43
Sadržaj: Uvod ....................................................... ............................... 2 Geografski položaj,veličina i granice ....................................... 3 Prirodno geografske odlike .................................................... 6 Reljef ........................................................ ................................. 6 Sjeverni plato (Podunavska nizija) ........................................... 8 Balkansko gorje ( Stara Planina ) ............................................. 9 Dolina ruža .......................................................... ..................... 10 Središnji bazeni ........................................................ ................ 10 Rodopsko gorje ......................................................... ................ 11 Klima ......................................................... ................................ 12 Hidrografija .................................................. ............................. 13 Vegetacija .................................................... .............................. 15 Tipovi zemljišta ..................................................... .................... 15 1

Maturski Rad

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Bugarska

Citation preview

Uvod

Sadraj:

Uvod ...................................................................................... 2 Geografski poloaj,veliina i granice ....................................... 3 Prirodno geografske odlike .................................................... 6

Reljef ......................................................................................... 6

Sjeverni plato (Podunavska nizija) ........................................... 8

Balkansko gorje ( Stara Planina ) ............................................. 9

Dolina rua ............................................................................... 10

Sredinji bazeni ........................................................................ 10 Rodopsko gorje ......................................................................... 11 Klima ......................................................................................... 12

Hidrografija ............................................................................... 13 Vegetacija .................................................................................. 15 Tipovi zemljita ......................................................................... 15 Drutvene odlike ...................................................................... 15 Historijat .................................................................................... 15 Dravno ureenje ....................................................................... 16 Stanovnitvo .............................................................................. 16 Prirodna bogatstva ..................................................................... 18 Privreda ...................................................................................... 19 Zemljoradnja .............................................................................. 19 Rudarstvo ................................................................................... 20 Energetika .................................................................................. 20 Termoelektrane .......................................................................... 20 Hidroelektrane ........................................................................... 21 Prenos energije .......................................................................... 21 Industrija ................................................................................... 22 Metalurgija ............................................................................... 22 Saobraaj .................................................................................. 23 eljezniki saobraaj ............................................................... 23 Drumski saobraaj ................................................................... 24 Vodeni saobraaj ..................................................................... 25 Gasovodi i naftovodi .............................................................. 25 Vazduni transport .................................................................. 25 Turizam ................................................................................... 26 Trgovina ................................................................................. 27 Zakljuak ................................................................................ 28 Izvori i literatura .................................................................... 30UvodKada smo birali temu za na maturski rad veina nas je bila u nedoumici koji predmet i koju temu uzeti.Ja nisam imao tih problema.Znao sam da u uzeti temu za maturski rad iz geografije.Geografija je moj omiljeni predmet jo od vremena kada sam se prvi put susreo sa ovim predmetom( u V razredu osnovne kole).Odluio sam da uzmem Bugarsku kao temu mog maturskog rada.Odluio sam se za Bugarsku zbog toga to ja Bugarska zajedno sa Rumunijom posljednja ula u Evropsku unuju, 1.januara 2007 i elio sam da napravim paralelu sa Bosnom i Hercegovinom, jer i Bosna i Hercegovina eli to prije da ue u Evropsku uniju.Odluio sam uraditi Bugarsku temeljno i spomenuti sve ono to je vano i sve ono po emu je Bugarska poznata u svijetu. 1.Geografski poloaj,veliina i granice

Zastava Bugarske Grb Bugarske

Zastava Bugarske sastoji se od tri jednaka vodoravna polja, bijele(vrh), zelene i crvene boje.Bijela predstavlja mir, zelena plodnost bugarskih zemalja, a crvena hrabrost naroda.Prvobitno su koritene panslavenske boje izvedene iz boja ruske zastave. Sredinja pruga bila je plava kao na zastavi Rusije.

Ipak, nakon stjecanja neovisnosti 1878. godine plava je promijenjena u zelenu jer se Bugarska razvijala kao poljoprivredna zemlja. Zastava Istone Rumelije, nekadanje turske pokrajine, a sada dijela Bugarske, izvorno se takoer sastojala od tih boja.U razdoblju komunizma na zastavi je s lijeve strane bijelog polja bio grb koji je 1989. uklonjen. Na njemu je bio lav okruen vijencem penice ispod crvene zvijezde petokrake i iznad vrpce na kojoj su pisale godine:681., godina osnivanja prve bugarske drave, i1944., godina u kojoj je puem uspostavljena komunistika vlast.

Grb BugarskeGrb Bugarske usvojen 1997. godine. Ovo e prvi grb koji je Bugarska koristila od zavretka komunistike ere, poetkom posljednjeg desetljea 20. stoljea. Dogovor oko grba je bio izvor velike kontraverze u bugarskoj vladi i parlamentu, jer su razliite stranke vodile rasprave oko grba. Poslije sedmogodinje rasprave u javnosti i u skuptini, usvojen je ovaj oblik bugarskog grba.

Grb ima dva lava koja dre tit na kome stoji lav. Iznad tita je kruna bugarskog caraIvana Asena II. Ispod tita je na bugarskom ispisano, "Jedinstvo daje snagu" (bugarski: " ").

Kruna iznad tita, i samim tim iznad lava na titu nije kruna posljednje bugarske monarhije, ve druge bugarske monarhije(1185.-1396). Ovo, Drugo Bugarsko Carstvo su uspostavila braa Petar i Asen, nakon to je Bugarska osloboena od bizantske kontrole, a prije nego to je pala pod osmanlijsku vlast.Republika Bugarska smjetena je u jugoistonoj Evropi,na sjeveroistonom dijelu Balkanskog poluotoka.Na jugoistoku granii sa Turskom (240) km, sa Grkom (494) km na jugu, na zapadu sa Srbijom (318) km, na jugozapadu sa Makedonijom (148) km a na sjeveru sa Rumunijom (608) km, na istoku je omeena Crnim morem,duina obale iznosi 354 km ;s krajnjim koordinatama od 4114' do 4413' Sjeverne geografske irine i od 2221' do 2836' Istone geografske duine (Slika br.1).Bugarska je smjetena u Sjevernom umjerenom pojasu i zbog toga bi trebala imati neto blau klimu.

Slika br.1Najsjevernija taka Bugarske je na mjestu gdje se rijeka Timok ulijeva u Dunav i iznosi 4413' Sjeverne geografske irine.Najjunija taka Bugarske je u pokrajini Kardali planinski vrh Vejkata 4114' Sjeverne geografske duine.Sa visinom od 1463 metra Vejkata je najvii planinski vrh u istonim Rodopima.Najzapadnija taka Bugarske je planinski vrh Kamak 2221' Sjeverne geografske irine koji se nalazi na visini od 1337 m.Najistonija taka Bugarske je rt abla koji se nalazi na 2836' Istone geografske duine. Povrina Bugarske iznosi 110 879 km (zauzima 103. mjesto u svijetu po povrini).Sa povrinom od 110 879 km slovi kao trea najvea zemlja u Jugoistonoj Evropi ( odmah iza Rumunije i Grke).Glavni grad Bugarske je Sofia.Sjeverni dio Bugarske pripada slivu Dunava koji je povezuje sa Crnim morem, Panonskom nizijom i zapadnom Evropom.Maritimni uticaji Crnog mora su vrlo mali.Bugarska, se prvenstveno, razvijala kao kopnena drava, pomorski razvoj je zaostajao, uglavnom zbog zatvorenosti Crnog mora i slabe razuenosti njegove obale.Bugarska je otvorena i najbolje pristupana iz doline Dunava, oblasti Crnog mora, i otvorom Marice iz Trakije.Pristupanost iz ostalih susjednih oblasti je tea, naroito sa zapada i jugozapada, gdje je Stara planina i planine Rodopskog planinskog sistema svode na prirodne prolaze- niavski i strumaki otvor, a iz Grke na dolinu Strume i Meste.Preko Bugarske vodi najkraa kopnena veza izmeu Evrope i Azije pravcem Panonska nizija-dolina Morave-dolina Marice-Istanbul, a i kopnene veze izmeu Sarmatske(ruske) nizije i Moreuza.Zbog takvog geografskog poloaja na teritoriji Bugarske su se od najstarijih vremena ukrtali razni interesi.Preko Bugarske su esti ili osvajai pohodi naroito na pravcu Azija-Srednja Evropa i obrnuto.

Bugarska se nalazi na vanom prometnom pravcu koji dolinom rijeke Marice povezuje Srednju Evropu sa Malom Azijom i Bliskim Istokom.Prometno znaenje ima i rijeka Dunav kojom se izvoze poljoprivredne sirovine, a vana je i za dobijanje energije. Bugarska je zajedno sa Rumunijom ula u Europsku uniju 1.januara 2007.

Bugarska ima oblik pravougaonika, kojoj dua stranica ima oko 460 km a ua oko 330 km.Ovaj se pravougaonik moe podijeliti s gledita geolokog i morfolokog u tri paralelna pojasa: juni, srednji i sjeverni.Neki pak geografi uzimaju Balkansko gorje kao posebnu regiju iako sa hidrografskog gledita Balkansko gorje pripada dijelom porjeju Marice, a dijelom porjeju Dunava (osim Iskera).Od 1999. godine Bugarska je podijeljena na 28 provincija ili oblasti. Od 1987. do 1999.godine bila je podijeljena na devet oblasti. Oblasti su dobile imena po glavnim i najveim gradovima na svom teritoriju.

Sadanje (2009.) oblasti Bugarske su:

1. Blagoevgrad; 2. Burgas; 3. Dobri; 4.Gabrovo; 5.Haskovo; 6.Kardali; 7.ustendil; 8. Love; 9. Montana; 10. Pazardik; 11. Pernik; 12. Pleven; 13. Plovdiv; 14. Razgrad; 15. Ruse; 16. umen; 17. Silistra; 18. Sliven; 19. Smoljan; 20.Sofijska oblast; 21. Sofija; 22.Stara Zagora; 23. Trgovite; 24. Varna; 25. Veliko Trnovo; 26. Vidin; 27. Vraca; 28. Jambol

Bugarske oblasti2.Prirodno geografske odlike

2.1.Reljef

Bugarska je 43% planinska i 57% nizijska zemlja.Obuhvata planinsku oblast Rodopskog planinskog sistema, na zapadu, jugozapadu i jugu, Staru planinu (Balkan) na sjeveru i dvije velike nizije: Sjevernu, sa sjevernim crnomorskim primorjem i Centralnu sa Trakijskom nizijom, doline Marice, Tunde, i juni dio crnomorskog primorja.Geoloki, sjeverni planinski dio preteno pripada mlaim formacijama balkanida (paleozojske stijene pokrivene sedimentima mezozoika, sa mjestiminim krenjacima), a juni rodopidima (gnajs, granit, kristalasti kriljci, a ima i vulkanskih stijena).Glavne planinske visinske linije otro dijele pojedine oblasti Bugarske.Naroito je to izrazito kod glavnog grebena Stare planine koji, od Srebrene glave na zapadu do Crnog mora na istoku, dijeli Bugarsku na sjevernu i junu.Planine Rila i Pirin dijele dolinu Strume od dolina Marice i Meste, a grebeni Zapadnih i Istonih Rodopa dolinu Meste od doline Marice, i u irokom luku obavijaju Mariku kotlinu sa jugozapada i juga.Protezanje i raspored planina ograniavaju prirodne veze izmeu nizijskih oblasti na planinske prevoje.Idui od sjevera prema jugu reljefne cjeline Bugarske su:1.Sjeverni plato (Podunavska nizija)

2.Balkansko gorje( Stara planina)

3.Sredinji bazeni4.Rodopsko gorje

Topografski prikaz Bugarske

Istoni dijelovi u blizini Crnog mora su brdoviti, i postepeno se poveavaju sve do zapadnih dijelova koji su u cijelosti ekstremno visoki.Vie od dvije treine zemlje su ravnice, zaravni odnosno pobra nadmorske visine manje od 600m.Ravnice( nizije) ispod 200 m ine 31% teritorija, zaravni i brda( visine 200 do 600 m) ine 41% teritorija; niske planine (visine 600 do 1000 m) ine 10%; planine srednje veliine (od 1000 do 1500 m) ine 10% i visoke planine ( preko 1500 m) ine samo 3% teritorija.Prosjena nadmorska visina u Bugarskoj je 470 m.(Slika br.2)Visinske zoneVisina(m)Povrina(km2)Teritorij (%)

Nizije (ravnice)0-20034,85831,42

Brda200-60045,51641,00

Niske planine600-100016,91815,24

Srednje planine1000-160010,9049,82

Visoke planine1600-29252,7982,52

Savremeni reljef Bugarske je nastao kao rezultat kontinuirane geoloke evolucije.Zbog te geoloke evolucije u Bugarskoj postoje magmatske, sedimentne i metamorfne stijene, razliitog porijekla, razliite dobi i sastava.Njihovo formiranje je poelo prije 500 miliona godina tokom predkambrija i nastavlja se sve do danas.Bugarska tla(zemljita) esto su bila potopljena drevnim morima i jezerima.Vulkanske erupcije su takoer bila esta pojava u to vrijeme.Sjeverni plato (Podunavska nizija)

Sjeverni plato(Podunavska nizija) prostire se od zapadne granice pa do Crnog mora.Ona obuhvata podruje izmeu rijeke Dunav, koja ini veinu sjeverne granice sa Rumunijom, i Balkanskog gorja (Stara planina) na jugu.(Slika br.3)

Slika br.3 Pogled iz Podunavske nizije prema Balkanskom gorju

Podunavska nizija je duga oko 450 km, iroka oko 120 km, kojoj su na jugu najvii vrhovi Balkanskog gorja poloeni u obliku blagog luka; na sjeveru joj je mea Dunav.Ova se ravnica u tri stepenice lagano sputa prema Dunavu, a transvezalno je presjeena brojnim pritokama Dunava.Preko nje idu smjerom paralele dva vana puta, jedan Dunavom, a drugi uzdunom eljeznikom prugom.Dva najvanija prelaza iz srednje Bugarske u sjevernu idu probojnicom Iskera i od Stare Zagore preko Trnova.Od njega se die pruga do Kresteca na visinu od 1.020 m.Pruga je uvjetovala da se na toj visini razvilo planinsko ljetovalite.Odatle se moe vidjeti Jumrukal, najvii vrh Balkana, 2.371 m visok.Sjevereno se nalazi u dolini naselja Gabrovo, jedan od vanijih industrijskih sredita, bugarski Manchester.

Slikovit je gradi Trnovo gdje je dugo bila srednjovjekovna prijestolnica Bugarske.Nalazi se na velikom meandru rijeke Jantre, koja je ovdje udubila svoje korito.Duga historija metropole dala mu je mnoge znamenitosti kao:bivu carsku palau, krunidbenu crkvu, Preobraenski mananstir, gdje je mnogo stoljea stolovao bugarski patrijarh, te mnogo drugih zgrada.Ravnica ispod Trnova pokrivena je plodnim praporom, po kojem raste penica i pasu goveda po panjacima.Prema sjeveroistoku prua se Preslavska planina.U ovom kraju se nalaze gradovi Kolovgrad, Trgovite i Pleven.Bugarska ima uz Dunav nekoliko gradova poloenih korespondentno prema rumunjskim gradiima.Prvi je grad Vidin na izdignutom poloaju kao na otoiu.Vidin je lijep grad sa prometnom lukom.Lom je gradi koji je vana uvozna i izvozna luka Bugarske.

Svitov ima vrlo slikovit poloaj.Nasuprot se nalazi rumunjski gradi Zimnica.Ruuk ili Ruse spada meu vee gradove Bugarske.To je prometno, trgovako i industrijsko sredite, najvea bugarska luka na Dunavu.Dubrovani su u njemu imali svoju trgovaku koloniju od 1596.-1755.godine.U XVII stoljeu grad je imao 25.000 stanovnika, kad Sofija nije imala vie od 20.000.Danas je po modernom ureenju jedan od ljepih gradova drave.Balkansko gorje (Stara Planina)

Stara planina sijee Bugarsku, od granice sa Srbijom na zapadu do Crnog mora na istoku.Odlikuje se jedinstvenim, dobro povezanim, u poetku uskim, a potom irim glavnim planinskim lancem.Blaim, ali duim sjevernim ograncima sputa se u Sjevernu niziju, a na jugu prema meuplaninskim kotlinama ima strmiji pad.Najvii vrh je Botev (2376 m).Preko glavnog grebena Stare planine vodi vie niskih prevoja preko kojih prelaze putevi, povezujui sjevernu sa junom Bugarskom.Podno junih padina Stare planine lei niz meuplaninskih kotlina koje su uzduno poloene pravcem zapad-istok.Relativno su uske, prohodne, dobro obraene, naseljene i komunikativne.Kotlinama prolaze uzduni prirodni prolazi istok-zapad kojim vodi automobilski put i eljeznika pruga Burgas-Kalofer-Sofija, kao i prirodne veze i komunikacije u pravcu jug-sjever.Nadmorska visina kotlina opada od zapada prema istoku gdje imaju nizijski karakter.Najvanije su Sofijska oko 1185 km, na nadmorskoj visini 550 m, sa malo uma, najnaseljeniji je dio Bugarske i njen vaan privredni rejon; u njoj se istiu prirodne veze i saobraajne kopnene magistrale iz doline Marice, Niave, Iskara, Strume i Meste, iji je glavni razvodnik iako periferno poloena.Preko male Zlatike kotline ide prirodna poprena veza Malog Iskara i gornjeg toka Marice.Karlovska kotlina nagnuta je ka jugu, gdje ima irok prolaz prolomom rijeke Strjame, a sa sjevera dobro je zatiena Starom planinom.Kazanlaka kotlina ima povoljnu klimu za gajenje rua.Dolina ruaKazanlashka roza,zapravo Rosa damaschena,smatrana i kraljicom izmeu oko 5000 vrsta rua,uinila je gradi Kazanlak glavnim svjetskim izvoznikom skupocijenog attara,ruine esencije, i ruine vodice.Postoji teorija da su nostalgini turci,kad su 1420.osnovali Kazanlak,donijeli rue iz svojih mirisnih ruinjaka kako bi se u tuini osjeali kao kod kue,ali isto tako da su ih donijeli kriari iz Perzije,preko Sirije i Damaska u Evropu.Tada nisu ni pomiljali da e ubrzo cijela regija zbog savrenog tla , na visini vie od 700 m,i vlane klime bez jakog sunca pogodovati pravoj invaziji pupoljaka s najviim postotkom ulja. Maksim Gorki je dolinu rua opisao jednim od svjetskih uda,dok danas mnoge asocira na velianstveni ruinjak koji skriva dvorac u kojem sniva Trnoruica.Kruh beraa rua zaista ima onih sedam kora ; potrebno je 3000 kilograma latica, odnosno ak 1300 ruica,za samo 1 kilogram ruinog ulja! I danas je iako potpomognut mainerijom,berba ruica i dalje runa.Pomno odabrani cvjetovi najprije se zatvaraju u specijalne vree tijekom prvih jutarnjih sati,kako ne bi povenule a potom se naglo potapaju u kotlove s vruom vodom.2,3 sata kasnije,nakon prve destilacije,dobiva se ruina vodica,a na kraju druge na povrini se pojavljuje skupocjeno ruino ulje.Sakuplja ga se i sprema u,za konzervaciju idealne,bakrene posude.

Sve to najbolje opisuje zato je gram iste esencije skuplji od grama zlata. U lokalnim kazanlakim destilerijama moete nabaviti i skupocjeno ruino ulje,ali na kapljice.Ve najmanja boica sa 0,5 grama sadraja stoji 6.

Uz esencijalno ulje koriteno u proizvodnji parfema,rua se puno koristi u razne terapeutske svrhe(fitoterapija),a zastupljena je i u demovima,ajevima,okoladama mnogih nacionalnih kuhinja.Takozvani roulj je pravi enski liker.Rue raznih boja nose i razliite poruke ali su prvenstveno simbol iste ljubavi.Juno od meuplaninskih kotlina pravcem zapad-istok prostire se niski i srednjoplaninski lanac Sredna gora, koja na jugu dopire do sjevernog oboda doline Marice.Duga je oko 270 km od Iskara i sjeverozapadnih padina Rile do Tunde kod Jambola.Planina se prema istoku postepeno suava i sniava, a na kraju prelazi u brdovito zemljite.Nia je i prohodnija od Stare planine, s kojom je povezana preko tri tektonska mosta.Duboki prelomi rijeka Strjame i Topolnice dijele je na tri dijela (Ihtimanska Sredna gora, Satinska Sredna gora i Srnena gora) srednji je najvii i najiri.Sjeverne padine su joj strme, naroito u centralnom dijelu, june su blae, a na krajnjem zapadu ima karakter visoravni (Ihtimanska Sredna gora).Poumljenost je dobra, ali vea na sjevernim padinama.Sredinji bazeniCentralna i jugoistona nizija prostiru se izmeu sjevernih padina Rile, Istonih i Zapadnih Rodopa, Grke i Turske istono od Arde, Crnog mora od ua Rezovske rijeke do Burgasa, junih padina Stare planine i Sredne Gore.

Trakijska nizija sa dolinom Marice obuhvata, prteno, ravniasto, a djelimino i breuljkasto zemljite, na zapadu usko, koje se ka istoku znatno iri i produava u niziju Trakije u Turskoj i Grkoj.Planinama je dobro zatiena sa sjevera, zapada i jugozapada, a otvorena ka jugoistoku od Arde do Derventskih visoravni.Izmeu rijeke Blatnice i Sazlijke s jedne, i Tunde s druge strane, izdie se brdovito i niskoplaninsko zemljite Ilijskih visoravni, Manastirskih visoravni i Sakar planina.Nizija je u cjelini dobro naseljena i obraena; ima vie kanala za navodnjavanje, naroito u rejonu Pazardika i Plovdiva.Osim Marike doline znaajna su privredno i polja u sjverenom dijelu nizije, Staro zagorsko, Elhovsko i Topolovgradsko.Prohodnost je dobra, sem u predjelima pirinanih polja oko Pazardika, Plovdiva i Ambola.Pojas nizije na desnoj obali Marice znatno je manji nego na lijevoj.Istoni dio od Tunde do Crnog mora obuhvata niziju, oivienu brdskim zemljitem, niskim i srednjoplaninskim uzvienjima Stare planine na sjeveru i ograncima Strande planine i Derventske visoravni.U cjelini je ovaj dio dobro prohodan.Komunikacija ima mnogo manje nego u zapadnom dijelu, naroito u primorskom pojasu i u podruju Strande planine.Dobro je poumljena Stranda planina kao i okolina Burgasa.Naseljenost je osrednja, a u podruju Strande planine rijetka.Rodopsko gorje

Rodopski planinski sistem

Rodopska oblast prostire se zapadno i juno od doline Marice, na zapad do granice sa Makedonijom, a na jug do granice sa Grkom.Dijeli se na: Zapadne i Istone Rodope, oblast sjeverozapadno od Rile i oblast Rile i Pirin-planine.Zapadni Rodopi proteu se pravcem sjeverozapad-jugoistok, od Rile preko Goljame sjutke ( 2186 m) do Goljam perelika (2191 m ).To je visoko planinska oblast sa snijenicima na najviim vrhovima, jako ispresijecana i ralanjena.Doline rijeka su klisuraste, duboko usjeene, a rijeke bogate vodom.Planine su dobro poumljene, a prohodnost ograniena, mjestimino i vrlo teka.Komunikacije su usmjerene dolinama rijeka, uglavnom, meridionalno, a poprene, preteno, vode preko prevoja.Proirenja su malobrojna i u njima su smjetena naselja i privredni ivot.Istoni Rodopi obuhvataju planinsku oblast Sjeveroistonih i Jugoistonih Rodopa.U zapadnom dijelu to je visoko i srednjoplaninsko zemljite, teko prohodno naroito u rejonu vododijelnice epelarske rijeke i Arde.Ka istoku postepeno opada, a prohodnost postaje sve bolja, naroito istono od Krdalija.Rijene doline su duboko usjeene, idui ka istoku sve su pristupanije.U cjelini je ralanjenost ove oblasti velika, a padine planina strme.Oblast Rodopa sjeverozapadno od Rile odlikuje se gromadnom strukturom i kratkim planinskim lancima koji se proteu raznim pravcima i smjenjuju s prohodnim, dobro obraenim i naseljenim meuplaninskim kotlinama i poljima koja lee, mahom, iznad 500 m nadmorske visine.Oblast Rile i Pirin-planine obuhvata najvii i najtee prohodni dio jugozapadne Bugarske, sa Musalom (2925 m), najviim vrhom na Balkanskom poluostrvu.Planine imaju strme padine.Sama oblast je jako ispresijecana duboko urezanim dolinama rijeka kojim vode putevi.Na visokim planinama ima ledenjaka, vjeitog snijega i manje planinskih jezera.2.2 Klima Zapadna Bugarska ima srednjoevropsku klimu, sjeveroistona je pod uticajem istonoevropske stepske klime, a na jugu dolinama Strume i Marice dopiru uticaja sredozemne klime.Uticaj Crnog mora ogranien je na ui primorski pojas (40-60 km).Greben Stare planine spreava prodor na jug hladnih sjevernih i sjeveroistonih struja praenih jakim vjetrovima koji izazivaju ljeti suu, a zimi hladnou, a ujedno spreava put na sjever toplim sredozemnim masama.Dolina Marice ima topliju zimu od sjeverne Bugarske.Srednja januarska temperatura u Bugarskoj iznosi od -2C do 2C, a julska od 23C do 25C.Najvee vruine su u Dobrudi, dolini Marice i u podruju Strume, gdje ponekad dostiu i do 45C.Najvee hladnoe su u sjeveroistonom dijelu zemlje (do -38C ) i u visokim planinamaMjesecJanFebMarAprMayJunJulAugSepOctNovDec

Prosjena temperatura-1271216202323181151

Prosjena maksimalna temperatura481217232831302418104

Prosjena minimalna temperatura-3-21591417161272-3

Prosjena temperatura mora34610151921232015115

Prosjean broj kinih dana445755434563

Prosjean broj snijenih dana643100000024

Prosjena koliina padavina u Bugarskoj iznosi oko 630 mm godinje.Dobruda na sjeveru, obala Crnog mora, i manji dio nizije Trakije uobiajeno prime manje od 500 mm.Ostatak nizije Trakije i Podunavske nizije prime manje koliine padavina od prosjene koju ima Bugarska, a to je oko 630 mm godinje.

Najvie kia ima krajem proljea i poetkom ljeta.Ljeti su esti pljuskovi i grad.Snijega ima na Staroj planini i po 7-8 mjeseci, a na Rili, Vitoi i dijelovima Pirin-planine stalno.U Bugarskoj su esto magle.Od vjetrova su najjai istoni, naroito u sjevernoj niziji.Ljeti, temperature u junoj Bugarskoj esto prelaze 40C.U gradu Sadovo koji se nalazi u blizini Plovdiva zabiljeena je rekordna najvia temperatura od 45,2C.U blizini grada Trun zabiljeena ja rekordna najnia temperatura koja iznosi -39,3C.2.3 Hidrografija

Rijeke Bugarske pripadaju crnomorskom slivu 57%, a egejskom 43%.Rijena mrea je gusta naroito u zapadnom dijelu Bugarske.Bugarska ima gustu rijenu mreu od oko 540 rijeka, ali su one veinom, izuzev Dunava, kratke i imaju nizak nivo vode.Veina rijeka teku kroz planinska podruja:manje su zastupljene u Podunavskoj niziji, neto vie teku kroz Trakijsku niziju, a posebno su zastupljne u Dobrudi.Glavne vododijelnice ine:greben Stare planine, Vitoa, Rila i Dospat.Rijeke teku veinom meridionalno, zatim pravcem sjeverozapad-jugoistok, a pritoke Crnog mora pravcem zapad-istok.

Skelet rijene mree ine:Dunav, Marica, Iskar, Struma, Arda, Tunda i Kamija.Sve rijeke su, sem pritoka Crnog mora, na znatnoj duini planinske, a ljeti i u jesen imaju nizak vodostaj.Najdua rijeka koja je iskljuivo samo na Bugarskom teritoriju je rijeke Iskar, koja je duga 368 km.

Rijeke BugarskeNekoliko glavnih rijeka Bugarske se direktno ulijevaju u Egejsko more.Marica sa svojim pritokama je daleko najvea od tih rijeka.Nakon to napusti Bugarsku ona ini veinu granice izmeu Grke i Turske.Struma i Mesta ( odvojene Pirin-planinom i Rodopskim gorjem) su sljedee najvee rijeke koje se ulijevaju u Egejsko more.Struma i Mesta da bi dole do Egejskog mora teku osim Bugarske jo i kroz Grku.Rijeke Zapadnih Rodopa bogatije su vodom od istonih.Pritoke Marice imaju u niziji niske obale, esto blatnjave, a neke mijenjaju i korita.Rijeke imaju znaajan hidroenergetski potencijal; neke se iskoritavaju za elektroenergiju i navodnjavanje (Bistrica, Rilska rijeka, Iskar, Jantra, Rosica, Tunda i dr.).Pritoke Crnog mora, Provadijska rijeka, Sredecka rijeka i druge utiu u slana jezera:Varnensko, Atanasovsko, Mandrensko, i Burgasko, koja su vezana s morem uskim pritokama.Na gorjima Rila i Pirin ima oko 260 glacijalnih jezera.Zemlja ima jo nekoliko velikih jezera na obalama Crnog mora i vie od 2200 brana.Ima i dosta mineralnih izvora koji se nalaze u jugozapadnim i centralnim dijelovima zemlje.Vea movarna podruja nalaze se uz obalu Dunava i Crnog mora.Preduzimaju se mjere za isuivanje, prvenstveno kod Svitova i Belena.

2.4 VegetacijaOko 28% povrine Bugarske pokriveno je umama, koje su, preteno listopadne (hrast, bukva).Na crnogoricu otpada oko 12% (bor, jela i dr.) i uglavnom je u viim planinskim predjelima.Najvie ih ima u visokim Rodopima.Gustina i kvalitet uma raste sa visinom.ume se nalaze, preteno u planinskim podrujima na visini od 1800 m.Na veim visinama su goleti ili panjaci.Nizije su bez uma ili slabo poumljene.Poumljavaju se gole povrine.Sjeverna strana Stare planine pokrivena je listopadnom umom, preteno, buKvom, a juna je slabo poumljena.Stepsko bilje se javlja u istonom dijelu Bugarske, a makija u podrujima rijeka koje sa Rodopa teku na jug.

2.5 Tipovi zemljitaPedoloki pokriva Bugarske je veoma raznolik.Glavne formacije su:crnica na podlozi lijesa; mrko lijesni i planinskopanjaki oblici u planinama; glinasto tlo u znatnom dijelu niih predjela ili meuplaninskih kotlina june Bugarske, i aluvijalno tlo u dolini Marice.Erozioni procesi razvijeni su naroito na sjevernim padinama Stare planine, a sjea uma dovela je do smanjivanja pokrivaa.

3. Drutvene odlike

3.1 Historijat BugarskeBuharska je od VI st. bila naseljena Slavenima koje su oko 680. pokorili Bugari i zatim se slavenizirali.Bugari su ratovali sa Bizantom i Francima i s vremenom izgradili monu dravu: Simeon (vladao do 927.) postigao je auutokefalnost bugarske crkve, uzeo carski naslov i proirio dravno podruje.Nakon njega,oslabljena Bugarska pala je pod vlast Bizanta od koje se oslobodila 1186; nov uspon doivjela je za Ivana Asena II (1218.-1241), koji je osvojio Makedoniju i Albaniju.Sve slabiju bugarsku dravu napokon su 1393. osvojilli Turci i ona je postala provincija njihovog carstva.Kneevina Bugarska je formirana na Berlinskom kongresu (1878) na podruju izmeu Dunava i Balkana; juno od Balkana formirana je autonomna pokrajina Istona Rumelija, a obje su bile pod turskim suverenitetom.Za mladoturske revolucije, Bugarska se 1908 proglasila nezavisnom dravom ( car Ferdinand I iz dinastije Sachsen-Coburg-Gotha).Bugarska je sudjelovala u prvom balkanskom ratu (1912-13) , a zbog teritorijalnih pitanja odmah se uplela u sukob sa saveznicima, kojima su se pridruile Rumunjska i Turska, pa je poraena Bukuretanskim i Carigradskim mirovnim ugovorima (1913) izgubila junu Dobrudu u korist Rumunjske, Odrinsku oblast u korist Turske, a zadrala Pirinsku Makedoniju i Istonu Trakiju.U Prvom svjetskom ratu borila se na strani Centralnih sila pa je mirovnim ugovorom u Neuillyu (1919) morala odstupiti osvojenu junu Dobrudu Rumunjskoj, Strumicu, Bosiljgrad i Caribrod Jugoslaviji, a trako primorje Grkoj.Vojnofaistikim prevratom 1923. sruena je zemljoradnika vlada i ubijen Aleksandar Stamboliski, a iste godine je krvavo uguen ustanak KP ( osnovan 1919.) pod vodstvom Georgi Dimitrova i Vasil Kolarov.1941. Bugarska je pristupila Trojnom paktu sila Osovine i stupila u rat na njihovoj strani, proirivi se u Makedoniji i Trakiji.

Na parlamentarnim izborima 1945. pobijedila je Oteestvena fronta pa je Bugarska 15.9.1946 postala Narodna republika.Godine 1955. Bugarska je pristupila Varavskom paktu i bila primljena u UN.Dravno ureenjePrema Ustavu od 18.V 1971. Bugarska je Narodna republika.Najvii organ dravne i zakonodavne vlasti je jednodomni parlament, Narodno sobranje, koje iz svojih redova bira Dravno vijee koje ima funkciju kolektivnog rukovodstva drave (predsjednik, prvi potpredsjednik, tri potpredsjednika, sekretar i 17 lanova)Predsjednik Dravnog vijea vri funkciju predsjednika republike, a zajedno sa Dravnim vijeem odgovoran je za svoj rad Narodnom sobranju.Izvrnu vlast ima vlada na elu sa predsjednikom, kojeg bira Narodno sobranje; kao mandator sastavlja vladu i zajedno sa njenim lanovima odgovoran je za svoj rad Narodnom sobranju.Zakonodavnu vlast ima Narodno sobranje, koje ima 400 poslanika, a koji su izabrani na period od 5 godina na opim, neposrednim i tajnim izborima.Pravo glasanja imaju svi graani stariji od 18 godina.Narodno sobranje bira i svoj stalni upravni organ na eelu s predsjednikom Narodnog sobranja.Sudsku vlast vre Vrhovni sud, okruni sudovi i narodni sudovi.3.2 Stanovnitvo

Prema popisu stanovnitva iz 2009. u Bugarskoj je ivjelo 7,204,687 stanovnika sa prosjenom godinjom stopom rasta od -0.79%.Prirodni prirataj je iznosio (u periodu od 2005.-20009) 4,60 , kao rezultat niske stope roenih od 9,66 i visoke stope umrlih od 14,26 .Smrtnost dojenadi je iznosila ukupno 20,55 , od toga muke djece 24,31 i enske djece 16,56 ( procjena iz 2005.godine)

Prirodni priratajGospodarska struktura stanovnitva ukazuje na razvijenu zemlju; od ukupno aktivnog stanovnitva 2 176 322 u poljoprivredi je radilo oko 12.4 %; industriji, rudarstvu i graevinarstvu 41,8 %, u uslunim djelatnostima 45,8 %.Stanovnitvo po svojoj dobi je relativno staro; u dobi od 0 do 14 godina bilo je 1 051 767 ( 14,1 %) ; od 15 do 64 godina bilo je 5 115 892 (68,7%); a u dobi od 65 i vie godina 1 282 690 (17,2%).

Ukupan broj mukog stanovnitva iznosio je 3 586 381 , a enskog 3 863 968 .Zdravstvena sluba je veoma dobro razvijena, na jednog lijenika dolazi 363 stanovnika, a jedan bolniki leaj 109 stanovnika.Pismenost iznosi 98,2 %.Potronja kalorija iznosila je 3663 po stanovniku (77,9 % biljnog, a 22,1 % ivotinjskog porijekla).Stanovnici su Bugari 83,9 %, Turci 9,4 %, Romi 4,7 %, i ostali 2% (2005 godine.)

Prema vjeroispovijesti na pravoslavce otpada 82,6 %, na muslimane 12,2 %, ostale krane 1,2 %; te ostali, ateisti i neizjanjeni 4%.Oekivani ivotni vijek je oko 69 godina za mukarce i 76 za ene. Nedavna istraivanja su pokazala da bi Bugarska mogla izgubiti treinu svog stanovnitva u nekoliko desetljea ako se nastavi snaan trend emigriranja i visoki mortalitet. Bugarska, koja je postala lanicom Europske unije u sijenju, ima najnii rast stanovnitava u Uniji, pokazali su podaci Nacionalnog instituta za statistiku.

U Bugarskoj se najvie koristi Bugarski jezik (84,5 %), Turski (9,4%) i Romski (4,1%).

Demografija stanovnitva19851990199520002005

Broj stanovnika (000s)8,9608,7188,5098,3067,204

Broj stanovnika od 0-14 godina (%)21.320.418.317.014,1

Broj stanovnika: 65 + (%)11.313.014.515.817,2

Urbano stanovnitvo (000s)5,7815,7965,8095,8205,830

Ruralno stanovnitvo (000s)3,1792,9222,7002,4852,280

Nivo urbanizacije (%)64.566.568.370.171.9

U gradovima (2005.) je ivjelo 5 830 000 stanovnika.Glavni grad je Sofija sa 1.123.562 stanovnika.Ostali vei gradovi su: Plovdiv(331.294 st.); Varna(321.727 st.); Burgas(194.053 st.); Ruse (159.700 st.); Stara Zagora(146.870 st.); Pleven(118.765 st.); Sliven (102.204 st.); Dobri(101.912 st.); umen(87.403 st.); Pernik(83.869 st.); Jambol(82.532 st.); Haskovo(79.619 st.); Pazardik(78.117 st.); Blagoevgrad(70.175 st.); Vraca(67.238 st.);Gabrovo(64.749 st.); Trnovo(63.859 st.); Vidin(57.706 st.); Kazanlak(54.416 st.);Asenovgrad(53.390 st.); ustendil (51.426 st.); Montana (48.504 st.);Krdali (47.231 st.);Dimitrovgrad(44.569 st.); Love(42.196 st.); Silistra(41.555 st.); Trgovite(41.351 st.); Dupnica(39.892 st.); Razgrad(37.415 st.); Gornja Orjahovica(35.447 st.); Petri (30.747 st.);Smoljan(30.648 st.); Samokov (27.758 st.); Sandanski(27.331 st.); Lom (26.963 st.); Svitov (25.650 st.); Karlovo(25.195 st.); Nova Zagora(25.193 st.); Velingrad(25.141 st.); Sevlijevo(24.894 st.); Trojan (23.439 st.); Ajtos(22.356 st.); Botevgrad(20.820 st.); Goce Delev(20.345 st.); Harmanli (20.113 st.) i Petera (20.106 st.).3.3 Prirodna bogatstva

Prirodna bogatstva Bugarske su ogromna, ali jo nisu dobro prouena.Bugarska ima dosta prirodnih bogatstava, a meu najvee se ubrajaju: boksit, bakar, olovo, cink, ugalj, drvo, obradiva zemlja.Bugarska raspolae znatnim rudnim bogatstvom.Uglja ima u bazenu Pernika,Bobov-dola, Burgasa i dolini Marice.Nafta je otkrivena 1951. u rejonu Tulenova, na obali Crnog mora sjeveroistono od luke Balika, a proizvodnja je poela od 1954.godine.Otkrivena su znatna leita ruda olova i cinka( u Jugoistonim Rodopima, u irem rejonu Krdalija), i bakra( kod Vraca i na Srnenoj gori):3.4 Privreda

Ukupna povrina obradivog zemljita iznosila je 11 055 000 hektara ; oranice i vonjaci zauzimaju povrinu od 4 135 000 ha ili 37,4% obradivog zemljita, livade i panjaci 2 037 000 ha ili 18,4%, ume 3 864 000 ili 34,9%, neobraeno i neplodno zemljite zauzima povrinu od 1 01 000 ha ili 9,3%.Navodnjava se ukupno 1 210 000 ha zemljita.ita pokrivaju 16,5% obradivog zemljita (1 828 000 ha, 11 755 000 t).Sjeverne ravnice su najvie pod itom, a na prvom je mjestu penica(950 000 ha, 3 500 000 t), dok uz Dunav preteno kukuruz (500 000 ha, 2 600 000 t).Na jugu osobito u dolini Marice, uzgaja se ria (16 000 ha, 75 000 t).Osim toga uzgaja se ra (25 000 ha, 43 000 t); jeam (300 000 ha, 85 000 t); pamuk suncokret (260 000 ha, 430 000 t) i duhan (100 000 ha, 127 000 t).Bugarska je uvena po povrtlarstvu : krompir (40 000 ha, 380 000 t); paradajz (28 000 ha, 799 000 t); luk (11 000 ha, 90 000 t); grah (51 000 ha, 50 000 t); graak ( 9 000 ha, 10 000 t).Od uljarica se uzgaja lan (6 000 ha, 1 000 t sjemenki i 2 000 t vlakna); araidi ( 5 000 ha, 6 000 t); soja ( 64 000 ha, 85 000 t); pamuk ( 13 000 ha, 12 000 t sjemenki i 6 000 t vlakna).

eerna repa je manje zastupljena (52 000 ha, 900 000 t), no dovoljno za tvornice eera( Sofija, Ruse, Plovdiv, Pleven, Kajali i Gornja Orjahovica) koje proizvode 115 000 t eera.Karakteristian je za Bugarsu uzgoj rua ( najvie izmeu Kazanlika i Karlova).Veoma dobro je razvijeno voarstvo i vinogradarstvo ( 150 000 ha vinograda)Dok je uzgoj stolnog groa manji znatno je vei uzgoj groa za vino.Izvoze se uvena vina:Pamid, Mavrud, Trnovo, Gamsa, Melnik i dr.)Prinosi voa iznose :95 000 t kruaka, 450 000 t jabuka, 160 000 t ljiva, 100 000 t breskvi, 36 000 t marelica.

Specifian je uzgoj jagoda oko Plovdiva( 20 500 t).ume ima najvie na pristrancima planine Rile, na Rodopima i Pirinu.

U I sektoru( Poljoprivrednom ) u Bugarskoj je zaposleno tek neto vie od 7.5%Zemljoradnja

Stoni fond broji : 10 501 000 ovaca, 474 000 koza, 3 734 000 svinja, 1 751 000 goveda, 33 000 bivola, 118 000 konja, 349 000 magaraca.

Proizvodnja vune iznosi 17 300 t, mesa 721 000 t, kravljeg mlijeka 2 138 000 t, maslaca 24 200 t , sira 182 000 t, kokoijih jaja 154 785 t .Dobro je razvijeno peradarstvo ( 42 000 000 pilia i purana) i pelarstvo (9 492 t meda).

Ulov ribe iznosi 112 297 t.Rudarstvo

Bugarska raspolae znatnim rudnim bogatstvom.Uglja ima u basenu Pernika, Bobov-dola, Burgasa i dolini Marice.Proizvodnja kamenog uglja iznoci oko 1,2 milijarde t, a rezerve mrkog uglja i lignita su oko 4,5 miljardi i nalaze se uglavnom u bazenu Marica-Istok(oko 70 %) i u Sofijskom bazenu.

Kameni ugljen najvie daju rudnici : Svoge, Draganica/ Berkovica, Stakevci i Kulka, a lignit se najvie kopa u okolini Loma, Sofije, Pernika, ustendila, Breana, Dimitrovgrada, Slivena i dr.

Rudnici urana su u Bulkovadi.Fosfor daju Komtica, Ginci i Bukorovci.

Nafta je otkrivena 1951. u rejonu Tulenova, na obali Crnog mora sjeveroistono od luke Balika, a proizvodnja je poela od 1954. godine.U Burgasu se nalazi rafinerija nafte kapaciteta od oko 5 miliona t prerade nafte godinje.Rafinerije nafte se nalaze jo i u Plevenu, Ruseu i Kamenovcu.Zemni plin se nalazi u mjestu Kiren i u mjestu Staro Orjahovo.KaGvozdena ruda kopa se u rejonu Sofije i Elhova.Otkrivena su znatna leita ruda olova i cinka( u jugoistonim Rodopima, u irem rejonu Krdalija), i bakra (kod Vraca i na Srnenoj gori).Tih ruda ima u manjim koliinama na vie mjesta u Bugarskoj.

Osim toga ima i ruda:mangana, pirita, hroma, boksita, srebra, zlata, i uranijuma, a od nemetala soli, azbesta, gipsa i kaolina.Energetika

Iako Bugarska nije veoma bogata prirodnim resursima kao to su ugljen, nafta i plin ima veoma dobro razvijen energetski sektor koji je od presudne vanosti za Balkan i cijelu Jugoistonu Evropu.Bugarska je glavni proizvoa i izvoznik elektrine energije u regiji i igra veoma vanu ulogu u postizanju energetskog balansa na Balkanu.Strateki poloaj Bugarske ini da je Bugarska glavno vorite i prenos i distribuciju nafte i plina iz Rusije u Zapadnu Evropu i drugim balkanskim dravama.2006 godine je proizvedeno ukupno 38.07 milijardi kWh elektrine energije u Bugarskoj.TermoelektraneTermoelektrane su od velikog znaaja za Bugarsku i uglavnom su smjetenu u kompleksu MaricA-Istok.Najvee termoelektrane su:

1. "Marica-Istok 2" - 1.450 MW

2. "Varna" - 1.260 MW

3. "Marica-Istok 3" - 870 MW

4. "Bobov Dol" - 630 MW

5. "Ruse-Istok" - 600 MW

6."Marica-Istok 1" - 500 MW

Ostale manje TE su: "Republika" -180 MW, "Sofija" -130 MW, "Sofija Iztok" -120 MW, "Plovdiv" -60 MW, "Pleven" -40 MW, "Pernik" -30 MW, "Sliven "-30MW i druge.HidroelektraneZbog ogranienog hidropotencijala Bugarske (izuzev Dunava) znaaj hidroenergije i nije tako velik.Trenutno u Bugarskoj ima 87 hidroelektrana koje su otprilike kapaciteta 1,980 MW, i uglavnom su smjetene u junim i jugozapadnim dijelovima Bugarske. Najvee hidroelektrane su : "Belmeken-Sestrimo"-700 MW, "Dospat-Vraca"-670 MW, "Bataki Vodnosilov Pat"-220 MW.Vane hidroelektrane na rijeci Ardi su : "Kardali"-106 MW; "Ivailovgrad" - 104 MW and "Studen Kladenec" - 60 MW.Razmatra se projekt vrijedan 65.000.000 za njihovu modernizaciju.Tri glavne hidroelektrane su u izradi:"Gornja Arda" - 160 MW; " Iskar" - 93MW i " Kamak"-90MW.

Prenos energijeNekoliko glavnih energetskih tranzitnih puteva moraju proi kroz Bugarsku.Plinovodi Burgas-Alexandropuli i Burgas-Vlore se koriste kako bi se izbjegli turski tjesnaci u prevozu ruske i kaspijske nafte od Crnog mora pa do Mediterana.Bugarska je tranzitna zemlja za ruski plin u Tursku, Grku i Makedoniju.Novi tranzitni projekt kroz Bugarsku ukljuuje i nove plinovode South Stream i Nabucco.Plinovod South Stream e transportovati ruski gas preko Crnog mora,od ruske obale pa do Burgasa, odakle e nastaviti prema sjeverozapadu do Centralne Evrope i prema jugozapadu do Grke i Italije.Plinovod Nabucco e transportovati Kaspijski i Blisko-istoni gas kroz Tursku, Bugarsku, Rumuniju, Maarsku i Austriju pa do Centralne Evrope.

Industrija

Bugarska je industrijalizirana drava sa veoma razvijenom tekom i lakom preraivakom industrijom.

2007. godine industrija je donijela 31,7% prihoda BDP-a.To ini industriju drugim najveim i najrazvijenijim sektorom odmah iza sektora usluivanja.

2007. godine ovaj sektor je zapoljavao 33,6% radne snage.

Bugarska se nalazi meu najveim zemljama u Evropi po proizvodnji olova, cinka i bakra.Bugarska meutim proizvodi i druge proizvode,koji su vani za industriju jedne zemlje, kao to su:alatni strojevi, kaustina soda, nuklearna energiju, vojna oprema / streljiva i mnogo drugih gotovih i polu-gotovih proizvoda. Zemlja je najvei izvoznik elektrine energije u jugoistonoj Europi.

Bugarska ima odline preduslove za razvoj industrije.Bugarska se nalazi na raskru izmeu Evrope i Azije i zbog toga ima veliki utjecaj u meunarodnom transportu.Zemlja je bogata mineralnim izvorima; veoma sposobnom radnom snagom; ima razvijenu saobraajnu mreu i obrazovne institucije, kao i relativno stabilnu politiku i ekonomiju.

1833. godine je otvorena prva moderna fabrika u Slivenu i od tada se poela razvijati bugarska industrija.Vanost industrije se naglo poveala tokom Socijalistikog perioda.

Glavno trite za proizvedenu bugarsku robu u to vrijeme bio je SEV.Metalurgija

Prije poetka 1950-ih metalna industrija nije ukljuivala cijeli proizvodni ciklus, a 1939. godine metalna industrija je inila samo 0,5% BDP-a.1998. godine ovaj postotak se poveao na 11.2% BDP-a.Iste godine u ovom sektoru je bilo zaposleno 51 600 ljudi.

Prva tvornica elika je napravljena izmeu 1953. i 1958. godine u Perniku, rudarskom gradu udaljenom 20 km jugozapadno od Sofije.Nakon otlkria i poetka eksploatacije leita eljezne rude u blizini distrikta Kremikovci, 1963. izgraena je tvornica elika.To je bila najvea tvornica na Balkanu u to vrijeme, ali i dan danas se ubraja meu najvee.

Ostale tvornice za obradu metala i proizvodnju elika su napravljena u gradovima: Ihtiman, Roman, Ruse i Burgas.Godina19571970198019891998

Sirovo eljezo47,000 t1,251,000 t1,583,000 t1,523,000 t1,654,000 t

elik159,000 t1,800,000 t2,565,000 t2,900,000 t2,628,000 t

Valjano eljezo117,000 t1,420,000 t3,213,000 t3,030,000 t2,242,000 t

Proizvodnja sirovog eljeza , elika i valjanog eljeza kroz historiju

1980. godine je zapoeta gradnja Tree Metalurke baze u Debeltu , juno od Burgasa iji je planirani kapacitet bio 4.000.000 tona valjanog eljeza godinje. eljeznica izmeu Burgasa i Marica Istok kompleksa je planirana za potrebe tvornice, ali nakon demokratskih promjena iz 1989 dolo je do zastoja.

Saobraaj

Republika Bugarska je zemlja koja se protee kroz nekoliko vanih oblasti (Balkan, oblast Crnog mora, Podunavlje). Saobraajna ila-kucavica zemlje je udolina rijeke Marice, koja se nastavlja ka zapadu u udolinu prijestolnice Sofije, a na istoku se otvara ka Istanbulu i Maloj Aziji. Glavno vorite u zemlji je prijestolnica, Sofija.

Bugarska ima razvijen drumski, eljezniki, vazduni i vodeni saobraaj.

eljezniki saobraaj

Ukupna duina eljeznike mree u Bugarskoj je 4.294 km (2005. godine). Ovo se odnosi napruge standardne.irine kolosijeka.Jedini grad sa metro sistemom je Sofija.

eljeznika veza sa susjednim zemljama:

Rumunija da, preko Ruse-Giurgiu

Srbija da, preko Kalotina - Dimitrovgrad,Srbija

Makedonija - ne, ali zapoeta izgradnja veze

Grka da, preko Kulata-Prochamonas i Svilengrad-Orestiada

Turska da, preko Svilengrad-Kapikule

eljeznika mrea Bugarske

Drumski saobraajUkupna duina puteva u republici Bugarskoj je 44.033 km, od ega je 99% asfaltirano. Duina autoputeva trenutno iznosi svega 459 km, ali se u narednim godinama oekuje brza izgradnja novih dionica.Dravni autoputevi nose dvoznanu oznaku "A+broj".

Bugarski izgraeni i predvieni autoputevi su dijelovi sljedeih Evropskih koridora:

Trakijski autoput-dio evropskog koridora E80, granica sa Srbijom-Sofija-Plovdiv-Prvomaj-Stara Zagora-Burgas, ukupna duina 443 km, izgraen savremeni autoput u duini od 280 km na trasi Sofija-Stara Zagora

Hemuski autoput dio evropskihkoridora E70 i E83, Sofija - Pleven - umen - Varna, ukupna duina 433 km, izgraen savremeni autoput u ukupnoj duini od 129 km na dvije dionice Sofija-Pleven i umen-Varna.

Crnomorski autoput - deo evropskog koridora 8, Varna - Burgas, ukupna duina 103 km, izgraen savremeni autoput u ukupnoj duini od 10 km pri ulazu u Varnu.

Ljuljinski autoput - Sofija - Pernik uduini od 19 km, u izgradnji

Strumski autoput - Sofija - Blagoevgrad - granica sa Grkom, ukupna duina 156 km, izgraen savremeni autoput u ukupnoj duini od 40 km oko grada Dupnica.

Vodeni saobraaj

Bugarska je primorska i podunavska zemlja.Poznate morske luke su veliki primorski gradovi Burgas i Varna.I rijeni saobraaj je razvijen i meunarodnog je znaaja..Jedini znaajan plovni rijeni pravac je pogranina rijeka Dunav, na kojoj se nalazi niz rijenih luka:Vidin, Lom, Svitov, Ruse i Silistra.Gasovodi i naftovodiGasovod: Duina tokova je 2.505 km (2006. godine).

Naftovod: Duina tokova je 339 km (2006. godine).

Vazduni transport

Glavna zgrada aerodroma u Sofiji

U Bugraskoj postoji 218 zvanino upisanih letilita (2007. godine), ali samo je 5 od njih uvrteno na listu meunarodnih aerodroma sa IATA kodom (IATA Airport Code):

Aerodrom Sofija - SOF

Aerodrom Burgas - BOJ

Aerodrom Varna - VAR

Aerodrom Plovdiv - PDV

Aerodrom Gornja Orjahovica - GOZ

Najvei i najvaniji aerodrom u zemlji je Aerodrom Sofija. Aerodromi u Varni i Burgasu su posebno uposleni ljeti zbog turistike sezone.Turizam

Bugarska je zemlja sa povijesnom i kulturnom batinom, i prelijepim prirodnim pejzaima, i jedna je od najposjeenijih destinacija u Jugoistonoj Evropi.Turizam, kao i industrija, je veoma vaan izvor ekonomskog razvitka.2008. godine Bugarsku je posjetilo 5,8 miliona turista.Turisti iz tri zemlje:Grke, Rumunije i Njemake ine 40% posjetitelja.Bugarska je zemlja koja ima dosta historijskih gradova i mjesta, ljetnih plaa, planina i skijalita.Novi tipovi turizma, ukljuujui kulturna, arhitektonska,historijska putovanja i eko turizam poveavaju broj turista.

Najznaajnije turistike destinacije Bugarske su:Sunev brijeg Sunev brijeg je jedno od najveih i najpopularnijih ljetovalita u Bugarskoj.Nalazi se 35 km od grada Burgasa.Ima plau dugu 9 km i iroku 40 m.Samo mjesto ima jako malu populaciju ali tokom ljetnih mjeseci turisti dolaze i mjesto ivne.Ljetna sezona traje od sredine maja do sredine oktobra. Ima 115 veinom renoviranih hotela, oko 80 otvorenih bazena, mnotvo restorana, barova, nonih klubova i diskoteka. to se tie atrakcija na raspolaganju su vam brojni sportovi na vodi kao i oblinje ljtovalite Nesebar u kom moete vidjeti popularni stari dio grada.Prosjena dnevna temperatura u ljetnem periodu je oko 27C.

Bansko

Bansko je gradi smjeten blizu grke granice, udaljen 160 km od Sofije.Bansko se ustvari nalazi u podnoju planine Pirin, na 936 m nadmorske visine. .Viegodinji razvoj ski ponude i milionska ulaganja uinili su da ovo skijalite sada ima u ponudi blizu 70 km ureenih i preglednih staza a njegovu prednost svakako ini raspored staza koje za sve vrste skijaa - od poetnika do profesionalaca - dostiu najvii vrh Todorku, na 2.600 metara. To znai da svako, ali ba svako od skijaa moe da se pohvali da je doao do najvie take ovog skijalita gde je smeten i zabavni park.

TrgovinaBugarska je zemlja koja najvie izvozi:odjeu, obuu, eljezo i elik,strojeve i opremu;kao i goriva.2009. godine izvoz Bugarske je iznosio $16.23 miljardi.Zemlje u koje Bugarska najvie izvozi su:Grka 9,9%; Njemaka 9,2%; Turska 8,9%; Italija 8,5%; Rumunija 7,2%; Belgija 5,9% i Francuska 4,1%.

Meutim, Bugarska najvie uvozi:metale i rude; strojeve i opremu;hemikalije i plastiku,goriva, minerale i sirovine.Uvoz Bugarske 2009.godine je iznosio $23.27 miljardi, a zemlje od kojih su najvie uvozili su:Rusija 14,6%; Njemaka 11,8%; Italija 7,9%; Ukrajina 7,3%; Rumunija 5,6%; Turska 5,5%; Grka 5,4% i Austrija 4,1%.Zakljuak

Nakon mnogo uloenog truda i vremena provedenog prikupljajui informacije na zadatu temu, uspjeno sam zavrio svoj maturski rad.Osjeam se veoma sretan to sam uspio to uraditi na vrijeme.Ipak zbog nedostatka odgovarajue literatute i vremena smatram da bi to uradio i bolje ali i ovako sam zadovoljan.Kada sam tek uzeo ovu temu nisam ba mnogo toga znao o Bugarskoj, osim tih nekih osnovnih stvari.Sada, kada sam zavrio maturski rad na temu Republika Bugarska, znam mnogo toga.Saznao sam mnogo pounih i interesantnih informacija dok sam radio ovaj rad.Moram priznati da mi je i internet pomogao da to bolje uradim svoj rad.im sam dobio temu poeo sam odmah skupljati informacije.to se tie samog rada gledao sam da to uradim jasno i da poblie objasnim sve to je vezano za Bugarsku.Nisam elio da rad bude ni prekratak, ali ni predug.Gledao sam da izvuem ono najbitnije.Povrina Bugarske iznosi 110 879 km. Sa povrinom od 110 879 km slovi kao trea najvea zemlja u Jugoistonoj Evropi ( odmah iza Rumunije i Grke). Bugarska ima oblik pravougaonika, kojoj dua stranica ima oko 460 km a ua oko 330 km. Od 1999. godine Bugarska je podijeljena na 28 provincija ili oblasti.Idui od sjevera prema jugu reljefne cjeline Bugarske su:

1.Sjeverni plato (Podunavska nizija)

2.Balkansko gorje( Stara planina)

3.Sredinji bazeni

4.Rodopsko gorje

Zapadna Bugarska ima srednjoevropsku klimu, sjeveroistona je pod uticajem istonoevropske stepske klime, a na jugu dolinama Strume i Marice dopiru uticaja sredozemne klime. Prosjena koliina padavina u Bugarskoj iznosi oko 630 mm godinje. Rijeke Bugarske pripadaju crnomorskom slivu 57%, a egejskom 43%.Rijena mrea je gusta naroito u zapadnom dijelu Bugarske.Bugarska ima gustu rijenu mreu od oko 540 rijeka, ali su one veinom, izuzev Dunava, kratke i imaju nizak nivo vode. Oko 28% povrine Bugarske pokriveno je umama, koje su, preteno listopadne (hrast, bukva). Prema Ustavu od 18.V 1971. Bugarska je Narodna republika.Najvii organ dravne i zakonodavne vlasti je jednodomni parlament, Narodno sobranje, koje iz svojih redova bira Dravno vijee koje ima funkciju kolektivnog rukovodstva drave (predsjednik, prvi potpredsjednik, tri potpredsjednika, sekretar i 17 lanova). Prema popisu stanovnitva iz 2009. u Bugarskoj je ivjelo 7,204,687 stanovnika sa prosjenom godinjom stopom rasta od -0.79%.

Prirodni prirataj je iznosio (u periodu od 2005.-20009) 4,60 . Prirodna bogatstva Bugarske su ogromna, ali jo nisu dobro prouena.Bugarska ima dosta prirodnih bogatstava, a meu najvee se ubrajaju: boksit, bakar, olovo, cink, ugalj, drvo, obradiva zemlja. Bugarska je industrijalizirana drava sa veoma razvijenom tekom i lakom preraivakom industrijom.

2007. godine industrija je donijela 31,7% prihoda BDP-a.To ini industriju drugim najveim i najrazvijenijim sektorom odmah iza sektora usluivanja.

2007. godine ovaj sektor je zapoljavao 33,6% radne snage. Ukupna duina puteva u republici Bugarskoj je 44.033 km, od ega je 99% asfaltirano. Duina autoputeva trenutno iznosi svega 459 km, ali se u narednim godinama oekuje brza izgradnja novih dionica.Dravni autoputevi nose dvoznanu oznaku "A+broj. U Bugraskoj postoji 218 zvanino upisanih letilita (2007. godine), ali samo je 5 od njih uvrteno na listu meunarodnih aerodroma sa IATA kodom. Bugarska je zemlja sa povijesnom i kulturnom batinom, i prelijepim prirodnim pejzaima, i jedna je od najposjeenijih destinacija u Jugoistonoj Evropi.Turizam, kao i industrija, je veoma vaan izvor ekonomskog razvitka.2008. godine Bugarsku je posjetilo 5,8 miliona turista.Turisti iz tri zemlje:Grke, Rumunije i Njemake ine 40% posjetitelja. Bugarska je zemlja koja najvie izvozi:odjeu, obuu, eljezo i elik,strojeve i opremu;kao i goriva.

2009. godine izvoz Bugarske je iznosio $16.23 miljardi.Zemlje u koje Bugarska najvie izvozi su:Grka 9,9%; Njemaka 9,2%; Turska 8,9%; Italija 8,5%; Rumunija 7,2%; Belgija 5,9% i Francuska 4,1%. Meutim, Bugarska najvie uvozi:metale i rude; strojeve i opremu;hemikalije i plastiku,goriva, minerale i sirovine.Uvoz Bugarske 2009.godine je iznosio $23.27 miljardi, a zemlje od kojih su najvie uvozili su:Rusija 14,6%; Njemaka 11,8%; Italija 7,9%; Ukrajina 7,3%; Rumunija 5,6%; Turska 5,5%; Grka 5,4% i Austrija 4,1%.

Ovo bi bio ukratko sadraj mog maturskog rada.

Izvori i literatura:1. Geografija svijeta, druga knjiga, Jugoistona i Juna Evropa,Izdanje Seljake sloge, Zagreb 1954

2. Atlas svijeta, esto izdanje, Jugoslovenski leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb 1988

3. Vojna enciklopedija, 2.dio, Izdanje redakcije vojne enciklopedije, Beeograd 1959

4. Internet: www.google.ba; http://en.wikipedia.org/wiki/Bulgaria; http://bs.wikipedia.org/wiki/Bugarska http://hr.wikipedia.org/wiki/Zastava_Bugarske

Bugarski nacionalni moto

Vojna enciklopedija;2. dio;Beograd 1959;Izdanje redakcije vojne enciklopedije strana 101.

Geografija svijeta; druga knjiga;Jugoistona i juna evropa;Izdanje Seljake sloge Zagreb 1954; strana 110.

http://www.sandy.bloger.hr/post/dolina-ruza/77871.aspx

http://en.wikipedia.org/wiki/Geography_of_Bulgaria#Climate

Vojna enciklopedija;2. dio;Beograd 1959;Izdanje redakcije vojne enciklopedije; strana 103

Vojna enciklopedija;2. dio;Beograd 1959;Izdanje redakcije vojne enciklopedije; strana 103.

Promil desetinka je HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Postotak" \o "Postotak" postotka ili jedan (dio) od hiljadu. Obiljeava se znakom ), koji izgleda kao znak postotka (%) s dodatnom nulom na kraju.Jedan promil se definira kao:1 = 103 = 0,001 = 0,1%

Atlas svijeta ;esto izdanje;Jugoslovenski leksikografski zavodMiroslv Krlea;Zagreb 1988; strana 266.

Vojna enciklopedija;2. dio;Beograd 1959;Izdanje redakcije vojne enciklopedije; strana 104.

http://en.wikipedia.org/wiki/Industry_of_Bulgaria

http://en.wikipedia.org/wiki/Transport_in_Bulgaria

http://www.putovanja.info/sr/destinacije/49-Bugarska/planine/186-Bansko

PAGE 1