mapmf.pmfst.unist.hrmapmf.pmfst.unist.hr/~bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZOP... · Web viewBoolos, George i Jeffrey, Richard (1989) Computability and Logic. CambridgeUniversity Press

Sveuilite u Splitu

Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu

Prijedlog Diplomskog studijskog programa

Informatika

Split, 15. travnja 2005.

NASTAVNI plan i program

Diplomski studij: Informatika


N. Tesle12, 21000 Split

Telefon: + 385 21 385 133

Telefaks: + 385 21 385 431

[email protected]

http: //www.pmfst.hr

1. Uvod

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Na Fakultetu prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja dugi niz godina (s poetkom od 1987. godine) studij informatike se realizira u kombinaciji s matematikom, kasnije tehnikom kulturom, te u posljednje vrijeme fizikom. Stekli su se realni uvjeti, kako kadrovski tako i materijalni, za pokretanje samostalnog studija informatike. S obzirom na narasle potrebe trita rada (u okviru obrazovnih institucija, znanstveno-istraivakih institucija, javnog sektora, kao i razliitih tvrtki iz gospodarskog sektora) studij informatike bi popunio prazninu i permanentnu potrebu za kadrovima koji posjeduju znanja iz informacijske i komunikacijske tehnologije, kao i niza primjenskih disciplina. Miljenja smo da u okruenju Sveuilita u Splitu, te ue i ire regije, definitivno postoji potreba za realizacijom jednog takvog studija. Naime, uestala su upravo i pitanja iz tog okruenja o nepostojanju takvog studija u splitskoj regiji. Koncepcija studija podrazumijeva stjecanje znanja, vjetina i sposobnosti iz podruja suvremenih metoda, tehnika i alata projektiranja, razvoja i implementacije programskih sustava, realiziranih kroz niz razliitih kolegija koji obuhvaaju potreban broj sati namijenjenih za predavanja, seminare i vjebe (laboratorijske i auditorne). Bitno je istaknuti da pokretanje samostalnog studija informatike nee umanjiti kvalitetu postojeih dvopredmetnih studija: matematika i informatika, fizika i informatika, te informatika i tehnika kultura

Nastavni sadraji predloeni ovim programom usporedivi su s nama srodnim visokim uilitima, primjerice: Velika Britanija (Sveuilite Leeds), Slovaka (Sveuilite Comenius), Slovenija (Sveuilite Ljubljana) i SAD (Sveuilite Houston).

1.2. Dosadanja iskustva u provoenju ekvivalentnih ili slinih programa

Dosadanja iskustva u odgojno-obrazovnom procesu studenata na studijskim grupama matematike i informatike, informatike i tehnike kulture, te u posljednje vrijeme na studijskoj grupi fizike i informatike, znaajno su utjecali na donoenje odluke o pokretanje studija informatike, kako u preddiplomskom, tako i u diplomskom dijelu. Nastavnici Zavoda za informatiku, kao nosioci ovog studija, u realizaciji predloenih nastavnih sadraja imaju iskustava ne samo na dodiplomskoj, ve i na poslijediplomskoj nastavi na srodnim fakultetima Sveuilita u Splitu i Sveuilita u Zagrebu.

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Ovakav koncept studija informatike osigurava pokretljivost studenata prema tehnikim Fakultetima, kao i prema Fakultetima koji obrazuju nastavnike kadrove u zemlji i inozemstvu. U skladu s navedenim, bit e omoguena dvosmjerna pokretljivost i razmjena studenata, to podrazumijeva ukljuivanje naih studenata na srodne Fakultete u zemlji i inozemstvu, kao i prijem studenata iz tih sredina.

1.4. Ostali elementi i potrebni podaci

Diplomski studij informatike predlae se kao logian nastavak preddiplomslog studija, ime se ostvaruje zamisao i vizija jednog zaokruenog studija informatike. Bitno je istaknuti mogunost nastavka studiranja studenata sa zavrenim preddiplomskim studijem informatike na drugim srodnim diplomskim studijima tehnikih fakulteta ili eventualno na fakultetima koji obrazuju budue nastavnike. S druge strane, svim studentima koji nastavljaju diplomski studij na ovom Fakultetu, koncepcija diplomskog studija informatike osigurava stjecanje znanja, vjetina i sposobnosti u primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovanju, posebno u uenju i pouavanju. Takvim pristupom bez dvojbi popunjavamo kadrovski prostor koji je u ovom trenutku gotovo prazan. Naime, novi koncept organizacije znanja u osnovnoj koli (katalozi znanja po podrujima) zasigurno e uvjetovati generiranje takvih zahtjeva, te se oekuje da bi ovom diplomskom studiju mogli, uz odreene nadopune, pristupati i uitelji iz aktualne prakse kojima bi se time osiguralo dokolovanje u tom smjeru. Spoznaje naih nastavnika ukazuju na znaajne potrebe i zainteresiranost ove strukture nastavnike populacije.

2. Opi dio

Vrsta studija

diplomski

Naziv

informatika, nastavniki smjer

Nositelji

Predlagai

Zavod za informatiku

Izvoai


Trajanje

2 godine

ECTS

120

Uvjeti za upis

zavren preddiplomski studij informatike ili srodan preddiplomski studij uz odgovarajue dopune

Kompetencije koje se stjeu zavretkom studija

Realizacija nastave informatike u osnovnim i srednjim kolama.

Steena znanja, vjetine i razumijevanje iz informatike primjenjiva su:

u razliitim zanimanjima koja zahtijevaju rad visokoobrazovanog strunjaka iz podruja tehnikih znanosti, polje raunarstvo

za pristup poslijediplomskim studijima informatike, raunarstva i srodnih podruja

Mogunosti nastavka studija

u skladu sa steenim kompetencijama za vrijeme diplomskog studija

Struni ili akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija

magistar/magistra informatike nastavnikog smjera

* Ako se predlae objedinjeni preddiplomski i diplomski dio, navesti razloge.

3. Opis programa

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P + S + V

ECTS

Optimizacija

30+ 0+30

5

Raunalne mree

30+15+30

7

Sustavi za e-uenje

30+ 0+30

5

Programsko inenjerstvo

30+ 0+30

5

Metodika nastave informatike I

30+30+30

8

UKUPNO:

150+45+150

30

* P=predavanja, S=seminar,V=vjebe

II. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P + S + V

ECTS

Simbolika logika

30+ 0+30

5

Raspodijeljeni sustavi

30+ 0+30

5

Interakcija ovjeka i raunala I: osnove i principi

30+ 0+30

5

Raunalna grafika

30+ 0+30

5

Inteligentni agenti

30+ 0+30

5

Metodika nastave informatike II

30+ 0+30

5

UKUPNO

180+0+180

30


III. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P + S + V

ECTS

Sustavi pouavanja na daljinu

30+ 0+30

5

Inteligentni tutorski sustavi

30+ 0+30

5

Interakcija ovjeka i raunala II: dizajn interakcije

30+ 0+30

5

Projektiranje sustava za e-uenje

30+ 0+30

5

Vrednovanje sustava za e-uenje

30+ 0+30

5

Diplomski seminar

0+15+ 0

1

Diplomski rad

0+ 1+ 0

4

UKUPNO:

150+16+150

30


IV. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P + S + V

ECTS

Metodiki informatiki seminar s praksom

0+30+45

5

Diplomski seminar

0+45+0

5

Diplomski rad

0+ 7+ 0

20

UKUPNO

0+82+45

30


3.2. Opis predmeta

Naziv predmeta

Optimizacija

Kod

Vrsta

Predmet iz podruja primjenjene matematike

Razina

temeljni

Godina

I.

Semestar

I.

ECTS (uz odgovarajue obrazloenje)

5 ECTS (Predavanja i vjebe 30+30 sati 1.5 ECTS, uenje, ispiti i domai radovi -3.5 ECTS.)

Nastavnik

Doc.dr.sc. Nenad Ujevi

Kompetencije koje se stjeu

Studenti e usvojiti znanja iz osnovnih tipova optimizacije kao to su linearno programiranje, nelinearno programiranje, programiranje bez i sa ogranienjima. Usvojena znanja omoguit e studentima da ista primjene u nekim drugim podrujima (osim same matematike, gdje se ona takodjer mogu primijeniti) kao to su ekonomija, tehnike znanosti itd.

Preduvjeti za upis

Matematika analiza, Linearna algebra

Sadraj

Osnovni pojmovi (definicije i osnovna svojstva) u matematikom programiranju. Linearno programiranje Simpleks metoda. Nelinearno programiranje. Osnovne metode u nelinearnom programiranju (gradijentna metoda, metoda konjugiranih smjerova, Newtonova metoda). Konvergencija metoda. Brzina konvergencije. Osnovi programiranja sa ogranienjima.

Preporuena literatura

N. Limi, H. Paagi, . Rnjak, Linearno i nelinearno programiranje, Informator, Zagreb, 1978.

S. G. Nash, A. Sofer, Linear and Nonlinear Programming, McGraw-Hill, New York, 1996.

J. Nocedal, S.J. Wright, Numerical Optimization, Springer-Verlag, New York, 1999.

Dopunska literatura

S. Boyd, L. Vandengerghe, Convex Optimization, Cambridge University Press, Cambridge, 2004.

C. T. Kelley, Iterative Methods for Optimization, SIAM, Philadelphia, 1999.

Oblici provoenja nastave

Predavanja s temama navedenim u Sadraju i vjebama u klasinom obliku i na kompjuteru. Studenti e dobivati zadatke (probleme) koje moraju rijeiti kod kue.

Nain provjere znanja i polaganja ispita

Klasian usmeni ispit te provjera domaih radova, pisanje seminarskog rada i/ili klasian pismeni ispit znanja.

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima

Hrvatski

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Provjera domaih radova, seminarskog rada i/ili klasine zadae (pismenog dijela ispita) te uspjenost na usmenom dijelu ispita. Anketiranje studenata.

Naziv predmeta

Raunalne mree

Kod

Vrsta

predavanje, seminar, vjebe (praktini rad na raunalu)

Razina

napredna

Godina

I.

Semestar

I.


7 ECTS

30 kolskih sati predavanja, 15 kolskih sati seminara and 30 kolskih sati vjebi = 56 hours = 2 ECTS

45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS

45 sati prouavanja literature = 1.5 ECTS

60 sati izrade zavrnog rada = 2 ECTS

Nastavnik

Mr.sc. Lada Male, predava


Cilj kolegija je nauiti studente teoretske osnove raunalnih mrea, mrene protokole, TCP/IP model i arhitekturu lokalnih mrea.

Preduvjeti za upis

Poznavanje i rad s Internet uslugama.

Sadraj

Organizacija raunalnih mrea, mreni standardi. Referentni ISO/OSI model, protokoli i suelja. Fiziki sloj (teorijske osnove prijenosa podataka, prijenosni mediji). Modem (RS-232-C standard). Podatkovni sloj (usluge, formiranje okvira, korekcija i detekcija pogreki, osnovni protokoli na podatkovnom sloju, protokoli s kliznim prozorom, primjeri protokola na podatkovnom sloju). Lokalne mree (serija standarda IEEE 802). Mreni sloj (usluge, algoritmi za usmjeravanje, algoritmi za kontrolu zaguenja). TCP/IP arhitektura. Mreni sloj na Internetu, IP protokol, IP adrese. Prijenosni sloj na Internetu, TCP protokol, UDP protokol. Ureaji za povezivanje mrea. Aplikacijski sloj, DNS.


Tanenbaum A.S., Computer Networks, 3rd Ed., Prentice-Hall, Upper-Saddle River, NJ, 1996.

Peterson L.L., Davie B.S., Computer Networks: A Systems Approach, 3rd Edition, Morgan Kaufmann, 2003.

Male L., Skripta - Raunalne mree, Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu, 2004.

Dopunska literatura


Predavanja i vjebe na raunalu


Studentov rad se prati na vjebama koje su obvezne.

Ispit se sastoji iz usmenog i seminara.


Hrvatski/Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata podruja

Naziv predmeta

Sustavi za e-uenje

Kod

Vrsta

Predavanja, vjebe, seminari

Razina

Napredna

Godina

I.

Semestar

I.


5 ECTS

30 k. sati predavanja i 30 k. sati vjebi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati prouavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada zavrnog rada = 1 ECTS

Nastavnik

Izv. Prof. dr. sc. Slavomir Stankov


Cilj je stei znanja o sustavima za e-uenje i njihovoj primjeni u obrazovanju, nastavi i uenju i pouavanju. Zadani cilj se dostie uenjem i pouavanjem: definicije, funkcijskog modela i konfiguracija sustava za e-uenje i objekata uenja; normama za oblikovanje sustava za e-uenje; pedagogijske paradigme sustava za e-uenje, primjerima sustava za e-uenje.

Preduvjeti za upis

Nema

Sadraj

Definicija e-uenja i sustav za e-uenje. Funkcijski model sustava za e-uenje. Konfiguracija sustava za e-uenje (aktualne klase konfiguracija sustava za e-uenje). Objekti uenja (definicija, karakteristike, modeli). Norme za oblikovanje arhitekture sustava za e-uenje (glavni sudionici procesa normiranja, proces formiranja normi, arhitektura sustava za e-uenje, institucije za promicanje normi). Pedagogijska paradigma sustava za e-uenje (dva sigma problem, tradicionalno uenje, uenje s provjeravanjem, tutorsko uenje).


S. Stankov: Suvremena informacijska tehnologija u nastavi, Fakultet prirodoslovno matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu, (Nastavni materijal prireen za: Poslijediplomski znanstveni studij iz Didaktike prirodnih znanosti usmjerenja: kemija, biologija, fizika), Split, sijeanj, 2005.

B.S. Bloom The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group Instruction as Effective as One-to-One Tutoring, Educational Researcher, 13, 1984, pp. 4-16.

Dopunska literatura

ASTD - http://www.astd.org

AICC model (Aviation Industry Computer-Based Training Committee - http://www.aicc.org

ADL model (US Department of Defense's Advanced Distributed Learning - http://www.adlnet.org

IEEE LTSC (Institute of Electronics and Electrical Engineerings Learning Technology Standards Committee) - http://ltsc.ieee.org

IMS (Instructional Management System Global Learning Consortium) http://www.imsproject.org


Predavanja, vjebe i seminari


Praktini ispit, Usmeni ispit, Seminarski radovi, rad u timu, pomou specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja


Hrvatski / Engleski

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata podruja, uspjenosti na ispitima, meunarodna supervizija ....

Naziv predmeta


Kod

Vrsta


Razina

Napredna

Godina

I.

Semestar

I.


5 ECTS

30 k. sati predavanja i 30 k. sati vjebi = 45 sati = 1.5 ECTS


30 sati prouavanje literature = 1 ECTS

30 sati izrada zavrnog rada = 1 ECTS

Nastavnik

Izv. Prof. dr. sc. Slavomir Stankov (Branko itko)


Cilj je stei znanja o metodama, tehnikama i alatima za razvoj programske podrke. Zadaci za dostizanje cilja su uenje i pouavanje: razvoja i razloga krize u razvoju programske podrke; paradigmi programskog inenjerstava, objektno orijentirane metodologije programskog inenjerstava; projektiranja programske podrke na zadanom primjeru.

Preduvjeti za upis

Baze podataka, Vizualno modeliranje

Sadraj

Razvoj programske podrke. Kriza programske podrke. Programsko inenjerstvo (definicija, ralana). Programsko inenjerstvo i sistemsko inenjerstvo. Paradigme programskog inenjerstva (vodopadni pristup, evolucijski pristup, objektno-orijentirani pristup). Objektno orijentirana metodologija programskog inenjerstva i programski alat temeljen na timskom razvoju programskih sustava (poslovno modeliranje, modeliranje zahtjeva, analiza i oblikovanje, implementacija, postavljanje, testiranje, razvijanje, upravljanje promjenama).


Sommerville, Software Engeneering, Addison-Wesley, Wokingham, 7th edition, 2004.

Dopunska literatura

P. Kruchten, The Rational Unified Process An Introduction, second edition, Addison Wesley, 2001.

x: Rational Unified Process: Best Practices for Software Development Teams - A Rational Software Corporation White paper, 2001.






Hrvatski / Engleski



Naziv predmeta


Kod

Vrsta

Predavanja, seminari

Razina

Predmet srednje razine

Godina

I.

Semestar

I.


8 ECTS

Nastava: 30 sati predavanja, 30 sati seminara, 30 sati vjebi 67,5 sati

Izrada 2 eseja 42,5 sati

Priprema 2 seminara 20 sati

Prouavanje dopunske literature, samostalni rad i konzultacije 40 sati

Priprema zavrnog ispita 70 sati

Ukupno: 240 sati

Nastavnik

Doc. dr. sc. Ivica Boljat


Primjena didaktikih teorija i modela pouavanja u nastavi, osposobljenost za analizu nastavnih planova i programa sukladno taksonomiji raunalnog obrazovanja

Preduvjeti za upis

Poznavanje sadraja iz kolegija Pedagogija, Didaktika, Uvod u raunarstvo

Taksonomija raunalnog obrazovanja prema ACM-u i IEEE-u. Principi izbora i rasporeda nastavne grae s analizom nastavnih planova i programa za odreeni stupanj obrazovanja. Alati za prezentacije.


Gudjons, H., Teske, R., Winkel, R. (ed) Didaktike teorije, Zagreb, Educa, 1992

Tucker, A. (Ed) A model curriculum for K-12 ,Computer Science: Report..., 2002

Dopunska literatura

Marsh, C. J., Kurikulum: temeljni pojmovi, Zagreb, Educa , 1994

Tillman, K. J. (ed) Teorije kole, Zagreb, Educa, 1994

The Joint IEEE Computer Society/ACM Task Force, Computing curriculla, 2001. (http://www.computer.org/education/cc2001/final/index.htm


Predavanja i seminari


Usmeni ispit, seminarski radovi, interno ispitno predavanje


Hrvatski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata podruja, uspjenost na ispitima

Naziv predmeta

Simbolika logika

Kod

Vrsta

Predavanja i seminar

Razina

Teaj srednje razine sloenosti iz logike.

Godina

I.

Semestar

II.


5 ECTS bodova

Za uspjeno savladavanje svih zahtjeva predmeta studentu e trebati: 62 kolska sata za 45 sati predavanja, 15 sati seminar i 2 sata konzultacija, 70 sati za prouavanje literature, 35 sati za rjeavanje zadataka za samostalni rad [ukupno 152 sata].

Nastavnik

Nastavu iz Simbolike logike izvodi nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta i vie iz znanstvenog podruja humanistikih znanosti, polje filozofija.

doc. dr. sc. Berislav arni


Predmet je usmjeren prema razvoju i usavravanju analitikih sposobnosti i vjetina. Na razini logike prvoga reda student postaje osposobljen za logiku analizu reenica prirodnog jezika, za utvrivanje ispravnosti zakljuka primjenom razliitih metoda, za izradu dokaza, za logiko strukturiranje sadraja znanja.

Preduvjeti za upis

Nema.

Sadraj

Sadraj kolegija odgovara standardnom i ubrzanom logikom teaju srednje razine sloenosti. Glavne cjeline su: (a) jezik logike prvoga reda, (b) sustav prirodne dedukcije za logiku prvog reda, (c) prirodni jezik i jezik logike prvoga reda, (d) usporedba razliitih deduktivnih sustava, (e) osnove formalne semantike, (f) osnove metateoriju logike prvog reda, (g) uvod u modalnu logiku.

U cjelini (a) student upoznaje jezik logike prvoga reda (istinitosno-funkcionalni veznici, identitet, kvantifikacija) i osposobljava se za prevoenje reenica u prirodnom jeziku na jezik logike prvoga reda i obratno. U cjelini(b) student usvaja i primjenjuje pravila prirodne dedukcije u dokazivanju i osposobljuje se za izradu formalnih i neformalnih dokaza onih tvrdnji koje se mogu iskazati u jeziku logike prvoga reda. U cjelini (c) upoznaju se izraajne mogunosti i ogranienja jezika prvoga reda te se razmatraju pitanja o odnosu logikih naela i naela kooperativne komunikacije. U cjelini (d) usporeuju se aksiomatski sustav i tableau-metoda sa sustavom prirodne dedukcije. U cjelini (e) uvodi se pojam strukture prvoga reda i na njega oslonjeni semantiki pojmovi. U cjelini (f) definira se problem odnosa sintaktike i semantike karakterizacije logike te se daje dokaz pouzdanosti i potpunosti za logiku prvoga reda. Razmatra se Lwenheim-Skolemov teorem i Gdelov teorem nepotpunosti. Uvodi se pojam izraunljivosti pomou Turingovih strojeva i na toj se osnovi daje dokaz neodluivosti za logiku prvoga reda. U cjelini (g) razmatraju se osnovne ideje modalne logike. Poseban naglasak daje se temama koje su posebno relevantne za studij informatike (npr. unifikacija, skolemizacija, izraunljivost itd.) a izlaganje logikih sadraja rasvjetljuje se obzirom na pitanja formalizacije znanja i procesiranja prirodnog jezika.


[udbenici]

Barwise, Jon i Etchemendy, John (2000) Language, Proof and Logic. CSLI Publications. Center for the study of Language and Information Stanford University. Seven Bridges Press. New YorkLondon.

Boolos, George i Jeffrey, Richard (1989) Computability and Logic. CambridgeUniversity Press. [poglavlja: 3, 5, 10]

L.T.F. Gamut [J. van Benthem, J. Groenendijk, D. de Jongh, M. Stokof, H. Verkuyl] (1991) Logic, Language and Meaning. Volume II: Intensional Logic and Logical Grammar. The University of Chicago Press. ChicagoLondon [poglavlja: 2, 3]

[skripta]

arni, Berislav (2004) Simbolika logika . (http://www.vusst.hr/~logika/skripta.pdf)

Dopunska literatura

Cauman, Leigh (2004) Uvod u logiku prvog reda. Zagreb: Jesenski i Turk d.o.o.

Jeffrey, Richard. Formal Logic: its Scope and Limits. (1989) McGraw-Hill Book Company

Kova, Sreko. Nacrt modalne logike (skripta). (2004) Zagreb: Institut za filozofiju (http://filist.fizg.hr/~skovac/Modalnahttp.pdf)

Minds, Brains and Computers. The Foundations of Cognitive Science. (2000.) priredili Robert Cummins i Denise Dellarosa Cummins. Blackwell Philosophy Anthologies

Novija filozofija matematike. (1987) [izbor tekstova] priredio Zvonimir iki. Beograd : Nolit

Quine, Willard Van Orman. Methods of Logic. (1978) London: Routledge & Kegan Paul

ari, Ljiljana. Kvantifikacija u hrvatskome jeziku.(2002) Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Vukovi, Mladen. Matematika logika I. (2000) Zagreb: PMF -- Matematiki odjel

arni, Berislav (2004) Interaktivna logika [kompilacija interaktivnih sredstava za uenje logike]. (http://www.vusst.hr/~logika/pilot)


Predavanja se izvode frontalno uz primjenu multimedijskih nastavnih sredstava i uz naglaenu primjenu logikog obrazovnog software-a. Seminari se provode u raznim oblicima meu kojima prevladavaju dijaloki oblik i primjena obrazovnog software-a. Za svrhu praenja rada na zadacima za samostalan rad i za svrhu nastavne komunikacije koristi se "online" dionica teaja (koritenjem WebCT-a).


Pismeni i usmeni ispit.


Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Mogunost praenja na engleskom jeziku.


Studentska evaluacija. Kolegijalna evaluacija.

Naziv predmeta


Kod

Vrsta

Predavanja i vjebe

Razina

Napredna

Godina

I.

Semestar

II.


5 ECTS

30 k. sati predavanja i 30 k. sati vjebi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proucavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada zavrnog rada = 1 ECTS

Nastavnik

Doc. dr. sc. Marko Rosi


Cilj predmeta je upoznati studente s arhitekturom, primjenama i nainima programiranja raspodijeljenih sustava. Cilj predmeta se ostvaruje kroz predavanja unutar kojih se studenti upoznavaju s teorijskim postavkama kao i vjebama gdje studenti praktinim radom stjeu iskustva u programiranju raspodijeljenih sustava.

Preduvjeti za upis

Sadraj

Koncepcija raspodijeljenih sustava. Pristupi modeliranju hijerarhijskih vierazinskih sustava. Proces dekompozicije sustava. Zasnivanje raspodijeljenih sustava nad informacijskom infrastrukturom. Arhitekture klijent/posluitelj. Naini komunikacije elemenata raspodijeljenih sustava. Objektno orijentirani raspodijeljeni sustavi. Pristup modeliranju i izradi raspodijeljenog sustava u okruenju sustava World Wide Web. Raspodijeljene baze podataka. Predstavljanje znanja u raspodijeljenim sustavima. Definicija, arhitektura i okruenje mobilnih agenata. Standardi mobilnih agenata.


M. Van Steen, A. Tannebaum, Distributed Systems: Principles and Paradigms, Prentice Hall, 2002.

R. Orfali, D. Harkley, J. Edwards: The Essential Distributed Object Survival Guide, John Wiley, 1996.

Dopunska literatura

M. Lerner, G. Vanecek, N. Vidovic, D. Vrsalovic: Middleware Networks: Concept, Design and Deployment of Internet Infrastructure, Kluwer Academic Publishers, 2000.


Predavanja, laboratorijske vjebe i seminari


Praktini ispit i usmeni ispit.


Hrvatski / Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata podruja.

Naziv predmeta

Interakcija ovjeka i raunala: osnove i principi

Kod

Vrsta

predavanja i vjebe

Razina

osnovna

Godina

I.

Semestar

II.


5 ECTS


Nastavnik

doc.dr.sc. Andrina Grani, dipl.ing.


Stjecanje temeljnih znanja o interakciji ovjeka i raunala, vanosti dobro dizajniranog suelja, te njegovog utjecaja na realizaciju djelotvorne ovjekove komunikacije s raunalom. Predmet osigurava:

teorijska znanja i praktina iskustva iz temeljnih aspekata dizajna, implementacije i vrednovanja suelja,

shvaanje pojma 'dobrog dizajna', te procesa dizajniranja sustava kojeg odlikuje visoki stupanj upotrebljivosti,

znanja o nekim jednostavnim metodama vrednovanja kvalitete suelja.

Preduvjeti za upis

Ne postoje formalni preduvjeti, ali se podrazumijeva da studenti imaju osnovna znanja o raunalima i njihovom koritenju.

Sadraj

Temeljna teorijska znanja i praktina iskustva dizajniranja, implementiranja i vrednovanja korisnikih suelja interaktivnih sustava. Sadraj kolegija ukljuuje: definiciju podruja i osnovnih pojmova, razumijevanje korisnika i njihovih zadataka, principe i smjenice dizajniranja, korisniku-usmjeren proces razvoja suelja, inenjerstvo upotrebljivosti, metode vrednovanja korisnikih suelja sa ili bez sudjelovanja korisnika, tehnike za izradu prototipova, te za implementiranje grafikih korisnikih suelja.


J. Preece, Y. Rogers, H. Sharp, D. Benyon, S. Holland and T. Carey: Human-Computer Interaction, Addison-Wesley, Harlow, England, 1994.

J. Nielsen: Usability Engineering, AP Professional, Boston, 1993.

D. Norman: The Psychology of Everyday Things, Basic Books, 1988.

A. Grani: Osnove i principi interakcije ovjeka i raunala, Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja, Sveuilite u Splitu, http://www.pmfst.hr/~granic/

Dopunska literatura

J. Preece, Y. Rogers and H. Sharp: Interaction Design: Beyond Human-Computer Interaction, John Wiley & Sons, 2002.

R. M. Baecker, J. Grudin, W. Buxton and S. Greenberg: Readings in Human-Computer Interaction: Toward the Year 2000, 2nd Ed., Morgan Kaufmann Publishers, San Francisco, CA, 1995.


Steena teorijska znanja studenti primijenjuju kod rjeavanja niza dodijeljenih zadataka i problema (individualnih i timskih), kako samostalno, tako i pod nadzorom nastavnog kadra.


Usmeni i pismeni/praktini ispit. Studenti pismeni dio ispita mogu poloiti kroz nekoliko kolokvija tokom semestra.


Hrvatski / Engleski



Naziv predmeta

Raunalna grafika

Kod

Vrsta

Predavanja, seminari, vjebe na raunalima

Razina

Osnovna.

Godina

I.

Semestar

II.


5 ECTS

((30 sati predavanja + 30 sati vjebe + 30 sati seminar + 60 sati uenja)/30 = 5)

Nastavnik

Doc.dr.sc.Vladan Papi


Poznavanje osnovnih aspekata raunalne grafike. Mogunost izrade i primjene algoritama iz podruja raunalne grafike u programskom jeziku C te koritenje grafikih biblioteka u programiranju.

Preduvjeti za upis

Osnove programiranja

Sadraj

Uvod. Osnovni algoritmi rasterske grafike. Grafiko sklopovlje. Geometrijske transformacije. Objekti u 3D prostoru. Krivulje i povrine. Renderiranje. OpenGL. Animacija.


1) V.Papi, Raunalna grafika, interna skripta.

2) Foley, Computer Graphics: Principles and Practice (second edition in C), Addison-Wesley Publishing Company, 1996.

Dopunska literatura

1) Rogers, Procedural Elements of Computer Graphics, McGraw-Hill Science/Engineering/Math; 2nd edition, 1997.


Predavanja i vjebe na raunalima (30+30). Na predavanjima se upotrebljavaju audio-vizualna pomagala i raunalo. Vjebe na raunalima s odgovarajuom programskom podrkom (Visual C++, SGRP, OpenGL)


Usmeni ispit. Za pristupiti ispitu potrebno je izraditi i predati seminar te izvriti sve vjebe.


Predavanja se odravaju na hrvatskom jeziku. Literatura je dostupna i na engleskom jeziku.


Kvaliteta izvedbe predmeta e biti praena internom evaluacijom i na temelju ankete studenata.

Naziv predmeta

Inteligentni agenti

Kod

Vrsta

Predavanja, vjebe.

Razina

Napredna

Godina

I.

Semestar

II.


5 ECTS


Nastavnik



Cilj predmeta je upoznati studente s arhitekturom, primjenama i nainima programiranja inteligentnih agenata. Cilj predmeta se ostvaruje kroz predavanja unutar kojih se studenti upoznavaju s teorijskim postavkama kao i vjebama gdje studenti praktinim radom stjeu iskustva u programiranju inteligentnih agenata.

Preduvjeti za upis

Vieagentski sustavi. Komunikacija u vieagentskim sustavima. Sigurnosni aspekti. Zajedniko rjeavanje problema u vieagentskim sustavima. Inteligentni agenti u heterogenim okruenjima. Ontologije. Prikaz znanja koritenjem ontologija. Prikaz Z specifikacijom sustava zasnovanih na inteligentnim agentima. Programiranje inteligentnih agenata. Inteligentni agenti u sustavu World Wide Web. Semantiki Web. Primjena inteligentnih agenata.


M. D'Inverno, M. Luck: Understanding Agent Systems, Springer Verlag, 2001.

Dopunska literatura

M. Wooldridge:An Introduction to MultiAgent Systems, John Wiley & Sons Ltd., 2001


Predavanja i laboratorijske vjebe.




Hrvatski / Engleski



Naziv predmeta


Kod

Vrsta

Predavanja, vjebe

Razina

Predmet srednje razine

Godina

I.

Semestar

II.


5 ECTS

Nastava: 30 k. sati predavanja, 30 k. sati vjebi 45 sati

Seminar 15 sati

Samostalni rad na prouavanju literature uz konzultacije 30 sati

Vjebanje statistikih metoda u Statistici 20 sati

Priprema za ispit 40 sati

Ukupno: 150 sati

Nastavnik



Primijeniti u nastavi preporuke koje proistjeu iz teorija uenja, poznavanje tekoa u uenju proceduralnog i objektnog programiranja i naina njihova prevladavanja

Preduvjeti za upis

Temeljna znanja psihologije uenja, metoda pouavanja i osnova informatike.

Sadraj

Utjecaj kognitivnog razvoja na uenje (Piaget, Vigotski i moskovska kola, Bruner, Gagne, Klausmeier). Psiholoki tipovi i informatiko obrazovanje. Potekoe kod uenja informatikih sadraja i njihovo prevladavanje. Metode kojima se provjerava stupanj steenog znanja i prati napredak uenika. Nastava pojedinih podruja iz informatike u osnovnoj i srednjoj koli. Metodika proceduralnih i objektnih programskih jezika. Metodika programskih paketa.

Principi istraivanja u informatikom obrazovanju. Temeljne metode primijenjene statistike. Analiza tipinih strunih i znanstvenih radova iz podruja metodike nastave informatike.


lanci iz asopisa: ACI/SIGCSE Bulletin; Journal of Research in Computing in Education; Journal of Educational Computing Research.

Udbenika graa za osnovnu i srednju kolu.

Dopunska literatura

Bruner, J. S., Process of education,Harvard University Press, 1966.

Piaget,J. Strukturalizam / Psihologija inteligencije /Intelektualni tazvoj djeteta i sl.

Vigotski, L. Miljenje i govor, Moskva 1956.


Predavanja, seminar


Usmeni ispit, seminarski radovi, interno ispitno predavanje.


Hrvatski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata podruja, uspjenosti na ispitima

Naziv predmeta


Kod

Vrsta

Predavanja i vjebe.

Razina

Napredna

Godina

II.

Semestar

III.


5 ECTS


Nastavnik

Doc.dr.sc. Marko Rosi


Cilj predmeta je omoguiti polaznicima temeljiti pregled podruja uenja i pouavanja na daljinu. Po zavretku pohaanja student je kompetentan vrednovati ponuene sustave pouavanja na daljinu u odnosu na iskazane potrebe ciljanih grupacija potencijalnih korisnika. Polaznik predmeta moe preuzeti ulogu voenja sustava pouavanja na daljinu kao i sudjelovanja u timu zaduenom za izgradnju ovakvih sustava..

Preduvjeti za upis

Sadraj

Uvodna razmatranja, povijesni prikaz tehnologija uenja i pouavanja na daljinu, usluge sustava pouavanja na daljinu, analiza korisnika i prikladnosti metoda pouavanja na daljinu ciljanim skupinama korisnika, sustavi pouavanja na daljinu zasnovani na informacijskom prostoru Web-a, inteligentni tutorski sustavi, Web orijentirani inteligentni tutorski sustavi, vrednovanje sustava pouavanja na daljinu, faze izgradnje sustava pouavanja na daljinu, naini prikaza podataka i izgradnja baza podrunih znanja, primjeri sustava pouavanja na daljinu.


W. Chan: "Artificial Agents in Distance Learning", International Journal of Educational Telecommunications, Vol. 1, No. 2-3, pp. 263-282, 1995.

A. Kassiml, K. Sabbir, S. Ranganath: "A Web-based intelligent approach to tutoring", Proceedings of Conference on Engineering Education ICEE 2001, Oslo, Norway, August 6-10, 2001.

J. Rickel, W. L. Johnson: "Intelligent Tutoring in Virtual Reality: A Preliminary Report", Proceedings of 8th World Conference on AI in Education, August, 1997.

M. Rosi: Sustavi pouavanja na daljinu interna skripta

Dopunska literatura

J. Vassileva: "Dynamic Course Generation", Proceedings of 8th World Conference on Artificial Intelligence In Education, Knowledge And Media In Learning Systems, Kobe, Japan, August 18-22, 1997.

S. Bloom: "The 2-sigma problem: the search for methods of group instruction as effective as one-to-one tutoring", Educational Researcher, Vol. 13, No. 6, pp. 4-16, 1984.


Predavanja i laboratorijske vjebe.




Hrvatski / Engleski



Naziv predmeta


Kod

Vrsta


Razina

Napredna

Godina

II.

Semestar

III.


5 ECTS





Nastavnik

Izv. prof. dr. sc. Slavomir Stankov


Cilj je stei znanja o arhitekturi inteligentnih tutorskih sustava i autorskih ljuski za izgradnju inteligentnih tutorskih sustava. Zadani cilj dostie se uenjem i pouavanjem: temeljnih elementa arhitekture i funkcionalnosti inteligentnih tutorskih sustava; razloga za nastajanjem autorskih ljuski za izgradnju inteligentnih tutorskih sustava; podruja primjene inteligentnih tutorskih sustava.

Preduvjeti za upis

Sustavi za e-uenje

Sadraj

Definicija. Temeljni elementi arhitekture i funkcionalnosti inteligentnih tutorskih sustava. Prikaz znanja. Ekspertni modul. Modul uitelja. Modul uenika. Modeliranje uenika (model uenika, dijagnostika znanja uenika). Komunikacijski modul - korisniko suelje sustava. Prolost, sadanjost i budunost inteligentnih tutorskih sustava. Autorske ljuske i alati za oblikovanje i implementaciju inteligentnih tutorskih sustava. Web orijentirani inteligentni tutorski sustavi. Web orijentirane inteligentne autorske ljuske.


S. Stankov: Primjena raunala u nastavi, Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu, (dopunjeno, veljaa, 2004. http://www.pmfst.hr/~stankov).

C. Polson, J. J. Richardson (eds) Foundations of Intelligent Tutoring Systems. Lawrence Erlbaum Associates Publishers, 1988.

Dopunska literatura

R. Carbonell: AI in CAI: An Artificial-Intelligence Approach to Computer-Assisted Instruction. IEEE Transaction on Man-Machine Systems, MMS-11(4), 1970, pp 190-202.

J. W. Rickel: Intelligent Computer-Aided Instruction: a survey organized around system components. IEEE Transaction on System, Man, and Cybernetics 19(1), 1989, pp 40-57.

V. J. Shute, J. Psotka: Intelligent Tutoring Systems: Past, Present, and Future in D. Jonassen (ed.) Handbook of Research on Educational Communication and Technology, 1995.






Hrvatski / Engleski



Naziv predmeta


Kod

Vrsta

predavanja i vjebe

Razina

napredna

Godina

II.

Semestar

III.


5 ECTS


Nastavnik

doc.dr.sc. Andrina Grani, dipl.ing.


Predmet istie vanost dobrog i upotrebljivog dizajna svakog interaktivnog raunalnog sustava, obuhvaajui napredne teme iz odnosnog podruja, kao i primjenu interakcije ovjeka i raunala s naglaskom na:

upoljavanju principa i tehnika dizajniranja upotrebljivih interaktivnih sustava, posebno onih koje karakterizira odreeni stupanj inteligencije, odnosno prilagodljivosti individualnim korisnicima, te

razvijanju vjetina koje e studentima omoguiti razvoj (dizajniranje i vrednovanje) interaktvnih korisnikih suelja.

Preduvjeti za upis

Kompetencije steene predmetom koji osigurava temeljna znanja iz podruja interakcije ovjeka i raunala.

Sadraj

Napredna teorijska znanja i primjena interakcije ovjeka i raunala. Sadraj kolegija ukljuuje: principe i smjernice dizajniranja, kao i metode vrednovanja on-site i Web-orijentiranih korisnikih suelja interaktivnih sustava, definiciju inteligentnih korisnikih suelja i odnosnih kljunih podpodruja, korisniku-usmjeren razvoj prilagodljivih korisnikih suelja s mogunou prilagoavanja individualnim korisnicima.


B. Schneiderman and C. Plaisant: Designing the User Interface. Strategies for Effective Human-Computer Interaction, 4th Ed., Addison-Wesley, Reading, MA, 2005.

D. Collins: Designing Object-Oriented User Interfaces, Benjamin/ Cummings Publishing Company, Redwood City, CA, 1995.

J. Nielsen: Usability Engineering, AP Professional, Boston, 1993.

M. Schneider-Hufschmidt, Th. Kuhme, U. Malinowski: Adaptive User Interfaces: Principles and Practice, North-Holland; 1st edition, 1993.

Dopunska literatura

R. M. Baecker, J. Grudin, W. Buxton and S. Greenberg: Readings in Human-Computer Interaction: Toward the Year 2000, 2nd Ed., Morgan Kaufmann Publishers, San Francisco, CA, 1995.

J. Nielsen: Designing Web Usability: The Practice of Simplicity, New Riders Publishing; Indianapolis, Indiana USA, 2000.


Steena teorijska znanja studenti primijenjuju kod rjeavanja niza dodijeljenih zadataka i problema (individualnih i timskih), kako samostalno, tako i pod nadzorom nastavnog kadra.


Usmeni i pismeni/praktini ispit. Studenti pismeni dio ispita mogu poloiti kroz nekoliko kolokvija tokom semestra.


Hrvatski / Engleski



Naziv predmeta


Kod

Vrsta


Razina

Napredna

Godina

II.

Semestar

III.


5 ECTS

30 k. sati predavanja i 30 k. sati vjebi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati prouavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada zavrnog rada = 1 ECTS

Nastavnik

Izv. Prof. dr. sc. Slavomir Stankov (Branko itko)


Cilj je ovladati metodologijom projektiranja sustava za e-uenje. Zadaci za realizaciju ovog cilja postiu se uenjem i pouavanjem: iteracijskog procesa za modeliranje sustava za e-uenjem identificiranjem sudionika i funkcionalnosti sustava za e-uenje; cjelovitosti vremenske i statike komponente iteracijskog procesa za izgradnju sustava za e-uenje.

Preduvjeti za upis

Programsko inenjerstvo, Sustavi za e-uenje, Inteligentni tutorski sustavi

Sadraj

Iteracijski proces za modeliranje programskog sustava. Sudionici i funkcionalnosti sustava za e-uenje. Vremenska komponenta iteracijskog proces za projektiranje sustava za e-uenje (poetak, pomna obrada, izgradnja, prijelaz u okruenje naruioca). Statika komponenta proces za projektiranje sustava za e-uenje (poslovno modeliranje, zahtjevi naruioca, analiza, oblikovanje, implementacija, testiranje, isporuka, voenje procesa, voenje promjena).


S. Stankov: Suvremena informacijska tehnologija u nastavi, Fakultet prirodoslovno matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu, (Nastavni materijal prireen za: Poslijediplomski znanstveni studij iz Didaktike prirodnih znanosti usmjerenja: kemija, biologija, fizika), Split, sijeanj, 2005.

Dopunska literatura

Sommerville, Software Engeneering, Addison-Wesley, Wokingham, 7th edition, 2004.

P. Kruchten, The Rational Unified Process An Introduction, second edition, Addison Wesley, 2001.






Hrvatski / Engleski



Naziv predmeta


Kod

Vrsta


Razina

Napredna

Godina

II.

Semestar

III.


5 ECTS





Nastavnik

Izv. Prof. dr. sc. Slavomir Stankov (Ani Grubii)


Cilj je stei znanja o evaluaciji sustava za e-uenje kao i efikasnost upotrebe sustava za e-uenje u uenju i pouavanju. Ovako definirani cilj dostie se uenjem i pouavanjem: formativne i sumativne evaluacija, evaluacijskih metoda i njihove klasifikacije, planiranja, obrade i interpretacije rezultata obrade.

Preduvjeti za upis

Sustavi za e-uenje, Inteligentni tutorski sustavi

Sadraj

Vrste istraivanja odgoja i obrazovanja. Formativna i sumativna evaluacija. Evaluacijske metode i njihova klasifikacija. Postavljanje hipoteza. Kvantitativne i kvalitativne metode i instrumenti za sakupljanje podataka. Planiranje evaluacije. Proces evaluacije. Uvod u statistike metode za obradu podataka. Kvalitativna i kvantitativna analiza podataka. Obrada i interpretacija rezultata evaluacije. Veliina uinka i meta-analize.


B.S. Bloom The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group Instruction as Effective as One-to-One Tutoring, Educational Researcher, 13, 1984, pp. 4-16.

J.D. Fletcher Evidence for Learning From Technology-Assisted Instruction, in H.F. ONeal, R.S. Perez (Eds.), Technology applications in education: a learning view, Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, 2003, pp.79-99

M.A. Mark and J.E. Greer Evaluation methodologies for intelligent tutoring systems, Journal of Artificial Intelligence and Education, 4 (2/3), 1993, pp. 129-153.

P.L. Albacete and K.A. VanLehn, Evaluating the Effectiveness of a Cognitive Tutor for Fundamental Physics Concepts in Proceedings of the 22nd Annual Meeting of the Cognitive Science Society, 2000.

Dopunska literatura

Kinshuk, A. Patel and D. Russell A multi-institutional evaluation of Intelligent Tutoring Tools in Numeric Disciplines, in The Evaluation of Learning Technology Conference Proceedings (Ed. M. Oliver), University of North London, London, 2000, pp. 38-40.

R.A. Wisher and T.M. Olson The Effectiveness of Web-based Training, U.S. Army Research Institute for the Behavioral and Social Sciences, Research Report 1802, 2003.






Hrvatski / Engleski



Naziv predmeta


Kod

Vrsta

Seminar

Razina

Osnovni predmet

Godina

II.

Semestar

IV.


5 ECTS

75 k. sati hospitacije, oglednih predavanja i predavanja studenata s analizom 56,25

Prouavanje literature, osobito o potekoama uenika i nainu prevladavanja 63,75

Priprema predavanja za osnovnu i srednju kolu 30

UKUPNO 150 sati

Nastavnik



Stjecanje praktinih vjetina u odravanju nastave, ovladavanje raznovrsnim repertoarom metoda pouavanja te adekvatne uporabe medija

Preduvjeti za upis

Poznavanje didaktikih teorija, metoda pouavanja i osnova informatike

Sadraj

Priprema za nastavu opi model izveden iz didaktikih teorija i modela pouavanja te preporula vodeih teorija uenja. Prema tom modelu izrauju se pripreme za kljune teme poput proceduralnog programiranja, objektnog programiranja, struktura podataka, baza podataka, operacijskih sustava, programskih paketa za obradu teksta, tablina raunanja, izradu web stranica i sl.


Informatiki udbenici za osnovnu i srednju kolu.

Dopunska literatura

Milat, J. Priprema za nastavu


Seminari, interna predavanja, hospitacija u koli s oglednim predavanjima, analiza odranih predavanja. Svaki student treba odrati najmanje po jedno ispitno predavanje za osnovnu i srednju kolu.


Praktini ispit predavanja za osnovnu kolu i za srednju kolu.


Hrvatski



Naziv predmeta

Diplomski seminar

Kod

Vrsta

Seminar

Razina

Temeljna

Godina

II.

Semestar

III. i IV.


6 ECTS

pohaanje seminara, izrada koncepta i javno izlaganje rada na diplomskoj temi

Nastavnik

Mijenja se svake akademske godine


Verifikacija kompetencije za javnu obranu diplomske teme

Preduvjeti za upis

Seminar upisuje svaki redoviti student II. godine studija

Sadraj

Studenti referiraju rad na odabranoj diplomskoj temi


Literatura za diplomski rad

Dopunska literatura

Literatura za diplomski rad


Javna prezentacija rada na diplomskoj temi koja prethodi obrani svakog pojedinog diplomskog rada. Rasprava.



Hrvatski jezik


Naziv predmeta

Diplomski rad

Kod

Vrsta

Seminar

Razina

Napredna

Godina

II.

Semestar

III. i IV.

ECTS

24 ECTS

7 sati seminara i konzultacija s nastavnikom (po studentu)

oko 650 sati samostalnog rada studenta

Nastavnik

Voditelj diplomskog rada


Kompetencije u pripremi i provoenju istraivanja, prikupljanju, obradi podataka te analizi dobivenih rezultata. Kompetencije u pisanju znanstvenog izvjea.

Preduvjeti za upis

Ostvarene kompetencije koje su potrebne za provoenje aktivnosti koje zahtijeva problematika predloenog rada. O kompetencijama odluuje odgovarajui nastavnik.

Sadraj

Ovisno o odabiru teme (iz matematike ili raunarstva), odabir, pretraivanje i prouavanje potrebne literature. Priprema i provoenje aktivnosti. Pisanje i prezentacija izvjea.


Ovisno o odabiru teme

Dopunska literatura

Ovisno o odabiru teme


Voenje studenta kroz potrebne aktivnosti kroz seminarske i konzultacijske oblike nastave.


Pregled diplomskog rada i njegova obrana pred strunim povjerenstvom


Hrvatski

Engleski (mogunost)

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta

Razgovori sa studentima, prije i po zavretku aktivnosti.

3.3. Uvjeti i nain studiranja

---

3.4. Popis predmeta ili modula koje studenti mogu upisati s drugih studija

---

3.5. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

---

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova

---

3.7. Nain zavretka studija

---

3.8. Uvjeti nastavka studija

---

4. Uvjeti izvoenja studija

4.1. Mjesta izvoenja studijskog programa

---

4.2. Podaci o prostoru i opremi

---

4.3. Nastavnici i suradnici

Predmet

Nastavnici i suradnici:

Optimizacija

Doc.dr.sc. Nenad Ujevi

Raunalne mree

Mr.sc. Lada Male, predava

Sustavi za e-uenje

Prof.dr.sc. Slavomir Stankov


Prof.dr.sc. Slavomir Stankov,

Suradnici: prof. Branko itko


Doc.dr.sc. Ivica Boljat

Simbolika logika

Doc.dr.sc. Berislav arni



Interakcija ovjeka i raunala I: osnove i principi

Doc.dr.sc. Andrina Grani

Raunalna grafika

Doc.dr.sc. Vladan Papi

Inteligentni agenti







Prof.dr.sc. Slavomir Stankov


Doc.dr.sc. Andrina Grani



Suradnici: prof. Branko itko



Suradnici: prof. Ani Grubii



Diplomski seminar

Odreuje se svake akademske godine

Diplomski rad

Voditelj diplomskog rada

4.4. Podaci o nastavnicima

Nastavnik


Ustanova zaposlenja

Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja u Splitu

E-mail

[email protected]

Osobna web-stranica

http://www.pmfst.hr/~boljat/

Kratki ivotopis (opis kretanja u struci)

Roen 19.06.56. Zavrio studij elektrotehnike, smjer elektronika u Splitu 79, poslijediplomski studij raunarskih znanosti na FER-u '84, doktorirao '96. na Pedagokom fakultetu u Rijeci s radom Metodologija modeliranja nastavnog procesa strukturirano-modularnim pristupom. '79-'82 radio u ERC-u Splitske banke, od '82 na Fakultetu prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja u Splitu na mjestu asistenta, znanstvenog asistenta, predavaa i docenta za polja elektrotehnike (osnove elektrotehnike, elektronika, automatika), raunarskih znanosti (informatika, programski jezici, strukture i baze podataka, operacijski sustavi) i didaktike (metodika nastave informatike). '90-'93 bio ravnatelj FPMZ. Sudjelovao u realizaciji znanstvenih projekata 2.01.01.00.07 Umjetna inteligencija Baze znanja, ekspertni sustavi, 2-06-352 Ekspertni sustavi, 5-07-070 Programiranje sadraja politehnikog obrazovanja

Popis radova u zadnjih 5 godina

Boljat, I. Pravci razvoja modularnog koncepta nastave u pozivnom i opem obrazovanju, kolski vjesnik 49/1, 2000, 35-44

Radovi i ostalo to nastavnika kvalificira za izvoenje nastave

Boljat, I. Analiza kurikulumskih modela za tehnoloko obrazovanje u svijetu i kod nas, Napredak, 139/1, 1998, 44-51

Boljat, I., Tehnoloko obrazovanje eutanazija ili revitalizacija? (stavovi splitskih gimnazijalaca), Napredak 137/3, 1996, 5-14

Boljat, I., Modularna nastava: podruja primjene, istraivanja,iskustva, kolski vjesnik 45/2, 1996, 117-129

Boljat, I., Modeli u pedagogiji nuno zlo ili krajnji doseg, kolski vjesnik, 45/1, 1996, 5-14

Bili,H., Boljat,I., i dr., Causal model in second generation expert systems: examination, optimisation and learning, Computeration inteligence, Milanao, 1990, 149-150

Boljat, I., orkalo, A., Luketin, I., Information subsystem accompanying failures on machines centres, AMST '90, Trento, 50-57

orkalo, A., Boljat, I., Processing centres diagnosing and maintenance by means of fault-tree analysis method,AMST '93, Udine 159-163

Boljat, I., Tehnoloka metoda: razdjelnica u konfliktu zanatsko-industrijskog i tehnolokog obrazovanja, 125 Sabor hrvatskih pedagoga, Opatija, 1996., 267-274

orkalo, A., Boljat, I., Uspjenost realizacije curiculluma tehnike kulture u oima gimnazijalaca, 125. Sabor hrvatskih pedagoga, Opatija, 1996, 354-358

Bili, H., Boljat, I., i dr Uzroni model i ekspertni sustavi druge generacije pretraivanje,, optimiziranje i samouenje, Elektrotehnika 34/3-4, 1991, 163-168

Boljat, I., orkalo, A., Luketin, I. Primjena regresijske analize u Brodograevnoj industriji Split, Privreda Dalmacije, 1-2, 51-55, 1991

Bili, H., Boljat, I.,i dr. An experiment with a knowledge base, XI international symposium Computer at the university, Cavtat, 1989, 8.10.1-8.10.8

Bili, H., Boljat, I., Generation of causal model in second generation expert system, 12. international symposium Computer at the university, Cavtat, 1990, 8.15.1-8.15.6

Bili, H., Boljat, I. i dr A forward reasoning algorithm, 14. International Conference ITI '92, Pula, 159-165

orkalo, A., Boljat, I. Realibility analysis and proposal for accompainment of tool machine failures, AMST '87 Opatija 163-170

orkalo, A., Boljat, I., Informatiom subsystem in maintenaince system pupdoseful for maching centre, ISF, trbskw pleso, 1991, 48-49

orkalo, A, Boljat, I., Application of fault three analysis by the diagnosing and maintenance processing centres, 4. internationales DAAM symposium, Brno, 1993, 63-64

Luketin, I., Boljat, I., Mikroraunalo temelj uvodnog fizikog laboratorija, IV SIT Sarajevo, 1990, 277.1 277.8

Boljat, I., orkalo A., Luketin, I., Ispitivanje vojstava materijala istezanjem primjena mikroraunala, Rijeka 1989.

Luketin, I., Boljat, I., Osposobljavanje buuih nastavnika za rad s uenicimanadarenih za znanost i tehnologiju, Rijeka 1989.

Luketin, I., Boljat, I, Fiziki laboratorij podran mikroraunalom, Informatika u obrazovanju, Split, 1990, 268-272

Bili, H., Boljat,I. i dr Prijedlog organizacije baze znanja za ekspertske sustave druge generacije, XIV SIT, Sarajevo 1990, 153-159.

Datum zadnjeg izbora u zvanje

10.04.2003.

Predmet(-i) koje izvodi

Metodika nastave informatike I (30 P + 30 S + 30 V)

Metodika nastave informatike II (30 P + 30 V)

Metodiki informatiki seminar s praksom (30 S + 45 V)

Nastavnik

doc.dr.sc. Andrina Grani

Ustanova zaposlenja


E-mail

[email protected]

Osobna web-stranica

www.pmfst.hr/~granic


Roena 19. rujna 1962. godine u Karlovcu. Osnovnu i srednju kolu pohaala u Splitu, a maturirala sam na Graevinskom kolskom centru iro Gamulin, matematiko-informatiko usmjerenje, 1981. godine. Iste godine upisuje studij elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu, te nakon zavrene druge godine studija 1983. godine prelaz na Elektrotehniki fakultet u Zagrebu. Diplomira na Zavodu za elektroniku 1986. godine, smjer - Elektronika, usmjerenje - Raunarska tehnika. Iste godine upisuje poslijediplomski studij na istom Fakultetu iz podruja raunarskih znanosti. Magistrira na Zavodu za elektroniku 1989. godine, te stjee struni naziv magistra znanosti iz podruja Raunarskih znanosti, smjera Jezgra raunarskih znanosti. Doktorira na Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, raunalne i inteligentne sustave Fakulteta elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu 2002. godine, te stjee struni naziv doktor tehnikih znanosti iz znanstvenog polja Raunarstvo.

Od sijenja 1990. godine do listopada 1999. godine u stalnom je radnom odnosu na Fakultetu prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu kao asistent za podruje raunarskih znanosti. Od listopada 1999. godine do srpnja 2003. godine prelazi u stalni radni odnos na Visoku uiteljsku kolu u Splitu Sveuilita u Splitu kao znanstveni asistent za podruje raunarskih znanosti. Na Fakultetu prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja ponovno zasniva stalni radni odnos u srpnju 2003. godine kao docent iz podruja tehnikih znanosti, polja raunarstvo.

Sudjeluje na znanstvenoistraivakim i tehnologijskim projektima Ministarstva znanosti i tehnologije. U registru istraivaa Ministarstva znanosti upisana pod matinim brojem 182954.


Grani, Andrina; Glavini, Vlado; Stankov, Slavomir. Usability Evaluation Methodology for Web-based Educational Systems // 8th ERCIM Workshop "User Interfaces for All" -- Workshop Adjunct Proceedings / Stary, Christian; Stephanidis, Constantine (ur.). Heraklion (Crete), Greece: ERCIM - The European Research Consortium for Informatics and Mathematics, 2004. 28.1-28.15.

Grani, Andrina; Glavini, Vlado. A Key Role of Evaluation in Human-Centered Design Process: Methodologies for Authoring Shell's Usability Evaluation // Proceedings INES 2004 / 8th International Conference on Intelligent Engineering Systems / Nedevschi, Sergiu; Rudas, Imre J. (ur.). Cluj-Napoca : Faculty of Automation and Computer Science, Technical University of Cluj-Napoca, 2004. 539-544.

Grani, Andrina; Glavini, Vlado; Male, Lada. Evaluation of Page Design Concepts of a Web-based Authoring Shell // Proceedings of the 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference - MELECON 2004, Volume II / Matijasevic, Maja ; Pejcinovic, Branimir ; Tomsic, Zeljko ; Butkovic, Zeljko (ur.). Zagreb: The Institute of Electrical and Electronics Engineers, Inc., 2004. 751-756.

Stankov, Slavomir; Rosi, Marko; Grani, Andrina; Male, Lada; Grubii, Ani; itko, Branko. Paradigma e-uenja & Inteligentni tutorski sustavi // MIPRO 2004, Raunala u obrazovanju / iin-ain, Marina; Gragojlovi, Pavle; Turi-Prstai, Ivana (ur.). Rijeka: , 2004. 193-198.

Grani, Andrina; Glavini, Vlado. Incorporating Adaptivity in User Interfaces for Computerized Educational Systems // Human Computer Interaction: Theory and Practice (Part II), Volume 2 of Proc. HCI International 2003 / Stephanidis, Constantine; Jacko, Julie (ur.). London: Lawrence Earlbaum Associates, 2003. 385-389.

Grani, Andrina; Glavini, Vlado. User Interface Aspects of a Web-based Educational System // The IEEE Region 8 EUROCON 2003 Computer as a Tool, Proceedings, Volume B / Zajc, Baldomir ; Tkali, Marko (ur.). Piscataway, NJ, USA: IEEE Press, 2003. 347-350.

Grani, Andrina; Glavini, Vlado. Automatic Adaptation of User Interfaces for Computerized Educational Systems // Proceedings of ICECS 2003 - 10th IEEE International Conference on Electronics, Circuits and Systems / Zabalawi, Isam (ur.). Piscataway, NJ, USA : IEEE Press, 2003. 1232-1235.

Stankov, Slavomir; Glavini, Vlado; Grani, Andrina; Rosi, Marko. Inteligentni tutorski sustavi - istraivanje, razvoj i primjena. // Zbornik radova fakulteta Prirodoslovno - matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu. 1 (2003), 1; 45-72.

Grani, Andrina; Glavini, Vlado. An Approach to Usability Evaluation of an Intelligent Tutoring System // Advances in Multimedia, Video and Signal Processing Systems / Mastorakis, Nikos E.; Kluev Vitaliy V. (ur.). Athens, Greece : WSEAS Press, 2002.

Grani, Andrina; Glavini, Vlado. User Interface Specification Issues for Computerized Educational Systems. // Journal of Computing and Information Technology - CIT. 10 (2002), 3; 181-187.

Grani, Andrina; Glavini, Vlado. User Interface Specification Issues for Computerized Educational Systems // Proc. 24th International Conference on Information Technology Interfaces - ITI 2002 / Glavini, Vlado; Hljuz Dobri, Vesna; imi, Diana (ur.). Zagreb : SRCE University Computing Centre, University of Zagreb, 2002. 173-178.

Grani, Andrina; Glavini, Vlado. Usability Evaluation Issues for Computerized Educational Systems // Proc. 11th Mediterranean Electrotechnical Conference MELECON 2002 / Younis, Mohamed; Elkhamy, Said (ur.). Piscataway, NJ, USA : IEEE Press, 2002. 558-562.

Glavini, Vlado; Grani, Andrina. Interacting with Educational Systems Using Multiple Views // Proc. 23rd Int'l Conf. on Information Technology Interfaces ITI'2001 / Kalpi, Damir; Hljuz Dobri, Vesna

Grani, Andrina; Glavini, Vlado. Interface Redesign Issues for Intelligent Tutoring System // Proceedings of 9th International Conference on Human-Computer Interaction HCI'2001 / Smith, Michael J.; Salvendy, Gavriel (ur.). West Lafayette, IN, USA : School of Industrial Engineering, Purdue University , 2001. 133-135.

Grani, Andrina; Glavini, Vlado. Adaptive Intelligent Tutoring Systems in the Context of Usability Requirements // Proceedings of 5th IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems INES 2001 / Ptkai, Bla; Rudas, Imre J. (ur.). Tampere, Finland : Tampere University of Technology , 2001. 231-234.

Grani, Andrina. Zasnivanje prilagodljivih suelja za interaktivne sustave uenja / doktorska disertacija. Zagreb: Fakultet elektrotehnike i raunarstva, 24.09. 2002., 254 str. Voditelj: Glavini, Vlado.

Stankov, Slavomir; Glavini, Vlado, Grani, Andrina; Rosi, Marko. Inteligentni tutorski sustavi - istraivanje, razvoj i primjena, 2001, 2002. (elektonika forma na web stranici).


Predmeti koje nastavnik izvodi u vezi (neposrednoj ili posrednoj) su s njezinim podrujem znanstvenog i strunog rada. Stoga su svi prethodno navedeni radovi relevantni za izvoenje nastave.


18. lipnja 2003. godine zvanje docenta za znanstveno podruje Tehnikih znanosti, polje Raunarstvo


Interakcija ovjeka i raunala I: osnove i principi (30 P + 30 V)

Interakcija ovjeka i raunala II: dizajn interakcije (30 P + 30 V)

Nastavnik

Ani Grubii

Ustanova zaposlenja


E-mail

[email protected]

Osobna web-stranica

http://www.pmfst.hr/~ani/


Roena sam 10.11.1978. godine u Splitu. Zavrila sam Prirodoslovno matematiku gimnaziju ( III. Gimnazija ) u Splitu s odlinim uspjehom. Sudjelovala sam na natjecanjima iz matematike i informatike na kojima sam ostvarila znaajne rezultate. Nakon devetogodinjeg uenja engleskog jezika u Centru za strane jezike u Splitu, poloila sam ispit First Certificate in English. lanica sam organizacije Mensa Hrvatska. Diplomirala sam 27.11.2001. godine s odlinim uspjehom na Fakultetu prirodoslovno matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu i postigla visoku spremu i struno zvanje profesor matematike i informatike. Tema mog diplomskog rada je Model traganja dijagnostika tehnika inteligentnih tutorskih sustava. Od 01.01.2002. zaposlena sam kao znanstveni novak na Fakultetu prirodoslovno matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu, te sam od 2002. godine prijavljena kao suradnik na znanstvenoistraivakom projektu 177110 Raunalni i didaktiki aspekti inteligentnih autorskih alata u obrazovanju. Sveuilini znanstveni poslijediplomski studij na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva smjer Jezgra raunarstva upisala sam 28.02.2002. i poloila ispite iz svih upisanih i odsluanih kolegija. Sudjelovala sam kao suradnik na Tehnologijskom projektu TP-02/0177-01 od 2003. godine.


Slavomir Stankov, Vlado Glavini, Ani Grubii: What is our effect size: Evaluating the Educational Influence of a Web-Based Intelligent Authoring Shell?, IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2004 - INES 2004, Cluj-Napoca, Romania, Semptember 19.-21. 2004., pp.

Slavomir Stankov, Marko Rosi, Andrina Grani, Lada Male, Ani Grubii, Branko itko: Paradigma e-uenja & Inteligentni tutorski sustavi, MIPRO-2004, Raunala u obrazovanju, Opatija, 24.-28.05.2004.

Ani Amii, Slavomir Stankov, Marko Rosi: Model Tracing A Diagnostic Technique in Intelligent Tutoring Systems, CEEPUS Summer school - Modern Methods in Control Split 2002 Jointly with Fifth Symposium on Intelligent Systems, Split, Croatia, June 16 30 2002., (Proc. CD ROM version Reprints of CEEPUS CZ-0103, ISBN: 953-96516-8-9).

Ani Amii, Slavomir Stankov, Marko Rosi: Model traganja dijagnostika tehnika inteligentnih tutorskih sustava, MIPRO-2002, Raunala u obrazovanju, Opatija, 20.-24.05.2002., str. 101 -106.

Ani Amii: Model uitelja u inteligentnim tutorskim sustavima, MIPRO-2001, Raunala u obrazovanju, Opatija, 2001., str. 89-91.


Nastavni materijali u obliku PowerPoint prezentacija objavljeni su na sljedeim web stranicama:

Uvod u raunarstvo - https://www.pmfst.hr/~ani/uvod_u_racunarstvo.htm

Programiranje I. - https://www.pmfst.hr/~ani/programiranje_1.htm

Raunalni praktikum I. - https://www.pmfst.hr/~ani/racunalni_praktikum_I.htm


18.12.2002. istraivako zvanje mlaeg asistenta


Vrednovanje sustava za e-uenje (20 P + 30 V)

Nastavnik

Lada Male

Ustanova zaposlenja

Visoka uiteljska kola

E-mail

[email protected], [email protected]

Osobna web-stranica

http://www.pmfst.hr/~lada/ ili http://www.vusst.hr/~lmales/


Lada Male roena je 25.prosinca 1970. godine u Splitu. Osnovnu i srednju kolu pohaala je u Splitu, a maturirala u Matematiko-informatikom obrazovnom centaru 1989. godine. Diplomirala je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu 10. sijenja 1996. godine na smjeru Elektronika, usmjerenje Raunarska tehnika. Poslijediplomski studij na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu iz polja Raunarskih znanosti, smjer Jezgra raunarskih znanosti upisuje 1998. godine, te magistrira 15. oujka 2002. na Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, raunalne i inteligentne sustave s temom Modeliranje i zakljuivanje o neizrazitim vremenskim intervalima pomou Petrijevih mrea (voditelj prof.dr.sc. Slobodana Ribaria). Doktorski studij na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu upisuje 2002. godine.

Od 1995. do 1997. radi kao vanjski suradnik Hrvatske akademske i istraivake mree CARNet pri Sveuilitu u Splitu. Na fakultetima Sveuilita u Splitu od 1996. vodi teajeve Sveuilinog Raunskog Centra u Zagrebu i CARNeta.

Od 1997. do 2004. zaposlena je na Fakultetu prirodoslovno matematikih znanosti i odgojnih podruja u Splitu na mjestu mlaeg asistenta i asistenta.

U lipnju 2004. zapoljava se na Visokoj uiteljskoj koli Sveuilita u Splitu u zvanju predavaa.


Male, Lada: Modeliranje i zakljuivanje o neizrazitim vremenskim intervalima pomou Petrijevih mrea/ Zagreb : Fakultet elektrotehnike i raunarstva, 15.03. 2002., 121 str. Voditelj: Ribari, Slobodan, magistarski rad.

Ribari, Slobodan; Dalbelo Bai, Bojana; Male, Lada: An Approach to Validation of Fuzzy Qualitative Temporal Relations // Proceedings of the 24rd International Conference on Information Technology Interfaces - ITI 2002 / Glavini, Vlado ; Hljuz-Dobri, Vesna ; imi, Diana (ur.).: 2002. 223-228.

Ribari, Slobodan; Dalbelo Bai, Bojana; Male, Lada: An Approach to Validation of Fuzzy Qualitative Temporal Relations. // Journal of Computing and Information Technology - CIT. 10 (2002) , 3; 163-170

Stankov, Slavomir; Rosi, Marko; Grani, Andrina; Male, Lada; Grubii, Ani; itko, Branko: Paradigma e-uenja & Inteligentni tutorski sustavi // MIPRO 2004, Raunala u obrazovanju / iin-ain, Marina ; Gragojlovi, Pavle ; Turi-Prstai, Ivana (ur.).Rijeka : 2004. 193-198.

Grani, Andrina; Glavini, Vlado; Male, Lada: Evaluation of Page Design Concepts of a Web-based Authoring Shell // Proceedings of the 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference - MELECON 2004, Volume II / Matijasevic, Maja ; Pejcinovic, Branimir ; Tomsic, Zeljko ; Butkovic, Zeljko (ur.). Zagreb : The Institute of Electrical and Electronics Engineers, Inc., 2004. 751-756.


L. Male: Raunalni praktikum II II dio Raunalne mree, Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu, 2002. (dijelovi nastavnih sadraja predavanja i vjebi za studijsku grupu matematika-informatika).

L. Male: Raunalni praktikum I II dio (Izrada web stranica HTML), Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu, 2003. (dijelovi nastavnih sadraja predavanja i vjebi za studijsku grupu matematika-informatika, matematika, fizika-informatika i informatika-tehnika kultura).


25. svibnja 2004.


Raunalne mree (30 P + 30 V)

Nastavnik

Doc.dr.sc.Vladan Papi

Ustanova zaposlenja

Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja - Split

E-mail

[email protected]

Osobna web-stranica

www.pmfst.hr/~vpapic


Roen 6. kolovoza, 1968. u Splitu, Hrvatska.

Dipl.ing. elektrotehnike, 1993, FESB, Sveuilite u Splitu

Naslov diplomske radnje: "Koritenje PC-raunala pri analizi nelinearnih dinamikih sustava u faznoj ravnini"

Mr.sc. elektrotehnike, 1996, FESB, Sveuilite u Splitu

Naslov magistarske radnje: "Prepoznavanje karakteristinih faza ljudskog hoda pomou neuronskih mrea"

Dr.sc. elektrotehnike, 2002, FESB, Sveuilite u Splitu

Naslov doktorske disertacije: "Ekspertni sustav za vrednovanje kinematike ljudskog hoda temeljen na prepoznavanju lika". Mentor: Prof.dr.sc.Vlasta Zanchi.

1993. - 1997. radi na razvoju raunalnih programa u tvrtkama INFO90 i SEM-kompjuteri.

Od 1998. - 2002. radi kao znanstveni novak na projektu "Biomehanika ljudskog hoda, upravljanje i rehabilitacija". Istraiva od 2003. godine.

Docent na FPMZIOP, Split od 2002.godine.


Vaniji radovi:

1. V.Zanchi, V.Papi, M.Ceci, Quantitative human gait analysis, Modeling and Simulation in Biology and Medicine, Simulation Practice and Theory vol. 8, (Nos. 1-2), p.p. 127-140, April, 2000, Elsevier Science.

2. V. Papi, V. Zanchi, A. Krstulovi, Distributed Gait Measurements, Chapter 13 (pp. 175-185) in book Virtual Reality Technologies (ed. Algirdas Paktas & Ryoichi Komiya), John Wiley & Sons Ltd, Chichester, 2002.

3. M.Ceci, V.Papi, T.Gruji, Spatial Visualization of Statistically Processed Gait Data, BIOMED 2003, Proceedings of the IASTED International Conference on Biomedical Engineering, p.p. 147-151, ISBN: 0-88986-353-9, Salzburg, Austria, June, 2003, ACTA Press, Anaheim.

4. V.Papi, V.Zanchi, M.Ceci, Motion analysis system for identification of 3D human locomotion kinematics data and accuracy testing, Simulation Modelling Practice and Theory, Elsevier Science, vol. 12, Issue 2, p.p. 159-170, 2004.

5. V.Papi,V.Zanchi, Performance of Hamming ANN for the Recognition of Gait Phases, Proc. of Softcom '04, Dubrovnik-Split-Venice, Croatia-Italy, 2004., p.p. 184-188.


V.Papi, Predavanja iz osnova elektronike, Sveuilina skripta, 2005.

Poglavlja u knjizi: 2

Radovi u CC asopisu: 2

Radovi u zborniku s meunarodnom recenzijom: 22

Nastavni rad:

Od 1998 (od asistenta do docenta).

Pripremljene skripte iz svih predmeta koje predaje.


22.06.2002.


Raunalna grafika (30 P + 30 V)

Nastavnik


Ustanova zaposlenja


E-mail

[email protected]

Osobna web-stranica

www.pmfst.hr/~marko


roen 1. sijenja 1970. u Augsburgu (SR Njemaka)

1996 diploma (matematika i informatika, Fakultet prirodoslovno matematikih znanosti, Sveuilite u Splitu)

1996. struni suradnik (Fakultet prirodoslovno matematikih znanosti, Sveuilite u Splitu)

1997. mlai asistent (Fakultet prirodoslovno matematikih znanosti, Sveuilite u Splitu)

2000. magisterij (Tehnike znanosti, raunarstvo, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Sveuilite u Zagrebu)

2000. asistent (Fakultet prirodoslovno matematikih znanosti, Sveuilite u Splitu)

2004. doktorat (Tehnike znanosti, raunarstvo, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Sveuilite u Zagrebu)

2004. docent (Fakultet prirodoslovno matematikih znanosti, Sveuilite u Splitu)


Najvaniji radovi u zadnjih 5 godina:

M. Rosi, S. Stankov, V. Glavinic: A Personal Agents in Distance Learning Systems in Intelligent Systems at the Service of Mankind, edited by W. Elmenreich, J.A. T. Machado and I. J. Rudas, Volume I, november 2003, pp. 271-281.

M. Rosi, V.Glavini, S. Stankov: Intelligent Tutoring Interoperability for the New Web, 12th Mediterranean Electrotechnical Conference Melecon 2004, Proc. CD ROM version IEEE Region 8 MELECON 2004., Dubrovnik, Croatia, May 9-12 2004.

M. Rosi, V. Glavini, S. Stankov: Distance Learning System Based on Distributed Semantic Networks, The International Conference on Computer as Tool, Proc. CD ROM version IEEE Region 8 EUROCON 2003., Ljubljana, Slovenia, September 22-24 2003.

M. Rosi, S. Stankov, V. Glavini: Personal Agent in Distance Education Systems, INES 2002. International Conference on Intelligent Engineering Systems, Opatija, Croatia, May 26-28 2002., pp. 351-355.

M. Rosi, S. Stankov, V. Glavini: Application of Semantic Web and personal Agent in Distance Education System, Proc. 11th Mediterranean Electrotechnical Conference Melecon 2002, Volume I, Cairo, Egipat, May 7-9 2002., pp. 542-546.

S. Stankov, M. Rosi, V. Glavini,: New Generation of Intelligent Tutoring Shell Designed through Unified Modeling Language, Proc. IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2001 - INES 2001.; Helsinki, Finland, September 16-18 2001., pp. 235-240.

M. Rosi, V. Glavini, S. Stankov: DTEx-Sys A Web Oriented Intelligent Tutoring System, Proc. Intell. Conf. On Trend in Communication - EUROCON 2001., Vol 2/2, Molnar, R.; Blahut, R.; Prasad, R.; Farka, P. (ur), Piscataway, Nj.: IEEE, Inc. 2001., Bratislava, Slovakia, July 4-7, 2001., pp 255-258

S. Stankov, V. Glavini, M. Rosi: On Knowledge Representation in an Intelligent Tutoring System, Proc. 4th IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2000 INES'2000, Portoroz, Slovenia, September 17-19, 2000, 381-384.

M. Rosi, S. Stankov, V. Glavini: Intelligent Tutoring System for Asynchronous Distance Education, Proc. 10th Mediterranean Electrotechnical Conference Melecon'2000, Volume I, Cyprus, May 29-31, 2000, 111-114.


Predmeti koje izvodi ovaj nastavnik su u izravnoj ili barem u neizravnoj vezi s podrujem njegovih istraivanja. Svi gore navedeni radovi su relevantni za izvoenje nastave.


21. prosinca 2004.


Inteligentni agenti (30 P + 30 V)

Sustavi pouavanja na daljinu (30 P + 30 V)

Raspodijeljeni sustavi (30 P + 30 V)

Nastavnik

dr.sc. Slavomir Stankov, izv.prof.

Ustanova zaposlenja


E-mail

[email protected]

Osobna web-stranica

http://www.pmfst.hr/~stankov


Roen 29. kolovoza 1947. godine u Risnu, Boka Kotorska. U jesen 1966. godine upisuje se na Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, smjer Elektronika, gdje je i diplomirao 1972. godine. U jesen 1973. godine stupa u aktivnu vojnu slubu i dobiva raspored u Mornariki kolski centar RM Split kao nastavnik u Katedri elektronike i elektrotehnike, gdje je biran u zvanje asistenta za predmet Automatizacija i regulacija. U razdoblju 1973. do 1978. godine biran je u nastavnika zvanja asistenta, vieg asistenata i predavaa na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu (FESB) i Vioj pomorskoj koli u Splitu.

U proljee 1974. godine upisuje se na poslijediplomski studij elektronike na FESB-u, gdje je i magistrirao u svibnju 1979. godine. U kolskim godinama 1980/81. i 1981/82. odrava nastavu za predmet Programiranje na digitalnim raunalima u Mornarikoj vojnoj akademiji te je 1983. biran u nastavno zvanje vii predava. Poetkom 1986. postavljen je za naelnika Centra za elektroniku obradu podataka, a poetkom 1990. godine na mjesto naelnika Katedre informatike u CVV RM. U sklopu svojih nastavnih obaveza na CVV RM te na FESB-u sudjelovao je u voenju etrdesetak diplomskih radova kadeta odnosno i studenata.

Od jeseni 1991. godine zaposlen je na Fakultetu prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu, gdje prvo na Zavodu matematike i informatike, a zatim na Zavodu za informatiku, odrava nastavu iz podruja raunarstva, primjene raunala u nastavi te informatike. U travnju 1997. obranio je disertaciju.

U razdoblju od 1991. biran je u znanstveno-nastavna zvanja u podruju tehnikih znanosti, polje raunarstvo, i to: struni suradnik 1992. godine, znanstveni asistent i asistent 1993. godine, vii asistent 1997. godine, docent 2001 godine, te izvanredni profesor 2004. godine. Upisan je u Registar istraivaa za znanstvena polja elektrotehnike i raunarstva pod matinim br. 193335.


S. Stankov, V. Glavini, A. Grubii: What is Our Effect Size: Evaluating the Educational Influence of a Web-Based Intelligent Authoring Shell, Proc. INES 2004 8th International Conference on Intelligent Engineering Systems, Cluj-Napoca, Faculty of Automation and Computer Science, Technical University of Cluj-Napoca, Romania, pp. 545-550.

S. Stankov, M. tula, D. Stipaniev: Process Control Knowledge Representation by Fuzzy Cognitive Map in an Intelligent Tutoring Systems, Proc. of REDISCOVER 2004, 14-16 June, 2004. Cavtat, Croatia. pp. 1.21.-1.24.

M. Rosi, S. Stankov, V. Glavinic: A Personal Agents in Distance Learning Systems in Intelligent Systems at the Service of Mankind, edited by W. Elmenreich, J.A. T. Machado and I. J. Rudas, Volume I, november 2003, pp. 271-281.

M. Rosi, V.Glavini, S. Stankov: Intelligent Tutoring Interoperability for the New Web, 12th Mediterranean Electrotechnical Conference Melecon 2004, Proc. CD ROM version IEEE Region 8 MELECON 2004., Dubrovnik, Croatia, May 9-12 2004.

M. Rosi, S. Stankov, V. Glavini: A Personal Agents in Distance Learning Systems, in W. Elmenreich, J. A. T. Machado and I. J. Rudas, Eds.: Intelligent Systems at the Service of Mankind, Volume I, Ubooks, Augsburg, 2003, 271-281.

M. Rosi, V. Glavini, S. Stankov: Distance Learning System Based on Distributed Semantic Networks, The International Conference on Computer as Tool, Proc. CD ROM version IEEE Region 8 EUROCON 2003., Ljubljana, Slovenia, September 22-24, 2003.

A. Amii, S. Stankov, M. Rosi: Model Tracing A Diagnostic Technique in Intelligent Tutoring Systems, CEEPUS Summer school - Modern Methods in Control Split 2002 Jointly with Fifth Symposium on Intelligent Systems, Split, Croatia, June 16 30 2002., (Proc. CD ROM ver Reprints of CEEPUS CZ-0103, ISBN: 953-96516-8-9).

M. Rosi, S. Stankov, V. Glavini: Personal Agent in Distance Education Systems, INES 2002. International Conference on Intelligent Engineering Systems, Opatija, Croatia, May 26-28 2002., pp. 351-355.

M. Rosi, S. Stankov, V. Glavini: Application of Semantic Web and personal Agent in Distance Education System, Proc. 11th Mediterranean Electrotechnical Conference Melecon 2002, Volume I, Cairo, Egipat, May 7-9 2002., pp. 542-546.

S. Stankov, M. Rosi, V. Glavini,: New Generation of Intelligent Tutoring Shell Designed through Unified Modeling Language, Proc. IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2001 - INES 2001.; Helsinki, Finland, Sep

mapmf.pmfst.unist.hrmapmf.pmfst.unist.hr/~bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZOP... · Web viewBoolos, George i Jeffrey, Richard (1989) Computability and Logic. CambridgeUniversity Press

Text of mapmf.pmfst.unist.hrmapmf.pmfst.unist.hr/~bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZOP... · Web viewBoolos,...

mapmf.pmfst.unist.hrmapmf.pmfst.unist.hr/~bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZOP... · Web viewZadaci: - Upoznati studente s osnovnim didaktičkim spoznajama o nastavi i obra zovanju Demonstrirati

CambridgeUniversity Press Excerpt Moreinformation...978-0-521-25546-2 - The Theatres of Inigo Jones and John Webb John Orrell Excerpt Moreinformation 2 The theatres of Inigo Jones

Manual - Prirodoslovno matematički fakultet, Split ...bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZOP... · Web viewProracun i dimenzioniranje uredjaja za proizvodnju vodika iz energije vjetra

Manual - Prirodoslovno-matematički fakultet …bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZOP_Ma... · Web viewCilj je steći znanja o sustavima za e-učenje i njihovoj primjeni u obrazovanju,

Manual - Prirodoslovno matematički fakultet, Split ...bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZOP... · Web viewNačin provjere znanja i polaganja ispita Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog

Manualmapmf.pmfst.unist.hr/~bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZOP... · Web viewFakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu Prijedlog Preddiplomskog

Irene Pasquinelli – Curriculum vitaeirene.pasquinelli/CV.pdf · 2020-03-14 · November 2015 ResearchintheUKafternoon,Cambridgeuniversity,Cambridge,UK. May2015 GeometryandTopologyseminar,DurhamUniversity,Durham,UK

Manual - Prirodoslovno matematički fakultet, Split | …bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZO… · Web view2005-04-18 · Analiza metodičkih postupaka: ... (30% ukupne ocjene). Teorijski

Manual - Prirodoslovno-matematički fakultet …bilusic/Nastavni_plan_2005/FPM… · Web viewAntunović, et al : “Discovery potential for supersymmetry in CMS” – Journal of

THE WTO LAW OF BORDER CARBON …Nicholas,!Stern$Review:$The$Economics$of$Climate$Change,CambridgeUniversity!Press,!United! Kingdom,!2006,!p.198.! 7Joint$science$academies’$statement$on$growth$andresponsibility:$sustainability,$energy

Manual - Prirodoslovno-matematički fakultet …mapmf.pmfst.unist.hr/~bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZOP... · Web viewCiljevi i zadaci nastave fizike u osnovnom obrazovanju. Kompetencije

ABias-AdjustedLMTestofErrorCrossSectionIndependence · 2014. 8. 12. · ABias-AdjustedLMTestofErrorCrossSectionIndependence∗ M.HashemPesaran† CambridgeUniversity&USC AmanUllah‡

( 1965 ) Pierrot le fou · Jill Forbes, "Pierrot le fou and Post-New Wave Cinema", Jean-Luc Godard's Pierrot le fou, ed. David 7 Wills, CambridgeUniversity Press 2000. p. 109 Jean-Lois

The stiﬀness and strength of the gyroid lattice stiﬀness and strength of the gyroid lattice S. N. Khaderi1, V. S. Deshpande2, N. A. Fleck3 DepartmentofEngineering,CambridgeUniversity,Cambridge

Manual - Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitumapmf.pmfst.unist.hr/~bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZOP... · Web view(30 sati predavanja i 30 sati vježbi ekvivalentno je 2

Manual - Prirodoslovno-matematički fakultet …mapmf.pmfst.unist.hr/~bilusic/Nastavni_plan_2005/FP… · Web viewŠarić, Ljiljana. Kvantifikacija u hrvatskome jeziku.(2002) Zagreb:

Manual - Prirodoslovno matematički fakultet, Split ...mapmf.pmfst.unist.hr/~bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZOP... · Web viewNaziv predmeta Opća botanika Kod Vrsta Predavanja Razina

Manual - Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitubilusic/Nastavni_plan_2005/... · Web viewP+S+V+L ECTS Diferencijalni i integralni račun 1 45+0+45+0 9 Linearna algebra 45+0+45+0

Manual - Prirodoslovno matematički fakultet, Split | …mapmf.pmfst.unist.hr/~bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZ… · Web viewmetode moderne fizike (interna skripta) Dopunska literatura

Manual - Prirodoslovno-matematički fakultet …bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZOP... · Web viewFakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u

Documents

mapmf.pmfst.unist.hrmapmf.pmfst.unist.hr/~bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZOP... · Web viewBoolos, George i Jeffrey, Richard (1989) Computability and Logic. CambridgeUniversity Press

Text of mapmf.pmfst.unist.hrmapmf.pmfst.unist.hr/~bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZOP... · Web viewBoolos,...