MASA I VOLUMEN TIJELA

У Н И В Е Р З И Т Е Т У Б А Њ О Ј Л У Ц ИАРХИТЕКТОНСКО-ГРАЂЕВИНСКИ ФАКУЛТЕТ

СТУДИЈСКИ ПРОГРАМ АРХИТЕКТУРЕ

Profesor:

Prof. mr Maja Dodig

Volumen je osobina prostornih oblika da svojom masom zauzimaju određeni dio prostora.Volumen je obično ispunjen nekom tvari (ima svoju punoću), ali isto tako neki unutarnji prostor prepoznajemo kao volumen (kuća, lopta i sl.).

Volumeni imaju tri dimenzije: visinu, širinu i dužinu.

VOLUMEN = OBLIK SA TRI DIMENZIJE

Privid volumena na plohi može se dobiti crtačkim i slikarskim tehnikama, temože biti izražen grafički, tonski i koloristički.

• Grafičko izražavanje volumena na plohi (u crtežu ili grafici) postiže se gušćim ili rjeđim nizanjem crta ili tačaka na plohu.

Autoportret

sa kapom,

Rembrant

• Tonsko izražavanje volumena na plohi postiže se kontrastom svjetla i sjene.• Kada konturnom crtežu dodamo svijelost i sijenku on postaje forma, poprima

trodimenizijonalni izgled, „masu“ i zbog toga izgleda kao pravi predmet.

• Kod kolorističkog slikarstva za privid volumena koristi se više boja spektra, i to toplim i svijetlim bojama za osvijetljene dijelove oblika, i tamne i hladne boje za dio oblika u sjeni.

Polaganje

Hrista u grob,

Mikelanđelo

• Skulpturu dijelimo na reljef i punu plastiku.

• Vrste reljefa: - ulegnuti- niski- visoki

• Puna plastika može biti skulptura (statična) i mobil (pokretna).

• Prema odnosu mase i prostora možemo napraviti kategorizaciju mase pune plastike:- monolitna ili apsolutna masa- udubljeno-ispupčena masa- prošupljena masa- plošno-istanjena masa- linijski istanjena masa

1. Monolitna ili apsolutna masa

Monolitna masa je volumen u potpunostiispunjen materijom, zatvoren, prostor je istisnut iz volumena. Statičan je odnos volumena i prostora: prostor ne prodire u volumen, a volumen ne prodire u prostor. Prostor samo kruži i obavija volumen. Oblik je zbijen.

Desno: Brankuzijeva skulptura se sastoji od tri dijela: glave, prsa i postolja; svaki od tih djelova je monolitna masa. Time ovo djelo dobiva karakter statičnosti, zatvorenosti i monolitnosti.

Constantin

Brancusi:

"Muza"

2. Udubljeno-ispupčena masa

Ako prostor negdje prodre u volumen, i ako volumen izađe u prostor, tada govorimo o udubljeno-ispupčenoj masi.

Desno: Arpova skulptura kompozicijski ispituje proporcionalne odnose volumena i prostora. Ispupčenja grudi, trbuha i stražnjice se potencira, volumen i prostor u jednakoj mjeri prodiru jedan u drugi, što je uglačanošću površine dodatno naglašeno, svjetlo putuje osvjetljavajući i ističući krivulje oblika.

Jean Arp:

"Poprsje žene"

3. Prošupljena masa

Prošupljena masa nastaje potpunim prolaskom prostora kroz masu. Prostor tada slobodno struji, a volumen ga obuhvaća i okružuje.

Desno: Skulptura je sastavljena od velikih ploča koje su prošupljene pravilnim kružnim otvorima. Postoji određena geometrijska pravilnost u konstrukciji ove skulpture: ploče su pravilnih oblika i ravnih rubova, otvori su savršene kružnice jednakih veličina.

Barbara Hepwort:

"Tri oblika (Walk-in)"

4. Plošno-istanjena masa

Pritiskom na masu s obje strane počinjemo je istanjivati. Prostor sve više dolazi do izražaja prema masi koja se sve više smanjuje. List papira, morska školjka ili komad lima primjeri su plošno istanjene mase.

Desno: Bakićeva skulptura zapravo je limena ploča, narezana i presavijana u različitim pravcima. Tako je smisao oblikovnja smještena već u imenu: riječ "razlistana" povezuje se s listom, plošno istanjenim oblikom, ali i drvetom ne kojem se listovi šire i trepere u svim smjerovima. Riječ "forma" označava apstraktnost djela, čiji je sadržaj isključivo u istanjenosti i razlistanosti.

Vojin Bakić:

"Razlistana forma"

5. Linijski istanjena masa

Ako masu pritišćemo sa četiri strane (odozgo, odozdo, slijeva i zdesna) počinjemo joj oduzimati masu toliko da nas konačni oblik podsjeća na liniju, kao primjerice žica ili grana. Pošto takvi oblici ipak sadrže određenu količinu mase (opipljivi su) govorimo o njima kao o linijski istanjenim masama.

Alberto Giacometti:

"Čovjek koji pokazuje"

MOBIL

Mobil je pokretno prostorno tijelo. Ono se samo giba, bilo strujanjem zraka, elektromotorom, ili nekim drugim izvorom energije. Gledatelj ne mora obilaziti oko mobila da bi ga cijelog sagledao; on se sam okreće i pokazuje sa svih strana.

Desno je mobil načinjen od žice - linijski istanjene mase, sa pločicama na završecima - plošno istanjenim masama. Prostor je dominantan element ove skulpture.

Alexander Calder: "Mali pauk"

RELJEF

• Reljef je masa oblikovana na plohi; oblici na reljefu su uvijek u većoj ili manjoj mjeri vezani uz podlogu. Oblici su na reljefu dakle izbočenja na plohi.

• Prema visini izbočenja reljef dijelimo na:

1. Ulegnuti reljef, koji nastaje urezivanjem, utiskivanjem, klesanjem i udubljivanjem u plohi. Izbočenja nema.2. Niski reljef, na kojem masa neznatno ulazi u prostor, a prostor samo plitko ulazi u masu; izbočenja na plohi su niska.3. Visoki reljef, gdje su oblici već gotovo nezavisni od podloge, ali se ipak za nju drže nekim svojim djelom. Masa jako izlazi u prostor, i prostor veoma prodire u masu, a izbočenja su vrlo velika.

Reljef s prikazom Amenofisa IV.,njegove žene Nefertiti i njihove djece

Tullio Lombardo: Bahus i Arijadna

Ergastine, Partenonski friz

Henri Mur „Ležeća Figura“

• Svojom masom i volumenom ’osvajaju’ prostor

• Šupljine i mase čine skulpturu

Unutrašni prostorVanjski prostor

Prototip ležeće ženske figure

• 1. dio – glava, trup, ruke• 2. dio – prelazna zona, leđ,

noge

Geometriska apstrakcija

• pravilni i nepravilni geometrijski oblici• sfere, cilindri, piramide, kocke...

UMIRUĆI ROB

• Visok oko 2,28m.

• Vezan i zgrcen ali se opire

• Statua je mirna, glatka, spokojna

• Spojen sa kamenom na kome je isklesan

• Slabija muskulatura

• Položaj tijela smirujući

• Lice glatko

POBUNJENI ROB

• Visok 2.09m

• Izuzetno mocan torzo,zatezanje mase i

kostiju

• Utisk životinje koja se opire

• Jaki i energični potezui,hrapave, kao

nedovršene, neispolirane

• Gleda prema gore (Bogu)

• Lice u grubim crtama, nedovršeno,

mucno

• DA LI SU ROBOVI BILI NEZAVRSENI IZ

TEHNIČKIH RAZLOGA?

• Grobnica Pape Julija II

• Pocinje klesati robove 1513

• Mikelanđelo donira Robove Robertu Stroziju,

koji ih odnosi u Francusku

Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni

• Rođen 1475, Kapreze, Toskana

• Odrastao u Firenci pod uticeajem ateljea braće

Ghirlandaio

• Jedan od najinspirativnijih umjetnika italijanske

kasne renesanse

• 1534. napustio Firencu i otišao u Rim

• Vraća se Sikstinskoj kapeli, čiji je svod prethodno

oslikao i završava posljednu fresku “Sudnji dan”

• Umire 18. februara 1564. godine

RADILI:

Jelena Rađenović

Radojka Stanić

Milica Suvajac

Miljana Rikalo