Manual - Prirodoslovno matematički fakultet, Split ... · Web viewNaziv predmeta Seminar iz metodike fizike Kod Vrsta Seminari Razina Napredna Godina II. Semestar III. ECTS (uz odgovarajuće

Manual

Sveučilište u Splitu

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu

Prijedlog diplomskog studijskog programa

Fizika i informatika

Split, 15. ožujka 2005.

NASTAVNI plan i program

Diplomski studij: Fizika i informatika

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu

N. Tesle12, 21000 Split

Telefon: + 385 21 385 133

Telefaks: + 385 21 385 431

[email protected]

http: //www.pmfst.hr

1. Uvod

1.1. Razlozi za pokretanje studija

· Stalni razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija nužno prati potreba za visokoobrazovanim stručnjacima s odgovarajućim znanjima i vještinama, pa se sustavu obrazovanja nameće potreba osposobljavanja kadrova koji se mogu nositi sa tehnologijskim razvojem i zahtjevima tržišta. U tom kontekstu interesantno je povezivanje temeljnog znanja fizike i računarstva. Uočavajući potrebe tržišta za nastavnicima iz polja fizike i informatike ak. god. 2001/2002 godini na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu otvoren je studij za profesore fizike i informatike. Predloženi diplomski studij nastavlja se na odgovarajući preddiplomski studij i prvenstveno je usmjeren na obrazovanje nastavnika. Osim u obrazovnim institucijama, diplomiranim studentima otvoren je širok spektar mogućnosti zapošljavanja u različitim informatičkim tvrtkama koje se bave razvojem računalnih programa, državnim i privatnim ustanovama kojima je potrebno održavanje i implementacija programskih sustava, rad na modeliranju složenih dinamičkih sustava (npr. u bankarstvu, financijama, osiguravajućim društvima, mirovinski fondovima, izgradnji infrastrukture). Dosadašnja iskustva pokazuju da se visokoobrazovani kadrovi sa znanjima iz fizike i informatike vrlo brzo zapošljavaju.

· Obavezni i izborni kolegiji su odabrani tako da studentima pružaju uvid u postignuća moderne fizike i prate razvoj računalne tehnologije. Ponuđenim izbornim kolegijima studenti imaju mogućnost uže specijalizacije u skladu s vlastitim interesima. Ovakvim načinom studiranja studenti će upoznati dosege moderne fizike, njen utjecaj na društvo i razvoj tehnologije te steći znanja i vještine suvremenih metoda, tehnika i alata projektiranja, razvoja i implementacije programskih sustava. Studenti se osposobljavaju za rad u osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovnim institucijama u skladu sa metodološkim zahtjevima i potrebama modernog društva.

· Nastavni sadržaji predloženi ovim programom usporedivi su sa srodnim visokim učilištima, primjerice u Slovačkoj (Sveučilište Comenius) i Poljskoj (Sveučilište u Poznanu).

1.2. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Studij se temelji na postojećem studijskom programu za profesore fizike i informatike, i dosadašnja iskustva su pokazala porast interesa za ovaj studijski smjer. Tijekom rada na tom studijskom programu provode se mjere stalnog poboljšanja načina i kvalitete studiranja (uvođenje pripremnog tečaja iz matematike za studente prve godine i mentorskog sustava, tjedno ispitivanje studenata, uvođenje kolokvija tijekom trajanja predavanja, proširivanje postojećih laboratorijskih vježbi).

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

U dosadašnjem radu uspostavljeni su kontakti sa sveučilištima u Hrvatskoj i izvan nje (Sveučilišta u Rijeci, Zagrebu, Osijeku, Hradec Kralove, Moliseu, Targovistu, Uppsali, Poznanu, Jeni, Lilleu, Saarlandu, Sarajevu, Mostaru). Organizacija studija kroz isključivo jednosemestralne kolegije olakšava studentsku pokretljivost. Otvorenost studija predviđa ne samo boravke splitskih studenata na drugim sveučilištima nego i uključivanje studenata sa sličnih studijskih smjerova izvan Splita u ovaj studijski program.

1.4. Ostali elementi i potrebni podaci

Vrlo važan partner zainteresiran za pokretanje ovoga studija su osnovne i srednje škole. Mogućnost predavanja dvaju predmeta (fizike i informatike) omogućava nastavnicima popunjavanje zakonom propisane satnice. Osim osnovnog i srednjeg školstva, IT-tvrtke će zasigurno biti zainteresirani partneri.

2. Opći dio

Vrsta studija

Diplomski

Naziv

Fizika i informatika, nastavnički smjer

Nositelji

Predlagači

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja - Zavod za fiziku i Zavod za informatiku

Izvođači

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja

Trajanje

2 godine

ECTS

120

Uvjeti za upis

Završeni preddiplomski studij fizike i informatike.

Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Stječu se sposobnosti modeliranja te brzog i kvalitetnog rješavanja problema primjenom stečenih znanja, brzog usvajanja novih znanja i vještina uz efikasnu prilagodbu novim problemima i situacijama, učenja i razvijanja. Osim toga stječu se komunikacijske vještine posebice kod predavanja. Ove sposobnosti uz znanje informatičkih alata te razumijevanje fizikalnih zakonitosti i modela omogućavaju:

- izvođenje nastave fizike i informatike u osnovnoj i srednjoj školi.

· sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima,

· upis na odgovarajuće poslijediplomske studije,

- rad u različitim zanimanjima koja zahtijevaju rad stručnjaka iz područja fizike i informatike (npr. programer, projektant računalnih mreža i baza podataka, analitičar u novčarskim institucijama)

Mogućnosti nastavka studija

Studenti mogu nastaviti poslijediplomske studije fizike, informatike i računarstva.

Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija

magistar/ magistra fizike i informatike nastavničkog smjera

3. Opis programa

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P+S+V+L

ECTS

Kvantna fizika II

30+0+15+0

5

Metodika nastave fizike I

30+30+0+30

7

Računalne mreže

30+0+30+0

5

Programiranje mrežnih aplikacija

15+0+15+0

3

Metodika nastave informatike I

30+30+30+0

7

Psihologija odgoja i obrazovanja I

30+15+0+0

3

UKUPNO:

165+75+90+30=360

30

* P=predavanja, S=seminar,V=vježbe, L=laboratorijske vježbe

II. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P+S+V+L

ECTS

Metodika nastave fizike II

30+30+0+30

7

Metodika nastave informatike II

30+30+30+0

7

Raspodijeljeni sustavi (A1) / Računalna grafika(B1)

30+0+30+0

5

Inteligentni agenti(A2) / Interakcija čovjeka i računala I: osnove i principi (B2)

30+0+30+0

5

Psihologija odgoja i obrazovanja II

30+15+0+0

3

Izborni – studenti biraju jedan od ponuđenih kolegija

Uvod u atomsku i molekularnu fiziku

15+15+0+0

3

Fizika mora i oceana

20+0+10+0

3

UKUPNO

Maks. 375

30

* P=predavanja, S=seminar,V=vježbe, L=laboratorijske vježbe

III. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P+S+V

ECTS

Povijest fizike

30+0+0

3

Fizika čvrstog stanja

30+0+15

4

Seminar iz metodike fizike

0+45+0

3

Sustavi za e-učenje (A3) / Programsko inženjerstvo (B3)

30+0+30

5

Sustavi poučavanja na daljinu (A4)/ Interakcija čovjeka i računala II: dizajn interakcije (B4)

30+0+30

5

Sociologija odgoja i obrazovanja

15+15+0

2

Izborni: studenti biraju 8 kredita

Kaos i fraktali

30+0+0

3

Uvod u supravodljivost

30+0+0

3

Uvod u geofiziku

30+15+0

4

Globalne klimatske promjene

30+0+0

3

Astronomija i astrofizika

30+0+15

4

Eksperimentalne metode moderne fizike

30+0+15

4

Metodologija istraživanja u obrazovanju

15+0+15

2

Uvod u simboličku logiku

15+0+15

2

Govorništvo

0+15+15

2

Dokimologija

15+15+0

2

Psihologija samopouzdanja i pozitivnog mišljenja

15+15+0

2

Njemački jezik za početnike I

15+15+0

2

UKUPNO

Maks. 375

30

* P=predavanja, S=seminar,V=vježbe

IV. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P+S+V

ECTS

Metodički informatički seminar s praksom

0+45+0

3

Diplomski rad

0+9+0

27

UKUPNO:

0+54+0=54

30

* P=predavanja, S=seminar,V=vježbe

3.2. Opis predmeta

Naziv predmeta

Astronomija i astrofizika

Kod

Vrsta

Teorijski i praktični

Razina

Osnovni

Godina

II.

Semestar

III.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

4 ECTS

· 30 šk. sati predavanja, 10 šk. sati auditornih vježbi, 5 sati terenskog rada ~ 33 sata direktne nastave ~ 1.1 ECTS

- oko 85 sati samostalnog rada studenta uz konzultacije ~ 2.9 ECTS

Nastavnik

Doc. dr. sc. Leandra Vranješ

Kompetencije koje se stječu

Orijentacija na nebeskoj sferi. Spoznaja o materiji u svemirskim dimenzijama, tumačenje građe i razvoja nebeskih tijela i svemira u cjelini. Razumijevanje osnova egzaktnih metoda istraživanja u astrofizici.

Preduvjeti za upis

Kompetencije stečene u općim fizikama.

Sadržaj

Povijest astronomije. Gibanje Zemlje i pojave na nebeskoj sferi. Fizika gravitacije i nebeska mehanika. Sunčev sustav. Teleskopi. Zvijezde, određivanje općih svojstava. Spektralna klasifikacija zvijezda. Hertzsprung- Russellov dijagram. Nastanak i razvoj zvijezda. Međuzvjezdana tvar. Mliječni put. Metode mjerenje udaljenosti. Galaktike i kozmologija.

Preporučena literatura

1. V. Vujnović, Astronomija I, Školska knjiga Zagreb, 1993

2. V. Vujnović, Astronomija II, Školska knjiga Zagreb, 1994

Dopunska literatura

1. različite www stranice

2. M. Zeilik, Astronomy: The Evolving Universe, Cambridge University Press; 9 edition, 2002

3. Carl Sagan, Kozmos, Sveučilišna knjižara-Zagreb, 2004.

Oblici provođenja nastave

Predavanja uz korištenje Power Point prezentacija, interaktivnih simulacija, rješavanje izabranih primjera zadataka, samostalno i u grupi te uz diskusiju.

U okviru deset vježbi studenti rješavaju probleme korištenjem simulacijskog softwarea (CLEA) koji im omogućava upoznavanje modernih astrofizičkih tehnika. U okviru terenskog rada studenti upoznaju promatračku astronomiju.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Predana izvješća o izvršenim vježbama. Usmeni ispit.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

hrvatski, engleski (mogućnost praćenja)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Studentske ankete.

Naziv predmeta

Diplomski rad

Kod

Vrsta

Seminar

Razina

Napredna

Godina

II.

Semestar

IV.

ECTS

27 ECTS

9 sati seminara (po studentu), oko 800 h samostalnog rada studenta s konzultacijama

Nastavnik

Voditelj diplomskog rada


Kompetencije u pripremi i provođenju istraživanja, prikupljanju, obradi podataka te analizi dobivenih rezultata. Kompetencije u pisanju znanstvenog izvješća.

Preduvjeti za upis

Ostvarene kompetencije koje su potrebne za provođenje aktivnosti koje zahtjeva problematika predloženog rada. O kompetencijama odlučuje odgovarajući nastavnik.

Sadržaj

Ovisno o odabiru teme, odabir, pretraživanje i proučavanje potrebne literature. Priprema i provođenje aktivnosti. Pisanje i prezentacija izvješća.


Ovisno o odabiru teme

Dopunska literatura

Ovisno o odabiru teme


Vođenje studenta kroz potrebne aktivnosti kroz seminarske i konzultacijske oblike nastave.


Pregled diplomskog rada i njegova obrana pred stručnim povjerenstvom


Hrvatski

Engleski (mogućnost)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta

Razgovori sa studentima, prije i po završetku aktivnosti.

Naziv predmeta

Dokimologija

Kod

Vrsta

Predavanja i seminari

Razina

Napredna razina

Godina

II.

Semestar

III.


2 ECTS

za 60 sati = 22.5 sata nastave + 20 sati pripreme za seminare + 17.5 sata čitanje literature i pisanje seminarske radnje

Nastavnik

Dr. sc. Mirjana Nazor


Upoznavanje temeljnih dokimoloških zakonitosti i različitih načina provjeravanja i vrednovanja znanja

Preduvjeti za upis

Sadržaj

Načini provjere znanja: testovi, nastavnik; Normativni i kriterijski testovi; Zadaci objektivnog tipa; Metrijska vrijednost školskih ocjena, Opisno ocjenjivanje


Tomislav Grgin: Školsko ocjenjivanje znanja, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001.

Dopunska literatura

Vlado Andrilović, Mira Čudina: Psihologija učenja i nastave, Školska knjiga, Zgb. 1988.

Tomislav Grgin: Inteligencija đaka i njihovi varijeteti znanja, Školski vjesnik,1,1982.

Zbornik: Praćenje i ocjenjivanje školskog uspjeha, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zgb, 2002.


Predavanja i radionice


Seminarski rad


Hrvatski

Način praćenja

kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta

Anonimno anketno ispitivanje studenata

Naziv predmeta

Eksperimentalne metode moderne fizike

Kod

Vrsta

Teorijski predmet

Razina

Osnovni predmet

Godina

II.

Semestar

III.


4 ECTS boda

Objašnjenje:

- nastava: 30 sati (40 školskih sati) ~ 1 ECTS bod,

- priprema i držanje seminara: oko 30 sati ~ 1 ECTS bod

- učenje gradiva i ispit: oko 60 sati ~ 2 ECTS boda

Nastavnik

doc. dr. sc. Ante Bilušić


Razumijevanje teorijske pozadine eksperimenata i mjernih metoda.

Preduvjeti za upis

Nema ih.

Sadržaj

Optička spektroskopija i izvori svjetlosti; Nuklearna magnetska rezonancija; Istraživanje prostorne strukture (X- i gama-zrakama, neutronima, elektronima, ultrazvukom); Vakuumska tehnika; Kriogenika i termometrija; SQUID; Akceleratorske metode; Metode astronomije i astrofizike.


A. Bilušić: Eksperimentalne metode moderne fizike (interna skripta)

Dopunska literatura

- M. Furić, Moderne eksperimentalne metode, tehnike i mjerenja u fizici, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

- R. A. Dunlap, Experimental Physics – Modern Methods, Oxford University Press, New York, 1988.


Predavanja uz pokazne eksperimente.

Studenti moraju izraditi seminar i održati ga u vidu predavanja pred kolegama.


Ispit je usmeni. Ukupna ocjena se određuje na temelju ocjene iz usmenog ispita i održanog seminara.


Hrvatski.

Engleski (mogućnost).


Kao mjera uspješnosti vrednovat će se znanje koje studenti pokažu na ispitu. U skladu s time će se prilagođavati pristup obradi pojedinih tema.

Studenti će tijekom i na kraju nastave biti anketirani o kvaliteti predavanja i ponuđene literature.

Naziv predmeta

Fizika čvrstog stanja

Kod

Vrsta

Teorijski

Razina

Srednja

Godina

II.

Semestar

III.


AKTIVNOST

Broj školskih sati

Broj sati

ECTS

Predavanja

30

22.5

0.75

Auditorne vježbe

15

11.25

0.375

Samostalni rad

83.25

2.775

Konzultacije

3

0.1

UKUPNO

4

Nastavnik

Doc. dr. sc. Paško Županović


Razumijevanje pojava u kristalima unutar jednočestičnog ili fenomenološkog pristupa.

Preduvjeti za upis

Kvantna mehanika i Statistička mehanika

Sadržaj

Kristalna struktura. Difrakcija valova i recipročna rešetka. Brillouinova zona. Kohezija kristala. Fononi. Debyeva teorija toplinskog kapaciteta. Model slobodnog elektronskog plina. Toplinski kapacitet metala. Električna i toplinska vodljivost metala. Wiedemann-Franzov zakon. Kronig-Penney model. Energijske vrpce. Šupljine. Poluvodiči. Dielektrična svojstva kristala. Magnetska svojstva kristala. Supravodljivost. Laseri.


1. C. Kittel, Introduction to Solid State Physics, 5th edition, John Wiley & Sons, Inc.,1976

2.V. Šips, Uvod u fiziku čvrstog stanja, Školska knjiga Zagreb, 1991.

Dopunska literatura

1.C.A. Wert and R.M. Thomsom, Physics of Solids, Mc Graw-Hill, Inc,NY, 1964.

2.N.W. Ashcroft and N.D. Mermin, Solid State physics, Saunders College, Philadelphia, 1976.


Predavanja popraćena demonstracijskim eksperimentima. Rješavanje zadataka na auditornim vježbama. Zadavanje zadataka studentima za samostalno rješavanje. Provjera rješenja i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije.


Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji može obuhvaćati cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.


Hrvatski


Studentske ankete

Naziv predmeta

Fizika mora i oceana

Kod

Vrsta

Predavanja i vježbe

Razina

Osnovni

Godina

III

Semestar

VI


3 ECTS:

Direktne nastave: 20 šk. sati predavanja i 10 šk. sati vježbi ~ 0.75 ECTS.

Studentima će trebati oko 65 sati samostalnog rada za učenje (50 sati vezano uz predavanja, 15 sati povezano s vježbama) ~ 2.25 ECTS.

Nastavnik

prof. dr. sc. Mirko Orlić


Poznavanje načina mjerenja i obrade parametara koji opisuju fizikalno stanje mora, razumijevanje fizikalnih svojstava i gibanja u moru, te spoznaja relevantnosti takvih znanja za rješavanje nekih važnih problema današnjice (poplave, polucija, klimatske promjene).

Preduvjeti za upis

Sadržaj

Stječu se osnovna znanja o fizičkoj oceanografiji prateći niz izlaganja iz

deskriptivne i dinamičke oceanografije: (1) predmet istraživanja i

metodologija; (2) mjerni instrumenti: «in situ» i daljinska istraživanja; (3)

osnovne jednadžbe; (4) salinitet, temperatura, tlak, gustoća, vodene mase,

uz prikaz djelujućih čimbenika: razmjena vlage i topline na granici

atmosfera/more, miješanje, advekcija/konvekcija; (5) cirkulacija u morima i

oceanima: geostrofička i hidrostatska aproksimacija, vjetar i vjetrovne struje

(Ekmanova spirala), termohaline struje; (6) vjetrovni valovi, tsunami, seši,

inercijalne oscilacije, Rossbyjevi valovi; (7) plima i oseka (sila uzročnica,

opis pojave, elementarna dinamika), olujni uspori (utjecaj tlaka zraka i

vjetra na gibanje u priobalnom području), sezonske oscilacije. U okviru

vježbi studenti se upoznaju s osnovnim instrumentarijem, s načinom obrade

i analize podataka, te rješavaju jednostavne zadatke vezane uz predavanja.


Open University Course Team: Seawater – Its Composition,

Properties and Behaviour. Butterworth-Heinemann, Oxford, 1999, 168 pp.

Open University Course Team: Ocean Circulation. Butterworth-

Heinemann, Oxford, 2002, 286 pp.

Open University Course Team: Waves, Tides and Shallow Water

Processes. Butterworth-Heinemann, Oxford, 2002, 227 pp.

Pickard G. L., Emery W. J.: Descriptive Physical Oceanography.

Butterworth-Heinemann, Oxford, 1996, 320 pp.

Pond S., Pickard G. L.: Introductory Dynamic Oceanography.

Butterworth-Heinemann, Oxford, 1997, 329 pp.

Dopunska literatura

Mala internet škola oceanografije (http://skola.gfz.hr).


Predavanja, vježbe.


Kolokviji tijekom godine, ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela.


Hrvatski, mogućnost predavanja na engleskom.


Anketa nakon završenih predavanja i vježbi (prije ispita).

Naziv predmeta

Globalne klimatske promjene

Kod

Vrsta

Predavanja

Razina

Osnovni predmet

Godina

II.

Semestar

III.


3 ECTS:

- 30 šk. sati nastave =22.5 h = 0.75 ECTS

- oko 70 h sati samostalnog učenja studenta = 2.25 ECTS

Nastavnik

dr. sc. Ivica Vilibić, znanstveni suradnik


Nakon pohađanja ovog predmeta od kandidata se očekuje poznavanje osnova nastanka, manifestacija i predviđanja klimatskih promjena u atmosferi, moru i na kopnu.

Preduvjeti za upis

Nema ih.

Sadržaj

opažanja klimatskih fluktuacija i trendova, prirodne klimatske promjene, antropogeni utjecaj, emisija stakleničkih plinova i CFC spojeva, ozonske rupe, zagrijavanje atmosfere i termalna ekspanzija oceana, topljenje ledenjaka i promjene u hidrološkom režimu, globalni porast razine mora, promjene morskih i kopnenih ekosustava, mogućnost ublažavanja klimatskih promjena.


IPCC, 2001. Third Assessment Report of the International Panel on Climate Change. Volumes 1-3, Cambridge University Press, Cambridge, 2665 pp, www.ipcc.ch

Pacific Fisheries Environmental Laboratory, http://www.pfeg.noaa.gov/research/climatemarine

Dopunska literatura

US Environmental Protection Agency, http://www.epa.gov/kids

NOAA obrazovno Internet sučelje, http://www.education.noaa.gov/cclimate.html

U.S. Global Change Research Program, http://globalchange.gov


Nastava bi se provodila putem predavanja u učionici.


Znanje bi se provjerilo izradom odgovarajućeg seminarskog rada. Ispit bi se polagao usmeno.


Predavanja bi bila na hrvatskom jeziku, no cjelokupna literatura je napisana na engleskom jeziku, pa bi se kolegij mogao pratiti i na engleskom jeziku.


Kvaliteta i uspješnost nastave bi se vrednovala brojem studenata koji bi upisali ovaj izborni predmet, usporedbom sa sličnim kolegijima u svijetu te osobnim kontaktima i interesom studenata za predmet.

Naziv predmeta

Govorništvo

Kod

Vrsta

seminari, vježbe

Razina

Temeljni kolegij

Godina

II.

Semestar

III.


2 ECTS za

60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme za seminare i vježbe + 15 priprema za ispit

Nastavnik

mr.sc. Jagoda Granić, viši predavač


Osposobljenost za sudjelovanje u javnoj komunikaciji. Uvjeriti druge u ono što govorimo (persuazivnost). Argumentacija. Upoznavanje s retoričkim vrstama i figurama.

Govorenje oslobođeno straha od govora.

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj

Povijest retorike. Temelji govorništva. Obrazovanje govornika. Suvremeno govorništvo. Retorika, poetika i stilistika. Ideologija u govoru. Konvencionalni govor. Neverbalna komunikacija. Strah od govora. Govor i elektronički mediji.


Boban, V. (2003). Počela javne komunikacije. DANd.o.o. Grafocentar, Zagreb.

Kvintilijan, M. F. (1985). Obrazovanje govornika. Veselin Masleša, Sarajevo.

Pease, A. (2002). Govor tijela, kako misli drugih ljudi pročitati iz njihovih kretnji.

AGM, Zagreb.

Škarić, I. (2000). Temeljci suvremenoga govorništva. Školska knjiga, Zagreb.

Dopunska literatura

Aristotel (1989). Retorika. Naprijed, Zagreb.

Biškup, J. (1981). Osnove javnog komuniciranja. Školska knjiga, Zagreb.

Bourdieu, P. (1992). Što znači govoriti. Naprijed, Zagreb.

Gregory, H.(1990). Public Speaking for College and Career. McGraw-Hill

Publishing Company, New York.

Ivas, I. (1988). Ideologija u govoru, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb.

Mladenov, M. (1980). Novinarska stilistika. Naučna knjiga, Beograd.

Pupovac, M. (1990). Politička komunikacija. August Cesarec, Zagreb.

Škarić, I. (1988). U potrazi za izgubljenim govorom. Školska knjiga, Zagreb.

Tudor, G. (1992). Kompletan pregovarač: umijeće poslovnog pregovaranja.

MEP Consult, Zagreb.


Seminari i vježbe.

Radionice (retoričke vrste). Analize govora.


Pripremanje, sastavljanje i izlaganje govora. Javni nastup.

Ocjena govorne izvedbe. Kolokviji.

Ispit: usmeni.


hrvatski jezik


Studentska evaluacija, rezultati longitudinalnih praćenja.

uspjeh na ispitu.

Naziv predmeta

Inteligentni agenti

Kod

Kod će biti naknadno usklađen s ostalim kolegijima

Vrsta

Predavanja, vježbe.

Razina

Napredna

Godina

I.

Semestar

II.


5 ECTS

30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proučavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik

Doc. dr. sc. Marko Rosić


Cilj predmeta je upoznati studente s arhitekturom, primjenama i načinima programiranja inteligentnih agenata. Cilj predmeta se ostvaruje kroz predavanja unutar kojih se studenti upoznaju s teorijskim postavkama kao i vježbama gdje studenti praktičnim radom stječu iskustva u programiranju inteligentnih agenata.

Preduvjeti za upis

Višeagentski sustavi. Komunikacija u višeagentskim sustavima. Sigurnosni aspekti. Zajedničko rješavanje problema u višeagentskim sustavima. Inteligentni agenti u heterogenim okruženjima. Ontologije. Prikaz znanja korištenjem ontologija. Prikaz Z specifikacijom sustava zasnovanih na inteligentnim agentima. Programiranje inteligentnih agenata. Inteligentni agenti u sustavu World Wide Web. Semantički Web. Primjena inteligentnih agenata.


M. D'Inverno, M. Luck: Understanding Agent Systems, Springer Verlag, 2001.

Dopunska literatura

M. Wooldridge:An Introduction to MultiAgent Systems, John Wiley & Sons Ltd., 2001


Predavanja i laboratorijske vježbe.


Praktični ispit i usmeni ispit.


Hrvatski / Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja.

Naziv predmeta

Interakcija čovjeka i računala I: osnove i principi

Kod

Vrsta

predavanja i vježbe

Razina

osnovna

Godina

I.

Semestar

II.


5 ECTS

30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proucavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik

doc.dr.sc. Andrina Granić, dipl.ing.


Stjecanje temeljnih znanja o interakciji čovjeka i računala, važnosti dobro dizajniranog sučelja, te njegovog utjecaja na realizaciju djelotvorne čovjekove komunikacije s računalom. Predmet osigurava:

· teorijska znanja i praktična iskustva iz temeljnih aspekata dizajna, implementacije i vrednovanja sučelja,

· shvaćanje pojma 'dobrog dizajna', te procesa dizajniranja sustava kojeg odlikuje visoki stupanj upotrebljivosti,

· znanja o nekim jednostavnim metodama vrednovanja kvalitete sučelja.

Preduvjeti za upis

Ne postoje formalni preduvjeti, ali se podrazumijeva da studenti imaju osnovna znanja o računalima i njihovom korištenju.

Sadržaj

Temeljna teorijska znanja i praktična iskustva dizajniranja, implementiranja i vrednovanja korisničkih sučelja interaktivnih sustava. Sadržaj kolegija uključuje: definiciju područja i osnovnih pojmova, razumijevanje korisnika i njihovih zadataka, principe i smjernice dizajniranja, korisniku-usmjeren proces razvoja sučelja, inženjerstvo upotrebljivosti, metode vrednovanja korisničkih sučelja sa ili bez sudjelovanja korisnika, tehnike za izradu prototipova, te za implementiranje grafičkih korisničkih sučelja.


· J. Preece, Y. Rogers, H. Sharp, D. Benyon, S. Holland and T. Carey: Human-Computer Interaction, Addison-Wesley, Harlow, England, 1994.

· J. Nielsen: Usability Engineering, AP Professional, Boston, 1993.

· D. Norman: The Psychology of Everyday Things, Basic Books, 1988.

· A. Granić: Osnove i principi interakcije čovjeka i računala, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, Sveučilište u Splitu, http://www.pmfst.hr/~granic/

· Dopunska literatura

· J. Preece, Y. Rogers and H. Sharp: Interaction Design: Beyond Human-Computer Interaction, John Wiley & Sons, 2002.

· R. M. Baecker, J. Grudin, W. Buxton and S. Greenberg: Readings in Human-Computer Interaction: Toward the Year 2000, 2nd Ed., Morgan Kaufmann Publishers, San Francisco, CA, 1995.


Stečena teorijska znanja studenti primjenjuju kod rješavanja niza dodijeljenih zadataka i problema (individualnih i timskih), kako samostalno, tako i pod nadzorom nastavnog kadra.


Usmeni i pismeni/praktični ispit. Studenti pismeni dio ispita mogu položiti kroz nekoliko kolokvija tokom semestra.


Hrvatski / Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja

Naziv predmeta

Interakcija čovjeka i računala II: dizajn interakcije

Kod

Vrsta

predavanja i vježbe

Razina

napredna

Godina

II.

Semestar

III.


5 ECTS


Nastavnik

doc.dr.sc. Andrina Granić, dipl.ing.


Predmet ističe važnost dobrog i upotrebljivog dizajna svakog interaktivnog računalnog sustava, obuhvaćajući napredne teme iz odnosnog područja, kao i primjenu interakcije čovjeka i računala s naglaskom na:- upošljavanju principa i tehnika dizajniranja upotrebljivih interaktivnih sustava, posebno onih koje karakterizira određeni stupanj inteligencije, odnosno prilagodljivosti individualnim korisnicima, te- razvijanju vještina koje će studentima omogućiti razvoj (dizajniranje i vrednovanje) interaktvnih korisničkih sučelja.

Preduvjeti za upis

Kompetencije stečene predmetom koji osigurava temeljna znanja iz područja interakcije čovjeka i računala.

Sadržaj

Napredna teorijska znanja i primjena interakcije čovjeka i računala. Sadržaj kolegija uključuje: principe i smjernice dizajniranja, kao i metode vrednovanja on-site i Web-orijentiranih korisničkih sučelja interaktivnih sustava, definiciju inteligentnih korisničkih sučelja i odnosnih ključnih podpodručja, korisniku-usmjeren razvoj prilagodljivih korisničkih sučelja s mogućnošću prilagođavanja individualnim korisnicima.


· B. Schneiderman and C. Plaisant: Designing the User Interface. Strategies for Effective Human-Computer Interaction, 4th Ed., Addison-Wesley, Reading, MA, 2005.

· D. Collins: Designing Object-Oriented User Interfaces, Benjamin/ Cummings Publishing Company, Redwood City, CA, 1995.

· J. Nielsen: Usability Engineering, AP Professional, Boston, 1993.

· M. Schneider-Hufschmidt, Th. Kuhme, U. Malinowski: Adaptive User Interfaces: Principles and Practice, North-Holland; 1st edition, 1993.

Dopunska literatura

· R. M. Baecker, J. Grudin, W. Buxton and S. Greenberg: Readings in Human-Computer Interaction: Toward the Year 2000, 2nd Ed., Morgan Kaufmann Publishers, San Francisco, CA, 1995.

· J. Nielsen: Designing Web Usability: The Practice of Simplicity, New Riders Publishing; Indianapolis, Indiana USA, 2000.


Stečena teorijska znanja studenti primjenjuju kod rješavanja niza dodijeljenih zadataka i problema (individualnih i timskih), kako samostalno, tako i pod nadzorom nastavnog kadra.


Usmeni i pismeni/praktični ispit. Studenti pismeni dio ispita mogu položiti kroz nekoliko kolokvija tokom semestra.


Hrvatski / Engleski



Naziv predmeta

Kaos i fraktali

Kod

Vrsta

Predavanja

Razina

Srednja razina (za diplomski studij)

Godina

II.

Semestar

III.


3 ECTS

30 šk. sati nastave ~ 22 sata nastave ~ 0.75 ECTS

70 sati samostalnog učenja uz konzultacije ~ 2.25 ECTS

Nastavnik

Akademik Vladimir Paar


Razumijevanje nastanka i karakteristika kaotičnog ponašanja dinamičkih sustava.

Sposobnost analiziranja kaotičnih sustava. Uočavanje koncepata koji su zajednički različitim područjima.

Preduvjeti za upis

Temeljno znanje fizike i matematike.

Sadržaj

Nelinearni sustavi. Opis dinamičkih sustava diferencijalnim i diferencijskim jednadžbama. Populacijska jednadžba. Duffingov oscilator. Periodični i kaotični atraktori. Bifurkacijski dijagrami. Periodični prozori u kaotičnom intervalu. Fazni portret. Poincareov presjek. Fourierov spektar dinamičke trajektorije. Ljapunovljev eksponent. Kochov i Cantorov fraktal. Fraktalna dimenzija. Fraktalne granice za nelinearne sustave. Koegzistencija regularnog i kaotičnog režima. Kaotični tranzijenti i fraktalnost. Primjeri determinističkog kaosa i fraktalnosti u prirodnim znanostima, tehnici, medicini, geografiji i ekonomiji.


H.O. Peitgen, H. Juergens, D. Saupe: Chaos and fractals, Springer, New York, 1992.

V. Paar, Deterministički kaos i fraktali, u pripremi za tisak.

Dopunska literatura

1. R.A. Holmgren, A first course in discrete dynamical systems, Springer, Berlin, 1991.

R.C. Hilborn, Chaos and nonlinear dynamics, Oxford University Press, New York, 1994.


Predavanja i prezentacije studenata uz upotrebu modernih tehnologija.


Izrada i prezentacija rješenja problema iz područja kaosa i fraktala.


Hrvatski, engleski (mogućnost)


Ankete studenata

Naziv predmeta

Kvantna fizika II

Kod

Vrsta

Predavanja (30), Seminari (15)

Razina

Osnovni predmet

Godina

I.

Semestar

I.


5 ECTS :

- 45 šk. sati ~ 34 h ~ 1.1 ECTS

- oko 115 sati samostalnog rada studenta uz konzultacije ~ 3.9 ECTS

Nastavnik

Prof. dr. sc. Srećko Kilić


Stječe se teorijsko znanje za razumijevanje široke klase bazičnih fenomena moderne fizike. Studenti su također educirani u primjeni određenih analitičkih i numeričkih matematičkih postupaka.

Preduvjeti za upis

Položeni kolegiji opće fizike I, II, III i IV, matematike, klasične mehanike i kvantne fizike I.

Sadržaj

Pojam spina, operatori spina i spinske funkcije. Paulijeva jednadžba. Račun smetnje, nedegenerirana i degenerirana stanja. Varijacijski teorem. Atomi u električnim i magnetskim poljima. Teorija raspršenja, Bornova aproksimacija. Neke primjene kvantne mehanike: periodni sustav elemenata, molekula vodika, suprafluidnost i supravodljivost, jezgra i osnovne čestice, radioaktivni raspad.


R. L. Liboff, Introductory Quantum Mechanics, Addison-Wesley, 1998.,

i Bilješke s predavanja,

Dopunska literatura

R. Ročak, M. Vrtar, Zbirka zadataka iz kvantne mehanike, Zagreb 1969.

I. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, Školska knjiga, Zagreb

C. Cohen-Tannoudji, B.Diu, F.Laloe, "Quantum Mechanics", John Wiley, New York, 1977.

F.S. Levin, An Introduction to Quantum Theory, Cambridge University Press, 2002.

L. I. Schiff, Quantum Mechanics, Mc-Graw Hill, New York 1968.


Nastava se izvodi kroz predavanja i seminare. Uz poticanje studenata na diskusiju i samostalno zaključivanje, na seminarima se sveobuhvatnije pojašnjavaju matematički i fizikalni pojmovi s predavanja, rješavaju fizikalni problemi analitički i upotrebom računala.


Znanje se provjerava pismenim i usmenim ispitom organiziranim u ispitnim rokovima.


Jezik poduke je hrvatski.


Uspješnost izvedbe programa prati se kvalitetom znanja pokazanom na ispitima kao i procjenom pokazanog entuzijazma prema predmetu.

Naziv predmeta

Metodički informatički seminar s praksom

Kod

Vrsta

Seminar

Razina

Osnovni predmet

Godina

II.

Semestar

IV.


3 ECTS

45 šk. sati hospitacije, oglednih predavanja i predavanja studenata s analizom 33,75

Proučavanje literature, osobito o poteškoćama učenika i načinu prevladavanja 31,25

Priprema predavanja za osnovnu i srednju školu 25

UKUPNO 90 sati

Nastavnik

Doc. dr. sc. Ivica Boljat


Stjecanje praktičnih vještina u održavanju nastave, ovladavanje raznovrsnim repertoarom metoda poučavanja te adekvatne uporabe medija

Preduvjeti za upis

Poznavanje didaktičkih teorija, metoda poučavanja i osnova informatike

Sadržaj

Priprema za nastavu – opći model izveden iz didaktičkih teorija i modela poučavanja te preporula vodećih teorija učenja. Prema tom modelu izrađuju se pripreme za ključne teme poput proceduralnog programiranja, objektnog programiranja, struktura podataka, baza podataka, operacijskih sustava, programskih paketa za obradu teksta, tablična računanja, izradu web stranica i sl.


Informatički udžbenici za osnovnu i srednju školu.

Dopunska literatura

Milat, J. Priprema za nastavu


Seminari, interna predavanja, hospitacija u školi s oglednim predavanjima, analiza održanih predavanja. Svaki student treba održati najmanje po jedno ispitno predavanje za osnovnu i srednju školu.


Praktični ispit – predavanja za osnovnu školu i za srednju školu.


Hrvatski



Naziv predmeta


Kod

Vrsta

Predavanja, seminari, laboratorijske vježbe, praksa u školi

Razina

Osnovna

Godina

I.

Semestar

I.


7 ECTS:

80 od 210 sunčanih sati na raspolaganju studentima za ovaj kolegij koristi se u izravnom kontaktu nastavnika i studenata na predavanjima,seminarima, laboratorijskim vježbama i konzultacijama.Ostatak vremena studenti koriste za: pripreme seminara i laboratorijskih vježbi

praksu u školi

manja metodička istraživanja

pripremu za završni pismeni rad

Nastavnik

Ivica Luketin, viši predavač


Studentica (student) je osposobljena za:

a) Samostalno planiranje i izvođenje nastave fizike u osnovnoj školi (operativno znanje upravljanja nastavom fizike uključuje aktivnu i koherentnu upotrebu fragmenata znanja stečenih u prethodnim didaktičko-psihološkim i disciplinarnim kolegijima).

b) Vođenje drugih oblika odgojno obrazovne djelatnosti u školama (natjecanja učenika,terenska nastava,suradnja s lokalnom zajednicom i udrugama koje promiču interes za fiziku i astronomiju, cjeloživotno obrazovanje)

c) Istraživanja u nastavi fizike na maloj skali.

Preduvjeti za upis

Opće fizike, pedagogija, didaktika

Sadržaj

Predavanja :

Pedagoške implikacije teorija o mentalnom razvoju učenika (Bruner, Piaget, Redish) i situiranoj spoznaji (Vigotsky, Lave). Stilovi učenja .Učitelj kao refleksivni praktičar (Schön). Konstruktivistička nastava fizike (Kuhn, Krsnik). Ciljevi i zadaci nastave fizike u osnovnom obrazovanju. Kompetencije učenika i izbor nastavnih sadržaja u nekim inozemnim i domaćim projektima (Nuffield, katalog znanja fizike u hrvatskoj školi). Predavačka (tradicionalna), programirana (upute za samostalni rad , e-learning, ekspertski sustavi), egzemplarna (projektna) i mentorska (vođena heuristička) nastava. Nastavne metode: laboratorijski i demonstracijski pokus, rasprava, rad s tekstom, numerički i grafički rad,računalne simulacije,igranje uloga,timsko učenje, projekti u prirodi. Suvremene nastavne tehnologije u nastavi fizike(multimedija,web design, physlets, just-in-time teaching). Praćenje i ocjenjivanje rada učenika. Procjena uspješnosti nastave(interna i vanjska - PISA projekt). Metodske upute za realizaciju sadržaja fizike za osnovnu školu .

Praktikum:

Tijekom eksperimentalne nastave fizike studenti sami postavljaju setup i izvode pokuse koje će izvoditi kao nastavnici u školi ili koje će izvoditi njihovi učenici u laboratorijskom radu.Pokusi s jeftinim priborom iz svakidašnjeg života, software za prikupljanju i obradu podataka na računalu (COACH 5,LOGGER PRO 3)

Seminar i praksa u osnovnoj školi:

Iskustveni oblici rada se vježbaju u timskim seminarskim radovima i nastavi u školi pod nadzorom mentora i nastavnika metodike nastave fizike


1. Udžbenici i priručnici iz fizike za osnovnu školi

2. Odabrani članci iz tekuće periodike: Am. Journal of Physics, Physics Teacher, Physics Education, Intemational J. of Science Education.

3. Portal za istraživanja u nastavi fizike: http://www.physics.umd.edu/rgroups/ripe/perg/

Dopunska literatura

Fundamentals of physics, Halliday-Resnick-Walker, Wiley

Teaching Introductory Physics, Arons, Wiley


Iskustveno učenje kroz timski rad u fakultetskom (seminari) i stvarnom okruženju (praksa u školi):

a) učenje u obliku radionica u fakultetskoj učionici koje obuhvaća teoretsku pripremu za nastavu i raspravu o izvedenoj nastavi koristeći tehnike akcijskog istraživanja i multimedijsku nastavnu tehnologiju (analiza zvučnih i video zapisa)

b) školska praksa

c) priprema za igranje pojedinih uloga u radionici i školskoj praksi


1. Praktični (70%):

a) Laboratorijski rad (20%)

b) Kvaliteta aktivnosti studentice(studenta) je osnovni mjera uspješnosti u kolegiju. Ocjena se izvodi iz kvalitete izvedbe studentice(studenta) u seminarima i u školi (50%).

2. Pismeni(30%):

a) Završni esej 8-10 stranica o jednoj cjelini (od 5-6 predloženih) koji reflektira poznavanje:

teme (razina opće fizike)

udžbenika za osnovnu školu (didaktička preobrazba teme )

poteškoće koje učenici imaju u usvajanju pojmova i stavova vezanih uz temu (istraživanje u nastavi fizike)

specifičnih didaktičkih postupaka koji pomažu učenicima usvojiti pojmove, modele i metode fizike (metodika fizike u užem smislu).


Hrvatski

Engleski


Anketa studenata o korisnosti predmeta

Statistički pokazatelji prolaznosti predmeta

Naziv predmeta


Kod

Vrsta

Predavanja, seminari, laboratorijske vježbe, praksa u školi

Razina

Osnovna

Godina

I.

Semestar

II.


7 ECTS:

80 od 210 sunčanih sati na raspolaganju studentima za ovaj kolegij koristi se u izravnom kontaktu nastavnika i studenata na predavanjima,seminarima, laboratorijskim vježbama i konzultacijama.Ostatak vremena studenti koriste za: pripreme seminara i laboratorijskih vježbi

praksu u školi

manja metodička istraživanja

pripremu za završni pismeni rad

Nastavnik

Ivica Luketin,viši predavač


Studentica(student) je osposobljena za:

d) Samostalno planiranje i izvođenje nastave fizike u srednjoj školi (operativno znanje upravljanja nastavom fizike uključuje aktivnu i koherentnu upotrebu fragmenata znanja stečenih u prethodnim didaktičko-psihološkim i disciplinarnim kolegijima).

e) Vođenje drugih oblika odgojno obrazovne djelatnosti u školama (natjecanja učenika, terenska nastava,suradnja s lokalnom zajednicom i udrugama koje promiču interes za fiziku i astronomiju, cjeloživotno obrazovanje)

f) Istraživanja u nastavi fizike na maloj skali.

Preduvjeti za upis


Sadržaj

Predavanja:

Pedagoške implikacije teorija o mentalnom razvoju učenika (Bruner, Piaget, Redish) i situiranoj spoznaji (Vigotsky, Lave). Stilovi učenja. Učitelj kao refleksivni praktičar (Schön). Konstruktivistička nastava fizike (Kuhn,Krsnik). Ciljevi i zadaci nastave fizike u srednjoškolskom obrazovanju. Kompetencije učenika i izbor nastavnih sadržaja u nekim inozemnim i domaćim projektima (Nuffield, katalog znanja fizike u hrvatskoj školi). Predavačka(tradicionalna), programirana(upute za samostalni rad , e-learning, ekspertni sustavi), egzemplarna(projektna) i mentorska (vođena heuristička )nastava . Nastavne metode: laboratorijski i demonstracijski pokus, rasprava, rad s tekstom, numerički i grafički rad,računalne simulacije,igranje uloga,timsko učenje,projekti u prirodi. Suvremene nastavne tehnologije u nastavi fizike (multimedija, web design, physlets, just-in-time teaching). Praćenje i ocjenjivanje rada učenika. Procjena uspješnosti nastave(interna i vanjska - PISA project, matura). Metodske upute za realizaciju sadržaja fizike za srednju školu .

Praktikum:

Tijekom eksperimentalne nastave fizike studenti sami postavljaju setup i izvode pokuse koje će izvoditi kao nastavnici u školi ili koje će izvoditi njihovi učenici u laboratorijskom radu.Pokusi s jeftinim priborom iz svakidašnjeg života, software za prikupljanju i obradu podataka na računalu (COACH 5,LOGGER PRO 3)

Seminar i praksa u srednjoj školi:

Iskustveni oblici rada se vježbaju u timskim seminarskim radovima i nastavi u školi pod nadzorom mentora i nastavnika metodike nastave fizike


4. Udžbenici i priručnici iz fizike za srednju školu

5. Odabrani članci iz tekuće periodike: Am. Journal of Physics, Physics Teacher, Physics Education, Intemational J. of Science Education.


Dopunska literatura

Fundamentals of physics, Halliday-Resnick-Walker,Wiley

Teaching Introductory Physics, Arons, Wiley


Iskustveno učenje kroz timski rad u fakultetskom(seminari) i stvarnom okruženju ( praksa u školi) :

a) učenje u obliku radionica u fakultetskoj učionici koje obuhvaća teoretsku pripremu za nastavu i raspravu o izvedenoj nastavi koristeći tehnike akcijskog istraživanja i multimedijsku nastavnu tehnologiju (analiza zvučnih i video zapisa)

b) školska praksa

c) priprema za igranje pojedinih uloga u radionici i školskoj praksi


1.Praktični (70%):

a) Laboratorijski rad (20%)

b) Kvaliteta aktivnosti studentice (studenta) je osnovni mjera uspješnosti u kolegiju. Ocjena se izvodi iz kvalitete izvedbe studentice (studenta) u seminarima i u školi (50%).

2.Pismeni(30%):

a) Završni esej 8-10 stranica o jednoj cjelini (od 5-6 predloženih) koji reflektira poznavanje:

teme (razina opće fizike)

udžbenika za srednju školu (didaktička preobrazba teme)

poteškoće koje učenici imaju u usvajanju pojmova i stavova vezanih uz temu (istraživanje u nastavi fizike)

specifičnih didaktičkih postupaka koji pomažu učenicima usvojiti pojmove, modele i metode fizike (metodika fizike u užem smislu).


Hrvatski

Engleski



Statistički pokazatelji prolaznosti predmeta

Naziv predmeta

Metodika nastave informatike I

Kod

Vrsta

Predavanja, seminari

Razina

Predmet srednje razine

Godina

I.

Semestar

I.


7 ECTS

Nastava: 30 sati predavanja, 30 sati seminara, 30 sati vježbi 67,5 sati

Izrada 2 eseja 42,5 sati

Priprema 2 seminara 20 sati

Proučavanje dopunske literature, samostalni rad i konzultacije 40 sati

Priprema završnog ispita 50 sati

Ukupno: 220 sati

Nastavnik



Primjena didaktičkih teorija i modela poučavanja u nastavi, osposobljenost za analizu nastavnih planova i programa sukladno taksonomiji računalnog obrazovanja

Preduvjeti za upis

Poznavanje sadržaja iz kolegija Pedagogija, Didaktika, Uvod u računarstvo

Taksonomija računalnog obrazovanja prema ACM-u i IEEE-u. Principi izbora i rasporeda nastavne građe s analizom nastavnih planova i programa za određeni stupanj obrazovanja. Alati za prezentacije.


● Gudjons, H., Teske, R., Winkel, R. (ed) Didaktičke teorije, Zagreb, Educa, 1992

● Tucker, A. (Ed) A model curriculum for K-12 ,Computer Science: Report..., 2002

Dopunska literatura

● Marsh, C. J., Kurikulum: temeljni pojmovi, Zagreb, Educa , 1994

● Tillman, K. J. (ed) Teorije škole, Zagreb, Educa, 1994

● The Joint IEEE Computer Society/ACM Task Force, Computing curriculla, 2001. (http://www.computer.org/education/cc2001/final/index.htm




Usmeni ispit, seminarski radovi, interno ispitno predavanje


Hrvatski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnost na ispitima

Naziv predmeta

Metodika nastave informatike II

Kod

Vrsta

Predavanja, vježbe

Razina

Predmet srednje razine

Godina

I.

Semestar

II.


7 ECTS

Nastava: 30 šk. sati predavanja, 30 šk. sati vježbi, 30 šk.h sem 67,5 sati

Seminar 22,5 sati

Samostalni rad na proučavanju literature uz konzultacije 40 sati

Vježbanje statističkih metoda u Statistici 30 sati

Priprema za ispit 50 sati

Ukupno: 210 sati

Nastavnik



Primijeniti u nastavi preporuke koje proistječu iz teorija učenja, poznavanje teškoća u učenju proceduralnog i objektnog programiranja i načina njihova prevladavanja

Preduvjeti za upis

Temeljna znanja psihologije učenja, metoda poučavanja i osnova informatike.

Sadržaj

Utjecaj kognitivnog razvoja na učenje (Piaget, Vigotski i moskovska škola, Bruner, Gagne, Klausmeier). Psihološki tipovi i informatičko obrazovanje. Poteškoće kod učenja informatičkih sadržaja i njihovo prevladavanje. Metode kojima se provjerava stupanj stečenog znanja i prati napredak učenika. Nastava pojedinih područja iz informatike u osnovnoj i srednjoj školi. Metodika proceduralnih i objektnih programskih jezika. Metodika programskih paketa.

Principi istraživanja u informatičkom obrazovanju. Temeljne metode primijenjene statistike. Analiza tipičnih stručnih i znanstvenih radova iz područja metodike nastave informatike.


● Članci iz časopisa: ACI/SIGCSE Bulletin; Journal of Research in Computing in Education; Journal of Educational Computing Research.

● Udžbenička građa za osnovnu i srednju školu.

Dopunska literatura

Bruner, J. S., Process of education,Harvard University Press, 1966.

Piaget,J. Strukturalizam / Psihologija inteligencije /Intelektualni tazvoj djeteta i sl.

Vigotski, L. Mišljenje i govor, Moskva 1956.


Predavanja, seminar


Usmeni ispit, seminarski radovi, interno ispitno predavanje.


Hrvatski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima

Naziv predmeta

Metodologija istraživanja u obrazovanju

Kod

Vrsta


Razina

Napredni kolegij

Godina

II.

Semestar

III.


2 ECTS

za 60 sati = 22.5 sati nastave + 37.5 sati pripreme za seminare, čitanje literature i pripreme za ispit

Nastavnik

Dr.sc. Josip Milat, red. prof.


OPĆE KOMPETENCIJE

Osposobljenost za početno samostalno i uspješno provođenje znanstveno-istraživačkog rada te samostalno korištenje znanstvenih rezultata u profesionalnom radu.

SPECIFIČNE KOMPETENCIJE

Sposobnost statističke obrade (prikupljanje sređivanje i prikazivanje) podataka u nastavnom i znanstvenoistraživačkom radu

- Sposobnost samostalnog pisanja vlastitog stručnog i znanstvenog rada u skladu sa zahtjevima metodologije

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj

I. dio (predavanja)

Uvod u opću metodologiju znanstvenog istraživanja - osnovna pojmovna određenja; društvo i znanost - uloga znanosti u razvoju društva. Određenje znanosti - gnoseologijske osnove znanosti; epistemološke karakteristike; sustav i klasifikacija znanosti; klasifikacija znanstvenih istraživanja. Određenje metodologije istraživanja; metodologija i metodika; znanstveno ispitivanje i znanstveno istraživanje; znanstveno otkriće i tehnički izum. Karakteristike i problemi znanstvene spoznaje - što je znanstvena spoznaja; uloga teorije i empirijskih mjerenja; znanstvena teorija i empirijske činjenice; znanstvena istina, zakonitost i vjerojatnost; objektivnost istine i znanstvenih zakona; etape znanstvenog istraživanja (projekt istraživanja).

Karakteristike dobrog stručnog i znanstvenog rada. Pisane forme stručnog i znanstvenog rada Osnovne naznake za izradu diplomskog rada.

II. dio

Osnove metodologije pedagoških istraživanja, granice i mogućnosti istraživanja odgoja i obrazovanja; priroda i karakteristike pedagoških istraživanja; izvori za izbor problema istraživanja. Paradigme i vrste istraživanja u pedagogiji. Metode pedagoških istraživanja – hermeneutika - opservacijska, deskriptivna i eksperimentalna metoda. Tehnike i instrumenti za prikupljanja podataka: sistematsko promatranje; anketiranje; intervjuiranje; studij slučaja; analiza sadržaja; testiranje; skale procjena. Metode analize podataka – kauzalna, kvalitativna i kvantitativna – statistička analiza podataka. Pisanje izvještaja o istraživanju i primjena rezultata istraživanja.

Seminar:

Analiza jednog istraživačkog projekta. Samostalna izrada i razrada jednog projekta istraživanja po slobodnom izboru studenata; elementi za izradu anketnog upitnika. Provođenje i zajednička analiza jednog akcijskog istraživanja.


Andrilović V.: Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str.:1 – 140.

Milat J.: Osnove metodologije istraživanja, Školska knjiga Zagreb, 2004., str.: 1 - 117

Mužić V.: Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja, Educa, Zagreb, 2004., str.: 1 - 167.

Dopunska literatura

Mejovšek M.: Uvod u kvalitativne metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, Slap. Jastrebarsko, 2003., str.: 1 – 263.

Šošić I. – Serdar V.: Uvod u statistiku, Školska knjiga Zagreb, 2000., str.: 1- 358.


Program se realizira u obliku predavanja i seminara (na kojemu studentima obrađuju izrađuju projekt istraživanja za realni primjeri iz prakse). U predavanjima se više naglašavaju problemi opće metodologije zbog nedostatka adekvatnih bibliografskih izvora. Za ostala područja dat će se osnova pojmova objašnjenja i uvođenja u literaturu. U radu seminara, u analizi i razradi problema, aktivno sudjeluju i studenti.


Svaki student za pristupanje ispitu obavezno izrađuje projekt jednog istraživanja po slobodnom izboru.

Način polaganja ispita: zajednička analiza (student i nastavnik) izrađenog seminarskog rada - projekta istraživanja i usmeni ispit – razgovor o problemima metodologije pedagoških istraživanja.


Hrvatski


Studenti će nakon svakog semestra ispunjavati anonimni anketni upitnik – ispitivanje stavova o kvaliteti nastave (upitnik će izraditi studenti koristeći literaturu), a rezultate će obraditi i objaviti studenti.

Nastavnik će pratiti kvalitetu prateći rad studenata tijekom nastave i provjerom dostignuća na ispitima.

Vanjska evaluacija

Naziv predmeta

Njemački jezik za početnike I

Kod

Vrsta

Seminari

Razina

Temeljni kolegij

Godina

II.

Semestar

III.


2 ECTS

za 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme seminare + 15sati pripreme za ispit

Nastavnik

Mr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić


Upoznavanje s njemačkim jezikom i stjecanje osnovnih jezičnih vještina.

Preduvjeti za upis

Nema preduvjeta.

Sadržaj

Erste Kontakte. Gegenstande in Haus und Haushalt. Essen und Trinken. Freizeit. Wohnen. Krankheit. Alltag.


Aufderstraße, H. ( Hrsg.): Themen neu, Kursbuch 1, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003.

Dopunska literatura

Aufderstraße, H. ( Hrsg.): Themen neu, Arbeitsbuch, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003.


Metoda rada na tekstu, metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracije, metoda razgovora.


Pismeni i usmeni ispit.


Njemački jezik.

Način praćenja



Naziv predmeta

Povijest fizike

Kod

Vrsta

Predavanja (30)

Razina

Opći predmet

Godina

II.

Semestar

III.


3 ECTS

- 30 šk. sati predavanja ~ 22 h nastave = 0.75 ECTS - oko 67 h samostalnog rada studenta ~ 2.25 ECTS

Nastavnik

Prof. dr. sc. Srećko Kilić


Razumijevanje povijesnog razvoja fizike i dublje shvaćanje fizikalnih pojmova.

Preduvjeti za upis

Položeni kolegiji općih fizika, matematike te odslušani kolegiji klasične mehanike, elektromagnetizma i kvantnih fizika.

Sadržaj

Početci razvoja fizike. Fizika u staroj Grčkoj, učenje o atomima, Aristotelova prirodna filozofija. Fizika u srednjovjekovnoj Europi. Rađanje nove fizike, Galilei, Kepler, Descartes, Leibniz. Newtonova prirodna filozofija. Klasična fizika, razvoj mehanike, optike, nauke o toplini i elektromagnetizma. Suvremena fizika, relativistička fizika, kvantna fizika, atomska i nuklearna fizika, fizika osnovnih čestica.


Z. Faj, Pregled povijesti fizike, Osijek 1999.

Dopunska literatura

I. Supek, Povijest fizike, Zagreb, 1980.

I. Supek, Heisenbergov obrat u shvaćanju svijeta, Zagreb, 1986.

Ž. Marković, Ruđe Bošković, Zagreb,1968/69.

S. I. Vavilov, Isaac Newton, prijevod s ruskog, Zagreb, 1950.


Nastava se izvodi kroz predavanja. Naglašeno je poticanje studenata na diskusiju i samostalno zaključivanje o povijesnom razvoju pojedinih pojmova.


Znanje se provjerava usmenim ispitom organiziranim u ispitnim rokovima.


Jezik poduke je hrvatski.


Uspješnost izvedbe programa prati se kvalitetom znanja pokazanom na ispitima kao i procjenom pokazanog entuzijazma prema predmetu.

Naziv predmeta

Programsko inženjerstvo

Kod

Vrsta

Predavanja, vježbe, seminari

Razina

Napredna

Godina

II.

Semestar

III.


5 ECTS

30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS

45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS

30 sati proučavanje literature = 1 ECTS

30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik

Izv. Prof. dr. sc. Slavomir Stankov (Branko Žitko)


Cilj je steći znanja o metodama, tehnikama i alatima za razvoj programske podrške. Zadaci za dostizanje cilja su učenje i poučavanje: razvoja i razloga krize u razvoju programske podrške; paradigmi programskog inženjerstava, objektno orijentirane metodologije programskog inženjerstava; projektiranja programske podrške na zadanom primjeru.

Preduvjeti za upis

Baze podataka, Vizualno modeliranje

Sadržaj

Razvoj programske podrške. Kriza programske podrške. Programsko inženjerstvo (definicija, raščlana). Programsko inženjerstvo i sistemsko inženjerstvo. Paradigme programskog inženjerstva (vodopadni pristup, evolucijski pristup, objektno-orijentirani pristup). Objektno orijentirana metodologija programskog inženjerstva i programski alat temeljen na timskom razvoju programskih sustava (poslovno modeliranje, modeliranje zahtjeva, analiza i oblikovanje, implementacija, postavljanje, testiranje, razvijanje, upravljanje promjenama).


· Sommerville, Software Engeneering, Addison-Wesley, Wokingham, 7th edition, 2004.

Dopunska literatura

· P. Kruchten, The Rational Unified Process An Introduction, second edition, Addison Wesley, 2001.

· xxxx: Rational Unified Process: Best Practices for Software Development Teams - A Rational Software Corporation White paper, 2001.


Predavanja, vježbe i seminari


Praktični ispit, Usmeni ispit, Seminarski radovi, rad u timu, pomoću specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja


Hrvatski / Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima, međunarodna supervizija ....

Naziv predmeta

Programiranje mrežnih aplikacija

Kod


Vrsta

Predavanja, vježbe, seminari

Razina

Osnovna

Godina

I.

Semestar

I.


3 ECTS

15 šk. sati predavanja, 15 šk. Sati seminara = 1 ECTS80 sati samostalnog rada uz konzultacije, proučavanja literature i konzultacija = 2 ECTS

Nastavnik

mr. sc. Lada Maleš, predavač


Cilj predmeta je upoznati studente s arhitekturom, primjenama i načinima programiranja mrežnih aplikacija. Cilj predmeta se ostvaruje kroz predavanja unutar kojih se studenti upoznaju s teorijskim postavkama kao i vježbama gdje studenti praktičnim radom stječu iskustva u programiranju mrežnih aplikacija.

Preduvjeti za upis

Sadržaj

Struktura mrežnih aplikacija. Dvoredna, troredna i n-redna arhitektura klijent-poslužitelj aplikacija. Tehnologije dinamičkog generiranja sadržaja Web dokumenata (Common Gateway Interface, Active Server Pages, Java Server Pages). Posrednički vezni programi. Zaštita i sigurnost poslužitelja. Skriptni programski jezici. Active X tehnologija. NET tehnologija. Pristupanje bazama podataka iz Web aplikacija. Osnovni pojmovi semantičkog Web-a.


L. Shklar, R. Rosen: Web Application Architecture: Principles, Protocols and Practices, Wiley & Sons, October 22, 2003.

Dopunska literatura

T. Downing, Java Remote Method Invocation, Programmer's Press, New York, 1998.

D. Appleman, Developing Active X Components, Ziff Davis Press, New York, 1999.


Predavanja, vježbe i seminari




Hrvatski / Engleski



Naziv predmeta

Psihologija odgoja i obrazovanja I

Kod

Vrsta


Razina

Temeljni kolegij

Godina

I.

Semestar

I.


3 ECTS za

90 sati = 34 sata nastave + 21 sat pripreme za seminare + 35 sati čitanje literature i učenje za ispit

Nastavnik

Dr. sc. Mirjana Nazor, izv. prof.


Poznavanje elementarnih pojmova i spoznaja iz opće i razvojne psihologije; bolje razumijevanje vlastitog i tuđeg ponašanja

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj

Metode i istraživačke tehnike; Ličnost-sastavni elementi: sposobnosti, motivi, čuvstva, stavovi, vrijednosti; Neke teorije ličnosti; Životna razdoblja:djetinjstvo, mladost, zrelost,starost


V. Andrilović, M. Čudina: Osnove opće i razvojne psihologije, Školska knjiga, Zgb, 1985.

N. Pastuović: Osnove psihologije obrazovanja i odgoja, Znamen, Zgb., 1997.

Dopunska literatura

A. Fulgosi: Psihologija ličnosti - teorije i istraživanja, Školska knjiga, Zgb, 1981.

D. Goleman: Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zgb., 1997.

D. Miljković, M.Rijavec: Razgovori sa zrcalom: psihologija samopouzdanja, IEP, Zgb., 1996.

M. Rijavec: Čuda se ipak događaju:psihologija pozitivnog mišljenja,IEP,Zgb., 1997.

Psihologijski rječnik, Prosvjeta, Zgb., 1992.


Predavanja, seminari, Internet


Kolokviji, usmeni ispit


Način praćenja



Naziv predmeta

Psihologija odgoja i obrazovanja II

Kod

Vrsta


Razina

Srednja razina složenosti

Godina

I.

Semestar

II.


3 ECTS

za 90 sati = 34 sata nastave + 21 sat pripreme za seminare + 35 sati čitanje literature i učenje za ispit

Nastavnik

Dr.sc. Mirjana Nazor, izv. prof.


Usvojenost temeljnih zakonitosti učenja, prepoznavanje učenika s posebnim potrebama

Preduvjeti za upis

Položena Psihologija odgoja i obrazovanja I

Sadržaj

Pamćenje: vrste, mnemotehnike; Zaboravljanje: proaktivna i retroaktivna inhibicija; Učenje: oblici, činitelji uspješnog učenja; Ocjenjivanje: testovi znanja, čovjek kao ocjenjivač; Djeca s posebnim potrebama u redovitim školama, Ovisnosti, načini prevencije.


V. Andrilović, M. Čudina: Psihologija učenja i nastave, Školska knjiga, Zgb, 1985. T. Grgin: Edukacijska psihologija, Naklada "Slap", Jastrebarsko, 1997.

T. Grgin: Školska dokimologija, Školska knjiga, Zgb., 1986.

Dopunska literatura

I. Brdar, M. Rijavec: Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu, IEP, Zgb., 1998.

M.Čudina-Obradović: Nadrenost-razumijevanje, prepoznavanje i razvijanje,

Školska knjiga, Zgb., 1990.

D. C. Gossen: Restitucija-preobrazba školske discipline, Alinea, Zgb., 1994.

J. Janković: Zločesti đaci genijalci, Alinea, Zgb., 1996.

D. Lalić, M. Nazor: Narkomani: smrtopisi, Alinea, Zgb, 1997.

P. Zarevski: Psihologija učenja i pamćenja, Naklada "Slap", Jastrebarsko, 1997.

V. Vizek Vidović, M. Rijavec, V. Vlahović-Štetić, D. Miljković: Psihologija

obrazovanja, IEP-Vern, Zgb.,2003.

D. Wood: Kako djeca misle i uče, Educa, Zgb., 1995.

Psihologijski rječnik, Prosvjeta, Zgb., 1992.


Predavanja, seminari, Internet


Kolokviji, usmeni ispit


Hrvatski

Način praćenja



Naziv predmeta

Psihologija samopouzdanja i pozitivnog mišljenja

Kod

Vrsta


Razina

Napredna razina

Godina

II.

Semestar

III.

ECTS

2 ECTS za

60 sati = 22.5 sata nastave + 20 sati pripreme za seminare + 17.5 sata čitanje literature i pisanje seminarske radnje

Nastavnik

Dr. sc. Mirjana Nazor


Upoznavanje nekih načina podizanja samopouzdanja

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj

Pojam o sebi; Socijalne vještine; Problemi komunikacije; Suočavanje s problemima; Podnošenje uspjeha i neuspjeha; Kontrola čuvstava


D. Miljković, M.Rijavec: Razgovori sa zrcalom: psihologija samopouzdanja, IEP, Zgb., 2001.

M. Rijavec: Čuda se ipak događaju: psihologija pozitivnog mišljenja, IEP, Zgb., 2000.

Dopunska literatura

M. Rijavec, D.Miljković: U potrazi za čarobnom svjetiljkom: psihologija

samomotivacije, IEP, Zgb.,2002.


Predavanja i radionice


Seminarski rad


Hrvatski

Način praćenja



Naziv predmeta

Računalna grafika

Kod

Vrsta

Predavanja, seminari, vježbe na računalima

Razina

Osnovna.

Godina

I.

Semestar

II.


5 ECTS

((30 sati predavanja + 30 sati vježbe + 30 sati seminar + 60 sati učenja)/30 = 5)

Nastavnik

Doc.dr.sc.Vladan Papić


Poznavanje osnovnih aspekata računalne grafike. Mogućnost izrade i primjene algoritama iz područja računalne grafike u programskom jeziku C te korištenje grafičkih biblioteka u programiranju.

Preduvjeti za upis

Osnove programiranja

Sadržaj

Uvod. Osnovni algoritmi rasterske grafike. Grafičko sklopovlje. Geometrijske transformacije. Objekti u 3D prostoru. Krivulje i površine. Renderiranje. OpenGL. Animacija.


1) V.Papić, Računalna grafika, interna skripta.

2) Foley, Computer Graphics: Principles and Practice (second edition in C), Addison-Wesley Publishing Company, 1996.

Dopunska literatura

1) Rogers, Procedural Elements of Computer Graphics, McGraw-Hill Science/Engineering/Math; 2nd edition, 1997.


Predavanja i vježbe na računalima (30+30). Na predavanjima se upotrebljavaju audio-vizualna pomagala i računalo. Vježbe na računalima s odgovarajućom programskom podrškom (Visual C++, SGRP, OpenGL)


Usmeni ispit. Za pristupiti ispitu potrebno je izraditi i predati seminar te izvršiti sve vježbe.


Predavanja se održavaju na hrvatskom jeziku. Literatura je dostupna i na engleskom jeziku.


Kvaliteta izvedbe predmeta će biti praćena internom evaluacijom i na temelju ankete studenata.

Naziv predmeta

Računalne mreže

Kod

Vrsta

predavanje, vježbe (praktični rad na računalu)

Razina

napredna

Godina

I.

Semestar

I.


5 ECTS

30 školskih sati predavanja i 30 školskih sati vježbi = 45 h = 1.5 ECTS

30 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS

45 sati proučavanja literature = 1.5 ECTS

30 sati izrade završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik

Mr.sc. Lada Maleš, predavač


Cilj kolegija je naučiti studente teoretske osnove računalnih mreža, mrežne protokole, TCP/IP model i arhitekturu lokalnih mreža.

Preduvjeti za upis

Poznavanje i rad s Internet uslugama.

Sadržaj

Organizacija računalnih mreža, mrežni standardi. Referentni ISO/OSI model, protokoli i sučelja. Fizički sloj (teorijske osnove prijenosa podataka, prijenosni mediji). Modem (RS-232-C standard). Podatkovni sloj (usluge, formiranje okvira, korekcija i detekcija pogreški, osnovni protokoli na podatkovnom sloju, protokoli s kliznim prozorom, primjeri protokola na podatkovnom sloju). Lokalne mreže (serija standarda IEEE 802). Mrežni sloj (usluge, algoritmi za usmjeravanje, algoritmi za kontrolu zagušenja). TCP/IP arhitektura. Mrežni sloj na Internetu, IP protokol, IP adrese. Prijenosni sloj na Internetu, TCP protokol, UDP protokol. Uređaji za povezivanje mreža. Aplikacijski sloj, DNS.


· Tanenbaum A.S., Computer Networks, 3rd Ed., Prentice-Hall, Upper-Saddle River, NJ, 1996.

· Peterson L.L., Davie B.S., Computer Networks: A Systems Approach, 3rd Edition, Morgan Kaufmann, 2003.

· Maleš L., Skripta - Računalne mreže, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, 2004.

Dopunska literatura


Predavanja i vježbe na računalu


Studentov rad se prati na vježbama koje su obvezne.

Ispit se sastoji iz usmenog i praktičnog dijela.


Hrvatski/Engleski



Naziv predmeta

Raspodijeljeni sustavi

Kod


Vrsta

Predavanja i vježbe

Razina

Napredna

Godina

I.

Semestar

II.


5 ECTS


Nastavnik

Doc. dr. sc. Marko Rosić


Cilj predmeta je upoznati studente s arhitekturom, primjenama i načinima programiranja raspodijeljenih sustava. Cilj predmeta se ostvaruje kroz predavanja unutar kojih se studenti upoznaju s teorijskim postavkama kao i vježbama gdje studenti praktičnim radom stječu iskustva u programiranju raspodijeljenih sustava.

Preduvjeti za upis

Sadržaj

Koncepcija raspodijeljenih sustava. Pristupi modeliranju hijerarhijskih višerazinskih sustava. Proces dekompozicije sustava. Zasnivanje raspodijeljenih sustava nad informacijskom infrastrukturom. Arhitekture klijent/poslužitelj. Načini komunikacije elemenata raspodijeljenih sustava. Objektno orijentirani raspodijeljeni sustavi. Pristup modeliranju i izradi raspodijeljenog sustava u okruženju sustava World Wide Web. Raspodijeljene baze podataka. Predstavljanje znanja u raspodijeljenim sustavima. Definicija, arhitektura i okruženje mobilnih agenata. Standardi mobilnih agenata.


M. Van Steen, A. Tannebaum, Distributed Systems: Principles and Paradigms, Prentice Hall, 2002.

R. Orfali, D. Harkley, J. Edwards: The Essential Distributed Object Survival Guide, John Wiley, 1996.

Dopunska literatura

M. Lerner, G. Vanecek, N. Vidovic, D. Vrsalovic: Middleware Networks: Concept, Design and Deployment of Internet Infrastructure, Kluwer Academic Publishers, 2000.


Predavanja, laboratorijske vježbe i seminari




Hrvatski / Engleski



Naziv predmeta

Seminar iz metodike fizike

Kod

Vrsta

Seminari

Razina

Napredna

Godina

II.

Semestar

III.


3 ECTS:

40 od 90 sunčanih sati na raspolaganju studentima za ovaj kolegij koristi se u izravnom kontaktu nastavnika i studenata u seminarima i konzultacijama.Ostatak vremena studenti koriste za :

pripreme seminara, metodička istraživanja i pripreme za školsku nastavu

Nastavnik

Ivica Luketin,viši predavač


Studentica (student) je osposobljena za :

g) Samostalno planiranje, izvođenje i analiziranje nastave fizike u školi (operativno znanje upravljanja nastavom fizike uključuje aktivnu i koherentnu upotrebu fragmenata znanja stečenih u prethodnim didaktičko-psihološkim i disciplinarnim kolegijima).

h) Istraživanja u nastavi fizike

Preduvjeti za upis


Sadržaj

Seminar :

Metode istraživanja u edukaciji fizike.Učitelj kao refleksivni praktičar ( Schön ). Konstruktivistička nastava fizike(Kuhn,Krsnik). Laboratorijski i demonstracijski pokus, rasprava, rad s tekstom, numerički i grafički rad, računalne simulacije, igranje uloga, timsko učenje, projekti u prirodi. Suvremene nastavne tehnologije u nastavi fizike(računalom podržan laboratorij,multimedija, web design, physlets,just-in-time teaching). Istraživanje uspješnosti nastave(interna i vanjska - PISA project,matura). Fizikalna suita(Redish). Istraživanje efikasnosti pojedinih metodičkih postupaka u razvoju pojmova i kreiranju modela.

Nastavna praksa u školi:

Iskustveni oblici rada se akcijski analiziraju u seminarskim radovima i nastavi u školi pod nadzorom mentora i nastavnika metodike nastave fizike. Samostalna istraživanja u nastavi fizike mogu biti temelj za diplomski rad.


7. Udžbenici iz fizike

8. Odabrani članci iz tekuće periodike :Am. Journal of Physics, Physics Teacher, Physics Education, Intemational J. of Science Education.


Dopunska literatura

1.Fundamentals of physics,Halliday-Resnick-Walker,Wiley

2.Teaching Introductory Physics,Arons,Wiley


Iskustveno učenje kroz seminare i školsku praksu.Istraživanje nastave fizike u različitim okruženjima.


Praktični (100%):

Kvaliteta aktivnosti studentice(studenta) je osnovni mjera uspješnosti u kolegiju. Ocjena se izvodi iz kvalitete izvedbe studentice(studenta) u seminarima ,školskoj praksi i akcijskim istraživanjima .


Hrvatski

Engleski



Naziv predmeta

Sociologija odgoja i obrazovanja

Kod

Vrsta

Predavanja/Seminari/Konzultacije

Razina

Unutar polja sociologije kolegij je naprednog stupnja složenosti u grani posebne sociologije.

Godina

II.

Semestar

III.

ECTS

2 ECTS za 60 sati = 22.5 sata nastave + 20 sati pripreme za seminare i izrada eseja + 17.5 sata čitanje literature i pisanje seminarske radnje

Nastavnik

Dr. sc. Šime Pilić, izv. prof.


Budući nastavnici putem stvaralačkog sudjelovanja u izvođenju kolegija stječu spoznaje o odnosu između odgojno-obrazovnog podsistema i globalnog društvenog sistema, spoznaje o socijalnom temelju vlastite struke te ovladavaju metodom analitičko-sintetičkog promatranja procesa i institucije obrazovanja u suvremenom društvu.

Preduvjeti za upis

Sadržaj

I. TEORIJSKI I POVIJESNI PREGLED

1. Sociologija obrazovanja: nastanak i razvoj

2. Odnos sociologije obrazovanja prema drugim posebnim sociologijama i

dr. znanstvenim disciplinama.

3. Sociologijski pristup i relevantne teorijske koncepcije odgoja i

obrazovanja.

II. DRUŠTVENI KONTEKST OBRAZOVANJA

1. Povijesne i socijalne pretpostavke (rad, industrijalizacija, modernizacija).

2. Društveni karakter obrazovanja. Društvene nejednakosti u obrazovanju.

(Ne)jednakosti šansi.. Socijalizacija. Društvene vrijednosti. Konflikti.

Socijalni konsenzus u obrazovanju.

3. Uloga obitelji; škola. Tranzicijski problemi obrazovanja.

III. INSTITUCIONALNI SUSTAV OBRAZOVANJA

1. Škola kao organizacija: suvremene tendencije u svijetu: funkcije.

2. Sveučilište u povijesti i danas.

3. Sociologija i Curriculum.

4. Obrazovanje i ideologija. Reprodukcija kulture.

5. Društveni činioci školskog uspjeha. Školski sustav u RH.

IV. EDUKACIJA I SOCIJALNE PROMJENE

1. Obrazovanje i društvena pokretljivost (stratifikacija, mobilnost,

diferencijacija i selekcija).

2. Profesionalne aspiracije i profesionalna orijentacija mladih.

3. Obrazovanje i društvena reprodukcija (spolna, profesionalna).

4. Obrazovanje i zapošljavanje.

5. Identitet i obrazovanje u procesu globalizacije i europske integracije.

V. SOCIOLOGIJA (PROFESIJE) NASTAVNIKA

1. Sociologija profesije.

2. Formiranje nastavničke profesije.

3. Socio-profesionalna skupina: učitelji,nastavnici, profesori.

4. Društveni položaj, društvena uloga i društveni ugled.

VI. OBRAZOVANJE I KULTURA

1. Obrazovanje i demokracija.

2. Ekološka edukacija. Zaštita kulturne i prirodne baštine.

3. Religijska kultura.

4. Edukacija i multikulturno društvo. Multikulturalizam, interkulturalizam i

obrazovanje.

VII. OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKE PROMJENE

1. Modernizacija i promjene u obrazovanju.

2. Kri

Documents

Manual - Prirodoslovno matematički fakultet, Split ... · Web viewNaziv predmeta Seminar iz metodike fizike Kod Vrsta Seminari Razina Napredna Godina II. Semestar III. ECTS (uz odgovarajuće