GRAFIKI FAKULTET U KISELJAKU

UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJEGRAFIKO INENJERSTVO I DIZAJN

Marketing u grafikoj industrijiseminarski rad

Student: Jasmir Smailbegovi Mentor: prof. dr. Darko BabiBroj indexa: 323/12

Travnik,juni 2014.

SADRAJ

Ciljevi razrade grafikih procesa4Elementi pripremnih proizvodnih procesa4Normativi pripremnih proizvodnih procesa5Vanost marketinga i ocjena istog od strane menadera6Planiranje i organizacija7Planiranje8Organizacija9Organizacijske strukture10Analiza marketinga11Konkurentnost12Zakljuak16Literatura17

MARKETING U GRAFIKOJ INDUSTRIJIMARKETING IN PRINTING INDUSTRY

SAETAK:

Organizacija rada stara je koliko i ljudsko drutvo i, istorijski posmatrano, nastala je prije proizvodnje. Za organizaciju rada moe se rei da nije stanje, negoje jedan neprekidan proces. Ona je, u stvari, sinteza: inenjerstva, ekonomike, industrijske psihologije i drutveno-politikih nauka, iz kojih uzima ono todoprinosi organizaciji rada. Razmatrajui problematiku grafikog poduzea i njegove proizvodnje susret emo se redovito sa problemom organizacije proizvodnje. Pogreno bi bilo shvatanje da je problem samo u grafikoj industriji, jer je to problem itave industrije danas kod nas pa i ire. Meutim grafika industrija radi svoga statusa pratee industrijske grane ima svoje specifino mijesto sa adekvatnim problemima organizacije. U radu e biti posveena tema kako organizovati jedno grafiko preduzee i kako pratiti kotrolu kvaliteta proizvoda tog preduzea-tamparije.

KLJUNE RIJEI: organizacija grafike proizvodnje, kontrola kvaliteta, tamparija, odgovornosti i ovlatenja uposlenih.

SUMMARY:

Organization of work is as old as human society, and, historically speaking, was pre-production. For the organization of work can be said that not a state butis a continuous process. It is, in fact, a synthesis: engineering, economics, industrial psychology and socio-political doctrine, which is taken from whatcontribute to the organization of work. Considering the problem of the graphic company and its production will meet regularly with the problem of organization of production. Would be wrong to view that is only a problem in the printing industry, because it is the whole problem in our industry today and beyond. But graphic arts industry to their status associated industries has its specific place with adequate problems of organization. The paper will be devoted to topics to organize a graphics company and Controllers to monitor product quality of the enterprise-printing.

KEY WORDS: organization of graphic production, quality control, printing, responsibilities and powers of employees.

Ciljevi razrade grafikih procesa

Uvaanje i predlaganje novih naina za unaprijeenje i poboljavanje postojeeg stanja pripremnih proizvodnih tokova zahtjeva analizu postojeih struktura podranih postojeim tehniko-tehnologijskim sustavima. Istraivanjem se je ukazala potreba za proirenjem i prilagodbom postojeeg stanja prema modelima koji su u mogunosti da se implementiraju u nove informatiko-informacijske sustave. Potrebo je usaglasiti i definirati nove veze izmeu pojedinih proizvodnih elementata pripremnih procesa sa svim pripadajuim komponentama koje definiraju pojedinu fazu, te predloiti model koji opisuje potrebne elemente za grafike pripremne procese. Na informacijskom sustavu postavljom sa realnim proizvodnim podacima mogue je simuliranje produkcijskog procesa u svrhu planiranja i upravljanja proizvodnjom, lociranju uskih grla i zaguenja, te definiranju maksimalnih proizvodnih mogunosti sustava. Takoer se uspostavljnjem povratnih proizvodnih informacija (vremensko i statusno izvjetavanje o pojedinim proizvodnim fazama) znatno unaprijeuje postojee stanje u smislu korigiranja unaprijed postavljenih elemenata na ulaznoj produkcijskoj zoni. Ti elementi mogu obuhvaati potrebna radna vremena za pojedine radne operacije ili praenje stvarne potronje materijala po pojedinom radnom nalogu. Preko tih povratnih proizvodnih informacija moe se utjecati i na organizaciju produkcijskih procesa sve do otvaranja novih i modificiranja postojeih radnih mjesta ili poslovnih faza, te postavljanja stimulacijskih mehanizama za obavljene radne faze aktivnosti. Time se dobiveni rezultati mogu koristiti i za to optimalnije i usklaenije postavljanje proizvodnih parametara grafike produkcije .

Elementi pripremnih proizvodnih procesa

Za svaku pojedinu proizvodnu operaciju predlae se pridruivanje pripadajuih skupina koje dodatno opisuju i definiraju tu produkcijsku aktivnost. 2a. Prijelom grafike stranicePrijedlog je unificiranje i stavljanje stvarnoga formata proizvoda pod standardizirane formate A3, A4, B3, B4..., radi ograniavanja velikog broja mogunosti koje se koriste u produkciji. Toj operaciji se pridruuje rad operatera sa pripadajuim vremenima koja definiraju brzinu izrade pojedinoga standardiziranog formata. 2b. Digitalizacija slikePod digitalizacijom slike mogu se predvidjeti i podkategorije koje dodatno specificiraju tip orginalnoga predloka sa pripadajuim formatom. Ta operacija ukljuuje vrijeme resursa sa pripadajuom brzinom za pojedinu vrstu predloka sa pripadajuim formatom, te rad operatera. 2c. Obrada digitalne slikeZa obradu digitalne slike moe se postaviti podjela koja obuhvaa potrebne aktivnosti i posebne zahvate sa pripadajuim vremenima. Tom operacijom je obuhvaen rad operatera za pripadajuu razinu aktivnosti pri obradi digitalne slike.2d. Izrada dokumenata za CTPZa pojedine formate potrebno je definirati potebno vrijeme izrade, te obuhvatiti i rad operatera. Ovoj aktivnosti potrebno je dodati i vrijeme za kontrolu kreiranih dokumenata.2e. Digitalna montaaObuhvaa izradu signatura i montau sa pripadajuim koliinom i radom operatera. 2f. Probni ispisOvisno o traenoj kvaliteti probnoga ispisa moe se postaviti i eljena gradacija koja definira pripadajue vrijeme ispisa. Osim kvalitete ispisa dodaje se rada operatera sa pripadajuim resursom, te utroak materijala za probni ispis. Potrebno je dodati i tablice pripadajuih brzina ispisa za pojedine formate.2g. Izrada ploe na CTP linijiZa svaki tiskarski proizvodni resurs obuhvaena je izrada pripadajue plou za proizvodni proces, te je potrebno definirati adekvatnu brzinu osvjetljavanja sa pripadajuim artiklom. Ovome proizvodnom procesu se moe pridodati i rad operatera.Na slici1 je prikazana struktura pripremnih procesa sa pripadajuim proizvodnim resursima, aktivnostima, te materijalima za pojedinu operaciju.

PRIPREMNI PROIZVODNI PROCESI

Prijelom grafike stranice- rad operatera

Digitalizacija slike- rad operatera- proizvodni resurs

Obrada digitalne slike- rad operatera

Izrada dokumenata za CTP- rad operatera, kontrola

Digitalna montaa- rad operatera

Probni ispis- rad operatera- proizvodni resurs i materijali Izrada ploe na CTP liniji- rad operatera- proizvodni resurs i materijaliSlika.1. Proizvodni procesi.

Ovakav prijedlog normairanja pripremnih procesa je otvoren za daljnju nadogradnju i promjenu sa drugim pripremnim resursima, te se moe direktno specificirati sa pripadajuim proizvodnim vremenima, materijalima i cijenama.

Normativi pripremnih proizvodnih procesa

Osnovni uvijet je davanje objektivnoga i nepristranoga pristupa pri normiranju svih elemenata koji sudjeluju u cjelokupnome grafikom procesu. U grafikoj pripremi po kompleksnosti normiranja proizvodnih procesa najvee teite je na definiranju rada na digitalnoj obradi slike, te na grafikom prijlomu. Te aktivnosti su u najveoj mjeri pod direktim radom grafikih operatera nakon kojih je korekcija i promjena postojeih elemenata minimalna. Time je i normiranje tih elemenata oteano, jer se moraju uzeti u obzir vrste predloka, postojei resursi, razina obuke operatera, te zahtjevi naruitelja.Specificiranje i opisivanje ostalih pripremih operacija je jednostavnije, jer je proizvodni proces prvenstveno baziran na proizvodnom resursu, a tek onda na operateru. Samo normiranje se temelji na izmjerenim vremenima koja su definirana stanjem resursa i utjecajem razliitih materijala, te pripadajuim cijenama resursa i opreratera za pojedinu operaciju. Na osnovu tih proizvodnih elemenata konstruira se baza podataka u kojoj je definirana svaka operacija sa egzaktnim podacima koji su podloni promjeni. Analizirajui predloeni model za upravljanje pripremnim proizvodnim procesima, mogue je izvesti i alternativne veze i odnose izmeu pojedinih elemenata. U sluajevima kada postoje novi proizvodni procesi ili vanjski zahtjevi kojim se proiruje postojee proizvodno okruenje, potrebno je predvidjeti postavljanje tih novih organizacijskih veza. Ti zahtjevi mogu obuhvaati ralanjivanje osnovnih poslovnih grupa na podprocese kojima se dodatno pridonosi unaprijeujenju postojeeg proizvodnog radnog tijeka.Takoer je modelom potrebno predvidjeti i proiravanje postojeih proizvodnih aktivnosti sa dodavanjem i nadogradnjom novih potrebnih produkcijskih procesa i resursa. Ovakvim pristupom cijelokupnom proizvodnom ciklusu projektira se sutav koji postojee stanje nadopunjuje, te otvara mogunost postavljanja paralenoga informacijsko-informatikog modela koji postaje stvarna podraka proizvodnji. Podie se nivo automatiziranosti, pridonosi se transparentnosti sustava praenja i planiranja proizvodnja, standardizaciji kalkulativnoga proizvodnog dijela, te postavljanja mogunosti dobivanja povratnih proizvodnih informacija. Za uspostavljanje takvoga naina u praksi, potrebno je prvenstveno podii nivo informatizacije unutar proizvodne strukture, te konstantno unaprijeivati postojea znanja. Cilj je cjelovito povezivanje svih grafikih proizvodnih faza u informatiki lanc kao elemenat unaprijeenja proizvodnog procesa.

Vanost marketinga i ocjena istog od strane menadera

Vrlo vaan segment u menaderstvu je odreivanje prioriteta, odnosno davanja vanosti pojedinim aktivnostima. U dananjem vremenu kraljevine kupca koji je u idealnom poloaju, svaki suvremeni menader mora da jasno definie strategiju pojedinih aktivnosti i da odreene aktivnosti poreda po vanosti. Naravno u ovom istraivanju nisu obuhvaene standardne aktivnosti menadera u grafikoj industriji kao to su poveanje kvaliteta i produktivnosti nego su bazirane isto na menaderskim pitanjima i traenim odgovorima. Menaderi u grafikoj industriji su odredili vanost pojedinih aktivnosti prema slijedeoj tabeli:

Organiziranje22%

Osposobljavanje suradnika16%

Kontrola trokova15%

Izbor suradnika15%

Postavljanje ciljeva14%

Stvaranje poticaja za suradnike7%

Definisanje strategije7%

Njegovanje organizacione strukture4%

Tabela 1. Vanost aktivnosti unutar marketinga.

Kada pogledamo rezultate istraivanja po gore navedenoj tabeli, shvatit emo da menaderi u grafikoj industriji rukovode malim biznisom ili eventualno ih moemo svrstati u srednja preduzea. Mali biznis je lako prepoznati po malom broju zaposlenih, niskom nivou obrta i maloj vrijednosti ukupnih sredstava. Ekonomska snaga poduzetnika vlasnika nije u mogunosti angaovati sve potrebne specijaliste iz pojedinih oblasti. Menaderska fokusiranost u ovom sluaju je uglavnom na prodaju, marketing i proizvodnju. U malom biznisu poduzetnik menader upravlja razvojem, odnosno dri sve pod kontrolom. Problem ovakvog razvoja je kontrola samog menadera odnosno poduzetnika u malom biznisu jer u takvom biznisu nedostaje interna kontrola unutar samog biznisa. Pokazatalji su sasvim jasni jer njegovanje organizacione strukture kod samo 4% menadera u grafikoj industriji ocjenjujui kao vanu djelatnost u poslovanju njihovih poduzea. Takoer i samo definisanje strategije je na jako slabom procentualnom nivou, a to je triavih 7%. Kakva je onda veza izmeu sadanjosti i budunosti ako samo 7% menadera pridaje vanosti strategiji, odnosno definisanju iste? Kako emo stii odavde tamo ako nemamo strategiju koja nam pomae da ne budemo samo posmatra u velikom lovu na kupca, i na koji nain da izbjegnemo da postanemo lovina?Drugo, podaci nam govore da se moda ne radi o malom biznisu nego da menaderi u Bosni i Hercegovini rade po tradicionalnim metodama rada. Istraivanje se nije bavilo prometom grafiara u BiH nego samo razmiljanjima menadera koji vode firme u brani.Samo 14 % menadera u aktivnosti koja se ogleda u Postavljanju ciljeva postavilo kao vanu aktivnost u njihovom radu, onda se postavlja jednostavno pitanje kako emo u ovom globalnom svijetu poslovanja uspjeti napredovati i obezbjediti adekvatne preduslove za dalji prosperitet organizacije koju vodimo. Ili moda da preformuliem pitanje: Ako je 14% menadera u ovom malom istraivanju stavilo vanost postavljanja ciljeva kao aktivnost njihovog posla, kako e onda ostvariti te ciljeve bez strategije?Strategija je kljuna za razvoj i dalji napredak u ovakvim vremenima. Dole su navedena pitanja koja moemo uzeti za strateko planiranje, odnosno kao jedan mali okvir ili vodi kroz pojam zvan strategija.1. U emu smo dobri i zato, odnosno to i zato radite dobro ili loe?1. Kako ostvarujemo ciljeve?1. Koje su prilike a koje smetnje u budunosti? ta je realno?1. Koje su prednosti u odnosu na konkurenciju? Koje su mane? 1. to bi mogli/trebali biti Vai ciljevi u budunosti? to je realno?1. Koji izbor imate?1. O emu ovisi dobar izbor?

Strategija je nain kako se trebaju koristiti pojedini resursi da bi se iskoristile prednosti okolnosti za stvaranje eljenih uinaka. Mnogi zagovornici koji smatraju da je strategija godinji plan poduzea e se iznenaditi kada shvate da je strategija ALAT na temelju kojeg se ostvaruje ili ne ostvaruje godinji plan. Strategija je primarni alat, a godinji plan sekundarni ako elimo ostvariti zacrtane ciljeve.

Planiranje i organizacija

Ovim radom nastojat emo prikazati odnose nekih od faktora konkurentnosti na imaginarnim primjerima tiskarskih firmi. Iznest emo prednosti i nedostatke nae zamiljene tvrtke u odnosu na druge tvrtke u struci na istom tritu i to temeljem analize stanja i situacije te nastojati objasniti kako i kojim bi imbenicima upravo mi trebali zasluiti vjernost potroaa na tom tritu.

Situacijska analiza nam je potrebna kako bismo definirali cilj poslovanja, kroz savladavanje problema i prednosti koje treba pretvoriti u efikasnu aktivnost. Unutarnja analiza trai definiranje snage firme kroz raspoloiv kapital, strunost zaposlenih kao i slabosti koje treba svladati u cilju definiranja rasta i razvoja.Vanjska analiza bavi se kupcima, postojeim i buduim, specifinostima njihovih zahtjeva i kako ih zadovoljiti. Vrlo vaan segment analize je konkurencija i to iz svih aspekata stoga je od velikog znaaja svaka informacija o konkurenciji koju dobivamo u sklopu naeg proizvodnog programa..Potrebno je utvrditi interne prednosti i slabosti te eksterne mogunosti i opasnosti tiskare kao i prednosti i slabosti konkurenata i poziciju tiskare na tritu.

Planiranje

Trino gospodarstvo namee potrebu planiranja kao pretpostavke za poslovnu aktivnost firme, izbor misija, ciljeva i akcija kako bi realizirali ostvarenje strategije.

Nain, vrste i sveobuhvatnost planiranja i planskih reakcija ovise o vrsti promjene u okruenju firme; stabilna okruenja karakteriziraju male promjene, a nestabilna okruenja velike promjene i oscilacije.

Planiranje je sposobnost racionalnog reagiranja na te promjene.

Osnove planiranja nalazimo u istraivanju marketing orijentacija u izradi planova; prikupljamo informacije o potroaima i trinim tendencijama, fokusiramo trine segmente na prostor gdje ima mjesta za nae proizvode, utjecaj tehnologije na promjene sve to utjee na upravljanje i uinkovitost poslovnog sustava; opadanjem fleksibiliteta na promjene (javlja se za vrijeme rasta), pada rentabilitet (konkurentnost i profitabilnost)

Planiranjem izbjegavamo javljanje kriznih situacija

Planiranjem osiguravamo motiviranost, razvoj tehnolokih procesa, kapaciteta, metoda upravljanja, segmentiranje novih trita i razvoj misaonog potencijala to nam je kao novoj firmi od velike vanosti.

Potiemo i inovativnost, projektiranje i dizajniranje novih proizvoda, trinu orijentaciju.

Cilj planiranja je nai optimalno rjeenje.

Ciljevi su polazite za utvrivanje politike, strategije, programa i planova takoosiguravamo jedinstvo akcije firme

ciljevima odgovaramo na pitanje TO?, a strategijom KAKO?

podjela ciljeva prema prioritetu: sekundarni i primarni realizacijom sekundarnih ciljeva ostvarujemo primarne ciljeve podjela ciljeva prema vremenu ostvarenja: dugoroni, srednjoroni, kratkoroni i operativni

Organizacija

Rije organizacija pojmovno obuhvaa: spajanje, ujedinjenje u jednu cjelinu,dovoenje u ureeni sustav, skupinu ljudi okupljanih zajednikim programom,ciljem ili zadatkom

Pojmom organizacija oznaujemo: proces organiziranja rezultat organiziranja organizacija kao institucija organizacija kao znanstvena disciplina

Temeljne kategorije pojma organizacije su: univerzalni pojam organizacije institucionalan pojam organizacije strukturni (instrumentalni) pojam organizacije funkcijski pojam organizacije

Organizacija je znanstvena disciplina, koja koristi ljudsku aktivnost u ralambizadataka na elemente kako bi ih ponovno integrirala u novu sadrajnu cjelinu sciljem postizanja najveih rezultata uz minimalne trokove rada i sredstava.Organizacija to postie: planiranjem analizom, oblikovanjem i optimiranjem organizacije izradom procedura poslovanja implementiranjem organizacije

Princip organizacija rada: stvoriti to vie proizvoda uz to manji utroak rada,sredstava i energijePrincip organizacije: podjela rada i specijalizacija

Transformacijski procesi koji obuhvaaju strukturne pojmove:1. ADAPTACIJA prilagoavanje sadanjim i buduim promjenama 2. MOTIVACIJA motivirana cjelina koja pokree aktivnost3. KOMUNIKACIJA proizvodnjom, upravljanjem, marketingom umreeni informacijski sustavi4. FUNKCIJA proizvodnje proizvoda i socijalna pomirljivost kroz kritiku i participaciju; planiranje; izvravanje i kontroliranje sustava

Organizacijske strukture

Vrstom organizacijske strukture firma odreuje nain provoenja unutarnje podjele rada, formiranje niih organizacijskih jedinica (odjeli, divizije i sekcije) i to na svim razinama organizacije firme.

Najvaniji elementi organizacijske strukture su: principi ralambe i grupiranja zbogformiranja organizacijskih jedinica naina povezivanja i grupiranja zadataka koje firma eli realizirati kroz proizvod ili uslugu.

Podjela organizacijskih struktura:

1. FUNKCIONALNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA razlikujemo tri oblika funkcionalne organizacijske strukture: poetni standardni razvijeni (prijelazni) oblik

2. DIVIZIONALNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA predstavlja organizacijsku strukturu gdje se podjela rada, grupiranje i povezivanje slinih poslova te formiranje niih organizacijskih jedinica modulira prema:

proizvodima predmetna divizonalna struktura teritoriju teritorijalna divizonalna struktura kupcima organizacijska struktura prema potroaima

3. PROJEKTNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA predstavlja privremenu organizacijsku tvorevinu iji je cilj realizacija odreenog zadatka projekta

4. MATRINA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA u matrinoj organizacijskoj strukturi, primarnoj funkcionalnoj organizacijskojstrukturi dodana je projektna organizacijska struktura

5. KOMBINIRANA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA rezultat je injenice da niti jedna organizacijska struktura u praksi ne egzistira u svom izvornom obliku po cijeloj svojoj dubini, ve je kombinacija ostalih organizacijskih struktura

Analiza marketinga

pozicioniranje firme, sagledavanje i procjena vlastitih slabosti i prednosti firme kao i konkurencije ime definiramo mogunosti, ciljeve..

ANALIZA ODLIKA ANALIZA KONKURENATA TRINA ANALIZA

INTERNE EKSTERNE prednostimogunosti slabostiopasnosti

STRATEGIJA CILJEVISlika 2. Analiza marketinga

Interne prednosti i slabosti

Prednosti nae firme su ponajprije u organizacijskim mjerama, najsuvremenijoj tehnologiji zahvaljujui kojoj iskoritavamo nae kapacitete maksimalno i ekoloki je orijentirana (npr. tiskarske boje na bazi biljnih ulja i reciklirane boje), marketingu koji raznim metodama (tiskovni i elektroniki mediji, promotivne akcije) upoznaje budue potroae s naom ponudom i pravovremeno ih informira o svim novostima u ponudi i kvaliteti proizvoda kao rezultatu dobro osmiljenog poslovnog plana i vrhunskih organizacijskih mjera.

Slabosti firme nova smo firma na novom tritu stoga nam je prioritetna zadaa doprijeti do svijesti kupaca kako bi prepoznali kvalitetu naih proizvoda i tako osvojiti njihovo povjerenje, a time i osigurati na opstanak meu ve postojeim tvrtkama na tritu.

Eksterne mogunosti i opasnosti

Mogunosti. Ono na to se mi oslanjamo jest navedeni faktor organizacija - poslovanja, proizvodnje i upravljanja kojoj je prethodilo temeljito istraivanje trita kojom smo eliminirali veinu uoljivih opasnosti.

Prosperitetna smo firma sa jasnim idejama o eljama kupaca, dakle kvalitetan proizvod pristupane cijene, a da uz to se kao i sve vei broj firmi brinemo za okoli.

Takvom politikom i strategijom mi nastojimo ostvariti na osnovni cilj, a to je prodor na novo trite.

Analiza trita

Trite na koje smo orijentirani dobro je pokriveno domaim firmama koje zadovoljavaju potrebe za grafikim proizvodima no istraivanjem trita prije formiranja plana rada i proizvodnje uvidjeli smo da potroai tee novostima te uoili potencijale koje smo spremni i u mogunosti ispuniti svojim programom temeljenim, izmeu ostalog i na direktnom marketingu kojim poboljavamo djelotvornost, eliminiramo posrednike i postiemo manju cijenu proizvoda. Trite nas sve vie prepoznaje kao kvalitetnu tiskaru na podruju izrade grafikih proizvoda, takoer, zahvaljujui i kreativnosti naeg tima.Zbog specifinosti zahtjeva naih klijenata ponekad moramo suraivati i s vanjskim suradnicima.

Konkurentnost

ZNANJE odlike ljudskog faktora tvrtke to podrazumijeva inovativnost, kreativnost, etinost, strunost, motiviranost zaposlenika u tvrtci i ine osnovni resurs od vanosti za poslovni sustav.

ORGANIZACIJA disciplina koja koristi ljudsku aktivnost u ralambi zadataka na elemente kako bi ih ponovo integrirala u novu sadrajnu cjelinu s ciljem postizanja najveih rezultata uz minimalne trokove rada i sredstava

TEHNOLOGIJA kao unutarnji (teh. koju firma ima i na njoj ostvaruje proizvodnju) i vanjski faktor (teh. koja je dostupna ali je firma ne koristi) organizacije. Razvojem i primjenom novih tehnologija u grafikoj industriji stvaraju se nove proizvodne mogunosti pod uvjetom da taj tehnoloki razvoj ima i visoko strune ljude.

ISKORITENOST KAPACITETA - kapacitet je sposobnost strojeva koje koristimo u proizvodnji, pogona, sustava ili pojedinaca koji su u odreenoj funkciji. Kapacitet je kvantitativni rezultat stroja, sposobnost da se na njemu realizira proizvodnja grafikog proizvoda u svim tehnolokim elementima.

Planiranje kapaciteta pomou: PLANIRANJA, PRAENJA OSTVARENOG KAPACITETA, KONTROLE RADNOG KAPACITETA, UTVRIVANJA TEHNIKIH I PLANIRANJA MOGUIH KAPACITETA, DEFINIRANJA MAKSIMALNIH I MINIMALNIH KAPACITETA, PRECIZIRANJA INSTALIRANIH KAPACITETA, TEORETSKOG I OPTIMALNOG KAPACITETA I ODREIVANJA REALNOG KAPACITETA. grafika proizvodnja koristi uglavnom utvrivanje: MAKSIMALNOG, OPTIMALNOG, RADNOG, PLANSKOG I GRANINOG KAPACITETA. kapacitet moemo promatrati kroz: koliinu proizvoda izraenu kroz jedinicu vremena preraenu koliinu papira tehnike karakteristike sredstava za rad vrijeme rada kapaciteta RACIONALIZACIJA - skup mjera za postizanje promjena u organizaciji rada, upravljanju i koritenju tehnologije zbog poboljanja kvalitete proizvoda i promicanje radnog uinka - poveanje konkurentnosti. U racionalizaciju ubrajamo:

Simplifikacija je pojednostavljenje sredstava za rad i procesa rada kako bi se ubrzale radne operacije, utedjela ljudska radna snaga i snizili trokovi proizvodnje. Standardizacija je normalizacija, u uem smislu odreivanje i propisivanje uvjeta koji moraju zadovoljiti sirovine, materijali i proizvodi. Sniava trokove proizvodnje, osigurava kvalitetu, poveava produktivnost. Specijalizacija je struno usavravanje, stjecanje osobitih znanja u nekom podruju, usmjeravanje za proizvodnju odreenih proizvoda. Tipizacija je postupak suavanja asortimana standardizacijom proizvoda, ima obiljeja selektivne standardizacije, smanjuje broj tipova proizvoda.

PRODUKTIVNOST - odnos izmeu koliine proizvedenog i radnog vremena utroenog na isto. Faktor produktivnosti je znaajan jer pokazuje razliitost izmeu firmi.

EKONOMINOST - ostvarivanje poslovnog efekta s najmanjim angamanom sredstava ili stalnim sredstvima ostvariti to vei rezultat. Optimalna ekonominost izraava odnos izmeu maksimalnog rezultata i smanjenja trokova. Pokazujemo je koeficijentom ekonominosti.

Q/E= (ostvareni rezultat/uloena sredstva) x 100%Q/E= (vrijednost.proiz./uk.tro.proizvoda) x 100%

E- koeficijent ekonominosti E1; E=1

Optimalizacija poslovnog rezultata cilj je koji se eli ostvariti u svakoj proizvodnji:

Qes = Qeo

Qes - stvarni koef. ekonominosti Qeo optimalni koef.ekonominosti

Stupnjem ekonominosti utvrujemo koliko smo racionalizirali org. proizvodnje

Se = Qes / Qeo

RENTABILNOST - odnos izmeu ostvarenog rezultata i angairanih i utroenih sredstava u proizvodnji (strojevi, materijali, financijska sredstva, zaposleni). Rentabilnost ovisi o iskoritenosti i usklaenosti proizvodnih kapaciteta, trajanju proizvodnog ciklusa, organiziranosti i trokovima.

Q/R= (ostvareno/ uloeno) x 100%

INOVATIVNOST- zahtijeva da se problemi i mogunosti to meritornije preciziraju, da se sposobnosti i slabosti kao i utjecaji glavnih faktora na rezultate poslovanja vrlo kritiki analiziraju, kako bi stvorili realne pretpostavke za planiranje atraktivnih akcija kao i utjecaj njihovih efekata na ciljeve. Inovativnim pristupom firma stvara mogunosti za razvoj i rast, a ne da eka na mogunosti koje se same javljaju.

FLEKSIBILITET razvoj znanosti, trina dinamika, primjena matematikih modela kibernetike, elektronske i digitalne opreme, novi sustavi, razvoj komunikacije i komunikologije i nova filozofija promiljanja globalizacije podiu razinu kompleksnosti i dinamike to zahtijeva od poslovnog sustava izvanrednu fleksibilnost usmjeravanje sa kvantitativnog pristupa (rast), prema kvalitativnom (razvoj).

CIJENA jedan je od segmenata kojima se bave funkcije marketing miksa i slui kao instrument prodajne politike

DISTRIBUCIJA izbor distribucijskih kanala vaan je zbog marketing strategije jer usmjerava proizvode prema kupcima u najpovoljnijem trenutku i na najbolji nain za poduzee. Razlikujemo ekskluzivnu, selektivnu i intenzivnu distribuciju meu kojima poduzee bira onu koja je u skladu s odlikama poduzea.

Ostvarivanje konkurentnosti

. Proizvodna opasnost

pojam za sposobnost da se pod odreenim kriterijima ostvari nekakva dobit (kapacitet)

EFIKASNOST PLANIRANJA KVALITETA - sustavom planiranja i kontrole tj. terminiranjem odnosno provedbom i kontrolom proizvodnje

PLAN ISKORITENOSTI KAPACITETA plan proizvodnje (utjeemo na izvanplanske gubitke)

MJESENI OSNOVNI PLAN - informacija o koliini raspoloivih kapaciteta

MJESENI OPERATIVNI PLAN - koliina radnih naloga koji e se raditi u tom vremenskom razdoblju; pretpostavka za terminiranje proizvodnje; da bismo osigurali maksimalnu preciznost operativnih planova potrebno je izraditi terminske planove.

Da bi se razumjela dva posljednja pojma potrebno je izraditi terminske planove, tj. precizno definirati ta dva plana, osnovni i operativni mjeseni plan.

TERMINSKI PLANMJESENI OPERATIVNI PLAN (baza)

TERMINIRANJE najoperativniji vid planiranja; zadnja razina planiranja (tko, to, gdje, kada, kako)

ROKOVI. Potivanje rokova predstavlja podizanje kapaciteta (u protivnom oito postoje problemi u poduzeu troenje vremena iz nekog razloga) i osiguravanje sprjeavanja radnog nereda TEHNOLOKA PRIPREMA (vremenska i kvalitativna komponenta), vana pretpostavka za dobar operativni plan

U procesu proizvodnje i isporuke vano nam je potivanje rokova ime firma iskazuje i potivanje zahtjeva kupaca, osiguravamo je suvremenom kontrolom kakvoe ija je osnovna svrha poveanje ekonominosti proizvodnje. A za programiranje i praenje ciklusa proizvodnje uveli smo Ganttovu metodu praenja grafikim putem Ganttov dijagram.

Zakljuak

Marketing funkcija osigurava nam precizne informacije o zahtjevima i potrebama kupaca, pozicionira firmu na tritu pratei analizu prednosti, analizu konkurenata, trita, to nam je posluilo kao osnova za utvrivanje ciljeva i strategije firme.Dok nam istodobno informacije o konkurenciji slue za otklanjanje vlastitih slabosti i definiranje konkurentskih odlika.

Ipak jo i danas uvoenje marketing funkcije u organizacijsku strukturu nailazi na otpor zbog:

pogrenog miljenja rukovodioca da je nepotrebno objektivnog razloga jer je firma premala da bi formirala svoj marketing navodno velikih trokova, a malih efekata

Meu konkurencijom na tritu vei broj ima upravo ovakvo miljenje o ovoj, u modernoj organizaciji, nezaobilaznoj funkciji ije smo prednosti mi na vrijeme uoili i tako si osigurali konkurentnost proizvoda i poslovanja.

Firme koje su akceptirale marketing funkciju u svoju organizacijsku strukturu osigurale su uspjenost svoje firme.

Literatura

1.http://www.pharmamed.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=62&Itemid=81&lang=bs ; Kontrola kvalitete; 2005; 08.06.2014.god.2. http://www.studijdizajna.com/tkosic/tisak.pdf ; Osnove tiska; 08.06.2014.god.3.http://www.ziljak.hr/tiskarstvo/tiskarstvo07/PojedinacniRadovi07/Miljkovict07clanak.html : AUTOMATSKO UPRAVLJANJE GRAFIKOM PROIZVODNJOM U DIGITALNOM OKRUENJU ; Petar Miljkovi; 08.06.2014.god.

2