Marija Ivezić1, Emilija Raspudić1, Mirjana Brmež1, Ivan Brkić2, Ivana Majić1

1Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod

za zaštitu bilja, Katedra za entomologiju i nematologiju 2 Poljoprivredni institut u Osijeku, Odjel za oplemenjivanje i genetiku kukuruza

VIŠEGODIŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA TOLERANTNOSTI KUKURUZA

NA KUKURUZNU ZLATICU (Diabrotica virgifera virgifera LeConte)

Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte), koja je 1995. godine

prvi puta registrirana u istočnoj Slavoniji, proširila se na velike površine pod kukuruzom.

Od 2002. bilježe se značajnije ekonomske štete pod ovom vrijednom kulturom i to

ponajprije na poljima gdje je kukuruz sijan u monokulturi.

U istočnoj Slavoniji i Baranji utvrđena je na svim površinama pod kukuruzom.

Ekonomske štete utvrđene su jednim djelom u vukovarsko – srijemskoj, te u osječko –

baranjskoj županiji, i to 2002. i 2003. godine. Nakon nastalih velikih ekonomskih šteta,

proizvođači su uveli obvezan plodored na zaraženom području.

Klimatski uvjeti svakako imaju utjecaja na pojavu i štete od kukuruzne zlatice što se

pokazalo u 2003. godini, koja je bila izrazito sušna. Štete su, na pojedinim zaraženim

poljima u monokulturi, bile i do 80% gubitka u prinosu. Za vrijeme suše, ličinke jače

oštećuju korijen, odnosno intenzivnije se hrane zbog potrebe za vlagom, a koja je u

korijenu. U sušnim godinama jače se javljaju i drugi periodični poljoprivredni štetnici, kao

što je iste godine (2003.) bio slučaj s kukuruznom sovicom koja je polifag, te uz kukuruz

oštećuje i ostale ratarske, industrijske i povrtlarske kulture.

2

Slika 1. i 2. Polijeganje kukuruza uslijed napada ličinki kukuruzne zaltice

(Duboševica 2002.) (foto: Ivezić).

Ličinke čine značajne ekonomske štete na korijenu, dok se odrasli hrane na listu,

metlici i svili. Simptomi ishrane odraslih na listu nalikuju oštećenjima koje izaziva žitni

balac. Pri intenzivnijem napadu trebalo bi se vršiti suzbijanje odraslih zlatica u

sjemenskom kukuruzu. Ekonomske štete pričinjavaju ličinke na korijenu i obavezno je

njihovo suzbijanje. Najučinkovitija mjera suzbijanja je plodored ili po mogućnosti sjetva

tolerantnih hibrida kukuruza te primjena insekticida (Džoić et al., 2003.).

3

Slika 3. Oštećenje lista kukuruza od imaga kukuruzne

zlatice (foto: Ivezic)

Monitoring kukuruzne zlatice na području Slavonije i Baranje počeo je 1996.

godine. Za ulov imaga korišteni su: feromonski mamci Csal♀m♂N®, Pherocon® AM

(žute ljepljive ploče) i USA Treece Lure mamci (Ivezić et al., 2000, Ivezić et el., 2002).

Suzbijanju kukuruzne zlatice potrebno je prići sustavno i primijeniti sve

raspoložive mjere u cilju smanjena ekonomski značajnih šteta na kukuruzu. Jedna od

mjera su i tolerantni hibridi kukuruza na ličinke kukuruzne zlatice te je i cilj istraživanja

znanstvenika u Hrvatskoj (Ivezić et al., 2003; Ivezić et al., 2006; Bažok et al., 2005) bio,

između ostalog, i proučavanje tolerantnosti naših hibrida, koji bi se mogli preporučiti

proizvođačima.

Otpornost biljaka na štetnike bazira se na genetskim osobinama biljke i interakcije

biljke domaćina i štetnog organizma (Gebhardt and Valkonen, 2001; Pedley and Martin,

2003). Postoje tri opća tipa mehanizama za otpornost, temeljena na interakciji štetnika i

biljke.

1. Antibioza – brojni kemijski spojevi unutar biljke mogu biti toksični za određene

štetnike

2. Antiksenoza – kukac ne odabire biljku za ishranu ili odlaganje jajašaca što je

posljedica kemijskih spojeva, boje ili strukture biljke i dr.

4

3. Tolerantnost- tolerantna biljka, iako oštećena u istoj mjeri kao i ona osjetljiva, ima

sposobnost oporavka nakon oštećenja.

Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za zaštitu bilja, Katedra za entomologiju i

nematologiju, u suradnji s Poljoprivrednim institutom Osijek, Odjel za oplemenjivanje i

genetiku kukuruza, od 2001. godine vrši ispitivanja na otkrivanju tolerantnih hibrida

kukuruza na ličinke kukuruzne zlatice. Projekti su vođeni u suradnji sa znanstvenicima iz

SAD-a, a mjerila se veličina korijena, sekundarno korijenje, odnosno sposobnost

obnavljanja korijena nakon perioda oštećenja od ličinki, te oštećenje korijena.

Od 2001. do 2003. godine, pokusi su postavljeni na 4 lokacije i to dvije u Americi

(Iowa i Missouri) te dvije u Hrvatskoj (Osijek i Gunja), a do 2006. na području Osijeka. U

pokusima su korišteni merkantilni hibridi Poljoprivrednog instituta u Osijeku iz FAO

grupa 300-700. Pregled korijena na oštećenje od ličinki, veličina korijena te ocjena

sekundarnog korijenja obavljana je polovicom srpnja mjeseca.

Na lokaciji u Iowi kod prvog pregleda korijena u srpnju mjereno je povećanje

sekundarnog korijenja u gramima u odnosu na drugi pregled početkom kolovoza.

Analizom sekundarnog korijenja u gramima, statističkom obradom utvrđena je pozitivna

korelacija između prirasta sekundarnog korijena i vizualne ocjene korijena po skali 1-6

Poljski pokusi, na području Osijeka, postavljaju se od 2001.godine, te je do 2006.

godine pregledano 24 hibrida selekcije Poljoprivrednog instituta u Osijeku. Kroz pet

godina izdvojeno je sedam komercijalnih hibrida koji su najčešće zastupljeni u proizvodnji

na ovom području.

Sredinom srpnja obavljen je pregled korijena na oštećenja od ličinki kukuruzne

zlatice koristeći skalu 0-3 (Iowa Node Injury Scale),

Node Injury Scale 0-3

0,00 – nema oštećenja na korjenu

1,00 – 1 nod ili ekvivalent cijelom noda oštećen u

dužini do 5 cm od stabljike

2,00 – 2 noda oštećena

3,00 – 3 noda oštećena

Slika 4. Oštećenje korjena kukuruza

od kukuruzne zlatice (Node Injury Scale 0-3) (foto: Tolllefson, Internet)

5

Oštećenje između izgriženih nodija bilježi se u % (npr. 1,50 = 1,5 izgriženi nod, a

0,25 = ¼ izgriženog noda, (Oleson & Tollefson, 2000.).

Slika 5. i 6. Veličina korijena i sekundarno korijenje po skali 1-6. (foto: Ivezić)

Ocjena veličine korijena te sekundarnog korjenja, izvršena je po skali 1-6. Ocjena 1

je najveći korijen s dobro razvijenim sekundarnim korijenjem, a ocjena 6 označava mali

korjenov sustav sa slabo razvijenim sekundarnim korijenjem (Rogers, 1975.).

Slika 7. i 8. Oštećenje korijena kukuruza od ličiknki kukuruzne zlatice (foto: Raspudić)

Rezultati oštećenja korijena pokazuju statistički značajne razlike između godina

(Graf. 1.). U odnosu na razvoj sekundarnog korijenja, koji je i pokazatelj tolerantnosti,

statistički značajna razlika utvrđena je kod hibrida (Graf. 2.).

6

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

skala

0-3

OS 499 OS 444 OS 552 OS 596 OS 602 OS 617 OS 644

Hibridi

Oštećenje korijena

2001

2002

2003

2004

2005

Grafikon 1. Oštećenje korijena kukuruza po godinama i hibridima.

Sekundarno korijenje

1

2

3

4

5

6

OS 499 OS 444 OS 552 OS 596 OS 602 OS 617 OS 644

Hibridi

skala

1-6

2001

2002

2003

2004

2005

Grafikon 2. Ocjena sekundarnog korijenja po godinama i hibridima.

Na osnovu petogodišnjih rezultata, hibridi OsSK 617, OsSK 602 i OsSK 596

pokazali prirodnu tolerantnost na napad ličinki kukuruzne zlatice u odnosu na ostale

ispitivane hibride kukuruza (Ivezić et al., 2006.). Navedeni hibridi mogu se preporučiti

kao tolerantni za uzgoj u monokulturi i to najduže do 3-4 godine, za područje Slavonije i

Baranje.

Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za zaštitu bilja, Katedra za entomologiju i

nematologiju, od lipnja 2006. godine uključeni su u europski projekt „Harmonise the

strategies for fighting Diabrotica virgifera virgifera“ (DIABR-ACT, 2006.-2008.). Cilj

DIABR-ACT projekta je utvrditi usklađenu i održivu strategiju kontroliranja i suzbijanja

7

kukuruzne zlatice na području Europe. Zadatak našeg dijela projekta odnosi se na

oplemenjivanje kukuruza u svrhu stvaranja otpornih hibrida na kukuruznu zlaticu. Projekt

je financiran od strane Europske Komisije i dolazi unutar šestog okvirnog programa (FP6)

kao Specific Support Action (SSA). Partneri projekta će donijeti koordinirani europski

akcijski plan usklađivanja i poboljšanja u kontroli i prevenciji širenja populacije kukuruzne

zlatice u Europi te identificirati prioritete u području znanstvenih istraživanja.

Literatura:

Bazok, R., Igrc-Barcic, J., Edwards, C. R. (2005): Effect of proteinase inhibitors on western corn rootworm life parameters. J. Appl. Entomol. 129: 185-190.

Džoić, D., Ivezić, M., Raspudić, E., Brmež, M. (2003): Control of western corn rootworm

(Diabrotica virgifera virgifera LeConte) in corn production of Eastern Croatia.

Poljoprivreda, Vol. 9, br. 2: 25-32.

Gebhardt, C. and Valkonen, J.P.T. (2001): Organization of genes controlling disease

resistance in the potato genome. Annual Review of Phytopathology 39: 79-102.

Ivezić, M., Raspudić, E., Džoić, D., Brmež, M.(2000): Rezultati proučavanja napada

kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) na području Gunje u

1999. godini.. Poljoprivreda Vol. 6. br.2.:44-48.

Ivezić, M., Tollefson J.J., Raspudić, E., Džoić, D. (2000): Effect of different traps on

captures of adult corn rootworm beetles (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) in

East Slavonia. Abstract Western Corn Rootworm Diabrotica virgifera virgifera

LeConte, 5th FAO/TCT Meeting, 6th EPPO ad hoc Panel, 7th International IWGO –

Workshop. Stuttgart 16/17. November 2000: 35.

Ivezić, M., Tollefson, J. J., Raspudić, E., Džoić, D., Brmež, M. (2002): Utjecaj različitih

mamaca na ulov imaga kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) u

istočnoj Slavoniji. Poljoprivreda sv. 8, br. 2: 21-24.

M. Ivezic, J.J. Tollefson, E. Raspudic, I. Brkic, M. Brmez, B.E. Hibbard (2006):

Evaluation of corn hybrids for tolerance to corn rootworm (Diabrotica virgifera

virgifera LeConte) larval feeding. Cereal Research Communications, Vol. 34: Nos.

2-3: 1101-1107.

Oleson, D. J., Tollefson, J. J. (2000): A new Iowa Scale rating corn rootworm (Diabrotica

virgifera virgifera LeConte) larval injury. 5th FAO/TCT Meeting, 6th EPPO ad hoc

Panel, 7th International IWGO – Workshop. Stuttgart 16/17. November 2000: 9.

8

Pedley, K.F. and Martin, G.B. (2003.): Molecular basis of Pto-mediated resistance to

bacterial speck disease in tomato. Annual Review of Phytopathology 41: 215-243.

Rogers, R.R., Owens, J.C., Tollefson, J.J., Witkowski, J.F. (1975): Evaluation of

Commercial Corn Hybrids for Tolerance to Corn Rootworms. Environmental

Entomology 4: 920-922.

Zahvala: Istraživanja su financirana kroz projekte Ministarstva znanosti, obrazovanja i

športa, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te

Poljoprivrednog instituta u Osijeku.