kotlinskoj oblasti i zoni unutranjih inarida.9ajstariji sedimenti naprostru isto!ne )ercegovine su trohjake starosti i zhvatju prostor oko9evesinja i >acka.=urski kre!njaci i dolomiti zahvataju dijelove na podru!ju(astve i oko Trebinja.Medjutim u prostoru trebinjske mezorgije najve%irasprostranjenost imaju kredni kre!njaci.Isto!na hercegovina se sastoji iz trirelativno diferencirane prirodne cjeline0)umina,udina i planinskogprostora.)umine pripadaju ju3nom dijelu isto!ne hercegovine.1buhvatjupodru!je 2opovog,Trebinjskog i (jubljanskog polja,podru!je ima tipi!na krakaobilje3ja,hidroloka,morfoloka i bioklimatska.udine zahvataju prostor4ile%e,4erkovi%a i dio (jubinja./ njima se nalaze prostrana polja kao to suta!ko i i9evesinjsko i planine u obodu ovih polja.'rbinjska

    mezoregija karakteri se pokrivenim krom s visokim umama./ iremprostoru rine oko 'rbinja zastupljeni su kriljci karbinske i permskestarosti,te permski pje!ari.&rijedno rudno bogastvo ove regije je mrki ugalj ubasenu Miljevine.8lima trebinjsko.srbinjse regioje je raznovrsna.izmjenjenajadranska klima zastupljena je u niskoj hercegovini,klima udina je prelaznihodlika od izmjenjene jadranske ka planinskoj2laninsku klimu im viskoki dioisto!ne )ercegovine 'rbinjse regije.&rijedno prirodno bogstvo ove regijeogleda se u hidropotencijalu rijeka rine i Trebinjice,na kojima su naprvljenehidroelektrane.u cjelini ova regija ima industrijsko-grrna obilje3ja.7astupljenesu uglavnom grane preradjiv!keindustrije*drvna,tekstilna,prehrambena.kotlinski prostori srbinjsk mezoregijesu poznti po uzgoju vo%a i to ljive i jabuke naro!ito.Takodje sve se vierazvija turizam.

    11.Vode 'rbije

    KLNOLP QRSRPLP UPVWXWYP LZ[ \[]^[ X_ YP[0 R[`[, O[\[R, U[,S\YPRSZW..\LPS` R[^[ _WSP O[ L XWYR[ R\SNSWS R[NLSWP`PY.YLSNRX`[ R[`[ S]O_ ZSRP` `PRSW S W[`_ XQPRP.LSLX`[R[`[ X_ UR\[ S XYPOP] XLVP] QR[X[O_ X[US Q_W.P[ LZS R[` X[

    `PRSXW[ \ VR_ SRP[LWR, `P YP[LS Q_W[YS, \YPPXLU[Y[ LX[^, \ LYPY[ \[]^SZW.

    [`[

    _LY O[ ][_LRPL R[` `PO QRPWSN[ `RP\ X[Y[RLS [P LZ[\[]^[. LPLX`PO LS\SOS _LY O[ ]SRL, ZSRP` S RYLSNRX`

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    8/68

    R[`.[[`P P PY, QR[VR[L O[ Y[S`P] URLP], V[ O[QPSVL_W SRP[[`WRL.KUPV WPV O[ [VPYP `PRSWP _ [RQX`PO`SX_RS QR[WYPR[LP _ _VP S _UP`P Y[ZWN`P O[\[RP R\SNSW[ZSRSL[.OY[[ QRSWP`[ _LY _ LZPO \[]^S X_ SX S ]SZ X[Y[, S qY, [S` PRY S S]P` X [XL[ XWRL[.SX _\S _ LZ_\[]^_ S\ RX`[ S _SY X[ _ _LY `P qWRPV qL`][L.]SZ_WSN[ _ LZ_ \[]^_ S\ _]_LSO[ S W[N[ `RP\ LW. POYPSLS O[S\VR[L Y[S`S XSXW[] `L _LY-SX-_LY S ]LPVP ]S`L.[` qY X[ _SY _ _LY `P [PVR.OY[ QRSWP` R[`[qY[ O[ RSL.Z LO_ R[` O[ [S` PRY. L LXWO[ P_L[ PRY[ S KQL[ PRY[ `PO[ X[ XXWO_ `P qW.[S`PRY X[ _SY _ _LY.RSWP`[ _L[ PRY[ X_ XSL, SZY,PQS S R_V[.OY[[ QRSWP`[ KQL[ PRY[ X_ R[`[ wUR SXSL.S]P` O[ LOY[ R[` _ SXWPNLPO qRUSOS.XWO[ XQO[] [PV

    S]P` S xRLPV S]P`.OYSZ[ R[` X[ _SY _ _LY S PL[ QRSQO_XSY_ xRLPV ]PR.[` [S RS] QRSQ XSY_ RLX`PV ]PR.[`[y[Q[L S NS X_ QRSWP`[ RR S QRSQO_ V[OX`P] XSY_.[\[R_ qRUSOS[\[R _ qRUSOS X[ R\S`_O_ QP QPXWL`_, Y[SNSLS SPXPUSL].OQP\LWSO[ O[\[RP _ LPLX`PO LS\SOS O[ S`P O[\[RP,`PO[ O[ LXWP R[P] Y[WR.[[`P P S`PV O[\[R L\S X[y_PZ`P O[\[RP. {R-QLSLS X[ L\S L[`PS`P ]S QRSRPLSO[\[R. P _ S] O[ USXWR S \[[L. KUPV XYPO[ [QPW[ L\YL X_|VPRX`[ PNS|.PX[UL_ VR_Q_ NSL[ Y[ZWN` O[\[R, `PO X_ XWYPR[LRP] ^_S RS QRPS\YP[ [[`WRSNL[ [L[RVSO[, XLU[Y YPP],LYPY, _\VO RSU[ S W_RS\]. ]LPVPURPOLS Y[ZWN`SO[\[R, LOY[ X_0[RQX`P, XSLX`P, [R_N`P, KYPRLSN`P SKWRX`P.

    12.%enralna 'rbija

    13.Beogradska regija5grad Beograd

    / 1&1M >;/ 7I&I '811 &; MI(I19; 'T91&9I8;.4$1>; '$ I=$(I9; :} 12'TI9;.19 =$ >(&9I >; '4I=$,9=$>1&

    I9/'TI='8I,;MI9I'T;TI&9I,T>1&I9'8I +$9T;.1&;= >; IM; &$1M;4/9/ I'T1I=/.4$1>;'8; T&=;&; 4I(; =$ +/I(= I &;79; 1'81+9;;'8; / 21)1IM; 81=I '/ I'(I I7 7;29$ I +$9T;(9$ $&12$ 8;I'T18/ I(I I7 M;($ ;7I=$ I '; 4;(8;9; 2$M; $&12I.741> T1>; '/ >;9;7I&;(I "8;2I=; I'T18;~.21(17;= 4$1>;; M17$ '$ 21'M;T;TI /M;81.M$71 I MI81 ;7M=$/.M;8121(17;= 4$1>;; =$9;819T;8T/ &I=$ &$(I8$ M1

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    9/68

    2;919'8$ 9I7I=$ I 141; 2;919'81> 4;'$9;.M$7121(17;= 4$1>;;=$ T;81=$ 819T;8T9I,21'T1 '$ 41>; 9;(;7I 9; 819T;8T/ TI2I&$9 +=$(I9$-'$M;,4;9;T; I '/M;I=$.MI8121(17;= 4$1>;;1$=$9 =$ T121>;;*4;91&141,T12+I$,8;9;$&1,=/(I91,2$T(1&1,7&$7;;,&;+;,4;9=I+;,$I9=$,;(/&I=;(9; ;&;9 I=$8$ ';&$ 9; 81=1='$ 9;(;7I 91&I 4$1>; I '$M'8I ($'9I 2(;T1 9; 81=$M =$ 'M=$'T$97$M/9..$(=$< 4$1>;; =$ '(17$9.'T;1 I'T1I='81 =$7>14$1>;;-8;(;M$>;9'8; T&=;&; 9;(;7I '$ 9; 7;&$T8/ /7&I'$9=;81=$ '$ 2/7; 21 '$I9I +I=$($ '/M;I=$ I 9;7I&; '$ '/M;I='8;>$;,T; >$; 9; 9$8IM MI=$'TIM; 2$(;7I /2(;9I9$*/9I8,;&;(;,; 1&=$ '$ '2/'T; I 7;&'&; =$9IM8$+9=;+8IM 'T$=$91&ITIM 1'=$81M.9; T1M 1'=$8/ =$ 9;'T;(;

    T&=;&; 8(;M$>;9.1 T1> MI=$'T; 2$M; '=$&$/ 21'TI$ '$2;919'8; 9I7I=;,/ +I=$M I=$(/ ;7(I8/=$M1 &; 14(I8;$(=$;.'T1'$ TI+$ 2I&$$,T/ =$ 4$1>; 2179;T 8;1 9;=&I'I I9/'TI='8I+$9T; 4I&+$ =/>1'(;&I=$.2&$ ;=$9$ '/ =1' 2I=$@.&I=$8;*T121(I&9I+; I7 :H:6,2I&;; :HB6..;9;' '/ 9;=&I'$7;'T/2(=$9$M;'I91>;9=;,411>;9=;,$($T1T$)9I8;,2$T1)$MI='8; I2$);M4$9; I9/'TI=;./'(/79$ =$(;T91'TI '/ &$1M;7&I=$9$.4$1>; IM; 2$81 56 M/7$=;*9;19I M/7$=,$T91>;

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    10/68

    VR [_].`_QL _SL `PQL[LS VRLS RYWX`[ O[ @:G km, PWPV O[ VRLS X PXLP] S [R[VPYSLP] G5@ km, }6 km XqPY[LSOP], 5@G km X RX`P], @D: km X qRUSOP] S @B km X xRLP]PRP]. X[Y[RLP] RL_ PSR_O_ X[ W[RSWPRSOL[ YP[ RYWX`[ SwWSO[. _SL ORLX`[ PU[ O[ :H km *RN_LO_S PXWRY }:}km.R[] `S]S S R[^[_, RYWX` X[ ]P[ QP[SWS _ WRS [SL[0`PLWSL[LWL_, SLRX`_ S ORLX`_.LPLX` RYWX` \_\S]O_VP\QLS [P LPLX`[ LS\SO[, QRPZRL LSX`S] QLSL] SR[`] qYP], RYP] S _LYP]. PYP] [_ \[]^[ Y _][R[L`PLSWSL[LWL `S]. Y PUXW X[ ]P[ ^[ QP[SWS L X[Y[RL_RYWX`_ S qYPLSO_. q[Y[RL RYWX` \_\S] [P P`P R[`[ _Q[ P]RX`[ VRLS[ S NSL[ V0 [P P`P R[` qY[ S _Q[ X VRPYS]KVR[U, RPY S qSX` `POS O[ [`PLP]X`S S []PVRX`S [LWRRY[, RYWX`P KVPRO[ S R[`P]_RO[ S\][_ R[` RY[ S _R[.

    qYPLSO O[ RYLS S\][_ qY[, RY[ S _LY, N[XWP X[ _ __UROO_ R *P`P P[V WP` RY[ S KQLS qR[].RPOLS \SYSS RV[ X_ PS`[ ORLX`[ PU[.SLRX`[ QLSL[ XQO_ _ R[XR[S QLSL QP YSXSLS S VRLS X_ S\][_ RLX`PV SxRLP]PRX`PV XSY. YO [P _`^_N_O[ URX`S [P PRX`PV PWR PSO[`[ P RPY, PSL[ yS`_ S RUY_ S\][_ QLSL[ [[USW SUPXLX`P-[R[VPYN`[ VRLS[, `P S QLSL[ ]SO[ *SLR*:.H5: m, ][ZLS *:.H6G m, SP`PYP *:.}@ m S qYSO *:.B6Hm.RLX`S PULS [P X[ XXWPOS _VYLP] P `RZ`S QR[[ SS] ][SW[RLX`_ `S]_. RLX` PU RYWX`[ O[ S\_\[WLPR\_[L. RYWX`PO QRSQ :@D} PXWRY, P `POS O[ D LX[^[LP.{SRSL PUX`PV [ \LNOLP YRSR. P` O[ L L`S] ][XWS]ZSRP` W[` L[`PS`P `SP][WR *SXQP [[USW S SP`PY, L L[`S]][XWS] \\S _U^[ _ `PQLP. [S`S [P RYWX`S R[` `PO[ X[_SYO_ _ RLX`P ]PR[ O[ `RW`P, O[SLS S\_\[W` O[[R[WY.wXWPRSOX`S X[ PULS [P ]P[ QP[SWS _ WRS R[VSPL0wXWR - QP_PXWRYP L X[Y[RP\Q_ RYWX`[ RYWX`P RS]PRO[ -S\][_ SO[`[ S q[ X YRL[RX`S] PXWRYS]. ]SO - R\_[LPU RLX`PV ]PR O_LP P P`PSL[ KR, X URPOLS] PXWRYS] S

    URX`S] \[[] S SXWPRSOX`S YLS] VRPYS] `P ZWP X_ {SU[LS`,qQSW S _URPYLS`.[`[ RYWX`[ QRSQO_ RLX`P] S xRLP]PRX`P]XSY_. O_[ R[`[ X_ qY *B}@ km, RY *56B km, _Q *@G} km.

    1$.+apadna 'rbija

    2o!inje plodnom ma!vanskom ravnicom na severu, nastavlja se pobrJem+era do prvih planina 2ovlena i Maljena odakle se polako di3e do planinskih

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    11/68

    lepotica Tare, 7latibora i 7latara. 2rkosan narod ovog kraja uvek se borioprotiv okupatora koji su ovaj deo 'rbije stalno okupirali, pa je ratni!ka istorijaovog dela 'rbije njegovo glavno obele3je. 'vako naselje ima svoju bogatuepsku tradiciju a geografski polo3aj i prirodnu lepotu pretvorili su u moderneturisti!ke destinacije. 2osebna odlika ovog kraja su tereni izuzetni zakanjoning.2riroda je ovde bila izuzetno dare3ljiva poklanjaju%i panjake,livade, ume, bre3uljke, planine, reke i jezera pa je ovaj kraj nadaleko poznatpo izvrsnoj kuhinji i !uvenim specijalitetima. 9adaleko su !uveni daniprutijade a lepeg kajmaka od zlatiborskog nema. >astronomska atmosferase ovde ne mo3e zamisliti bez poznate ljivovice i !uvene klekova!e.7bogneobi!nog stila gradnje ku%a, mnoga sela, kao to su 'irogojno, 8otuni%i,8remna, pretvorena su u muzeje narodne arhitekture na otvorenom.2osebna atrakcija je slikovito planinsko selo Mokra >ora, poznato po !uvenojarganskoj osmici, pruzi uskog koloseka koja je jako primamljiva posetiocima.

    9a Mokroj >ori je i !uveno selo 8remna, poznato po prorocima Tarabi%imakoji su nepogreivo" predosetili" mnoge dogaJaje.2osebna atrakcija Mokre>ore je etno selo rvengrad koji je na brdu Me%avniku izgradio poznatireditelj $mir 8usturica. 1vde se svake godine odr3ava #lmski festival8ustendorf" koji okuplja najve%a svetska imena iz sveta #lma. =o jedanfestival iz ovog kraja je nadaleko poznat a to je sabor truba!a u >u!i, kojitraje B dana i okupi oko :66.666 posetilaca.9a ovim prostorima se nalazijedno od naj3ivopisnijih podru!ja 'rbije, 1v!arsko-kablarska klisura koju7apadna Morava probija izmedju planina 1v!ar i 8ablar. (epotu ovogpodru!ja upotpunjuju i manastiri koji sa klisurom grade nerazdvojnu celinu./jugozapadnom delu 'rbije prostire se aka oblast koja je ime dobila poistoimenoj reci i po nekadanjoj srpskoj dr3avi. rugi naziv za ovaj deo 'rbijeje 'and3ak to na turskom zna!i zastava i dokaz je da se otomanska imperijau ovim krajevima zadr3ala najdu3e. Meavina tradicije pravoslavaca imuslimana je speci#!no obele3je ovog kraja. 8ao to smo naveli aka je bilacentar srednjovekovne srpske dr3ave u kojoj su srpski vladari ostavili velikokulturno nasleJe poput manastira 'opo%ani, Mileeva, 'tudenica aka senalazi u srcu inarskih planina od kojih je ve%ina via od : }66 metara, asredinjim delom oblasti dominira 2eterska visoravan. 8limatski uslovi su

    veoma nepovoljni zbog surovosti planina, zime su duge i hladne ali su ljudizato gostoljubivi i uvek %e &as do!ekati rairenih ruku.2ored planinskihlepota, ljubiteljima prirode, aka nudi od severa ka jugu, duboke klance rekakoje za sobom ostavljaju (im, Ibar i /vac, a za one najhrabrije tu jesplavarenje brzacima reke Ibar *veseli spust u julu. oline ovih reka obilujucrkvama, manastirima, ostacima srednjevekovnih zamaka kao to su Magli!,8oznik i Mileevac , kao i utvrJenjem as.umadija2oseban deo 7apadne

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    12/68

    'rbije su umadija i 2omoravlje, s pravom nazvani 3ilom kucavicom 'rbije.avnica oko toka &elike Morave je najve%a dolina u 'rbiji u kojoj le3ezanimljivi i moderni gradovi sa bogatom prolo%u i izuzetnim kulturnimnasleJem. 1vaj deo je i srce 'rbije i u istorijskom smislu jer se krajem &veka 'rpska dr3ava, pod najezdom Turaka premetala na sever.'mederevo,danas razvijen industrijski gradi%, poznat po svojoj fascinantnoj tvrJavi kojuje sagradio espot uraJ 4rankovi% i odredio je za svoju prestonicu. Mada uto vreme najve%a u $vropi, ni ona nije odolela naletima 1smanlija pa njenimpadom :DBG godine ozna!en je kraj 'rednjovekovne 'rpske dr3ave.MeJutim, ba na ovim prostorima je dr3avnost 'rbije i obnovljena, I i II srpskiustanak, po!eli su na tlu umadije, tako da su gradovi 1raac, Topola,;ranJelovac, Takovo, svojevrsni spomenici istorije po!etka srpske~ravolucije i !uvari njenog bogatog kulturnog nasleJa.2ored prirodnih lepotakojima ovaj deo obiluje, tu su i zna!ajni manastiri koje su viJeniji 'rbi gradili

    kao svoje zadu3bine i crkve neobi!ne lepote koje su posve%ivali svojimsvecima zatitnicima. 7ato se putuju%i ovim krajevima ne mogu zaobi%imanastir Manasija zadu3bina espota 'tefana (azarevi%a, koja je bilakulturni centar despotovine i izvor pisanih dela i prevoda. 7na!ajni su jo imanastir avanica, zadu3bina kneza (azara kao i manastir (jubostinja,zadu3bina njegove supruge, knjeginje Milice.9ajve%i grad umadije je8ragujevac, privredni, kulturni i univerzitetski centar, koji le3i na obali reke(epenice, u podno3ju udnika i +rnog &rha. =edno vreme je bio prestonica'rbije po izboru kneza Miloa pa je tako postao centar mlade srpske dr3ave ukojoj je zasedala skuptina i donosila va3ne dr3avne odluke.8ruevac jedanas mali gradi% na obalama zapadne i ju3ne Morave ali se ponosi svojomslavnom istorijom jer ga je knez (azar )rebeljanovi% izabrao za svojuprestonicu. / njoj je podigao sna3nu tvrJavu i dvor sa crkvom. 1datle je sasrpskim vitezovima i poao u boj na 8osovo.1vaj deo 'rbije je bogatprirodnim lepotama i lepotama koje su ljudskih ruku delo, mnoge od njih sezaista mogu videti, kao na primer esavska pe%ina koja se nalazi nedaleko odmanastira Manasije. /laz u pe%inu je bio nepristupa!an, pokriven gustimrastinjem tako da je otkrivena tek :G}@ godine. 2leni bogatim pe%inskimnakitom neviJene lepote najrazli!itijih boja i oblika i raskonim dvoranama.

    7a ljubitelje banjskog turizma, tu je jedna od najlepih banja u 'rbiji &rnja!kabanja, mesto za oputanje i u3ivanje sa brojnim kulturnim i zabavnimmanifestacijama. 1kolina banje je ureJena i ima dosta pea!kih ibiciklisti!kih staza a planina >o! u !ijem se podno3ju banja nalaziprimamljiva je za planinarenje, skijanje i pea!enje.

    1).&eopolii#ki orgniza0ija R'

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    13/68

    [Q_US` qRQX`, L[X_U[LP qRQX`, O[L O[ P Y [LWSW[W _ PXLSS [R[VPYSLS, QPR[ [[RSO[ PXL[ S [R[VPYSL[.} \S X[ _O_VPSXWPNLPO YRPQS, WNLSO[ L \QLP] SO[_ `LX`PVQP_PXWRY. OY[S VR O[ y_` S QR[XWY^ XO[SZW[ Y[SL[SLXWSW_SO [Q_US`[ qRQX`[, `P S [LP QPSWSN`P,]SLSXWRWSYLP, QRSYR[LP S _LSY[R\SW[WX`P XR[SZW[. qRQX` X[VRLSNS RYLP] VRLSP] X [Q_US`P] qRUSOP], xRLP] PRP] S[Q_US`P] RYWX`P], ][_[LWSW[WX`P] SLSOP] X [[RSOP]PXL[ S [R[VPYSL[.XW O[ G. OL_R :GG@. VPSL[ `P [Q_US`XRQX`PV LRP PXL[ S [R[VPYSL[ P_`P] q`_QZWSL[ XRQX`PVLRP _ PXLS S [R[VPYSLS.H QZWS] P`YSRLS] XQPR\_]P] \ ]SR_ PXLS S [R[VPYSLS S\ :GGB. VPSL[ QPXW O[ ][_LRPLPQRS\LW `P [LWSW[W PXL[ S [R[VPYSL[.R[] QR[S]SLRLS]QPS] QPQSX XWLPYLSZWY @6:5. VPSL[, _ [Q_USS qRQX`PO O[

    QPQSXLP _`_QLP :.5@}.GG: S.@ R[S]SLRLS R[\_WWS QPQSXQP`\_O_ S WP O[ _ [Q_USS qRQX`PO _`_QL URPO P]SLXWYD:D.HD, XWLPY BHH.@D:.RLS[ [Q_US`[ qRQX`[ X_ PR[[L[][_LRPLP QRS\LWP] VRLSP] QR[] qRUSOS, xRLPO PRS S RYWX`POS ][_[LWSW[WX`P] SLSOP] QR[] [[RSOS PXL[ S [R[VPYSL[. wO[L S R_V O[ _XQPXWY^[L U[\ QPZWPY PXLPYLS QRSLSQR\VRLSN[ ][_ LRPS] *[WLSN`S, SXWPRSOX`S, QRSRPLP-V[PVRX`S, _L`SPLLP-[`PLP]X`S, YPOLPXWRW[Z`S S R.

    PLPX_ L QPYRZSL_ XYPO[ W[RSWPRSO[ [Q_US` qRQX` S]L[XR\]O[RLP _V[ S L[QRYSL[ VRLS[. L[ X_ O`P S\_[L[ SS\P]^[L[ QRY[S L QPO[SLS] ]O[XWS] _X`[ QPOX[Y[ *W\Y.[QPY[~ `POS] X[ Y[_ XRQX`S QRPXWPRS. `Y LO_S SLOPX[W^SYSOS QPOX O[, P S\YO _ \X[UL SXWRS`W, USP PLO P`PVR RN`P NSO O[ ZSRSL XY[V B km. `_QL _SL VRLS[[Q_US`[ qRQX`[ S\LPXS P`P @:6 km, P N[V L ][_[LWSW[WX`_SLSO_ PWQ :6H6 km. `P US W[RSWPRSO [Q_US`[ qRQX`[ XQPYRZSLP] `PO_ S] US _ PUS`_ `R_V, _`_QL _SL [LS

    VRLS US PL S\LPXS XY[V B}: km. P \LNS O[ `P[SSO[LWR\_[LPXWS VRLS[ 5,} ZWP O[ RSO[W`PXW _ XYSO[W_ S O[SLP US X[ ]PVQPR[SWS X S[P].[Q_US` qRQX` S] WSQSNL PUS` RYL[W[RSWPRSO[ NSOS O[ XO[Y[RLS SP S\_[L _ QRY_ \Q-SXWP`, SXWPNLS _ QRY_ XO[Y[R-O_V. Y`Y L[PUSNL PUS` QR[XWY^PW[YO__ P`PLPXW _L_WRZ[ `P]_LS`SO[ S [`PLP]X`[SLW[VRSO[ ][_XPULP _^[LS \QLS S O_LS SO[PY

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    14/68

    [Q_US`[[RSWPRSO [Q_US`[ qRQX`[ L\S X[ S\][_ D@55 SDB:} XO[Y[RL[ V[PVRX`[ ZSRSL[ S :}:: S :G5 SXWPNL[V[PVRX`[ _SL[. K_\S] ]S SP O[SLXWY[LPV XRQX`PV [WLSN`PVQRPXWPR \QLP P RSL[, PLPXLP \YW XO[Y[RLS S SXWPNLS SPV[PQRPXWPR PXL[ S R[VPYSL[. [L SP QRPXWPR PXL[ S[R[VPYSL[ `POS X_ QR[W[LP LX[^YS qRUS O[ QR[] [OWPLX`P]XQPR\_]_ PXWP S\YL [Q_US`[ qRQX`[ SP PXLX`[ ROSL[,\R[L, PXYSL[ S [R[VPYSL[, SO[PYS PRS, XRO[YX`[`PWSL[, W[ SP RLX`PV QRS]PRO. [Q_US` qRQX` S] QPYRZSL_P @B.6B5 km@ SS P`P DG W[RSWPRSO[ PXL[ S [R[VPYSL[56 L `POPOSYS :.5@}.GG: XWLPYLS`.@[Q_US` qRQX` XQ _ VR_Q_`PLWSW[LWLS \[]^ L[] S\\ L ]PR[, ZWP O[ `R`W[RSXWS`\[]^ X L[QPYP^LS] V[PVRX`S] QPPO[]. [_WS], \ PQXWL`S R\YPO L[`[ \[]^[ LSO[ P_N_O_[ WP S S] SS L[] S\\ L

    ]PR[ *LQR. [Z`, {YORX`, _XWRSO S R. [Q_US` qRQX` O[X]O[ZW[L L `PLW`W_ YSO_ Y[S`S QRSRPLP-V[PVRX`S SR_ZWY[LP-[`PLP]X`S R[VSPLLS O[SL QLPLX`[ S XR[P\[]L[. XPUROLP-V[PVRX`P] X]SX_ PY`Y [L QPPO S] QPX[UL\LNO, O[R O[ QRPXO[O_ YSWL[ `P]_LS`SPL[ Y[\[. P X[ QRY[LXWY[LPPLPXS L ][RSSOLX`S QRY `POS ][_XPULP QPY[\LS] RSO[NLS]PSL] PXL[ S [R[WY[, QR[XSO[O_S SLRX`S QLSLX`S`P]Q[`X QPY[\_O[ XR[P[YRPQX`_ S XR[P\[]L_ ]`RPR[VSO_. SZW][V \LNO LSO[ LSWS _QPR[LS QRY `POS QPY[\_O[ [Q_US`_qRQX`_ X XR[PU`LX`S] S \QLP[YRPQX`S] QRPXWPRP]. WP]QPV[_ O[ L[PQPLP SXWS YLPXW S\\ [Q_US`[ qRQX`[ LRSO[`_ qY_ `POP] X[ Y[[ L [YRPQX`_ RSO[NL_ XPUROLS_ OLOL_LY. `[, QRPXWPR [Q_US`[ qRQX`[ QR[XWY^ XQPL_QLPLX`PV S ORLX`PV UX[L X O[L[ XWRL[, S \QL[ YRPQ[ SXR[SZ[V `L, X R_V[ XWRL[. `P [W[R]SLSXL [L QPPO _V[PQPSWSN`P] X]SX_ S] YPO` `R`W[R _ ]SRLPPQX`S]QRSS`] PL O[ QP\SWSYL, P` _ RWLS] _XPYS], LRPNSWP `P X[ S]_ YS_ S\_[LPXW S S\P]^[LPXW VRLS PL QPXWO[ S\_\[WLPL[QPYP^L.5:

    RSRPL[ PS`[ [Q_US`[ qRQX`[ X_ Y[P] XP[L[, ZWP O[ R[\_WW[L[ QRSQLPXWS R\SNSWS] QRSRPLPV[PVRX`S] O[SL] SSPYPO V[P]PRPPZ`PO [YP_SOS. V[P]PRPPZ`P] S\V[_ LQRPXWPR_ [Q_US`[ qRQX`[ X[ X]O[_O_ R\SNSWS PUSS. XO[Y[RLP]Q[RSQLPLX`P] SO[_ UR[_^`XWS W[R[LS S\VR[LS P `[LP\POX`SLXV QPXW[Q[LP X[ XQ_ZWO_ _ RYLSNRX`[ QRPXWPR[ X _YSOLS]

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    15/68

    \RYLS] S RSO[NLS] W[RX] `POS _O[LP NSLS S LOQPLSOS SP[Q_US`[ qRQX`[. WP] QRPXWPR_ S\S_ X[ X]P L[`PS`P_X]^[LS QLSL P\R, RPXR, PWOS, _NSO`, \R[L SR[UY, W[ `ROS XO[Y[RPSXWPNLS PVRLS O[YS[. R[] O_V_RYLSNRX`S QRPXWPR QR[`P UR[_^`XWPV W[R[L QR[\S _ QLSLX`PQPR_NO[ `PO[ \_\S] S LOY[S SP QPYRZSL[ [Q_US`[ qRQX`[.ijelise na D regije04anjalu!ku,obojsko-bjeljinsku,sarajevsko-zvorni!ku i trebinskosrbinjsku-regiju.

    6rugi razred

    1.Maje78nke i 9se0i

    2rema legendi ;steci su bili narod koji je dugo lutao, a onda su jednom nanekoj stijeni vidjeli orla kako drzi zmiju. Tu su se zaustavili I osnovali drzavu

    pod nazivom Tenochtitlan. ;steci su narod koji je ratnicki nastrojen. azvili sumatematiku I izvrsni su graditelji, narocito piramida. 2rinosli su bogovimazrtve, pravili asteske maske, kalendare itd.1vu civilizaciju je unistio)ernando +ortes, tako sto je donio kovceg moljaca zarazenih kugom. Maje sunaselile polusotrvo =ukaton. To je relativno miran narod, narod koji ne voliratovati. 1ni su najvjestiji u gradnji piramida. Izgradili su ih preko :66666.2oznata piramida je +hichen Itza0 |$l kastillo|. +ivilizacija Inka - sunce sunaselili prostor drzave 2eru. >lavni grad ove drzave je +usco. 9alazi se na5@66 metara nadmorske visine*|pupak svijeta|. =edno od dostignuca Inka jeto sto su oni tvorci obavjestajne sluzbe, prenosenje poste po utabanim

    stazama. Inke su osnovale drustvo prema principu svakome prema potrebi Isvakome prema radu. &rsili su razmjenu roba na principu utrosenogvremena. Inke su izgradile I visece mostove od uzadi. :B5@. god.

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    16/68

    monarhija,u kojem je vlast u rukama !ivjeka,mo3e biti rpublikau kojem suvrhovni organi narodna skuptina i predsjednik dr3ave...

    3.'rukure sanovniva

    'truktura stanovnitv podrazumijev raspodjelu st. 2rema odredjenimkarakteristikama0polu,starosti,vjeri,rasi...2olna struktura zavisi od nataliteta imortalitet./ naem stanovnitvu radja se prosje!no :6}-:6 mukaraca na:66 3ena,ali je smrtnost muke dijece ve%a.2olni sastav st. 'e mijenja ui poduticajem migracija.&e%i udio mukarac u ;ustraliji i 9ovom 7elenaduobja%njava se ve%om imigracijom mukaraca.'a staro%u se objanjavasmrtnost oba pola ali je ve%i 3ivotni vijek kod 3ena.'matra se da su uzroci tepojave obavljanje te3ih poslov,!e%a pojva alkoholizm,puenja..

    'tarosna struktura-uti!e na reproduktivnu i radnu sposobnost./ prvom

    slu!aju se dijeli na tri pokoljennja0dijeca*do :} god,roditelji*:B-DGidjedovi*preko B6./ drugom slu!ju se dijeli n tri grupe0mladoizdra%vano*do:},radno sposobno*od :}-}Bi staro stanovnitvo*preko }B.

    asna struktura0asna struktura podrazumijeva sastav stanovnistva premarasnim obiljezjima, medju kojima su najvaznija boja koze, kose, ociju, i obliklobanje, nosa i neki sastojci krvi.Tri osnovne rase0evropeidna*bijela,mongoloidna *zuta,negroidna *crna.1statak otpada na mjesancekoji su nastali ukrstanjem rasa.Mestici- mjesanci mongoloidne *indijanske ibijele rase. Mulati- mjesanci bijele i crne rase.7ambosi- mjesanci crne i

    mongoloidne *indijanske rase.

    tni!ka struktura stanovnitva podrazumjeva udio pojedinih naroda, etni!kihgrupa u sastavu stanovnitva odreJene optine, grada, dr3ave ili kontinenta.$tni!ka grupa *od gr!kog, ethnos, "narod~ je kultura ili podkultura !ijipripadnici se jasno razlikuju od ostalih ljudi prema odreJenimkarakteristikama baziranim na rasnim, nacionalnim, jezi!kim ili vjerskimizvorima. $tni!ke grupe dijele zajedni!ko porijeklo u kontinuitetu vremena tj.dijele istoriju i budu%nost jednog naroda. 1vo se posti3e kroz generacijskopredavanje i prenoenje zajedni!kog jezika, institucija, vrijednosti i tradicija

    te osje%aja pripadnosti.

    anas u svijetu postoji mnogo etni!kih zajednica. 'vaki narod te3i da budeetni!ki !ist. $tni!ke karakteristike, kao sto su jezik, vjera, obi!aji, kultura,povezuju jedan narod ali ga i razdvajaju od drugih naroda. Tako nastajurazlike medju narodima a one dovode do konEikata, time i do ratova.>rupisanje medju narodima po etni!kim karakteristikama ima svoje

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    17/68

    prednosti, ali i nedostatke.'vaka nacija ima svoju tradiciju koju 3elisacuvati.MeJutim, dananje !ovjecanstvo te3i integraciji, povezivanju svihnaroda, kao i brisanju etni!kih granica u cilju postizanja trajnog mira usvijetu. To bi znacilo pobjedu solidarnosti i tolerancije. u cijelom svijetu. /svijetu ima veliki broj naroda, oko @666 a njih @66 ima preko milionpripadnika, seminarski rad %e se bazirati samo na etni!ke grupe u 4osni i)ercegovini.

    eligijska struktura stanovnitva

    2ojam religija preuzet je u europske jezike iz latinskog jezika. 2rvi oblicireligije javljaju se jo u prvobitnoj ljudskoj zajednici kao posljedica !ovjekovogshva%anja da se mnoge stvari u prirodi dogaJaju i bez njegove volje i da onna te pojave ne mo3e utjecati niti ih kontrolisati. Takve pojave su npr. sue,poplave, munje, gromovi i sli!no. Tako je !ovjek saznao o postojanju viih

    sila, te su u njegovom umu nastali prvi oblici "bogova~ koji su simboliziralijedinstvene mo%i koje vladaju !ovjekovim postojanjem. ?ovjek je nastojaoove vie sile umilostiviti molitvama i 3rtvovanjem.

    eligija je i pokuaj da se objasni porijeklo ne!ega to je neobjanjivo naprirodan na!in, zatim pokuaj da se doku!i porijeklo i svrha ljudskog 3ivota isvijeta. 7a religiju su bitna dva vjerovanja0 vjera u posmrtni 3ivot i vjera uboga. 2ostoje dvije vrste religija0 politeisti!ke religije i monoteisti!ke religije.7a politeisti!ke religije karakteristi!no je vjerovanje u vie bogova, razli!itabo3anstva koja vladaju razli!itim dijelovima prirode i ljudskog djelovanja.

    2oliteizam je karakteristi!an za stare, poganske religije. 2oliteisti!ke religijesu vie ritualne i obredne nego teorijske, no !esto se sporije ire odmonoteisti!kih religija. 9ajzna!ajnije stare religije su bile politeisti!ke*egipatska, gr!ka, rimska, nordijska. >otovo svi narodi $urope su prijeprimanja kr%anstva bili politeisti. Iako su politeisti!ke religije po nastankustarije od monoteisti!kih, danas su gotovo i!ezle *izuzetak su plemenskereligije.

    ".Rusija

    _XSO X[ L \Q_ VRLSNS X *P X[Y[R QR[] O_V_0 PRY[Z`P],SLX`P], XWPLSOP], y[WPLSOP], ySWYLSOP], P^X`P], [PR_XSOP] S`ROSLP]. _X` [`X`Y SSLVRX` PUXW X[ VRLSNS S XySWYLSOP] S P^X`P]. O_V_ X[ VRLSNS X *P \Q QR[] SXWP`_0U\SOP]a, R_\SOP], _LP] X[WSOP]b, \[RU[OLP], \XWLP],SLP], PLVPSOP], q[Y[RLP] PR[OP] S QLP] *]PRX` VRLS. SXWP`_ X[ VRLSNS X q *]PRX` VRLS._XSO S] R\_[L_ PU_

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    18/68

    _V_ YSZ[ P 5.666 km _ q[Y[RLPV [[LPV S SPV P`[L, `P S_ WSN`PV ]PR, \PYX`PV ]PR S QXSOX`PV O[\[R.5 R[LPYP]PR[, [P ]PR[, RX`P ]PR[, yQW[YX`P ]PR[, wXWPNLPXSUSRX`P ]PR[,_`PWX`P ]PR[, [RSLVPYP ]PR[, PWX`P ]PR[ S QLX`P ]PR[ X_SYSNL ]PR q[Y[RLPV [[LPV S SPV P`[L. OY[ PXWRY SRSQ[\S _XSO[ X_ PY K[]^, K[]^ R[ PXS, q[Y[RLK[]^, PYPXSUSRX` PXWRY, RLV[, _RSX` PXWRY S qSL.SP][PY PXWRY *O[LP QPX[_O[ _XSO, R_VP q X_ _^[L X]P5 km, PXWRYP _LZSR O[ _^[LP P`P @6 km P OQLX`PV PXWRYP`SP.

    [WL[XW VPSL L`PL QRPQXWS `P]_LS\] R_X` [`PLP]SO X[QRSUSS [`PLP]SO] XR[[ R\YSO[LS \[]^ XPUPLPVWRSZW. LX PL S] YSXP`_ XWPQ_ RXW - *_ @66D ,@ @66B},D @66} H,@ @66 H,B @66H B,@ VPSZ[ S R[WSYLP YSXP`_SLSO_ *P`P H,H. wQ`, S LX X_ _ _XSOS _PN^SYS PXWS XWRPV,`P]_LSXWSN`PV XSXW[]. LZ_ XS`_ [`PLP]SO[ O[ _WS S UR\QRSYWS\SO L[`S _LPXLSOS RYLS QR[_\[ QPN[W`P][Y[[X[WS. S O[ QR[_\[ L[`PSSL QR[_\[WLS` QPY[\L XWZP] QPSWSN`P] [SWP] *PSVRXS. QPX[[ YR[][ L[`S X_WO`_LS USS QRSXS^[LS PR[S X[ `PLWRP[ L XYPOS] URS`], L[`S X_ S \WYPR[LS SS X_ []SVRSRS. [S`S `PL[RLS S ^[P]SLSRO_ R_X`P] QRSYR[P], RY LOY^_O[ ][R[ \ QPXWS[]PV S XR[[V QR[_\[WLSZWY.LX X[ R_X` [`PLP]SO _VYLP]

    W[][^S L Y[] XW_UPYS]0 S\YP\_ [L[RV[LW *LW[ S \[]LPV QSLS XSRPYSL S RXW_PO P]PO QPWRPZS. RSSPLL XPYO[WX`][W_RVSO S X P] QPY[\L QRPS\YP ]ZSL, _WP]PUS SYSPL QR[SY^YO_ \Y^_O_S YSXP`S] RSL] `PO[ XQR[NYO__YP\ O[WSLSOS S `YSW[WLSOS SLPXWRLS QRPS\YP. LPV[ URS`[QR[PRSO[LWSX[ X_ X[ L XR_ X \QLS] `P]QLSO] SS[LSRL_ QRPS\YP_ XWRLS QRPS\YP *SLP]R`[.RPQXWXPYO[WX`PV [LWRLPV QLSR PY[ O[ S P QR[Y[S`[L[RYLPW[[ _ R\YPO_ QPO[SLS R[VSO. OYSZ[ XWRLS SLY[XWSSO SLOURS QRSYR[LS RXW S]O_ PX`Y S [W[RU_RV. \S`[ _QRPX[NLP] PPW`_ XWLPYLS` QR[XWPLS[ S QRPYSLSO X_ S P [X[WQ_W.

    qPURO

    [S`[ _^[LPXWS S N[XWP X_RPYS `S]WX`S _XPYS Y[P] X_ _WSSX_ L R\YPO WRLXQPRWL[ SLRXWR_`W_R[ _ _XSOS. QR[YP\_ RPU[, S

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    19/68

    Q_WLS` OPZ _Y[` P]SLLWL_ _PV_ S] [[\LS. [[\LSN` ]R[S] H.666 km QR_V _ OYLPO _QPWR[US S }5.666 km SL_XWRSOX`S QR_V.[P [[\LS[ _ _`_QLP] QR[YP\_ RPU[ O[ H5,@, Q_WLS` D6,G. _XSOS X[ L\S S LO_ XY[WX` [[\LSN` QR_V, G.@HG km _VRLXXSUSRX` [[\LS `PO QPY[\_O[ PX`Y_ S SYPXWP` L SP]P`[L_.w`P O[ Q_WL SLRXWR_`W_R _ QRSSNLP PZ[] XW_, U[\XYR[][LS _WP-Q_W[Y, Q_WLS QR[YP\ O[ _ _XQPL_. _WP]PUS O[ LX __XSOS XY[ ][ XWW_XLS XS]UP, QPX[ULP _ Y[S`S] VRPYS] ZWPPYPS P Y[S`S V_YS S O[L[ P LOY[S XWPQ X]RWLPXWS _R_]X`S] XPUROLS] L[XR[] _ YRPQS.\_ZLS QR[YP\ O[ _XWLP] QPRXW_ Q S] P]SLLWL_ _PV_ _ Q_WLSN`P] QR[YP\_ LR[SO] Y[S] P :.B66 km. OY[[ YSPLX`[ `P]QLSO[ X_[RPPW, \WS] q [ROLX, _`PYP S RXR.

    $.'96

    qO[S[L[ ][RSN`[ RY[ *X`R[LP q, [LV. /nited 'tates of;merica */'; QPL[` `RW`P qO[S[L[ RY[, [LV. /nited 'tates*/' SS X]P ][RS` X_ [[RL _XWYL R[Q_US` `PO_ NSLSQ[[X[W RY S O[L [[RLS P`R_V. RY X[ _VYLP]QRPXWSR[ _ [LWRLP] [_ q[Y[RL[ ][RS`[.

    qO[S[L[ ][RSN`[ RY[ X_ QPYRZSLP] N[WYRW LOY[ RY LXY[W_, L`PL _XSO[, L[ S SL[ X _`_QLP] QPYRZSLP] P G.}5:.D:Hkm. q PY`P PVRP]LP] W[RSWPRSOP], V[PVRSO qO[S[LS ][RSN`S

    RY _ Y[S`PO ][RS YRSR P O[LPV QPR_NO P R_VPV. LSLX`SLS QNS S qW[LPYSW[ QLSL[ X_ Y VYL QLSLX` ]XSY LW[RSWPRSOS qO[S[LS RY. qW[LPYSW[ QLSL[ X_ YSZ[ S L\[X[ L \Q_, P` X[ LSS QNS L\[ L SXWP`_ \[]^[.

    [PPVSO S R[^[

    wXWPNLP P SXSXSQSO, LOY[[ R[`[ _ q[Y[RLPO ][RSS, WP O[

    _VYLP] Z_]PYSWP. QNS [[ PYP QPR_NO[ _ SXWPNL[ SXR[P\QL[ qO[S[L[ ][RSN`[ RY[, S`P X[ O_L[ RY["N[XWP X]WRO_ QPX[ULP] R[VSOP] QRY[LXWY[LP \UPV `_W_RLS R\PV.KQLP P SXSXSQSO X_ \QL[ qO[S[L[ ][RSN`[ RY[.w\][_ SXSXSQSO S qW[LPYSWS QLSL L\S X[ [S` RYLS*q *[SL SY^[V \Q P` X[ SPP`[LX`[ qO[S[L[][RSN`[ RY[ L\[ \QLP P qW[LPYSWS QLSL. [`

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    20/68

    RY ^X` X[ X]WR R`WSN`P] \[]^P], P` X_ YOS _ WRPQX`PO\PLS.

    qO[S[L[ ][RSN`[ RY[ S]O_ _V_ VRLS_ X LP] S[`XS`P]. RLS X LP] O[ _V H.HG5 km, X [`XS`P] 5.5@}km. q S]O_ N` :G.G@D km YP[LS VRLS.

    P[

    O_ S LO\LNOLSO R[` _ q O[ SXSXSQS _ [LWRLP] SO_VPSXWPNLP] [_ q. _VN` O[ 5 H `], P S\YPR [L[ QRSWP`[R[`[ SX_RS O[ _VN` B G}G `]. SXSXSQS O[ LO_ R[` q[Y[RL[][RS`[, X SX_RSO[] O[ N[WYRW QP _SLS _ XY[W_, QPX[ S,]\PL S LV[`OLV. PYRZSL XSY SXSXSQSO S\LPXS P`[email protected] `]. R_V[ YLSO[ R[`[ X_ SP RL[, `PO O[ NSLS Y[SL_VRLS[ X [`XS`P], PPRP, OP S [L[XS. Y[S O[\[R X_PR[ O[\[RP, SNSV[L, O_RPL.

    ).'anovnivo evrope

    $vropa zauzima , svjetskog kopna i oko :5 st.svijeta./ antropolokompogledu ve%ina stanovnika evrope pripada evropoidnoj rasi./ eni!kom ijezi!kom pogelu pripada indoevropskoj grupi naroda.Ti narodi se dijeli u trivelike grupe0;?@AX_ LOURPOLSO [WLP-SLVYSXWSN` VR_Q _ YRPQS.

    X[^YO_ SXWPNL_, O_VPSXWPNL_ S XR[_ YRPQ_ S XO[Y[RL_ S XR[_\SO_. qPY[LS VPYPR[ XPY[LX`S] O[\SS] `POS QRSQO_SLP[YRPQX`PO QPRPSS O[\S` S SO[[, _ R\SNSWPO ]O[RS, QPO[SL[`_W_RL[ PXPUSL[ S SXWPRSOX`[ PVO[. QPN[W` }. YSO[` ZSR[ X[ SLX[^YO_ QRPXWPR[ SXWPNL[ S XR[[ YRPQ[ S O_VPSXWPNL[ YRPQ[.:wXWPNLS qPY[LS X_ LX[SS qSUSR@ S XR[_ \SO_.5 R[L_WLPQPPYSL W[RSWPRSO[ YRPQ[ O[ LX[^[L XPY[LX`P] VPYPRLP]\O[LSP],D P` XY`S XPY[LX`S LRP S] []SVRLW[ L R_VS]`PLWSL[LWS].LZS XPY[LX`S LRPS X_ QPO[^[LS L KQL[

    qPY[L[ *QRY[LXWY[LP P^S, qPYS S [XS, wXWPNL[ qPY[L[*QRY[LXWY[LP O[PR_XS, _XS S `ROSLS S _L[ qPY[L[*QRY[LXWY[LP PZS, _VRS, `[PLS, qPY[LS, qRUS, RYWS SxRLPVPRS,B P` X[ QPL[` KQLS S wXWPNLS qPY[LS `P]USLPYLS_ O[SLXWY[L_ VR_Q_ QP\LW_ `P qO[Y[RLS qPY[LS. qYR[][LS qPY[LSX_ \LWLP V[L[WX`S S `_W_RLP R\LPYRXLSOS, S PLPXS S\][_ S N` S _L_WR QPO[SLS [WLSN`S VR_Q X_ R\SNSWS, QPN[Y P

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    21/68

    PX[O QPY[\LPXWS P \O[LSN`PV PX[ L[QRSOW[^XWY..&er!ani!ine oko @B stanovnitva kontinenta.9asljavaju sjevernu,zapadnu icentralnu $vropu.ijele se na dvijepodgrupe07apadnu*9ijemci,;ustrijanci,(uksembur3ani,(oren3ni,;lzaniisjevernu*vedjani,anci,9orve3ani..Medju germanskim narodim po brojnosti,ekonomskoj snazi isti!u se 9ijemci i $nglezi.Ro!ani!ine @5 stanovnitv$vrope.9aseljavaju uglvnom ju3nu,jugozapadnu i jugoisto!nu $vropu.Tuspadaju Italijani,rci,;lbanci,;rmeni i 4aski./ralsk porodica naroda dijeli se na trigrupe0r!ke,zatim &izantije,pravoslavne religije i %irili!nog pisma.

    -.'anovnivo i zone 0iviliza0ije 9zije

    snovna karakteristika ;zije je njena mnogoljudnost.u njoj 3ivi preko 5milijarde stanovnika.>ustina naseljenosti je H5 st n [email protected] najpovoljnijiuslovi su u unutranjosti i n sjeveru kontinenta.9ajve%u gustinu imajuhinduisti!ka nizija,isto!ne obale Indije,ju3ni dio 8ine,doline vlikih kineskihrijeka...2rosje%ni prirodni prirataj stnovnitva u ;ziji je : promila.9jihovo

    stanovnitvo je voma mlado,ali je obrazovna struktura stanovnitvanepovoljna,jo uvijek je 55 azijskog stanovnitva nepismenio.;zijsko st. Imai vrlo slo3enu rasnu strukturu.1ko @A5 stn.pripada 3utoj rasi,dok druga pobrojnosti je bijela rasa koja naseljava ju3nu i jugozapadnu ;ziju.$tni!k ijezi!ka struktura je veoma slo3ena./ ;ziji se govori mnogo jezok koje sesvrstavaju u nekoliko grupa0indoevropska,kavkavska,uralsk,mon-kmerska..Takodje u ;ziji su se razvijale mnoge civilizcije od kojih sunajpozntije indijska i kineska.

    .*rivredno rzvijeni i nerazvijeni regioni u svijeu

    'tepen ekonomske razvijenosti dr3ava je razli!iti i te razlike se sve vieprodubljuju.Imamo klasi#kaciju zemalaj u svijetu na ri velike grupe.2rvauklju!uje ekonomski razvijene zemlje*zemlje$/,';,=apan,8anada,;ustralija,..,drugu grupu !ine zemlje u tranziciji,a tosu zemlje isto!ne i srednje $vrope,dok trecu grupu !ine nerazvijenezemlje.$konomski razvijene zemlje imamju centralnu ulogu u sv.politici i

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    22/68

    privredi.&ode%u ulogu im velika sedmorka grup &(-./ grupu ekonomskirazvijenih zemlaja spdaju jo i 9ovi 7elan i nekoliko zemalja sa blistog istoka-8uvj,8atar,Izrael.'rednj razvijene zemlje-u te zemlje spadaju ve3ina zemljalatinske ;merike i zemlj isto!ne i jugoisto!ne $vrope.ok neke zemlje nadalekom istoku se zbog ubrzanog razboj nazivaju ;zijskitigrovi*=apan,Tajvn,=u3n 8oreja,9edovoljno razvijeen zemlje raspola3u velikimprirodnim resursim a i velikom radnom snagom.1ne se ipak sporo razvijajuzbog nedostatk kapitala,znajnja i organizcije rada./ ove zemlje spada ve%inaafri!kih zemalja i odredjene zemlje ;zije.

    .'anovnivo 9usralije

    [SL _XWRSOL X_ QPWP]S [YRPQX`S PX[^[LS` S\ :H. S :G.Y[`, QPX[ULP RSWL S wR._XWRSOX`S XWRPX[[,UPRSSL S XWRY^L PR[XPYPV ]PR[_\, QR[] QPQSX_ S\ @66:. USP

    O[ D:6.665 *@,@ _`_QL[ QPQ_SO[, ZWP O[ \LNOLP QPY[[ _ PLPX_L :G}, ` S O[ USP ::B.GB5.;borid3ini jest skupni naziv zadomoroda!ka plemena ;ustralije. 8orijen ove rije!i je ab origine to zna!i odpo!etka *prebivati na jednom mjestu od pamtivijeka, dola je iz latinskog.=edno neidenti#cirano pleme sa apeninskog poluotoka prvo je dobilo ime;borigines. 8asnije se rije! internacionalizira, ozna!ava prastanovnika nekezemlje ili kontinenta. anas je to uobi!ajeni naziv za australske domoroce,meJu koje se ponekad ubrajaju i Tasmanci, odnosno ;borid3ini Torresovihotoka.omoroci ;ustralije naseljavaju svoj kontinent najmanje D6,666

    godina. 2rema miljenjima znanstvenika na kontinent su se naselili jo uvrijeme posljednjeg (edenog doba. Tada su veliki otoci 9ova >vineja i 4orneobili ve%i nego danas, a morski prolaz izmeJu njih i ;ustralije mnogo u3i.'umnja se da su preci dananjih australskih domorodaca u ;ustraliju doli iztih podru!ja. 2remda dananji 2apuanci i susjedni Melanezijci imaju crnu putpoput ;ustralaca, #zi!ke razlike su ipak o!ite, i na prvi pogled lako ih jerazlikovati. Tipovi kulture su takoJer razli!iti, no oni mogu nastati uslijedrazli!itih klimatsko-geografskih uslova. =ezi!no se ;ustralci danas klasi#cirajuu porodicu ;ustralian.;borid3inskim jezicima danas govori oko B6 666 ljudi*6.@B od ukupnog stanovnitva ;ustralije, a najrasprostranjeniji su zapadni

    pustinjski * D66 i arrernte *B B66.omoroci se bave lovom i sakupljanjem.8oplje i bumerang bili su njihovo glavno oru3je. 1balni domoroci sakupljali sumekuce, kao koljke i rakove. / pustinjskim predjelima hvatali su 3ivotinje,ptice i razne reptile. 'va lovina koju je lovac uhvatio dijelila se sa !itavomgrupom. )rana se pripremala nad otvorenom vatrom. 'akupljanje bilja isjemenja takoJer je bilo zna!ajno. 2oput kalifornijskih plemena, i ;boriJini suznali mljevenjem nekog sjemenja proizvesti brano. 9eki logori ovih

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    23/68

    domorodaca znali su imati }-:6 osoba, a bilo ih je !ak do D66. 9jihove kolibeod kore drveta poznate su pod imenom gunah. 8oli!ina hrane bez sumnjeje utjecala na veli!inu logora. 'vaki dan !lanovi bande odlaze iz logora upotragu za hranom, da bi se zatim vra!ali natrag i dijelili je sa ostalim!lanovima. >lavna sve!anost poznata je pod imenom corroboree, a glazbaladidgeridoo, tapi%i za udaranje i zve!ke. &jerovali su i u reinkarnaciju. 9akonsmrti dua se ponovno vra%a na zemlju u obliku neke 3ivotinje.

    14.*olii#ka kara svijea od 1"1 do danas

    2oliti!ka karta svijeta se usitnjava./ vrijeme 4erlinskog kongresa kada je u'ribiji i +rnoj >ori priznata nezvisnost u svijetu j bilo ukupno @H dr3vava dokih je @66 godine bilo :G5.2eriod od :GDB-:GHG bio je period hladnog rataizmedju ''-; I ';,odnosno izmedju vraavskog i nato pakta.2eriodposlije :GHG bio je period nametanj novog svjetskog poretka" na !elu sa

    ';.4ive socijalisti!ke zemlje odrekle su se komunisti!kog re3ima iproklamovle uvodjenje dmokratije.9jema!ka j :GG6 ponovo bilaujedinjena.7atim raspala se jugoslavija te je od nje nastalo Bdr3av,?ehoslov!ka se podijelila,'jeverni i =u3ni =emen se ujednili.../nutarsvjetskog sistema neprekidno se sudaraju dvije tze3nje.=edna jeuniverzalisti!k bazirana na globalizaciji i hegemoniji zemalja,a drugapartikularisti!ka bazirana na odbrani posebnosti kulturno politi!kihentiteta.Medjunarodno integrisanje i povezivanje je jedna od karakteristikasv.poretka.'ad to postaje globalni proces koji te3i povezivanju svih

    dijelova.anas je na snazi samo jedan pakt 9ato pakt,koji je osnovan:GDG,sa sjeditem u 4riselu,tad je imao :@ !lnica a sad ima :G.&eliki zn!aj zo!uvnje mira imaju orgnizacije kao to su01$4',1;'..1rganizacijaujedninjenih nacija*1/9 zadobija sve ve%u ulogu u sv.poretku,on je nastalan krju drugog sv.rata sa ciljem da zatiti mir to i !ini danas.

    11.Ckono!sko(geogra/sske odlike 9/rike

    +bog prirodniD odlika 9/rika raspola:e sa sa!o )Eobradivogze!ljia7a #ak )" poso koninea pripada suvi! prosori!a.&lavnoprirodno bogasvo su rudne sirovine.o se prvensveno odnosi nako!plks sariD gro!adniD planina uju:noj 9/riv0i7zi! na rubnopodru#je +irske koline e na dijelove iso#niD alanskiDplanina.a/rika raspola:e ogro!ni! zaliDa!azlaza7dija!anaa7Dro!7gvo:dja...*rivreda a/rike i danas jeuglavno! oslonjena n prirodna bogasv koja se neplnski ili ne!ili0eeksploaisu., privrednoj srukuri 9/rike njva:nije djelanosi su

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    24/68

    poljoprivreda i rudarsvo7dok je indusrija slabo razvijena, 9/ri#kojpoljopriveredi se razlikuju dv sise!a privredjivanja7a o suradi0ionlni i ko!er0ijlni.Tradi0ionalni preovladava u ze!lja!ropske 9/rike i o je zapravo pri!iivna !oi#kaze!ljoradnjal..o!er0ijlna poljoprivreda pod ui0aje! evropskiDkolonijalniD ze!aalja7do:ivljav salni napredak7pogoovo razvoje!plana:a #iji su vlasni0i veino! evropljani.9ao je najva:nijaizvozna kulura u 9R8%878 F9JV8GC 'C &9J8 , +apadnoj9/ri0i.'o#arsvo je znano slabije razvijeno7dok! rudarsvo ovdjei!a dugu radi0iju i goovo svuda je razvijeno.Fajve#i urbanoindusrijski regioni u 9/ri0i su 0enralni ransval(Viversrand kojii!a veliki zna#aj.Fajvei 0enri su

    JoDanesburg7Veringing7&er!inson u koji!a je skon0enrisanare#ina indusrijske i rudarse proizvodnje u junoa/ri#koj republi0i.

    12.*lanovi(karograja(nis! nala

    13.*odjela kara pre!a raz!jerui sadr:aju

    2M ';7;=/ '&$ 8;T$ '$ I=$($ 9; 12'T$>$1>;$1>;;=$9IM14=$8TIM;.741> T1>; =$ 9; 9=IM; 2$'T;&(=$9$(=$$T;+I=;,9;'$(=;T$M;T'8$ 8;T$ '/ 21 ;7;=/;791&'9I=$ ,9=I)1& 1'91&9I ';7;= M17$ ; +I9I ';M1 =$9 21=;&;

    81=; =$ I1 ';7;=; 12'T$>1>;$1>;$1>;

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    25/68

    severu i na jugu. >lavni planinski lanac su ;lpi, a najvii vrh je $lbrus u usiji*B.}56 m. &elike reke u sredinjem delu su va3ni plovni putevi.

    $vropa uglavnom ima umerenu klimu i ravnomerno rasporeJena !etirigodinja doba. Tri glavne klime su sredozemna na jugu, okeanska na zapadu iseveru, i kontinentalna u sredinjem i isto!nom delu. 1sim toga, zapadni iseverni deo kontinenta greje >olfska struja.

    >ranice

    ugo se raspravlja o preciznom mestu granica $vrope. $vropa, u stvari, nijepravi |kontinent|, ve% predstavlja deo $vroazije, pa zato nije lako ozna!iti

    gde ta!no prestaje $vropa a gde po!inje ;zija. ' druge strane, granice$vrope !esto su diktirane granicama kultura, ekonomije, i politike, usled !egadanas postoji nekoliko |$vropa| koje, ujedno, ozna!avaju razli!ite stvari.

    'matra se da je planinski venac /ral zajedno sa rekom /ral, prirodna, isto!nagranica $vrope. 1stale granice $vrope !ine0 na severu - 'everno more, najugu - Mediteransko more, a na zapadu - ;tlantski okean. =ugoisto!nu granicu$vrope !ine planine izmeJu 8aspijskog i 'redozemnog mora.

    egije

    egioni $vrope

    $vropa se tradicionalno deli na pet geografsko-kulturnih podru!ja0

    4alkan

    Isto!na $vropa

    'kandinavija

    'rednja $vropa

    7apadna $vropa

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    26/68

    eljef

    Topogra#ja $vrope.

    1d svih kontinenata $vropa je najrazuJeniji kontinent. 1na sama je jednoveliko poluostrvo. 2osmatramo li nju kao kontinent onda na tom poluostrvu*kontinentu, na poluostrva i ostrva otpada @H njene celokupne povrine.2osmatrano iz drugog ugla oko }@ evropskog prostora nalazi se blizu mora,a samo za 5H toga prostora moglo bi se konstatovati da je udaljeno odmora.

    a!lanjenost reljefa

    9a razuJenost $vrope velikog uticaja ima ra!lanjenost njenog reljefa.&ertikalna ra!lanjenost reljefa $vrope nije toliko izrazita u odnosu na drugekontinente koliko je to horizontalna ra!lanjenost.

    1bale $vrope duge su D:.666 km *po nekim autorima 5H.666 km, alismatramo ta!nijim prvu cifru. 'a tom du3inom obale $vropa je najrazuJeniji

    kontinent *na :.666 km povrine $vrope dolazi D,: km obale. /poredi li seto sa drugim kontinentima taj koe#cijent je najve%i *kod 'ev. ;merike je 5,:km, =u3ne ;merike :,} km, ;zije :, km i ;frike :,: km obale na :.666 km.2ojedini delovi obala $vrope *po prora!unu nema!kog geografa 1. )en!elapo razuJenosti su daleko ve%i0 norveka obala @6, dalmatinska obala :6,gr!ka obala } panska obala B. 8arta izotela *krive zatvorene linije kojepokazuje jednaku udaljenost od obalne crte pokazuje da u 7apadnoj i'rednjoj $vropi nijedna ta!ka u unutranjosti kontinenta nije udaljena vie odB66 km, dok je u Isto!noj $vropi ova udaljenost :.@66 km.

    (ingvisti!ka mapa $vrope

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    27/68

    ;tlantska fasada nalazi se u zapadnoj $vropi. 9a severozapadu ;tlantikzapljuskuje obale 9orveke. elovi ;tlantskog okeana su 'everno more i4alti!ko more. 'everno bi se moglo nazvati i ivi!nim, a 4alti!ko unutranjim

    morem. o 4alti!kog mora se sti3e kroz tri prolaza *moreuza0 'kagerak,8ategat i 'und. 4alti!ko more se ra!va u tri zaliva0 4otni!ki zaliv *vedska-

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    28/68

    ;rktiku *ovo more je izgleda najhladnije more na severnoj hemisferi, amogu%e i na 7emlji. 8ada ne bi postojala na ovom mestu 9ova 7emlja,ledene bi sante iz dananjeg 8arskog mora prodirale prema zapadu i plovileslobodno prema severnim obalama 9orveke. 9i Murmansk *!esto uziman zaprimer ni 9arvik, ni )amerfest ni (ofotska ostrva, ne bi osetili blagotvorniuticaj >olfske struje. 1va bi evropska fasada bila prva polarna *arkti!kaoblast.

    Mediteranska fasada *pogled na >ibraltar

    Mediteranska fasada je tre%e pro!elje $vrope. To je Mediteran, to je more usred kopna, to je 'redozemlje. 1vo more je nastalo u sinklinali Tetis. Tetis jekolevka svih mlaJih ven!anih planina $vrope. Tu se, od !etiri ve%a poluostrva

    $vrope, nalaze tri0 2irinejsko *Iberijsko, ;peninsko i 4alkansko poluostrvo.1na pribli3uju $vropu ;frici odnosno ;ziji. 1va poluostrva podelila su'redozemno more, na zapadni i isto!ni deo *uzro!nici podele su ;peninskopoluostrvo i ostrvo 'icilija, potom na niz manjih mora, kao to su0 (igurskomore *zaliv, Tirensko, =onsko, =adransko, $gejsko, (evantsko, Mramorno,+rno i ;zovsko more *koji svi zajedno !ine jedinstvenu akvatoriju. 2omeranjau 7emljinoj kori tokom tercijara uticala su i na morfoloku raznolikost kodovih mora, jer svako ima posebnu karakteristiku morskog dna i obalnogpodru!ja. / osnovi su tu dva tipa obale0 prve, stenovite, razuJene i visoke idruge peskovite i niske. 'tvoren je niz tipova obala0 tektonska obala *npr.

    gr!ka, eroziona *npr. jadranska, akumulativna *npr. jadransko-italijanskaitd. 1d >ibraltara do najisto!nije ta!ke ovog akvatorija je B.6@6 km, netomanje od du3ine ;tlantskog pro!elja. Mestimi!no se Mediteran duboko|uvukao| u kopno npr. kod +rnog i ;zovskog mora, potom kod =adrana, svedo Trsta.

    1d reljefnih oblika nema fjordova ni estuara ve% se javljaju akumulativnedelte i brojne uvale kao i klifovi. 8od dalmatinske obale brojne su uvale i

    kanali, kod francuske obale, njen isto!ni deo smena klifova i uvala, a zapadnideo je plitak i akumulativan tip obale, na +rnom moru su karakteristi!nilimani, dok se oko u%a velikih reka npr. unava javlja lagunarni tip obale,kao i kod u%a reke 2o. 9ajrazuJenije obale 'redozemnog pro!elja su obalealmacije i >r!ke, koje predstavljaju splet kanala, zaliva i zatona. 2onegdezalivi li!e na fjordove, npr. 4okokotorski zaliv, mada on to jeste samo

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    29/68

    morfografski, ali morfogenetski je to potopljena re!na dolina, zaliv,poligenetskog na!ina postanka.

    9izije i planine

    'atelitski snimak $vrope.

    2o vertikalnoj ra!lanjenosti reljefa, $vropa je dosta nizak kontinent. 'rednjavisina $vrope je istovetna sa visinom ;ustralije oko 566 m *srednja visina;zije je blizu :.666 m. Morfometrijski podaci pokazuju da evropski prostorima slede%e morfometrijske vrednosti0 od 6 do @66 m visine je }6, od @66do B66 m je @D, od B66 do :.666 m je :6, od :.666 do @.666 m je B ivie od @.666 m visine je : $vrope. Iz ovih podataka jasno proizilazi da sepreko !etiri petine $vrope nalazi ispod B66 m nadmorske visine, tri petine sunizije *visina ispod @66 m apsolutne visine. ;kumulativne ravnice, uravnjenidelovi i zaravni predstavljaju D $vrope. / ravnice spadaju velika uskaplo!a *Isto!noevropska nizija. / ovu kategoriju evropskog reljefa *pomenutihD spada i uravnjeni deo kaledonskog i hercinskog porekla. Iz uglaregionalne geogra#je ove ravni!arske predele svrsishodnije je podeliti naregionalnom principu. 2ored Isto!noevropske nizije, potrebno je pomenutiostale delove kontinualnih nizija $vroazije *deo koji pripada $vropi kao to sunizijski delovi 'everne $vrope, 2oljske, 9ema!ke, 4elgije, )olandije, severneuadaluivira,>vadijane, one, 2oa, Tibera, 2anonska nizija, &lako-pontijska nizija, nizijepored Marice i nizije u severnoj >r!koj. 've ove nizije su nastale upleistocenu pa i u najnovijem dananjem dobu, holocenu. 1ne se neprekidnopru3aju od ;tlantika do /rala, pa i isto!nije od /rala, pod zajedni!kimnazivom kontinualne nizije $vroazije. ruge su, svojim polo3ajem, vrlo blizu;tlantika *npr. ;kvitanija ili Mediterana *npr. nizija u dolini 2oa. 8roz ve%inunjih proti!u reke, koje ih !ine plodnim i one su najva3niji deo prostora $vropeza stanovnitvo, privredu, saobra%aj daleko vie nego to su to planinskipredeli kontinenta.

    2laninski predeli $vrope zauzimaju oko :} prostora. 9ajvii vrh kontinentaje $lbrus B.}D@ m *8avkaz, potom slede0 Mont 4lanc D.H6 m *;lpe, Monteosa D.}5D m *;lpi, Matterhorn D.DD m *;lpe, Mulhacn *'ierra 9evada,2ico ;neto 5.D6D m *2irineji. 8od susedne ;zije prvih pet vrhova ima visine

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    30/68

    od H.HDH m *Mount $verest do H.::@ m *2arvat, nad morem, a kod drugogkontinenta na severnoj hemisferi 'everne ;merike te visine su od }.:GD m*Mc8inle do D.5GG m *Mt. $lbert. ;ko na kontinent uporedimo saaustralijskim prostorom, jer su srednje visine ova dva kontinenta iste, ondaipak vidimo da je $vropa u pogledu vertikalne ra!lanjenosti nizak kontinent.9a primer australijski kontinent *vrh Mount 8osciuszko @.@5B m, u;ustralijskim ;lpama kome pripadaju 9ova >vineja *vrh 9asu B.656 m i9ovi 7eland *vrh Mt 8uk 5.B} m, ima ve%e visne nego $vropa.

    $vropu neki nazivaju |potkontinentom|, jer smatraju da zajedno s ;zijom !inikontinent $vroaziju.

    ?injenica je da je $vropa vie kulturni nego geografski pojam. 'trogogeografski gledano, $vropa i ;zija !ine jedan kontinent. Ipak, granica izmeJunjih se stavlja usled velikih kulturnih i istorijskih razlika.

    >eografsko-kulturna podela

    >eografsko-kulturna podela

    $vropa ima povrinu od :6 5G@ HBB km, to je svetskog kopna.

    Moglo bi se re%i da je $vropa poluostrvo koje se sastoji od vie manjihpoluostrva. 2rete3no je nizijski, ali ima planinske lance u unutranjosti, naseveru i na jugu. >lavni planinski lanac su ;lpi, !iji je najvii vrh Mont 4lancvisok D.H6 m. &elike reke u sredinjem delu su va3ni plovni putevi.

    $vropa uglavnom ima umerenu klimu i ravnomerno rasporeJena !etirigodinja doba. Tri glavne klime su sredozemna na jugu, okeanska na zapadu iseveru i kontinentalna u sredinjem i isto!nom delu. 1sim toga, zapadni iseverni deo kontinenta greje >olfska struja.

    $vropa se tradicionalno deli na pet geografsko-kulturnih podru!ja0

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    31/68

    =u3na $vropa *obuhvata zemlje 2irinejskog, ;peninskog i 4alkanskogpoluostrva

    Isto!na $vropa *obuhvata republike evropskog dela biveg 'ovjetskog'aveza

    'everna $vropa *obuhvata ansku, 'kandinaviju,

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    32/68

    1$.'anovnivo i zone 0iviliza0ije sjeverne 9!erike

    ;ngloamerika je kontinet koji su naselili evropski narodi i prihvatili englenskijezik za slu3beni.9jena teritorija se dijeli na dvije dr3ave0'; I 8;9;/.';F;&$ '/ 9;'T;($ '2;=;9=$M :5 4IT;9'=8I) 81(19I=;,18 8;9;;

    '&1=$ 21=8(1 &1I I7

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    33/68

    1).9RT&R9'C *RJC%8JC

    1ne predstavljju na!ine konstruisanja mre3e paralela i meridijana na ravnojpovrini.Te koordinate mr3e slu3e za odredjivanje polo3aja svih ta!ajka nakarti i unoenje geografskih sadr3aja.9ajvjernije predstavljanje zemljine

    povrine vri se na globusu.2rema na!inu konstruisanja geografskihkoordinata kartografske projekcije se dijel na 0kupaste ili konusne kod kojih seprojekcija mre%e meridijana prenosi na omota! kupe,valjkaste ili cilindri!nekod kojih se projekcij mre3e paralela i meridijna prenosi na omota! valjka iazimutne ili zenitne kod kojih se projekcija mre3e paralela i meridijan prenosina ravn koja dodiruje zemljinu povrinu u jednoj ta!ki.

    1-.*rirodno kreanje sanovniva

    rirodno kretanje se ogleda kroz stalne promene nataliteta, mortaliteta i

    prirodnog prirataja, koji predstavlja razliku izmeJu nataliteta i mortaliteta uodreJenoj dr3avi ili regionu u toku godine i izraJava se u promilima. 9atalitetzavisi od starosne strukture stanovnitva, od demografske politike,religioznih tradicija, drutvenog polo3aja 3ena, stambenih prilika, 3ivotnogstandarda. Mortalitet se mo3e usporiti putem sistema zdravstevene isocijalne zaite, unapreJenja 3ivotnog standarda. 7emlje koje imajuodreJenih problema u demografskom razvitku su prinuJene da preduzimajumere koje uti!u na demografski razvitak. Te mere nazivaju se $M1>;

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    34/68

    Imamo privremena i stalna naslelja.'talna naselja se dijele na sela igradove,dok privremena vezana u za nomadski na!in 3ivota.R[]S\SPLP]X`PO XWR_`W_RS R_RL LX[^ X[ ]PV_ QP[SWS L YSZ[LNSL, S LZPO SW[RW_R_ O[ LO`R`W[RSXWSNLSO X[[QP[0\USO[L X[ *V_XWP `PL[LWRSXLS XW]U[LS PUO[`WS R\USO[LX[ *RZWR`LS XW]U[LS PUO[`WSI 21(/74I=$9I TI2 '$(;.2rema veli%inidijel se na mala,srednja i velika.2o funkcijama se dijel napoljoprivredna,sto!arska,zemljoradni!ka...>radovi su forme teritorijalnekoncentracije stanovnitva.'tatus grada se daje naselju koji ima odredjenibroj stanovnika i ima izgradjenu ekonomsku bazu i razvijene gradskefunkcije./rbanizacija je proces rasta grdova i gradskog stanovnitva.

    24.Feravno!jerni razvoji i osnov proivre#nosi savre!enog sviea

    21.9usralija i okeanija

    _XWRSOX`S `PLWSL[LW, QPYRZSL[ .}:.G56 kmWRS X[ S\YPR P :@.@6:B. O[ [P wLP-_XWRSOX`PV QWP. `R_[L wLSOX`S], _LS] SSS] P`[LP], _XWRSO O[ P \SO[ PYPO[L R_RX`S] SS]PRX`S] ]PR[]. _XWRSOX` PU _V O[ 5D.@:H km *L[ RN_LO_SQR[`P]PRX` PXWRY,D \[]^ QPX[_O[ QRPXWRL_ `X`_\SYL_[`PLP]X`_ \PL_ P H.:DH.@B6 km, L[ RN_LO_S _XWRSOX`_LWR`WSN`_ W[RSWPRSO_.

    [S`S `PRLS VR[U[L, LOY[S W[ YRXW[ L XY[W_,WRS X[ S\YPR P:@. @6:B. L\S X[ US\_ X[Y[RPSXWPNL[ PU[ S QRPXWSR[ L YSZ[ [email protected] km. LSL _V_XW_X, `PO X[ X]WR LOY[S] ]PLPSWP] LXY[W_,B L\S X[ _ KQLPO _XWRSOS. q @.@@H ][WR L]PRX`[YSXSL[, PZ_Z`P O[ LOY[ QLSL L _XWRSOX`P] `PQL_, S`P O[YR PXPL L _^[LPO _XWRSOX`PO W[RSWPRSOS [R S `PLYSXP` @.B@ ][WR.

    RSRPL[ R[VSO[

    _XWRSO X[ ]P[ QP[SWS L WRS Y[S`[ QRSRPL[ R[VSO[0 wXWPNLPQPUR[, qR[SZ_ LS\SO_ S KQLS QWP.

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    35/68

    wXWPNLP] QPUR_ L\S X[ LOYSZ[ QLSL[ _XWRSO[. P_Z[, _QPR[[_ X R_VS] YSXP`S] QLSL] _ XY[W_ W[ QLSL[ X_XR\][RLP LSX`[. OYSZS QLSLX`S YR R[VSO[ S [[ _XWRSO[ O[PZ_Z`P, YSXP` @.@@H ][WR. UX` RYL PSR_O[ Q[ZNL[ Q[S XW[LPYSW[ `SPY[ _ WSPP`[LX`[ PU[. QPR_NO_ PUL[ RYLSQL[ YSZ[ `SZ[ L[VP USP V[ _ _XWRSOS. P O[ PXLPYLS R\PV\ZWP O[ O_VPSXWPNLS [P R[VSO[, P RS\U[OL P [U_RL, LOV_Z[LX[^[LS [P _XWRSO[. L[ZWP YSZS] L]PRX`S] YSXSL]L\[ X[ YSXPRYLS. [`[ YSXPRYLS S]O_ QPLP WP S `PRSXW[ X[ \VO[[ _X[Y, P` X_ R_V[ QP QZS] S Z_]P]. {_][ X_ N[XW[ _wXWPNLP] QPUR_, S Y[SLP] X_, PXS] [`P L X[Y[R_, SX`RN[L[RS QP^PQRSYR[LS QPYRZSL S VRPY.

    qR[SZ LS\SO O[ LOLSS QRPXWPR _ _XWRSOS. PYP] `ROPS`_QR[YY RYLS. [S [P LS\SL[ O[ YRP X_Y S YR_ \ _X[Y[. KUPVWPV O[ L_LP LYPY[ QP^PQRSYR[LS QPYRZSL. \QLP][_ R[VSO[ QRPXWSR[ X[ Q[ZNL Q_XWS. L[`S] [PYS], US[X[Y[RLPO SS O_LPO PUS, WP O[ QR[`RSY[LP VR_UP] WRYP] SSVR]^[]. S QRPXWPRS X[ `PRSXW[ \ SXQZ_ XWP`[. O_V_ qR[SZ[LS\SL[, V[ S] YSZ[ QSL, QP^PQRSYR[LSS X[O_ QZ[LS_. R[VSOS L[] Y[S`S VRPY, W`P Y LOY[ *_LW wX S RP`[LS S]O_ O[Y P`P 56.666 XWLPYLS`. P X_ \QRYP Y R_RX`

    VR.

    KQLS QWP \_\S] @A5 _XWRSO[. [VSO O[ L[ZWP YSZ PqR[SZ[ LS\SO[, S O[ Y[SLP] \QRYP RYLS. qR[SZS [PKQL[ RYLS O[ QP_Q_XWS S Q_XWS. R[] O_V_ S X[Y[RPSXWP`_Q_XWS[ QPXW_QLP QR[\[ _ QRPXWPR X WRYP] S VR]^[]. [SL W`Y[\[]^[ `PRSXWS X[ \ SXQZ_ XWP`[. S[ QLSL[ W`P[ X_ QZN`PQPR_NO[. OYSZ[ `SZ[ Q L `RO[] X[Y[R_ S O_VP\Q_, ZWPP]PV_Y R\YPO QP^PQRSYR[[.

    S]

    OY[S [P _XWRSO[ NSL[ Q_XWS[ SS QP_X_ZL[ PUXWS._XWRSO O[ LORYLSOS `PLWSL[LW X LOXWRSOS] S LOL[QPLSOS]\[]^SZW[], _O[LP O[ S LX_Y^S LX[^[LS `PLWSL[LW. ][R[L `S]

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    36/68

    QRPXWSR[ X[ X]P L O_VPSXWP`_ S O_VP\Q_ \[]^[, V[ SYS S LOY[SURPO XWLPYLS`. [O\ X[Y[R, X WRPQX`P] `S]P], PU_YW WRPQX`[Z_][, Z_]PYSW[ PUXWS, WRYLW[ QPYRZSL[, ]LVRPY[ ]PNYR[ SQ_XWS[. `S]_ \LNOLP _WSN_ P`[LX`[ XWR_O[, _`^_N_O_S S SP - O_LP `P[U[, ZWP _WSN[ L Q[RSPSNL[ X_Z[ S X[\PLX`SXSXW[] LSX`PV Y\_ZLPV QRSWSX`, `POS XWYR S`PL[ _ X[Y[RLPO_XWRSOe_XWRSO S] R\YSO[L_, ][ZPYSW_ QRSYR[_ \QLPVWSQ, X L[ZWP YSZS] UR_WP P]S] QRPS\YPP] _ PLPX_ L [S`_RSWLSO_, []N`_ S RL_X`_, QPX]WRLP `RP\ QRSW[W `_QPYL[]PS. K[]^ X[ L\S L WR[[] ][XW_ SXW[ wL[`X R_ZWY[LPVR\YPO \ @66}, P` O[ _ PLPX_ L PQZWS `YSW[W SYPW _ @66B.\_\[ Z[XW_ QP\SSO_ L SXWS ]V\SL `PLP]SXW. X_XWYP S\YP\LPPRSO[LWSXL[ QR[RSYN`[ SL_XWRSO[ LON[Z[ P\LNY `P `^_NLXUPXW _XWRSOX`[ QRSYR[[. [_WS], XY[ R\YSO[LSOS W_RS\] S

    RXW_S S\YP\ RPU[ ZSRP`[ QPWRPZ[ _NSLSS X_ PY_ `RSWS`_ ][USWLP]. _XWRSO O[ SQ` N[WYRW \[]^ L XY[W_ QP YSXSLS W[`_[V[SSW, S\R[LP _ QXP_WLS] SR] *_ R[WSYLS], WP S\LPXSP`P -. [`S [`PLP]SXWS X]WRO_ PYP QRPU[]WSNLS],QPX[ULP \UPV WPV ZWP X[ QP_R X YSXP`P] WRVPYSLX`P] R\][LP] SLSX`S] `]W] `PO[ X]_O_ WRPZ`PY[ PWQW[ XQP^LPV _V.:H

    P_`PY Y \QPN[ O[ QRP[X [`PLP]X`[ R[PR][ _YP[[]

    QSYO_[V `_RX _XWRSOX`PV PR S [S]SNLP] [R[V_SOP]SLLXSOX`PV XSXW[].WRS X[ S\YPR P :@. @6:B. _RPY YLXWYS O[ QRP[X ]S`RP[`PLP]X`S R[PR]S, _`^_N_O_S S[S]SNL_ [R[V_SO_ WRSZW R S QRSYWS\SO_ RYLSSR]S, QR[ XY[V _ PUXWS W[[`P]_LS`SO.WRS X[ S\YPR P :@.@6:B. PXR[LS QPR[X`S XSXW[] X_ZWSLX`S O[ R[PR]SXL _ O__ @666,_YP[[] QPR[\ L PUR S _X_V[ P :6 , ZWP O[ L[\LWLP X]SPNYRXWP PX[ _XWRSOX`PV QPR[X`PV XSXW[] L QPR[\ P QRSPQPO[SL S SR]S.

    OL_R_ @66, L[\QPX[LPXW _ _XWRSOS US O[ D,} ,:G X:6.655.DH6 \QPX[LS ^_S. P`P] QPX[[ [[LSO[, SLSO X[_VYLP] `R[W S\][_ @5 , ]SLS]L[ `]WL[ XWPQ[ S\][_ B} . q[`WPR _X_V, _`^_N_O_S W_RS\], PUR\PY[ S SLLXSOX`[_X_V[, NSLS }G UR_WP P][V QRPS\YP.WRS X[ S\YPR P :@.

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    37/68

    @6:B. P^PQRSYR[ S QRSRPL[ XSRPYSL[ NSL[ S\][_ 5B -,S \LNOLP PQRSLPX[ _`_QLPO XQP^LPWRVPYSLX`PO XQPXPULPXWS \[]^[._XWRSO LOYSZ[ S\YP\S _ QL, SL_, qO[S[L[ RY[, _L_PR[O_ S PYS K[L.@6

    (okeanija

    1keanija je ime koje se koristi za nekoliko grupa ostrva koja se nalaze uTihom okeanu. >rupe ostrva se grubo mogu podijeliti0 2olinezija *uklju!uju%i

    9ovi 7eland, Melanezija *uklju!uju%i 9ovu >vineju i Mikronezija. ireposmatraju%i u 1keaniju spada i ;ustralija. / 1keaniju se naj!e%e svrstava i

    Malajski arhipelag.

    22.kara i karogra/ski !eodi u geograji

    2ored matematickih, karta sadrzi i geografske elemente. To sureljef,vode,biljni svet,naselja,saobracajnice,administrativno-politickegranice,privredne i kulturne elemente.

    eljef se predstavlja metodom izohipsa,rafa,boja i sencenja.

    Izohipse su linije koje povezuju sve ta!ke iste nadmorske visine.8oriste sekod karata krupnije razmere.8ada se izohipse udaljuju nagib padina je bla3i iobrnuto.$kvidistancija je vertikalna razlika izmeJu izohipsa.

    rafe su crtice razli!ite du3ine i debljine.8ada su linije kra%e i deblje reljef

    je strmiji i obratno.1vaj metod se reJe koristi. 4oje se koriste na kartama svih razmera.9izije se predstavljaju zelenombojom,a visije 3utom I braon bojom. &ode se na karti predstavljaju plavombojom.=ezera i mora su takoJe predstavljena plavom bojom koja u zavisnostiod dubine moze biti svetlija ili tamnija.2oto je koris%enje boje pogodno zaprikazivanje teritorijalnih razmetaja i izdvajanja homogenih regiona,ovajmetod se naziva jo i metod rejoniranja. 'en!enje je metod pogodan zaprikazivanje pravca nagiba zemljita.'trmije zemljite se sen!i tamnije,a onosa blagim nagibima svetlije.Izrada karte zahteva predhodno svestrano

    prou!avanje konkretne oblasti, prikupljanje odgovarajucih statisti!kihpodataka i informacija, pravilan izbor razmere karte i projekcije, kao iselekciju prikazanih objekata.'inteti!ke karte odra3avaju ukupnu strukturu iizgled predstavljenog prostora.

    23.9F969 8 '96

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    38/68

    '; I 8;9;; '2;;=/ / 9;=;7&I=$9I=$ 7;&$ '&I=$T;.;'21(;7/&$(I8IM 41>;'T&1M 2I19I) $'/';,8;81 21(=12I&$9I)21&'I9; T;81 I $9$>$T'8I) I /9I) I7&1;.9=I)1&; I9/'TI=; =$1TI>(; 9;=&I'I 9I&1 T$)91(1'81> ;7&1=;,+I=I '/ 91'I1+I 2179;T$81M2;9I=$ 212/T0$8'19,7$9$;( M1T1',T$8';81,;,18 8;9;; T/ 7;/7IM; :6 MI=$'T1./ 14(;'TI$9$>$TI8$ '; '/ &1$+$ / 21I7&19=I 2I191> >;';,; 9;(=; '/ />$ / '&I=$T/.2I&$9I 7I&1T 1&I) 7$M;(=; 4;7I; '$ 9'I'T$M/ '(1419$ I9+I=;TI&I&$,>=$ 21=$I9;+ I(I 8121;+I=;'(14191 191'$ 21'(1&9$ 1(/8$.7;&9; &(;'T 'T1>1 &1I;+/9; 1 8&;(IT$T/ I +I=9;M; 21I7&1; 881 4I 7;'TITI(; 21T1';+$1 (1'$ 14$./ 2I&$91= 'T/8T/I 2$1&(;;&;=/ T$+I=;9 I8&;T;9$ =$(;T91'TI.'&$ =$ M;9=; 7;21'($91'T / I9/'TI=I I

    /'T&/,21'$491 / 21(=12I&$I.>1T1&1 1 /8/29$7;21'($91'TI 2;; 9; ;9I8$ /'(/79I) =$(;T91'TI./ &$(I8IM>;1&IM; 7I&I 2$81 'T;91&9I'T&;.21 &$(I+I9I / '; '$ 21'$491I'TI+$ 9=/=18 '; :}.5MI(I19; 'T;91&9I8;,7;TIM +I8;>1,';91&I9$ '; I 8;9;; T1 9;=&I'$ 14&(=;=/ I7M$=/ '$4$,7;TIM ';7$M(=;M; ";($81> I'T18;~,=;2;91M,=/791M 81$=1M

    2".CFM'(*8T8KC 68C R,'8JC(*8'99 '9M R,'8J,&RCCCC MC6J, *RV8M C%8J9M9

    2$.*8T8K8 '8'TCM8

    19I '$ I=$($ 9; $M18;T'8$ I T1T;(IT;9$.$M18;TI=; '$ $1&I2$'T;&9I+I,I7;4;9I 9; '(1419IM I741IM;1'91&9$8;;8T$I'TI8$ $M18;T'81> /'T&; '/0'/&$$9IT$T9;1;,/2;&; 81=; /&;7;&; &1(=/ 9;1;,=$9;81'T 2$7;8191M,T7I'9; $8191MI=;,21(ITI+8I 2(/;(I7;M..7; =$';&;9=$9$8I) 4IT9I) 1(/8; 2;8TI8/=$ '$ $

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    39/68

    \VSYNS SR[`WLP SS SLSR[`WLP SXQ_ZWO_ _ YP_ U[\ [`YWLPVWR[W]L \ _`[ ZW[WLS O[S[.

    KV[[ YP[ _WSN[ L US^`[ S PRVLS\][ `POS SY[ _ WS] YP[LS]XSXW[]S]. X`PRP XYS] X_NO[YS] [[`W O[ ZW[WL L[ X]P \SLSYS_L[ YRXW[ S QPQ_SO[, L[VP \ [P`_QL_ USPPZ`_\O[LS_.

    YLS \VSYNS X_ PWQL[ YP[, P` ZW[W_ XQR[NYO_ XSXW[]S \PUR_ PWQLS YP. KV[[ YP[ ]P[ USWS USPPZ`P, W[R]LP,[]SOX`P S S\SN`P.vaki pojedinac mo3e dati doprinos u zatiti voda akosamo malo promijeni svoje ustaljene navike0

    acionalno koristiti vodu

    'prije!iti nastajanje velikih koli!ina otpadnih voda na samom izvoru

    8oristiti biorazgradljive deterd3ente jer na taj na!in poma3emo biolokurazgradnju

    8oristiti omekiva! vode umjesto omekiva!a za rublje, jer meka voda

    smanjuje potronju deterd3enta i titi mainu, a nastale otpadne vode suprihvatljivije za vodotoke,

    &oditi ra!una o tome ta bacamo u kanalizaciju, jer trebamo imati na umuda %e to zavriti ili u postrojenju za pre!i%avanje otpadnih voda ili uvodotoku *to je kod nas !e%i slu!aj

    8oristiti prirodna Jubriva umjesto vjeta!kih

    9e odlagati otpad u blizini izvorita pitke vode i vodotoka

    9e sje%i ume u blizini izvorita

    8ontrolirati eroziju tla na vlastitom imanju sadnjom biljnog pokriva!a istabiliziranjem podru!ja sklonog erozijama

    9e odlagati staro motorno ulje u blizini vodnih resursa *jedan litar uljazagadi preko milion litara vode

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    40/68

    2a3ljivo odlagati baterije jedna cin!ana baterija mo3e zagaditi od B-56 m5vode, jedna kadmijska baterija mo3e zagaditi od 5666-:B 666 m5 vode asamo jedna merkurijeva baterija mo3e zagaditi do 56666 m5 vode

    2-.*6JC9 9RT9 *RCM9 R9+MJCR, 8 '96R+9J,

    2M ';7;=/ '&$ 8;T$ '$ I=$($ 9; 12'T$>$1>;$1>;;=$9IM14=$8TIM;.741> T1>; =$ 9; 9=IM; 2$'T;&(=$9$(=$$T;+I=;,9;'$(=;T$M;T'8$ 8;T$ '/ 21 ;7;=/;791&'9I=$ ,9=I)1& 1'91&9I ';7;= M17$ ; +I9I ';M1 =$9 21=;&;81=; =$ I1 ';7;=; 12'T$>1>;$1>;$1>;;9I+; / 2(;9I9'8IM 2$=$(IM;..>19=;>;9I+; (=/'8$ 9;'$(=$91'TI / '=$&$91= 91&$'81= =$ ';M1 9; B6M.9.&.; / '/'9IM,/M=$$9IM I T12'8IM 2$=$(IM; 2$(;7I I B666.M.9.&.>/'TI9; 9;'$(=$91'TI 179;+;&; 21'=$+;9 41= 'T;91&9I8; 9; : 8M@T$IT1I=$.9;=9;'$(=$9I=I I=$(1&I '/ />(;&91M / 2IM1'8I 719;M; /7;2;91= $&12I,I9I=I,I'T1+91= ;7I=I,'=$&$91= I =/791= ;M$I+I.18'(;41 9;'$(=$9I I=$(1&I '/ $8&;T1I=;(9$ 2;'/M$,2/'TI9=$ ,'/&$'T$2$,21(;9I 2$=$(I

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    41/68

    2.*8T8K(&C&R9'8 '96RL9J 8 T8*V8 6RL9V9

    r3ava osnovni oblik obrazovanja drutva politi!ka tvorevina naroda !ijipredstavnici efektivno kontroliu odreJeni prostor. a bi se to ostvarilo,svaka dr3ava mora da ima odreJeni sistem vlasti.

    ?ovek ne mo3e da 3ivi sam- kao jedinka teko mo3e opstati. &ezuje se zazajednicu *porodica, bratstvo, pleme, narod... 'vaki narod se trudi daobrazuje svoju dr3avu.

    2oliti!ka geogra#ja- nauka koja se bavi prou!avanjem politi!ko geografskihelemenata dr3ava.

    $lementi dr3ave su0

    :. >eografski polo3aj

    @. 1blik vladavine

    5. r3avno ureJenje

    D. Teritorija

    B. >ranice

    }. >lavni grad

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    42/68

    >$1>;r!ka

    tropsko-monsunske- Indija, Indonezija

    tropsko-pustinjske- 'audijska ;rabija

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    43/68

    5. more- a primorske i kontinentalne

    b ostrvske i poluostrvske

    v ekonomsko-geografski polo3aj- da li se zemlja nalazi u razvijenom ilinerazvijenom delu sveta polo3aj te dr3ave u odnosu na resurse kojeposeduje da li kroz nju prolaze va3ne saobra%ajnice..

    g politi!ko-geografski polo3aj polo3aj u odnosu na druge dr3ave odnosi sa

    susedima..

    14(I8 &(;;&I9$- dr3ave mogu biti0

    I :. Monarhije jedan !ovek je na vlasti, uglavnom je nasledno preuzimanje.

    a kne3evine- Monako, (ihtentajn

    b carevine- =apan

    v kraljevine- &elika 4ritanija, panija, 9orveka, )olandija, anska

    g vojvodstva- (uksemburg

    d sultanati- 4runej, 1man

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    44/68

    J emirati- 4ahrein, 8atar, 8uvajt, /;$

    @. epublike predsednika bira narod res publica"- javna stvar

    II :. 2arlamentarne zakonodavna i izvrna vlast pripada skuptini apredsednik republike ili kralj je reprezentativna li!nost.

    @. 9eparlamentarne vlast je u rukama pojedinca.

    F;&91 /$$9j$ zavisi od oblika vlasti, delovanja politi!kih stranaka..

    2roste- unitarne- centralizovani organi vlasti. /glavnom su to manje dr3ave-'rbija, )rvatska, >r!ka..

    'lo3ene- federativne ve%e dr3ave, decentralizovane postoji srednji i viinivo vlasti, necionalno heterogene- '

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    45/68

    >;9I+$ do njih se prote3e suverenitet jedne dr3ave tj. vlast menjaju sesamo izuzetno, dogovorom susednih dr3ava, !e%e nasilnim putem. Mo3emoih podeliti na vie na!ina0

    1tvorene i zatvorene prema prometu robe i putnika, zavisi umnogome ododnosa susednih dr3ava.

    $tni!ke i neetni!ke

    >(;&9I >; sedite izvrne i zakonodavne vlasti u njemu se nalazeambasade, ministarstva, vlade..

    2ostoji @ tipa glavnog grada0

    :. $vropski tip glavni grad je najve%i istorijski, kulturni, ekonomski i politi!kicentar, pored toga to je najmnogoljudniji.

    @. ;meri!ki tip izmeJu @ centra, naJe se tre%i0 &aington * 9jujurk-

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    46/68

    ][ZLP XWLPYLSZWYP, L[`[ S]O_ YSXP`S QRP[LW XWLPYLSZWYP]PRPN`PV QPR[`, _ L[`S] P]SLSR XWLPYLSZWYP [YRPQX`PVQPR[`, _ L[`S] RSN`PV QPR[`. Y[SLS WSLP][RSN`S\[]^ QPXWPO[ \SOWX`[ ]SL[.

    yWSLX` ][RS` S] RXLP S [WLSN`S Y[P] R\LPS`P XWLPYLSZWYP,_ `P][ QR[PY_O_ [YRPQX`S, P]PRPN`S S RSN`S `PR[LS, SSSPY ][ZYSL.

    X]P WRS \[]^[ yWSLX`[ ][RS`[ Y[SL_ XWLPYLSZWY NSL[][RSN`S wLSOLS0 PSYSOS S YW[]S PLS NSL[ B6 XWLPYLSZWY \[]^[, _ [R__ S S] L[ZWP ][ P B6 . PXWS]\[]^], Y[SL ^_S `PO Y_N[ QPR[`P P ][RSN`S wLSOL O[ _XWYRS ][ZYSL YSZ[ [WLSN`S S RXLS VR_QSO.

    &I Y[` Y[S`S URPO `PPLSXW X wU[RSOX`PV QP_PXWRY X[LX[SP _ O_LP] [_ ][RSN`PV `PLWSL[LW. PRW_VS X_P\SS _ R\S, {QLS _ PXW[ [PY[ R[VSPL. PZP O[ PSLW[L\SYLPV ][Z RX S\][_ YRPQ^L S P]PRP *_VYLP]QPX[ :H66. VPSL[, S SPYS QPWP]S, QP\LWS `P ][XWSS *ZQ0

    mestizos NSL[ Y[SL_ XWLPYLSZWY _ ]LPVS] \[]^] yWSLX`[][RS`[, `P L QRS][R, [`XS`P, P_]USO, `YPR, qYPR,PL_RX, S`RVY, L] S [L[_[.

    RO[] &I Y[`, _ yWSLX`_ ][RS`_ XWS[ Y[S`S URPO RSN`SRPUPY P `POS O[ Y[S` Y[SL QPXW L RSU[ S _ R\S. LXXWLPYLSZWYP RSN`PV QPR[` NSLS Y[SL_ XWLPYLSZWY _ X`PRPXYS] `RSQX`S] \[]^]. LPVS P RSN`S RPUPY X_ X[ QP][ZS X

    YRPQ^LS] S SPYS QPWP]S, ]_WS, NSL[ Y[SL_ XWLPYLSZWY _L[`S] \[]^] `P L QRS][R, P]SLS`LX` [Q_US` S _U, SSNSL[ \LNOL QRP[LW XWLPYLSZWY L[`S \[]^ `P L QRS][R,R\S, P_]USO, [L[_[ S [S\[.

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    47/68

    `P[ O[ USP ][Z S\][_ RS`L S ][RSN`S wLSOL, SSPYS QPWP]S, QP\LWS `P \]UPX *ZQ0 zambos ]PV_ X[ LS_VYLP] _ [L[_[S S P_]USOS. LPV[ \[]^[ PYPV R[VSPL W`P[S]O_ XWLPYLS`[ `POS QPWSN_ P XY[ WRS RX[, [YRPQX`[,][RSLSOLX`[ S RSN`[, S LOURPOLSOS X_ _ P]SLS`LX`PO [Q_USS,PRWPRS`_, [L[_[S S R\S_.

    [S`S URPO [YRPQX`S S]SVRLW _ yWSLX`_ ][RS`_ XWSVP O[ _`XLP] I S RLP] Y[`_. XWLSS X_ X[ _VYLP] _ RV[LWSLS,S[, R\S_ S R_VYO_. OURPOLSO[ VR_Q[ X_ US[ wWSOLS, {QLS,PRW_VS, []S S wRS. LX, QPWP]S PYS S]SVRLW SZQLX`S S QPRW_VX`S `PPLSOLS PX[^[LS` NSL[ P`P G6 U[[QPQ_SO[. SP O[ S R_VS [YRPQX`S LRP `POS X_ _ Y[S`P] URPO_

    []SVRSRS S\ YRPQ[ _ ][RS`_, `P L QRS][R, P^S, _XS,`ROSLS, RL_\S, RYWS S [YRPQX`S [YR[OS. SZ[ P Y[ WR[SL[_`_QLPV URPO U[PV XWLPYLSZWY yWSLX`[ ][RS`[ SYS _ \PLS _L[][RS`[ _ `PO_ XQO_ RV[LWSL, S[, R_VYO S O_LS R\S.:@5

    WP] SXWP] Q[RSP_ PZP O[ S P Y[S`[ []SVRSO[ XWLPYLSZWY XqR[[V SXWP` S S\ \SO[ _ ][RS`_, P `POS X_ LOURPOLSOS USSwLSOS, ySULS, qSRSOS S _ X`PRSO[ YR[][, PR[OLS, SL[\S S

    QLS *_VYLP] _ R\S.

    _ `XLP] I Y[`_ Y[S`S URPO []SVRLW S\ qO[S[LS ][RSN`SRY, _VYLP] S\ USYZS RY PL[[RSO[, PX[SP X[ _yWSLX`_ ][RS`_. [SL S O[ PWSZ _ R\S, ]S URPO _PXW[ WSLP][RSN`[ RY[.

    [\SS yWSLX`[ ][RS`[

    P ZWP X]P S][ `[, VYLS O[\SS yWSLX`[ ][RS`[ X_ O[\SS `POSQPWSN_ S\ WSLX`PV - ZQLX`S, QPRW_VX`S S RL_X`S - S, WP LSX_S O[SLS O[\SS `POS X[ VPYPR[ L PYPO `_W_RLPQPSWSN`PO W[RSWPRSOS.

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    48/68

    R[PYY ZQLX`S O[\S` `POS X[ VPYPRS _ Y[SLS \[]^ yWSLX`[][RS`[. PRW_VX`S X[ VPYPRS _VYLP] _ R\S_, V[ O[ _O[LP S\YLSNL S LSPLLS O[\S`. RL_X`S X[ VPYPRS _ ]S] \[]^],L RSUS] S _ RL_X`PO YOLS. PLX`S O[ \YLSNL O[\S` LL[`PS`P `RSQX`S PXWY, S _ q_RSL]_ L `PLWSL[LW_, ][_WS],QPZWP PLX`S QRSQ VR_QS V[R]LX`S O[\S`, PY[ W[RSWPRSO[ X[L[ X]WRO_ [P] yWSLX`[ ][RS`[.

    [`PS`P LSO, LRPNSWP L RSUS], S]O_ XYPO[ QPX[UL[ `R[PX`[O[\S`[, `P L QRS][R, SWS, L `P] O[ `R[PX`S O[\S` _ XWYRS][ZYSL RL_X`PV S RSN`S O[\S`, X QRS][X] ZQLX`PV SSLSOLX`S O[\S`. R[PX`S O[\SS `POS X[ VPYPR[ _ yWSLX`PO ][RSSX_ LXWS P [YRPQX`S O[\S` S R\LS RSN`S O[\S`.

    ][RSN`S P]PRPN`S O[\SS X[ VPYPR[ _ ]LPVS] WSLP][RSN`S]\[]^] `P ZWP X_ [R_, YW[], PSYSO, RVYO, S _ L[ZWP][] PUS]_ [`XS`P, `YPR S S[. PXWS] \[]^], URPOVPYPRLS` SLSOLX`S O[\S` O[ ]S SS _PQZW[ L[ QPXWPO[.

    [R__, `[N_ O[ QPR[ ZQLX`PV, W`P[ \YLSNL O[\S`, `P S R_VS

    P]PRPN`S O[\SS _ PLS] PUXWS] _ `POS] X_ P]SLLWLS. PSYSOS X[ VPYPR[ O]R, `[N_ S VYRLS S W`P[ S]O_ XWW_X\YLSNLPV O[\S` \O[LP X ZQLX`S]. YRLS O[, _\ ZQLX`S, W`P[\YLSNL O[\S` _ RVYO_, S VPYPRS V Y[SL XWLPYLSZWY `POS X__VYLP] ][XWSS" S YPO[\SNLS. `YPR_, S`P O[ `[N_ XWYP]QRS\LW `P \YLSNL O[\S` P]PRP, VPYPRS V X]P ]S URPO ^_S_ R[VSPL_ qSO[R. P_]USO, S`P S] ][ P : XWLPYLSZWY `POSVPYPR[ P]PRPN`[ O[\S`[, QRS\LO[ `P \YLSNL[ XY[ P]PRPN`[O[\S`[ `POS X[ VPYPR[ L [LPO W[RSWPRSOS. YW O[ X]P O[L P }@

    P]PRPN` O[\S` `POS X[ VPYPR[ L W_ [`XS`, S XYS X_ \YLSNLPQRS\LWS `P LSPLLS O[\SS", \O[LP X ZQLX`S].

    [YRPQX`S O[\S` _ yWSLX`PO ][RSS *PXS] ZQLX`PV, QPRW_VX`PVS RL_X`PV W`P[ X[ VPYPR[ S0 SWSOLX`S _ R\S_, RV[LWSLS,R_VYO_ S _ L[ZWP ][] PUS]_, [L[_[S L[]N`S _ O_LP]

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    49/68

    R\S_, RV[LWSLS S Y X[ _ O_LP] S[_ _ `POS] X[ VPYPRS X]PL[]N`S, S OPZ O[LP _ [L[_[S. `P[ X[ VPYPRS Y[Z`S _ O_LPORV[LWSLS.

    [SVSO yWSLX`[ ][RS`[

    O\XW_Q^[LSO R[SVSO _ yWSLX`PO ][RSS O[ `WPSS\], S S]S PLS `POS QR`WS`_O_ QRPW[XWLWS\], QLW[`PXW, [YLV[S\],]PR]PLS\], U_S\], [UR[OS\], SX], SL_S\], `P S P`L[R\LPYRXL[ RP-WSLP][RSN`[ WRSSO[, `P ZWP X_ XLW[RSO,]`_]U S Y__.

    31.razvoj geograje kao nauke

    [PVRSO O[ U[\ X_][ O[L P LOXWRSOS L_`. PZ _ QRSXWPRSOS^_S X_ QP`_ZYS RSPLLP PUOXLSWS QPOY[ S QRP[X[ _ QRPXWPR_S XQP\LWS SPY RPPZ`S RXQPR[. w`P O[ L_` `P YS ^_X`[`WSYLPXWS US QRSX_WL _ Y[SLS XWRS SYSS\SO, LOYSZ[QSXLS WRVPY P QRSRPS `P [SLS L\S]P `P LWSN`SSP\P. K V[PVRSO_ YL[ L_NL[ R[\_WW[ S\ WPV YR[][L SX_ RSXWPW[-P ]P\SNLPXWS K[]^SL[ QPYRZSL[ S WPQPWLS]QPOX[YS] S RWPXW[L-P \PU^[LPXWS K[]^[ S [LP] PUS]_ W[\`PLP]O[RLP] QPOY^SY_ QRSRPLS XWSSO. RWPXW[L O[ _ 5. Y[`_Q. L. [. QRYS _QPWR[USP L\SY V[PVRSO.

    XR[[] Y[`_ P\S P XWVLSO[ L_`[ Q WS][ S V[PVRSO[.Z L_` X[ R\YSO O[SLP _ X`PQ_ SX]X`PVSYSS\SOX`PV `R_V. wXW`L_WS V[PVRS WPV PU X_ -SR_LS S -wRSXS.

    KLNOLSOS R\YPO V[PVRSO[ L \Q_ QPW` X_ Y[S` V[PVRX`PW`RS. KY^_O_S ]PR[QPYS] `P ZWP X_0 RSXWSPR P_]UP,X`P [ ], V[L S R. R\S R\YPO XWRPLP]SO[ S L[U[X`[][LS`[ _ :}. S :. Y[`_ QR[XWY^P O[ PXLPY_ \ W[PRSOX`PPX]SZ^Y[ `R[W L[U[X`S W[ S QPX[S SPYPV `R[W QPK[]^_.

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    50/68

    PN[W` R\YPO L_NL[ V[PVRSO[ QRSQSX_O[ X[ PLX`P] V[PVR_[RLR_ R[LSO_X_, `POS O[ LQSXP \LNOLP [P QP LXPYP]QZW V[PVRSO. QR`PX \LNOLS] W[LSN`S] PW`RSS] `PO X__WS L R\YPO V[PVRSO[ _ :. S :H. Y[`_, PL PXWO[ _VYLP][X`RSQWSYL L_` XY[ P QPOY[ Y[S`PV V[PVRX`PV SXWRSYN[]N`PV QPR[` [`XLR _]UPW `POS QPN[W`P] :G. Y[` _RW[][^ XYR[][LPO V[PVRSOS. \ [V O[ Y[P] \LNOL S R SW[R`POS O[ USP QP O`S] _WSO[] SP\PSO[ w]L_[ LW. KLNOLPQRSLPX S\ WPV PU S X_ . . [YSX _ q-W[PRSO R\YSW`R[^[ `P V[PVRX`S S`_X S S]SR P`_NO[Y _ _XSOS-V[PVRX` \PLLPXW W S [VPY `XSS`SO QP V[L[WX`PO PXLPYS.

    P`P] :G. Y[` PXLSYO_ X[ W[R[ \ V[PVRSO_ L _LSY[R\SW[WS]

    ZSRP] YRPQ[ [L WZ `R`W[RSXWS` O[ Y[ZWN` PYPO[LPXWL QRSRPL_ S R_ZWY[L_. RO[] SXWPV Y[` QPOY^_O[ X[ QP _WSO[]_N[ RSRS [ W\Y. V[PVRX`S [W[R]SLS\] `P O[LQPVR[ZL QRY _L_WR V[PVRSO[. P R[`SO L W \XWRSYOY^O_ X[ QPN[W`P] @6. Y[` LPY[ V[L[RSO[ V[PVR `PO[ SXWSN_O[SLXWYP V[PVRX`[ L_`[. POY^_O_ X[ QPXSUSS\] _ V[PVRSOS,NSOS O[ \XW_QLS` P S [ LZ S PRPPVS\ `PO_ O[ _Y[PR[ [WL[R ZWP O[ _WSP L LXWL` S R\YPO R[VSPLL[V[PVRSO[. P\LWS V[PVRX`S W[PR[WSNR S\ WPV PU O[ S . .

    RSVPRSO[Y X XYPOP] R\RP] _N[ P V[PVRX`P] P]PWN_.

    LX QPXWPOS Y[S` QPWR[U \ XSLW[WSN`S] V[PVRX`S] RPYS]QPX[ULP _ Y[\S X ]W[RSOLP] QRPS\YPP] S `W_[LS] QRPU[]S]`YSW[W S QR[PURO QRSRPL[ XR[SL[, `P S R\_]LPV `PRSZW[QRSRPLS R[X_RX.

    P[ V[PVRSO[

    XLPYL QP[ V[PVRSO[ O[ L0 PQZW_ S R[VSPLL_ V[PVRSO_.

    QZW V[PVRSO O[ _ XYRS _`_QLPXW `P]QPL[LWLS LSWSN`SQRP_NY V[PQRPXWPR. L X[ SO[S L0

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    51/68

    S\SN`_ V[PVRSO_ *QRSRPL_, `PO QRP_NY V[PVRX`S P]PWN S[VPY[ XWR_`W_RL[ [[][LW[ *SWPX[R, W]PX[R, SRPX[R,Q[PX[R, USPX[R S L

    R_ZWY[L_ V[PVRSO_ *LWRPQPV[PVRSO_, PO QRP_NYQRPS\YPLP-W[RSWPRSOL[ `P]Q[`X[ S SPY[ [[][LW[*XWLPYLSZWYP, LX[^[, QRSYR[.

    P]QPL[LWL[ L_`[ _ X`PQ_ S\SN`[ V[PVRSO[ X_0 V[P]PRPPVSO,`S]WPPVSO, SRPPVSO, Q[PPVSO, USPV[PVRSO SQ[PV[PVRSO.

    P]QPL[LWL[ L_`[ _ X`PQ_ R_ZWY[L[ V[PVRSO[ X_0 []PVRSO,V[PVRSO XWLPYLSZWY, V[PVRSO LX[^, [`PLP]X` V[PVRSO,QPSWSN` V[PVRSO S SXWPRSOX` V[PVRSO. `P[ XY` P PYS`P]QPL[LWLS L_` S] XYPO[ SXSQSL[ S QPSXSQSL[.

    RWPVRSO S ]W[]WSN` V[PVRSO X_ X[ R\YSO[ _ X`PQ_V[PVRSO[ LX QR[XWY^O_ X]PXWL[ L_`[ QRS N[]_ O[V[PVRS] L[PQPLP QP\LY[ SPYS ][WP S R[\_WW. LPYSO[ YR[][ PQZWPO V[PVRSOS X[ PO[ S V[P[`PPVSO.

    [VSPLL V[PVRSO US X[ ]PV [SLSXWS `P QRS][LPQZW[V[PVRX`S \L _ QRP_NY_ `PL`R[WL[ W[RSWPRSO[,S\YPO[L[ L PXLPY_ L[`PV P `RSW[RSO V[PVRX`[ R[VSPLS\SO[.L O[ `[ XSLW[WSN` L_NL SXSQSL. [VSPLL V[PVRSO^[ X[ [S L0

    PQZW_ R[VSPLL_ V[PVRSO_ S

    QPX[UL_ R[VSPLL_ V[PVRSO_.

  • 7/25/2019 Maturski rad/Korejsko poluostrvo

    52/68

    azvoju geogra#je u 'rbiji doprineo j=ovan +vijic.najzna!ajnij su mudjela0"kras i !ovjek","geomorfologija",balkansko poluostrvo i mnoga druga.

    32.parla!enarne !onarDije Cvrope

    2arlamentarna monarhija je monarhija u kojoj je vlast vladara ograni!enaparlamentom. 2arlament ima zakonodavnu vlast, a vladar izvrnu. 2rvaparlamentarna monarhija bila je &elika 4ritanija.

    33.indija religija

    wLSO QR[XWY^ R_ZWYP X Y[S`S] URPO[] R\SNSWS R[SVSO.[SVSO S] S\_\[WLP YL_ _PV_ _ SYPW_ ^_S _ wLSOS. [R H6,D ^_S _ wLSOS O[ SL_S\]. wX] O[ R_V Y[R QP URPO_ X[U[LS`X :5,D X[U[LS`. qS`S\], U_S\] S SLS\] X_ R[SVSO[, `PO[ X_LXW[ _ wLSOS. RSZLXWYP, \PRPXWRS\], O_S\] X_ \LNOL[Y[R[ S X ]S] URPO[] X[U[LS`.SL_S\]

    SLSXWSN`S R] _ PZSO_

    XRLS ][LPR, XS]UP LLO \O[LS[

    ]SO XS _ [SO_ O[ O[L P LOY[S L XY[W_

    KWLS R] _ ]RSWXR_, XY[WS R] qS`

    qWR XSLVPV _ PZSO_

    SL_S\] O[ LORZSR[LSO R[SVSO X P`P G66 ]SSPL X[U[LS`.SL_S\] O[ LXWP P`P @B66. Q. L. [. SL_S\] O[ USP LNSL SYPW,S _\[P O[ PUS` R[SVSO[ _ LPYSO[ YR[][. \S`_O[ X[ P R_