Manual - Prirodoslovno-matematički fakultet …bilusic/Nastavni_plan_2005/FPM… · Web viewAntunović, et al : “Discovery potential for supersymmetry in CMS” – Journal of

Manual

Sveučilište u Splitu

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu

Prijedlog Preddiplomskog studijskog programa

Fizika

Split, 15. ožujka 2005.

NASTAVNI plan i program

Preddiplomski studij: Fizika

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu

N. Tesle 12, 21000 Split

Telefon: + 385 21 385 133

Telefaks: + 385 21 385 431

[email protected]

http: //www.pmfst.hr

1. Uvod

1.1 Razlozi za pokretanje studija

Fizika, temeljna prirodna znanost koja se bavi proučavanjem prirodnih fenomena od kozmološke skale (poput galaksija i crnih rupa) preko bioloških struktura i novih materijala do sub-nuklearne skale (kvarkovi, leptoni, gluoni), jedna je od pokretača razvoja znanosti i novih tehnologija, uključujući novu instrumentaciju (poput medicinske) te nove tehnike mjerenja i modeliranja.

· Trogodišnji preddiplomski studij fizike daje kvalitetno znanje iz fizike i dobre osnove u matematici i računarstvu, što čini izvrsnu bazu za nastavak studiranja u Hrvatskoj ili inozemstvu. Nadalje, ovako strukturiran studij omogućava prvostupnicima osposobljavanje za rješavanje složenih problema i razvijanje apstraktnog načina razmišljanja, što im pruža brojne mogućnosti zapošljavanja u mnogim granama ljudske djelatnosti, od industrijskih pogona i laboratorija, IT-tvrtki, znanstvenih ustanova pa sve do novčarskih i javnih ustanova. Ovakav trend u obrazovanju fizike prepoznat je i priznat u tehnološki razvijenim zemljama, ali i onima koje se intenzivno razvijaju. U Hrvatskoj je poimanje studija fizike još uvijek usko vezano za rad u znanstvenim ili obrazovnim ustanovama. Cilj ovog studija je i da stečena znanja i vještine prvostupnika fizike budu prepoznate od strane hrvatskog gospodarstva i aktivno uključene u različite grane privrede.

· Sadržaji studijskih programa i metode podučavanja usklađeni su sa suvremenim znanstvenim spoznajama i usmjereni razvoju znanstvenog pristupa u proučavanju prirodnih pojava i zakonitosti. Veliki broj izbornih kolegija s modernim temama ne samo iz fizike, već i iz drugih prirodnih i humanističkih znanosti, doprinose širini obrazovanja studenata te potiču interdisciplinarnu orijentiranost. Studij kod studenata razvija različite kvalitete potrebne u modernom društvu, poput znatiželje, inventivnosti, otvorenog i kritičnog pristupa analizi podataka, iskustvenim rezultatima i teorijskim postavkama. Sposobnost zajedničkog rada koji uključuje dobru komunikaciju s kolegama i razmjenu znanja, također se stječe tijekom studiranja.

· Studij sa sličnim programima postoje na mnogim Europskim Sveučilištima (Italija-Sveučilište u Bologni, Češka-Karlovo Sveučilište u Pragu).

1.2 Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Preddiplomski studij fizike temelji se na programu dosadašnjeg studija fizike, smjer profesor fizike. Svi diplomirani studenti iz područja fizike vrlo brzo nalaze posao u struci i šire.

Novi pristup izvođenju nastave, kolokviji i tjedne provjere znanja studenata, omogućio je brže polaganje ispita i olakšao studiranje, što će se zadržati i u novom studiju. Aktivan rad sa studentima (npr. uvođenje pripremnog tečaja iz matematike te mentorstva i rad u malim grupama) pokazao se kao dobar put za poboljšanje kvalitete studiranja.

1.3 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Studij je organiziran kroz jednosemestralne kolegije, što je jedan od važnih preduvjeta za pokretljivost studenata. Usklađenost programa sa sličnim studijima pruža mogućnost da se dio studija realizira i na drugim fakultetima u Splitu, drugim sveučilištima u i izvan Hrvatske, kao i da studenti drugih institucija ostvare dio nastave na našem fakultetu.

Uspostavljena je veza sa Sveučilištima u Hrvatskoj i izvan nje (Sveučilišta u Rijeci, Zagrebu, Osijeku, Hradec Kralove, Moliseu, Targovistu, Uppsali, Poznanu, Jeni, Lilleu, Saarlandu, Sarajevu, Mostaru, Trstu, Bordeauxu) kojom će se moći ostvariti pokretljivost studenata.

1.4 Ostali elementi i potrebni podaci

Ovaj preddiplomski studij prethodi diplomskom studiju fizike koji je strukturiran kroz nekoliko smjerova: nastavnički smjer, astrofizika, biofizika, fizika okoliša i računarska fizika. Studenti u trećoj godini preddiplomskog studija odabiranjem jednog od izbornih blokova stječu specifična znanja kojima se pripremaju za odgovarajući smjer diplomskog studija.

2. Opći dio

Vrsta studija

Preddiplomski

Naziv

Fizika

Nositelji

Predlagači

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja - Zavod za fiziku

Izvođači

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja

Trajanje

3 godine

ECTS

180

Uvjeti za upis

Završena srednja škola. Do uspostave državne mature razredbeni postupak koji uključuje prijemni ispit iz matematike i fizike i uspjeh u srednjoj školi.

Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Studenti stječu sposobnosti brzog i kvalitetnog rješavanja problema, brzog usvajanje novih znanja i vještina uz efikasnu prilagodbu novim problemima i situacijama, osnovna znanja iz matematike uz visoko razvijenu informatičku pismenost, razumijevanje fizikalnih zakonitosti i modela potrebnih za:

· za upis na diplomske studije fizike

· u diplomskim studijima drugih struka uz odgovarajuće razlike

· obavljanje stručnih poslova u različitim zanimanjima (npr. laborant u školama, institutima, fakultetima, rad u industrijskim laboratorijima, javnim i vojnim ustanovama)

Mogućnosti nastavka studija

Studenti mogu nastaviti diplomski studij fizike. Uz odgovarajuće razlike moguć je i nastavak na diplomskom studiju inženjerske fizike ili drugim srodnim studijima.

Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija

prvostupnik / prvostupnica fizike

3. Opis programa

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P+S+V+L

ECTS

Matematika I

45+0+45+0

8

Uvod u računarstvo u struci

30+0+30+0

5

Opća fizika I

60+15+30+0

9

Opća kemija

30+0+0+30

6

Strani jezik I

0+45+0+0

2

UKUPNO:

165+60+105+30=

360

30

* P=predavanja, S=seminar,V=vježbe, L=laboratorijske vježbe.

II. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P+S+V+L

ECTS

Matematika II

45+0+45+0

8

Praktikum iz opće fizike I

0+0+0+40

3

Opća fizika II

60+0+30+0

9

Strani jezik II

0+45+0+0

2

Programiranje u struci

30+0+30+0

5

Izborni (slobodni sa Sveučilišta)

30+0+0+0

3

UKUPNO

165+45+105+40=

355

30

* P=predavanja, S=seminar,V=vježbe, L=laboratorijske vježbe.

III. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P+S+V+L

ECTS

Matematika III

45+0+45+0

9

Praktikum iz opće fizike II

0+0+0+40

3

Opća fizika III

60+15+30+0

9

Matematičke metode fizike I

45+0+30+0

7

IZBORNI

(bira se izborni blok: N=nastavnički, A=astrofizika, B=biofizika, O=fizika okoliša, R= računarska fizika)

N, B,A,O,R: Organska kemija

20+0+0+0

2

N,A,R,O: Opća biologija

15+0+0+15

2

UKUPNO

170(165)+15+105+40(55)=330(340)

30

* P=predavanja, S=seminar,V=vježbe,L=laboratorijske vježbe.

IV. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P+S+V+L

ECTS

Matematika IV

30+0+30+0

6

Klasična mehanika I

30+0+15+0

4

Praktikum iz opće fizike III

0+0+0+40

3

Opća fizika IV

60+15+30+15

10

Matematičke metode fizike II

45+0+30+0

7

UKUPNO

165+15+105+55=

340

30


V. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P+S+V+L

ECTS

Praktikum iz opće fizike IV

0+0+0+40

3

Statistička fizika

30+15+15+0

5

Klasična mehanika II

30+0+15+0

4

Elektrodinamika I

30+0+15+0

4

Matematičke metode fizike III

30+0+15+0

4

IZBORNI (10 ECTS)


N

Pedagogija

30+0+30+0

4

N, R,A

Osnove elektronike I

30+0+15+0

4

N

Sociologija odgoja i obrazovanja

30+0+0+0

2

A, O, R

Uvod u geofiziku

30+0+15+0

4

A

Uvod u astronomiju i astrofiziku

20+0+0+5

2

B

Biologija stanice

30+0+0+0

3

B

Praktikum iz biologije stanice

0+0+0+15

1

B

Biokemija I

30+0+15+0

6

O, A, R

Osnove meteorologije

30+0+10+0

4

O, A, R

Organska kemija

20+0+0+0

2

O, A, R

Opća biologija

15+0+0+15

2

R, A

Objektno orijentirano programiranje

30+0+30+0

5

R, A

Strukture podataka i algoritmi

30+0+30+0

5

R, A

Uvod u umjetnu inteligenciju

30+0+30+0

5

R, A

Programiranje mrežnih aplikacija

15+15+0+0

3

U dogovoru s voditeljem studija studenti mogu

izabrati i neki od kolegija drugih studija koji

ovdje nisu navedeni

UKUPNO

Max. 375

30


VI. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P+S+V+L

ECTS

Praktikum iz moderne fizike

0+0+0+20

4

Elektrodinamika II

30+0+15+0

4

Kvantna fizika I

30+15+15+0

6

Računarska fizika

20+5+20+0

4

Završni preddiplomski seminar

0+1+0+0

3

IZBORNI (9 ECTS)


N

Didaktika

30+30+0+0

4

N

Stručno-pedagoška praksa

0+15+0+0

1

N, R, A

Osnove elektronike II

30+0+15+0

4

A, O, R

Prirodne znanosti i okoliš

30+0+10+0

4

A

Praktični rad iz astronomije

0+20+0+0

5

B

Molekularna biologija

30+0+0+0

3

B

Biokemija II

30+0+15+0

6

O, A, R

Fizika mora i oceana

20+0+10+0

3

O, A

Atmosferska kemija

20+0+10+10

4

O

Pravo okoliša

20+0+0+0

2

R, A

Baze podataka

30+0+30+0

5

U dogovoru s voditeljem studija studenti mogu

izabrati i neki od kolegija drugih studija koji

ovdje nisu navedeni

UKUPNO

Maks. 300

30


Studenti prve i druge godine studija imaju pravo upisa vannastavne aktivnosti: „Tjelesna i zdravstvena kultura“, ukupno do 30 školskih sati po semestru, a program ove vannastavne aktivnosti bit će javno prezentiran prije početka svake školske godine.

3.2. Opis predmeta

Naziv predmeta

Atmosferska kemija

Kod

Vrsta

Teorijski i praktični

Razina

Napredna

Godina

III.

Semestar

VI.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

4 ECTS

40 šk. sati nastave = 30 h = 1 ECTS

120 h samostalnog rada studenta = 3 ECTS

Nastavnik

Prof. dr. sc. Njegomir Radić

Kompetencije koje se stječu

Stečena znanja iz kolegija Atmosferska kemija osposobljavaju studenta za samostalno rješavanje problema iz područja kemije okoliša. Nadalje, usvojeno znanje i vještine iz ovog kolegija osiguravaju kompetentnost za nastavak obrazovanja na višoj razini.

Preduvjeti za upis

Sadržaj

Uvod u kemiju okoliša. Utjecaj tehnologije na kemijske procese u okolišu. Dijelovi okoliša: hidrosfera, atmosfera, geosfera i biosfera. Kemija voda. Plinovi u vodama. Kompleksacija i kemijska specijacija. Interakcija faza: čvrsto – tekuće – plinovito. Osnovne karakteristike atmosfere. Struktura atmosfere. Sastav atmosfere. Atmosfera kao fotokemijski sustav. Dolazno zračenje - solarni spektar. Apsorpcijski koeficijenti atmosferskih plinova. Reemisijska zračenja - hlađenje površine Zemlje. Kemija okoliša i kemijski ciklusi. Temperaturne inverzije.Informacijski sustav temeljen na popisu izvora onečišćenja i emisijskim standardima. Kinetika nastajanja ugljik(II)-oksida i kontrola njegove emisije. Termodinamika i kinetika nastajanja sumpornih oksida. Termodinamika nastajanja NO i NO2. Izvori emisije NOx. Kinetika nastajanja dušikovih oksida u procesima sagorijevanja. Kemijske i fotokemijske reakcije u atmosferi. Kiselo-bazne reakcije u atmosferi. Reakcije atmosferskog kisika i dušika. Ugljikov dioksid i voda u atmosferi. Čestice u atmosferi. Procesi nastajanja čestica. Plinovita anorganska onečišćenja zraka.Sumporov dioksid i dušikovi oksidi u atmosferi. Atmosferski sadržaji i ciklusi ugljika, sumpora i dušika. Vrijeme života zagađivala u atmosferi. Organska onečišćenja zraka. Ugljikovodici. Aldehidi i ketoni. Organohalidni, organosumporni i organodušićni spojevi. Fotokemijski smog. Automobilska emisija. Mehanizmi nastajanja smoga. Reaktivnost ugljikovodika. Antropogene izmjene atmosfere. Plinovi staklenika i globalno zatopljenje. Kisele kiše. Razaranje ozonskog sloja. Fotokemijski smog.

Preporučena literatura

1. S. E. Manahan, Environmental Chemistry, Sixth Edition, Lewis Publishers, London, 1994.

2. C. Baird, Environmental Chemistry, W. H. Freeman and Company, New York, 1999.

3. R.M. Harrison, Understanding Our Environment: An Introduction to Environmental Chemistry and Pollution, Second Edition, The Royal Society of Chemistry, Cambridge, 1992.

4. D.J.Jacob, Introduction to Atmospheric Chemistry, Princeton University Press, New Jersey, 1999.

Dopunska literatura

1. P. Brimblecombe, Air Composition and Chemistry, Cambridge University Press, Cambridge, 1986.

2. M.J. McEwan and L.F. Phillips, Chemistry of the Atmosphere, Edvard Arnold, London, 1975.

3. S.S. Butcher, R.J. Charlson, An Introduction to Air Chemistry, Academic Press, New York, 1972.

4. L. Mewman, Measurement Challeges in Atmospheric Chemistry, American Chemical Society, Washington, 1993.

Oblici provođenja nastave

Predavanja, seminar, laboratorijske vježbe

Način provjere znanja i polaganja ispita

Pismeni i usmeni ispit.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski, engleski.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:

(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Naziv predmeta

Baze podataka

Kod

Vrsta

Predavanja i vježbe

Razina

Osnovna

Godina

II.

Semestar

IV.


5 ECTS: 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proučavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik

Mr.sc. Tonći Dadić, dipl.ing


Sposobnost oblikovanja relacijske baze podataka kao osnovice informacijskog sustava. Osnovno znanje SQL upitnog jezika. Osnovno administriranja najzastupljenijih sustava za upravljanje relacijskim bazama podataka.

Preduvjeti za upis

Poznavanje teorije skupova i logičke algebre

Sadržaj

Uvod u baze podataka. Oblikovanje modela podataka. Relacijski model i SQL upitni jezik. Funkcijske zavisnosti i ograničenja relacijskog modela. Normalne forme. Operacije relacijske algebre. Identifikacija entiteta, atributa, međuveza i poslovnih funkcija. Indeksi, odzivna vremena i izvođenje upita.

Izrada oglednog primjera baze podataka: implementacija, izvještaji, sigurnost. Smjernice za povezivanje programske aplikacije i baze podataka. Osnove administriranja izabranog Sustava za. upravljane relacijskom bazom.


Mladen Varga: "Baze podataka - Konceptualno, logičko i fizičko modeliranje podataka", Društvo za razvoj informacijske pismenosti (DRIP), Zagreb, 1994.

Dopunska literatura

1. Ratko Vujnovic: "SQL i relacijski model podataka", Znak, Zagreb, 1995.

2. Malcolm Dodwell: "System Modelling Techniques" ( Course Notes ), Oracle Corporation UK Ltd, 1993.

3. Kalen Delany: "Inside SQL Server 2000", Microsoft Press, 2000.

4. Ken Henderson: "The Gurus's Guide to Transact-SQL", Addison-Wesley, 2000.


Teorijska predavanje, vježbe na računalu


Praktični ispit, usmeni ispit, seminarski radovi ( Projektno rješenje određene relacijske baze podataka)


Hrvatski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima.

Naziv predmeta

Biokemija I

Kod

Vrsta

Predavanja, seminari

Razina

Osnovni predmet

Godina

III.

Semestar

V.


6 ECTS:

· 30 šk. sati predavanja i 15 šk. sati seminara ~ 34 sata direktne nastave ~1.1 ECTS

· oko 180 sati samostalnog rada uz konzultacije ~ 4.9 ECTS

Nastavnik

dr. sc. Maja Pavela-Vrančič, izv. prof.


Studenti su upoznati s općim principima biokemije. Stečena znanja im omogućavaju razumijevanje pojava u živom svijetu.

Preduvjeti za upis

Organska kemija

Sadržaj

Predavanja: Odnos strukture i funkcije bioloških makromolekula. Proteini. Proučavanje proteina. DNA, RNA i tok genetičke informacije. Biosinteza proteina. Kontrola ekspresije gena. Posttranslacijska modifikacija. Lipidi, membrane, prijenos. Prijenosnici kisika: mioglobin i hemoglobin. Enzimi: podjela, termodinamika, kinetika i inhibicija. Aktiviranje zimogena. Koenzimi, vitamini. Mehanizmi regulacije.

Seminari: Obrađuju se razni problemi iz predviđenog gradiva uz aktivno sudjelovanje studenata.


Stryer L., Biokemija. Školska knjiga, 1991.

Dopunska literatura

Voet D. & Voet J.G., Biochemistry. John Wiley & Sons, Inc.N.Y., 1995.


Predavanja, seminari.


Pismeni i usmeni ispit. Mogućnost polaganja parcijalnih pismenih ispita.

Seminari: rješavanje odabranih primjera.


Predavanja su na hrvatskom jeziku. Mogućnost praćenja na engleskom i njemačkom jeziku.


Ankete nakon održane nastave. Parcijalni testovi u toku nastave. Razgovori sa studentima. Primjeri.

Naziv predmeta

Biokemija II

Kod

Vrsta

Predavanja, seminari

Razina

Osnovni predmet

Godina

III.

Semestar

VI.


6 ECTS

· 30 šk. sati predavanja i 15 šk. sati seminara ~ 34 sata direktne nastave ~1.1 ECTS

- oko 180 sati samostalnog rada uz konzultacije ~ 4.9 ECTS

Nastavnik

dr. sc. Maja Pavela-Vrančič, izv. prof.


Studenti su upoznati s temeljnim metaboličkim procesima. Stečena znanja im omogućavaju razumijevanje pojava u živom svijetu.

Preduvjeti za upis

Organska kemija

Sadržaj

Predavanja: Principi metabolizma. Prijenos signala. Glikoliza, ciklus limunske kiseline, oksidativna fosforilacija. Put pentoza fosfata i ciklus uree. Metabolizam disaharida, glikogena i masnih kiselina. Kolesterol. Metabolizam hema. Razgradnja aminokiselina. Fotosinteza. Biosinteza amino kiselina i nukleotida. Integracija metabolizma.

Seminari: Obrađuju se razni problemi iz predviđenog gradiva uz aktivno sudjelovanje studenata.


Stryer L., Biokemija. Školska knjiga, 1991.

Dopunska literatura

Voet D. & Voet J.G., Biochemistry. John Wiley & Sons, Inc.N.Y., 1995.


Predavanja, seminari.


Pismeni i usmeni ispit. Mogućnost polaganja parcijalnih pismenih ispita.



Seminari: rješavanje odabranih primjera.


Ankete nakon održane nastave. Parcijalni testovi u toku nastave. Razgovori sa studentima. Primjeri.

Naziv predmeta

Biologija stanice

Kod

Vrsta

Predavanja

Razina

Osnovni predmet

Godina

III.

Semestar

V.


3 ECTS:

30 šk. sati predavanja ~ 22 sata nastave ~0.75 ECTS

~ 65 sati samostalnog rada studenta s konzultacijama ~2.25 ECTS

Nastavnik

Dr. sc. Nada Bezić, docent


Razumijevanje građe stanice i funkcije njenih struktura do molekularne razine.

Preduvjeti za upis

Sadržaj

Evolucija stanice, te organizacijski principi građe stanice. Simbiotska teorija o porijeklu plasta, mitohondrija i postanku eucite. Građa biomembrana i načini transporta kroz membranu. Stanična jezgra, DNA molekula, kemijska građa te njena organizacija. RNA molekule u stanici i njhove funkcije. Građa i funkcija jezgrice. Tipovi, sastav i građa ribosoma. Centralna dogma biologije - sinteza proteina. Endoplazmatski retikulum i Golgijev aparat. Plastidi - kloroplasti submikroskopska građa, fotosinteza. Mitohondriji, submikroskopska građa i metabolizam. Peroksisomi i njhova metabolička uloga. Citoskelet i stanična gibanja. Kromosomi, građa te gibanje za vrijame diobe. Tipovi mitoza i princip diobe. Mejoza, oogeneza i spermatogeneza te oplodnja. Diferencijacija i proliferacija stanica. Jacob-Monod model regulacije gena. Starenje i smrt stanice. Tumori, uzroci i vrste.


G. M. Cooper, Stanica: molekularni pristup, Medicinska naklada, Zagreb, 2004.

Dopunska literatura

B. Alberts, D. Bray, J. Lewis, M. Raff, K. Roberts, J. Watson: Molecular Biology of the Cell, Garland Publishing, Inc., New York, London, 1994.M. W. Berns: Stanica, Školska knjiga, Zagreb, 1997.


Predavanja, konzultacije.


Usmeni ispit.


Predavanja su na hrvatskom jeziku


Ankete nakon održane nastave. Razgovori sa studentima.

Naziv predmeta

Didaktika

Kod

Vrsta

Predavanja i seminari

Razina

Temeljni kolegij

Godina

III.

Semestar

VI.


4 ECTS

za 120 sati = 32 sati nastave + 30 sati pripreme za seminare + 58 sati čitanje literature i pripreme za ispit

Nastavnik

Dr.sc. Stjepan Rodek, izv. prof.


Cilj: - Upoznati suvremene didaktičke teorije obrazovanja i nastave, te razviti sposobnosti za kvalitetnu primjenu stečenog znanja u planiranju, organiziranju i evaluiranju procesa obrazovanja i nastave.

Zadaci: - Upoznati studente s osnovnim didaktičkim spoznajama o nastavi i

obrazovanju

· Demonstrirati suvremene metode i strategije rada u nastavi, te razvijati sposobnosti za njihovu efikasnu primjenu

· Razvijati kompetencije za kritičko propitivanje recentne nastavne prakse u nas

Osposobljavati studente za organizaciju nastave u kojoj dominiraju strategije aktivnog učenja

Preduvjeti za upis

Upisuju ga studenti nakon položenog ispita iz predmeta Osnove pedagogije

Sadržaj

· Didaktika – teorija obrazovanja i nastave. Osnovni pojmovi didaktike. Suvremene didaktičke teorije: “Berlinska didaktika” (P. Heimann), Kritičko-konstruktivna (W. Klafki), Kurikilarna (Ch.Moeller), Kibernetička (F. von Cube), Kritičko-komunikativna didaktika (R. Winkel)

· Metodološki problemi didaktičkih istraživanja.

· Nastavni plan i program. Teorijsko-metodološki pristupi izradi nastavnih planova i programa (kurikulum). Izvedbeni i prilagođeni programi. Evaluacija nastavnih programa.

· Mediji u nastavi. Didaktička funkcija, izbor i klasifikacija nastavnih medija. Kompjutor u nastavi. Simulacija u nastavi. Internet u nastavi. Didaktičko oblikovanje programa.

· Struktura i etape nastavnog procesa. Nastavni sistemi. Nastavne metode.

· Organizacija i artikulacija nastave

· Didaktička rješenja u nekim alternativnim školama (Montessori, Jenaplan,, Waldorf).

Cjeloživotno obrazovanje. Osposobljavanje učenika za cjeloživotno obrazovanje.


Bognar,L. I Matijević,M. (2002). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga

Klafki,W. I dr. (1992). Didaktičke teorije. Zagreb: Educa

Kyriacou,C. (1995). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa

Dopunska literatura

Bežen,A. i dr. (1991). Osnove didaktike. Zagreb: Školske novine

Jelavić,F. (1998). Didaktika. Jastrebarsko: Naklada Slap

Poljak,V. (1991). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga

Matijević,M. (2001). Alternativne škole. Zagreb: Tipex

Matijević,M. (2004). Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: Tipex

Rodek,S. (1986). Kompjutor i suvremena nastavna tehnologija. Zagreb: Školske novine

Walford,G. (1992). Privatne škole. Zagreb: Educa

Glasser, W.(1994). Kvalitetna škola. Zagreb: Educa

Milat,J. (1995). Pripremanje za nastavu – metodički priručnik. Zagreb: Hrvatska zajednica tehničke kulture


Program se realizira putem predavanja, seminara i konsultacija. Seminari se organiziraju kao aktivne studentske radionice u kojima se kritički razmatraju odabrane teme iz didaktike.


Nakon odslušanih predavanja i ispunjenih seminarskih obveza kandidati pristupaju polaganju pismenog i/ili usmenog ispita, na kojem se kroz razgovor utvrđuje u kojoj je mjeri kandidat svladao program. Na konačnu ocjenu utječe i kvaliteta kritičkog razmatranja jednog od izvora iz popisa dopunske literature.


Hrvatski i njemački


Anonimno anketno ispitivanje studenata

Naziv predmeta

Elektrodinamika I

Kod

Vrsta

Predavanja + vježbe

Razina

Osnovni predmet

Godina

III.

Semestar

V.


4 ECTS :

- 45 šk. sati ~ 34 h ~ 1.1 ECTS

- oko 86 sati samostalnog rada studenta uz konzultacije ~ 2.9 ECTS

Nastavnik

Doc. Dr. sc. Željko Antunović


Student treba naučiti i biti u stanju pravilno iskazati osnovne zakone elektrostatike i magnetostatike te moći riješiti rubne probleme u Kartezijevim i sfernim koordinatama.

Preduvjeti za upis

Bar dva kolegija Matematičke analize, kolegij Vektorske analize i Klasična mehanika I i II.

Sadržaj

Elektrostatika – Coulombov zakon, električno polje, Gaussov zakon, skalarni potencijal, Poissonova jednadžba, Greenova funkcija, Dichletovi i Neumannovi rubni problemi, dielektrici, polarizacija, multipolni razvoj, električni dipol; Magnetostatika – električna struja, jednadžba kontinuiteta, Lorentzova sila, Biot-Savartov zakon, Ampereov zakon, vektorski potencijal, magnetizacija, magnetski dipol.


1. J. D. Jackson: Classical Electrodynamics, 3rd edition, John Wiley, New York, 1998

2. I. Supek: Teorijska fizika I struktura materije, Školska knjiga, Zagreb, 1977

Dopunska literatura


Na predavanjima teorija, a na vježbama rješavanje problema i seminarski radovi.


Pismeni i usmeni


Hrvatski


Ankete

Naziv predmeta

Elektrodinamika II

Kod

Vrsta


Razina

Osnovni predmet

Godina

III.

Semestar

VI.


4 ECTS :

- 45 šk. sati nastave ~ 34 h ~ 1.1 ECTS


Nastavnik

Doc. dr. sc. Željko Antunović


Student treba naučiti i biti u stanju pravilno iskazati osnovne zakone elektrodinamike i specijalne teorije relativnosti te moći riješiti Maxwellove jednadžbe u jednostavnijim slučajevima.

Preduvjeti za upis

Bar dva kolegija Matematičke analize, kolegij Vektorske analize, Klasična mehanika I i II i Elektrodinamika I

Sadržaj

Nestacionarna elektromagnetska polja – Faradayev zakon, Maxwellove jednadžbe, gradijentna invarijantnost, Lorentz i Coulomb gradijentni uvjet Poyntingov teorem; Elektromagnetski valovi – valna jednadžba, Greenova funkcija za valnu jednadžbu, ravni valovi, polarizacija valova, zakoni refleksije i refrakcije, disperzija, grupna brzina, zračenje dipola. Specijalna teorija relativnosti – Michelson-Morleyev eksperiment, Lorentzove transformacije, četvoro vektori, energija-moment čestice, relativistička formulacija elektrodinamike.


3. J. D. Jackson: Classical Electrodynamics, 3rd edition, John Wiley, New York, 1998

4. I. Supek: Teorijska fizika I struktura materije, Školska knjiga, Zagreb, 1977

Dopunska literatura


Na predavanjima teorija, a na seminarima rješavanje problema i seminarski radovi.


Pismeni i usmeni


Hrvatski


Ankete

Naziv predmeta

Engleski jezik I

Kod

Vrsta

Seminari

Razina

Napredni kolegij

Godina

I.

Semestar

I.

ECTS

2 ECTS

za 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme seminare + 15sati pripreme za ispit

Nastavnik

Mr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić


Studenti su osposobljeni za služenje engleskim jezikom u funkciji struke.

Preduvjeti za upis

Učenje engleskog jezika u srednjoj školi.

Sadržaj

Physics. Acids. Matter and Measurement. Solids, Liquids and Gases. Motion. Isaac Newton. Heat and its Effects. Dealing with Radiation Dangers. Jupiter and the Outer Planets. Exploring the Moon. Stress and Strain. Vectors.


Allen, J. P. B i Widdowson, H. G.: English in Physical Science, Oxford University Press, 1978.

Dopunska literatura

Ferčec, Ivanka: A Course in Scientific English, Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku, Osijek, 2001.Thornley, G. C. : Scientific English Practice, Longmans, 1965.

Hercezi-Skalicki, Marela: Reading Technical English for Academic Purposes, Školska knjiga, Zagreb, 1993.


Metoda rada na tekstu, metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracije, metoda razgovora.


Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.


Engleski jezik.

Način praćenja

kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta


Naziv predmeta

Engleski jezik II

Kod

Vrsta

Seminari

Razina

Napredni kolegij

Godina

I.

Semestar

II.

ECTS

2 ECTS

za 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme za seminare + 15 sati pripreme za ispit

Nastavnik

Mr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić


Studenti su osposobljeni za služenje engleskim jezikom u funkciji struke.

Preduvjeti za upis

Učenje engleskog jezika u srednjoj školi.

Sadržaj

Matter and Volume. Force and Pressure. Magnets. Electrolysis. The Electric Bell. The Properties of Air. Edison's Early Life. Electricity in Early Days. Galileo and Pendulums. Comets. Arriving from Outer Space. Time and the Stars.


Allen, J. P. B i Widdowson, H. G.: English in Physical Science, Oxford University Press, 1978.

Dopunska literatura

Ferčec, Ivanka: A Course in Scientific English, Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku, Osijek, 2001.

Thornley, G. C. : Scientific English Practice, Longmans, 1965.

Hercezi-Skalicki, Marela: Reading Technical English for Academic Purposes, Školska knjiga, Zagreb, 1993.


Metoda rada na tekstu, metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracije, metoda razgovora.


Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.


Engleski jezik.

Način praćenja

kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta


Naziv predmeta

Fizika mora i oceana

Kod

Vrsta


Razina

Osnovni

Godina

III.

Semestar

VI.


3 ECTS:

Direktne nastave: 20 šk. sati predavanja i 10 šk. sati vježbi ~ 0.75 ECTS.

Studentima će trebati oko 65 sati samostalnog rada za učenje (50 sati vezano uz predavanja, 15 sati povezano s vježbama) ~ 2.25 ECTS.

Nastavnik

prof. dr. sc. Mirko Orlić


Poznavanje načina mjerenja i obrade parametara koji opisuju fizikalno stanje mora, razumijevanje fizikalnih svojstava i gibanja u moru, te spoznaja relevantnosti takvih znanja za rješavanje nekih važnih problema današnjice (poplave, polucija, klimatske promjene).

Preduvjeti za upis

Sadržaj

Stječu se osnovna znanja o fizičkoj oceanografiji prateći niz izlaganja iz

deskriptivne i dinamičke oceanografije: (1) predmet istraživanja i

metodologija; (2) mjerni instrumenti: «in situ» i daljinska istraživanja; (3)

osnovne jednadžbe; (4) salinitet, temperatura, tlak, gustoća, vodene mase,

uz prikaz djelujućih čimbenika: razmjena vlage i topline na granici

atmosfera/more, miješanje, advekcija/konvekcija; (5) cirkulacija u morima i

oceanima: geostrofička i hidrostatska aproksimacija, vjetar i vjetrovne struje

(Ekmanova spirala), termohaline struje; (6) vjetrovni valovi, tsunami, seši,

inercijalne oscilacije, Rossbyjevi valovi; (7) plima i oseka (sila uzročnica,

opis pojave, elementarna dinamika), olujni uspori (utjecaj tlaka zraka i

vjetra na gibanje u priobalnom području), sezonske oscilacije. U okviru

vježbi studenti se upoznaju s osnovnim instrumentarijem, s načinom obrade

i analize podataka, te rješavaju jednostavne zadatke vezane uz predavanja.


Open University Course Team: Seawater – Its Composition,

Properties and Behaviour. Butterworth-Heinemann, Oxford, 1999, 168 pp.

Open University Course Team: Ocean Circulation. Butterworth-

Heinemann, Oxford, 2002, 286 pp.

Open University Course Team: Waves, Tides and Shallow Water

Processes. Butterworth-Heinemann, Oxford, 2002, 227 pp.

Pickard G. L., Emery W. J.: Descriptive Physical Oceanography.

Butterworth-Heinemann, Oxford, 1996, 320 pp.

Pond S., Pickard G. L.: Introductory Dynamic Oceanography.

Butterworth-Heinemann, Oxford, 1997, 329 pp.

Dopunska literatura

Mala internet škola oceanografije (http://skola.gfz.hr).


Predavanja, vježbe.


Kolokviji tijekom godine, ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela.


Hrvatski, mogućnost predavanja na engleskom.


Anketa nakon završenih predavanja i vježbi (prije ispita).

Naziv predmeta

Klasična mehanika I

Kod

Vrsta

Predavanja + seminar

Razina

Osnovni predmet

Godina

II.

Semestar

IV.


4 ECTS :

- 45 šk. sati ~ 34 h ~ 1.1 ECTS


Nastavnik



Student treba naučiti i biti u stanju pravilno iskazati osnovne zakone teorijske mehanike te moći riješiti probleme gibanja sustava čestica s nekoliko stupnjeva slobode gibanja.

Preduvjeti za upis

Bar dva kolegija Matematičke analize.

Sadržaj

Kinematika - Opći ortogonalni koordinatni sustavi, Princip relativnosti, Galileove transformacije; Dinamika - Jednadžbe gibanja sustava čestica, Zakoni očuvanja, Linearni harmonički oscilator; Lagrangeova formulacija mehanike – veze, stupnjevi slobode gibanja, sile reakcije, generalizirane koordinate, Lagrangeove jednadžbe gibanja, matematičko i cikloidno njihalo.


1. H. Goldstein, C. Poole, J. Safko: Classical Mechanics, 3rd edition, Benjamin Cummings, 2002

2. I. Supek: Teorijska fizika i struktura materije, Školska knjiga, Zagreb, 1997

Dopunska literatura

1. L.D.Landau, E.M.Lifshitz: Mechanics, Pergamon Press, Oxford,

1976




Pismeni i usmeni


Hrvatski


Ankete

Naziv predmeta

Klasična mehanika II

Kod

Vrsta


Razina

Osnovni predmet

Godina

III.

Semestar

V.


4 ECTS :

- 45 šk. sati ~ 34 h ~ 1.1 ECTS


Nastavnik



Student treba naučiti i biti u stanju pravilno iskazati osnovne zakone kanonske formulacije teorijske mehanike te moći riješiti probleme gibanja sustava čestica s nekoliko stupnjeva slobode gibanja.

Preduvjeti za upis

Bar dva kolegija Matematičke analize i Klasična mehanika I.

Sadržaj

Gibanje u centralnom polju sila – problem dva tijela, Keplerov problem, eliptične putanje, raspršenje čestica, Rutherfordova formula; Hamiltonova formulacija mehanike – kanonske varijable, Hamiltonov princip, kanonske jednadžbe gibanja, Poissonove zagrade, Noether teorem, Liouvilleov teorem; Male oscilacije – položaj ravnoteže, jednadžbe gibanja malih oscilacija, svojstvene frekvencije i svojstveni vektori, dvo- i tro-atomne molekule.


3. H. Goldstein, C. Poole, J. Safko: Classical Mechanics, 3rd edition, Benjamin Cummings, 2002

4. I. Supek: Teorijska fizika i struktura materije, Školska knjiga, Zagreb, 1997

Dopunska literatura

2. L.D.Landau, E.M.Lifshitz: Mechanics, Pergamon Press, Oxford,

1976




Pismeni i usmeni


Hrvatski


Ankete

Naziv predmeta

Kvantna fizika I

Kod

Vrsta

Predavanja (30), Seminari (15), Numeričke vježbe (15)

Razina

Osnovni predmet

Godina

III.

Semestar

VI.


6 ECTS :

- 60 šk. sati = 45 h = 1.5 ECTS

- 135 sati samostalnog rada studenta uz konzultacije = 4.5 ECTS

Nastavnik

Prof. dr. sc. Srećko Kilić


Stječe se teorijsko znanje za razumijevanje široke klase bazičnih fenomena moderne fizike. Studenti su također educirani u primjeni određenih analitičkih i numeričkih matematičkih postupaka.

Preduvjeti za upis

Kompetencije stečene u općim fizikama, matematikama i klasičnoj mehanici.

Sadržaj

Povijesni pregled eksperimentalne i teorijske geneze kvantne mehanike. Elektromagnetski valovi i fotoni. Youngov pokus s dvije pukotine. Supstancijalne čestice i valovi. Valna funkcija i Bornova interpretacija, Schrödingerova jednadžba. Relacije neodređenosti. Matematički aparat kvantne mehanike – operatori, vlastite funkcije i vlastite vrijednosti, Hilbertov prostor, hermitski operatori, reprezentacije i slike. Vremenska evolucija i zakoni očuvanja. Teorija gibanja čestica u polju potencijalnih sila, tunel efekt, harmonički oscilator, gibanje u Coulombovu polju: vodikov atom. Struje u atomima.


R. L. Liboff, Introductory Quantum Mechanics, Addison-Wesley, 1998.,

i Bilješke s predavanja

Dopunska literatura

R. Ročak, M. Vrtar, Zbirka zadataka iz kvantne mehanike, Zagreb 1969.

I. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, Školska knjiga, Zagreb

C. Cohen-Tannoudji, B.Diu, F.Laloe, "Quantum Mechanics", John Wiley, New York, 1977.

F.S. Levin, An Introduction to Quantum Theory, Cambridge University Press, 2002.

L. I. Schiff, Quantum Mechanics, Mc-Graw Hill, New York 1968.


Nastava se izvodi kroz predavanja, seminare i vježbe. Uz poticanje studenata na diskusiju i samostalno zaključivanje, na seminarima i vježbama se sveobuhvatnije pojašnjavaju matematički i fizikalni pojmovi s predavanja, rješavaju fizikalni problemi analitički i upotrebom računala.


Znanje se provjerava pismenim i usmenim ispitom organiziranim u ispitnim rokovima.


Jezik poduke je hrvatski.


Uspješnost izvedbe programa prati se kvalitetom znanja pokazanom na ispitima kao i procjenom pokazanog entuzijazma prema predmetu.

Naziv predmeta

Matematičke metode fizike I

Kod

Vrsta

Teorijski s analitičkim i numeričkim vježbama

Razina

Osnovni

Godina

II.

Semestar

III.


7 ECTS:

· 45+30 (predavanja + vježbe) šk.sati ~ 56 sati ~2 ECTS

· oko 150 sati samostalnog rada uz konzultacije ~5 ECTS

Nastavnik

Doc. dr. sc. Leandra Vranješ


Sposobnost numeričkog rješavanja sustava linearnih jednadžbi i numeričkog integriranja te ispravne procjene greške.

Razumijevanje fizikalne interpretacije diferencijalnih operatora. Sposobnost korištenja vektorske analize u pravokutnim i zakrivljenim koordinatama u formulaciji i rješavanju fizikalnih problema, prvenstveno iz mehanike i elektrodinamike. Osnovno znanje tenzorske analize.

Preduvjeti za upis

Poznavanje diferencijalnog i integralnog računa jedne varijable, osnove programiranja.

Sadržaj

Numeričko rješavanje sustava linearnih jednadžbi. Gauss-Jordanova eliminacija. Interpolacija i ekstrapolacija. Numeričko rješavanje jednodimenzionalnih integrala.

Vektorska analiza. Gradijent. Divergencija. Rotacija. Vektorska integracija. Gaussov teorem. Stokesov teorem. Gaussov zakon i Poissonova jednadžba. Diracova delta funkcija.

Vektorska analiza u zakrivljenim koordinatnim sustavima. Kružne cilindrične koordiante. Ortogonalne koordinate. Diferencijalni vektorski operatori. Sferične polarne koordinate. Numeričko rješavanje višedimenzionalnih integrala.

Uvod u tenzorsku analizu. Kontrakcija i direktni produkt. Pravilo kvocijenta.


1. H. J. Weber , G. B. Arfken, G. Arfken, Essential Mathematical Methods for Physicists, Academic Press, 2003.

2. L. Vranješ, Matematičke metode fizike, Interna skripta

Dopunska literatura

1. K. F. Riley, M. P. Hobson, S. J. Bence, Mathematical methods for

physics and engeneering

2. Numerical Recipes in C and FORTRAN, The Art of Scientific

Computing, Press, Teukolsky, Vetterling and Flannery, (Cambridge

University Press, 1993)


Frontalna predavanja uz pomoć interaktivnih simulacija i računalnih primjera te rješavanje zadataka analitički i uz pomoć računala.


Usmeni i pismeni


Hrvatski, moguće praćenje na engleskom


Ankete studenata

Naziv predmeta

Matematičke metode fizike II

Kod

Vrsta


Razina

Osnovni

Godina

II.

Semestar

IV.


7 ECTS

· 45+30 (predavanja + vježbe) šk.sati ~ 56 sati ~2 ECTS

- oko 150 sati samostalnog rada uz konzultacije ~5 ECTS

Nastavnik



Sposobnosti određivanja analitičnosti funkcije, određivanja singularnih točaka, poznavanje metoda integracije funkcija realne i kompleksne varijable i uvid u neke primjene u fizici.

Sposobnost rješavanja običnih diferencijalnih jednadžbi metodom razvoja u red i numerički. Osnovno razumijevanje nastanka i karakteristika kaotičnog ponašanja dinamičkih sustava.

Preduvjeti za upis

Kompetencije stečene u kolegijima Matematika I, Matematika II.

Sadržaj

Funkcije kompleksne varijable. Cauchy –Riemannovi uvjeti. Analitičke funkcije. Cauchyev integralni teorem. Cauchyeva integralna formula. Laurenov razvoj. Singulariteti. Teorem o reziduumima. Određeni integrali.

Obične diferencijalne jednadžbe. Singularne točke. Metoda razvoja u red. Numeričko rješavanje diferencijalnih jednadžbi. Eulerova i Rundge-Kutta metoda.

Uvod u nelinearne metode i kaos. Logistička mapa. Bifurkacijski dijagram. Osjetljivost na početne uvjete i parametre.




Dopunska literatura



2. E. Butkov, Mathematical physics, Addison-Wesley Publishing Company Inc., 1968.







Usmeni i pismeni




ankete studenata

Naziv predmeta

Matematičke metode fizike III

Kod

Vrsta


Razina

Osnovni

Godina

III.

Semestar

V.


4 ECTS

- 30+15 (predavanja + vježbe) šk. sati ~ 34 h ~ 1.1 ECTS

- 86 sati samostalnog rada uz konzultacije ~ 2.9 ECTS

Nastavnik



Poznavanje nekih tipova specijalnih funkcija koje će biti važne u elektrodinamici i kvantnoj fizici. Upoznavanje i savladavanje nekih metoda rješavanja linearnih parcijalnih diferencijalnih jednadžbi koje se najčešće susreću u fizici. Razumijevanje i korištenje varijacijskih metoda u fizici.

Usvajanje osnovnih znanja i vještina iz numeričkih metoda u fizici (minimizacija, Fourierovi redovi, i dr.)

Preduvjeti za upis

Kompetencije stečene u Matematikama I-IV i Matematičkim metodama fizike I i II.

Sadržaj

Fourierovi redovi. Numeričko računanje diskretne Fourierove transformacije.

Legendreovi polinomi i sferični harmonici. Besselove funkcije. Hermiteovi i Laguerrevi polinomi. Numeričko računanje.

Primjeri parcijalnih diferencijalnih jednadžbi i rubni uvjeti. Separacija varijabli. Nehomogene parcijalne diferencijalne jednadžbe- Greenove funkcije.

Varijacijski račun Jedna i više ovisnih i neovisnih varijabli. Lagrangianovi multiplikatori: varijacija uz ograničenja. Numerička minimizacija.




Dopunska literatura









Usmeni, pismeni i domaći radovi.




Provjere znanja, ankete studenata

Naziv predmeta

Matematika I

Kod

Vrsta

Predavanja i auditorne vježbe.

Razina

Temeljni matematički kolegij.

Godina

I.

Semestar

I.


8 ECTS

Pohađanje predavanja i vježbi (45h+45h=90h), samostalno učenje,

domaći radovi, kolokviji i završni ispiti.

Nastavnik

Doc. dr. sc. Nenad Ujević.


Studenti će usvojiti znanja i vještine iz matematike potrebne za praćenje predmeta iz struke i za očekivanu primjenu u praksi. Naglasak na primjerima u izlaganju gradiva treba omogućiti studentima da prepoznaju prisutnost matematičke primjene u praktičnom okruženju njihove primarne struke.

Kroz vježbe studenti trebaju postići zadovoljavajući tehničku razinu u diferencijalnom i vektorskom računu.

Preduvjeti za upis

Srednjoškolska matematika.

Sadržaj

Skupovi brojeva. Opći pojam funkcije, zadavanje funkcije i graf funkcije. Primjeri funkcija u geometriji, fizici i dr. Realne funkcije realne varijable. Kompozicija funkcija, inverzna funkcija. Elementarne funkcije. Pojam niza i konvergencija niza. Limes niza i limes funkcije. Neprekidnost funkcije i točke prekida. Derivacija funkcije i njeno geometrijsko značenje. Derivacije elementarnih funkcija, derivacija složene i inverzne funkcije. Derivacija parametarski zadane funkcije. Diferencijal funkcije. Diferencijali i derivacije višeg reda. Pojam reda brojeva i reda funkcija. Taylorova formula i Taylorov red. Ekstremi funkcija i ispitivanje tijeka funkcija. Vektori i operacije s njima. Analitička geometrija pravca i ravnine. Analitička geometrija krivulja i ploha.


1. N. Uglešić, Viša matematika I , II, skripta dostupna na internetu na adresi www.pmfst.hr/zavodi/matematika/visa_matematika.pdf

2. K. Horvatić, Linearna algebra I , II, Liber, Zagreb, 1986.

3. V. Devide, Riješeni zadaci iz više matematike I , II, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

4. P. P. Demidović, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Zagreb, 1989.

Dopunska literatura

1. Bradič, Pečarić i ost., Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb

2. N. Uglešić, Predavanja iz matematičke analize I, Split, 1993.

3. P. V. Minorski, Zbirka zadataka iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.


Predavanja sa temama navedenim u Sadržaju. Na auditornim vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci.


Dva pismena kolokvija. Završni pismeni i usmeni ispit.


Hrvatski.


Rezultati kolokvija i ispita. Anketiranje studenata.

Naziv predmeta

Matematika II

Kod

Vrsta

Predavanja i auditorne vježbe.

Razina

Temeljni matematički kolegij.

Godina

I.

Semestar

II.


8 ECTS

Pohađanje predavanja i vježbi (45h+45h=90h), samostalno učenje,

domaći radovi, kolokviji i završni ispiti.

Nastavnik

Prof. dr. sc. Nikica Uglešić.


Studenti će usvojiti znanja i vještine iz matematike potrebne za praćenje predmeta iz struke i za očekivanu primjenu u praksi. Naglasak na primjerima u izlaganju gradiva treba omogućiti studentima da prepoznaju prisutnost matematičke primjene u praktičnom okruženju njihove primarne struke.

Kroz vježbe studenti trebaju postići zadovoljavajući tehničku razinu u integralnom i matričnom računu, te rješavanju diferencijalnih jednadžbi.

Preduvjeti za upis

Matematika I.

Sadržaj

Osnovne algebarske strukture. Matrice i operacije s matricama. Determinante. Inverzna matrica. Neke posebne matrice. Elementarne transformacije i matrični rang. Sustavi linearnih jednadžbi. Vektorski prostori. Linearni operatori. Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori. Primitivna funkcija i neodređeni integral. Osnovna svojstva neodređenog integrala. Tablični integrali. Integriranje elementarnih funkcija. Osnovne integracijske metode. Određeni integral. Veza određenog i neodređenog integrala, te praktično izračunavanje. Nepravi integral. Neke približne integracijske metode. Primjene određenog integrala. Linearne diferencijalne jednadžbe prvoga i drugoga reda.


5. N. Uglešić, Viša matematika I , II, skripta dostupna na internetu na adresi www.pmfst.hr/zavodi/matematika/visa_matematika.pdf

6. K. Horvatić, Linearna algebra I , II, Liber, Zagreb, 1986.

7. V. Devide, Riješeni zadaci iz više matematike I , III, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

8. P. P. Demidović, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Zagreb, 1989.

Dopunska literatura

4. Bradič, Pečarić i ost., Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb

5. N. Uglešić, Predavanja iz matematičke analize II, Split, 1993.

6. P. V. Minorski, Zbirka zadataka iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.


Predavanja sa temama navedenim u Sadržaju. Na auditornim vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci.


Dva pismena kolokvija. Završni pismeni i usmeni ispit.


Hrvatski.


Rezultati kolokvija i ispita. Anketiranje studenata.

Naziv predmeta

Matematika III

Kod

Vrsta


Razina

Osnovni matematički kolegij

Godina

II.

Semestar

III.


9 ECTS

Ukupan zbroj ECTS bodova za: prisustvovanje nastavi (45 sati predavanja + 45 sati vježbi), samostalno učenje, pripremanje kolokvija i ispita.

Nastavnik

Prof. dr. sc. Ljuban Dedić


Studenti usvajaju osnovna znanja i vještine iz više matematike s naglaskom na jasnom, intuitivnom razumijevanju osnovnih pojmova i preciznom iskazivanju matematičkih činjenica.

Preduvjeti za upis

Poznavanje gradiva iz predmeta Matematika I i II, ili ekvivalentnih predmeta.

Sadržaj

Funkcije više varijabli. Pojam funkcije dviju i više varijabli, limes i neprekidnost. Parcijalne derivacije, geometrijska interpretacija diferencijabilnosti, totalni diferencijal funkcije. Derivacije i diferencijali višeg reda. Teorem srednje vrijednosti, Taylorov teorem. Ekstremne vrijednosti funkcije, vezani ekstrem. Dvostruki integral, izračunavanje i primjena. Trostruki integral, izračunavanje i primjena. Krivuljni integral prve i druge vrste, primjena. Plošni integral prve i druge vrste, primjena. Teoremi integralnog računa: veza između krivuljnog integrala prve i druge vrste, veza između plošnog integrala prve i druge vrste. Greenov teorem, teorem Green-Gauss-Ostrogradskog. Stokesova formula. Skalarno i vektorsko polje, osnovni operatori i njihova svojstva, primjena vektorske analize.


N. Uglešić, Predavanja iz matematičke analize II, Split 1993.

S. Kurepa, Matematička analiza II i III, Zagreb 1990.

Dopunska literatura

N. Uglešić, Viša matematika I i II, skripte dostupne na internetu, www.pmfst.hr/zavodi/matematika/visa_matematika.pdf


Na predavanjima se obrađuju teme navedene u Sadržaju, a na vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci s naglaskom na učenju tehnika za rješavanje primijenjenih problema.


2 kolokvija tijekom semestra, te pismeni i usmeni ispit.


Hrvatski


Rezultati ispita, anketiranje studenata.

Naziv predmeta

Matematika IV

Kod

Vrsta


Razina

Osnovni matematički kolegij

Godina

II.

Semestar

IV.


6 ECTS

Ukupan zbroj ECTS bodova za: prisustvovanje nastavi (30 sati predavanja + 30 sati vježbi), samostalno učenje, pripremanje kolokvija i ispita.

Nastavnik

Doc. dr. sc. Tanja Vučičić


Usvajanje proširenih znanja i vještina iz više matematike (diferencijalne jednadžbe, Fourierovi redovi) s naglaskom na jasnom, intuitivnom razumijevanju pojmova i kompetenciji u području primjene.

Ovladavanje najvažnijim pojmovima, konceptima i metodama iz područja statistike, u opsegu koji zadovoljava svakodnevnu primjenu i dostatan je za praćenje primjene u većini dodiplomskih kolegija iz struke. Razumijevanje i pravilna interpretacija podataka, te sposobnost izvođenja jednostavnih statističkih analiza.

Zadovoljavajuća tehnička razina vještine u računanju uz pomoć kalkulatora.

Preduvjeti za upis

Poznavanje gradiva iz predmeta Matematika I, II i III, ili ekvivalentnih predmeta.

Sadržaj

Fourierov red. Diferencijalne jednadžbe. Egzaktne diferencijalne jednadžbe.

Elementi teorije vjerojatnosti: slučajni događaji, zavisnost i nezavisnost. Elementi statističkog zaključivanja: uzorci, binomna Poissonova, Gaussova i gama razdioba. Statistička ocjena parametara. Provjera statističkih hipoteza.


1) S. Kurepa, Matematička analiza II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1980.

2) I. Pavlić, Statistička teorija i primjena, Tehnička knjiga, Zagreb, 1985.

3) D. Vukičević, Uvod u statistiku, skripta, Sveučilište u Splitu, u pripremi.

Dopunska literatura

1) N. Elezović, Zbirka zadataka iz teorije vjerojatnosti, FER, Zagreb.

2) E. Kreyszig, Advanced Engineering Mathematics, J. Wiley & Sons, Inc., New York, 1999.


Na predavanjima se obrađuju teme navedene u Sadržaju, a na vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci s naglaskom učenju tehnika za rješavanje primijenjenih problema.


2 kolokvija tijekom semestra, te pismeni i usmeni ispit.


Hrvatski


Rezultati ispita, anketiranje studenata.

Naziv predmeta

Molekularna biologija

Kod

Vrsta

Predavanja

Razina

Osnovni

Godina

III.

Semestar

VI.


3 ECTS:

- 30 šk. sati predavanja ~ 22 h ~ 0.75 ECTS

- oko 68 sati samostalnog rada studenta ~ 2.25 ECTS

Nastavnik

dr. sc. Jasna Puizina, doc


Stečene temeljne spoznaje o strukturi i funkciji biološki važnih makromolekula nukleinskih kiselina i proteina. Znanja su nužna za daljnje razumijevanje fiziologije, biokemije, biotehnologije i ekologije.

Preduvjeti za upis

Kompetencije iz biologije stanice.

Sadržaj

Područje istraživanja molekularne biologije. Temeljni modelni organizmi. Kemijski sastav stanice. Slabe kemijske veze u biološkom sustavu. Struktura i funkcija proteina, proteom. Kemijska i fizička obilježja nukleinskih kiselina. Funkcije DNA: replikacija, transkripcija, reverzna transkripcija, genetska rekombinacija. Molekularni mehanizam nastanka mutacija, mehanizmi DNA popravka, bolesti s deficijentnim DNA popravkom. Regulacija genske aktivnosti u prokariota i eukariota. Osnovni koncept genetičkog inženjerstva: načela i glavni pojmovi, restrikcijski enzimi i fragmentiranje DNA, vektori za kloniranje DNA fragmenata, amplifikacija DNA lančanom reakcijom DNA polimeraze (PCR), sekvenciranje, kloniranje DNA u prokariotskim i eukariotskim stanicama, karakteriziranje i ekspresija klonirane DNA. Biblioteke gena i cDNA. Elektroforeza nukleinskih kiselina i proteina. Transgenični organizmi, knock-out modeli. Primjena tehnologije rekombinantne DNA u medicini, poljoprivredi, forenzici, industriji.


1. Cooper, G.M., Hausman, R.E., 2004: Stanica-molekularni pristup. Treće izdanje, Medicinska naklada, Zagreb 2004.

Dopunska literatura

1. Alberts, B., D. Bray, J. Lewis, M. Raff, K. Roberts & J. Watson: Molecular Biology of the Cell. Četvrto izdanje.. Garland Publishing, New York, 2004.

2. Lodish, H., Baltimore, D., Berk, A., Zipursky, S.L., Matsudaira, P., Darnell, J: Molecular Cell Biology. (Peto izdanje). Scientific American Books, W.H.Freeman & Co. New York, 2003.

3. Cox, T.M., Sinclair, J.: Molekularna biologija u medicini. Medicinska naklada, Zagreb, 2000.

4. Delić, V.: Genetičko inženjerstvo u biotehnologiji (Osnove manipulacije genima). Interna skripta. Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 1997.


Predavanja (30 sati). U nastavi se koriste audio-vizualna pomagala i računalo. Studenti se potiču na raspravu i aktivno učešće.


Dva kolokvija tijekom semestra. Pismeni i usmeni ispit. Ukoliko je student uspješno kolokvirao oba kolokvija, oslobađa se pismenog dijela ispita.


Jezik poduke je hrvatski, a nastavu je moguće pratiti i na engleskom.


Studentska anketa, interna evaluacija

Naziv predmeta

Objektno orijentirano programiranje

Kod

Kod će biti naknadno usklađen s ostalim kolegijima

Vrsta

Predavanja i vježbe.

Razina

Osnovna

Godina

III.

Semestar

V.


5 ECTS:

30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proučavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik

Doc. dr. sc. Marko Rosić


Cilj predmeta je upoznati studenta s temeljnim elementima objektno orijentiranog programiranja. Student je po uspješno položenom predmetu u mogućnosti pristupiti timskom i samostalnom radu korištenjem objektno orijentirane paradigme. Cilj predmeta se postiže kroz upoznavanje s teorijskim postavkama na predavanjima kao i samostalnim i timskim objektno orijentiranim programiranjem na vježbama.

Preduvjeti za upis

Sadržaj

Definicija razreda (klase). Objekti. Varijable unutar objekta. Postupci unutar objekta. Elementi razreda i kontrola pristupa. Privatni, zaštićeni i javni članovi. Postupci ugrađeni u razrede. Prijateljske funkcije i operatori. Poruke i način uporabe. Životni vijek objekta. Polimorfizam, lista raznorodnih objekata i virtualne funkcije. Nasljeđivanje. Kontrola pristupa nad razredima. Vrste razreda. Hijerarhija razreda. Mreža razreda. Pregled objektno orijentiranih jezika i odgovarajućih razvojnih okruženja. Uvod u tehnologije raspodijeljenih objekata.


M.Abadi, L.Cardelli: A Theory of Objects, Springer-Verlag, 1996.

G. Booch: Object-Oriented Analysis and Design with Applications, Benjamin/Cummings Publishing Co., 1994.

Dopunska literatura

I. Graham, Object Oriented Methods, Addison-Wesley Publishing Company Inc., London, 1994.


Predavanja i laboratorijske vježbe.


Praktični ispit i usmeni ispit.


Hrvatski / Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja.

Naziv predmeta

Opća fizika I

Kod

Vrsta

Predavanja (60), Seminari (15), Vježbe (30)

Razina

Osnovni predmet

Godina

I.

Semestar

I.


9 ECTS:

· 60 šk. sati predavanja, 30 šk. sati vježbi i 15 šk. sati seminara = 80 sati direktne nastave ~ 2.6 ECTS


Nastavnik

Prof. dr. sc. Davor Juretić


Vještina u rješavanju problema iz mehanike. Znanje temeljnih zakona dinamike i zakona očuvanja.

Preduvjeti za upis

Upisan Preddiplomski studij

Sadržaj

Prirodne znanosti i fizika. Osnove znanstvene metode. Mjerenje. Vektori. Kinematika čestice. Kružno gibanje. Newtonovi zakoni. Trenje. Kružno gibanje. Rad i kinetička energija. Potencijalna energija i zakon očuvanja energije. Konzervativne sile. Sustavi čestica. Zakon očuvanja impulsa. Srazovi. Rotacije tijela. Moment tromosti i moment sile. Kotrljanje. Ravnoteža. Gravitacija. Centralne sile. Zakon očuvanja momenta impulsa. Keplerovi zakoni. Statika i dinamika fluida. Oscilacije. Dva postulata specijalne teorije relativnosti, Galilejeve i Lorentzove transformacije. Relativnost istodobnosti, dilatacija vremena i kontrakcija dužina. Masa, energija i impuls u teoriji relativnosti. Uvod u fiziku kaosa.


1. D. Halliday, R. Resnick, Fundamentals of Physics. John Wiley, New York 2003

2. C. Kittel, W.P. Knight i M.A. Ruderman. Mehanika, Berkeleyski tečaj, I dio, Golden Marketig Tehnička knjiga, Zagreb 2003.

3. N. Cindro, Fizika I, Školska knjiga, Zagreb, 1985.

Dopunska literatura

1. R.A. Serway, Physics for Scientists and Engineers, Saunders College Publishing, London 2003.

2. F.W. Sears, M.W. Zemansky, H. D.Young, College Physics. Addison Wesley, New York, 2003.

3. E. Babić, R. Krsnik i M. Očko. Zbirka riješenih zadataka iz fizike. Školska knjiga, Zagreb 2004.

4. P. Kulišić, L.Bistričić, D. Horvat, Z. Narančić, T. Petrović i D. Pevec. Riješeni zadaci iz mehanike i topline. Školska knjiga, Zagreb, 2002.


Izvedba nastave: predavanja, demonstracijski pokusi, prezentacije modeliranja na računalu, rješavanje zadataka na predavanjima i na vježbama, seminarska obrada pojedinih tema.

Na seminarima se opsežnije i sveobuhvatnije objašnjavaju osnovni fizički i matematički pojmovi koji se tumače na predavanjima. Također se studenti potiču na samostalno i inovativno rješavanje fizičkih problema, potiče ih se na razgovor i diskusiju na satu i rješavanje zadataka ili izvođenje pokusa kod kuće te na prezentaciju istih na sljedećem seminaru.


Testovi svake sedmice. Kolokvij svakog mjeseca. Usmeni ispit odmah nakon završetka nastave za one koje skupe više od 50% bodova i u testovima i u kolokvijima. Pismeni i usmeni ispit u redovitim ispitnim rokovima za sve ostale studente.


Hrvatski jezik osim pozvanih predavanja u okviru seminara koja mogu biti na engleskom jeziku.


Anketa prije i nakon održane nastave

Naziv predmeta

Opća fizika II

Kod

Vrsta

Predavanja (60), Seminari (15), Auditorne vježbe (30)

Razina

Osnovni predmet

Godina

I.

Semestar

II.


9 ECTS:

· 60 šk. sati predavanja, 30 šk. sati vježbi i 15 šk. sati seminara = 80 sati direktne nastave ~ 2.6 ECTS


Nastavnik

Prof. dr. sc. Davor Juretić


Vještina u rješavanju problema iz elektriciteta i magnetizma. Razumijevanje osnovnih pojmova iz tog područja.

Preduvjeti za upis

Upisan Preddiplomski studij.

Sadržaj

Električni naboji. Coulombov zakon. Električna polja. Polje električnog dipola. Tok polja i Gaussov zakon. Električni potencijal. Potencijalna energija sustava naboja. Kapacitet i kondenzatori. Električno polje u dielektriku. Stalne struje i Ohmov zakon. Rad, energija i elektromotorna sila. Strujne mreže i Kirchhoffova pravila. Magnetsko polje i magnetska sila. Magnetska polja struja: Biot-Savartov i Amperov zakon. Faradayev zakon indukcije. Samoindukcija. RL strujni krugovi. Energija pohranjena u magnetskim poljima. Magnetska polja u tvarima: dijamagnetici, paramagnetici i feromagnetici. Maxwellove jednadžbe. Elektromagnetske oscilacije u LC strujnim petljama. Promjenjive struje. Transformatori. Elektromagnetski valovi. Kako živa bića koriste elektricitet i magnetizam.


1. D. Halliday, R. Resnick, Fundamentals of Physics. John Wiley, New York 2003

2. C. Kittel, W.P. Knight i M.A. Ruderman. Mehanika, Berkeleyski tečaj, I dio, Golden Marketig Tehnička knjiga, Zagreb 2003.

3. N. Cindro, Fizika I, Školska knjiga, Zagreb, 1985.

Dopunska literatura

1. R.A. Serway, Physics for Scientists and Engineers, Saunders College Publishing, London 2003.

2. F.W. Sears, M.W. Zemansky, H. D.Young, College Physics. Addison Wesley, New York, 2003.

3. E. Babić, R. Krsnik i M. Očko. Zbirka riješenih zadataka iz fizike. Školska knjiga, Zagreb 2004.

4. P. Kulišić, L.Bistričić, D. Horvat, Z. Narančić, T. Petrović i D. Pevec. Riješeni zadaci iz mehanike i topline. Školska knjiga, Zagreb, 2002.


Izvedba nastave: predavanja, demonstracijski pokusi, prezentacije modeliranja na računalu, rješavanje zadataka na predavanjima i na vježbama, seminarska obrada pojedinih tema.

Na seminarima se opsežnije i sveobuhvatnije objašnjavaju osnovni fizički i matematički pojmovi koji se tumače na predavanjima. Također se studenti potiču na samostalno i inovativno rješavanje fizičkih problema, potiče ih se na razgovor i diskusiju na satu i rješavanje zadataka ili izvođenje pokusa kod kuće te na prezentaciju istih na sljedećem seminaru.


Testovi svake sedmice. Kolokvij svakog mjeseca. Ispit odmah nakon završetka nastave za one koje skupe više od 50% bodova u testovima i u kolokvijima. Ispit će biti pojednostavljen za takve studente i tijekom prva 2 redovita ispitna termina.


Hrvatski jezik osim pozvanih predavanja u okviru seminara koja mogu biti na engleskom jeziku.


Anonimna anketa nakon održane nastave poslužit će da se identificiraju slabe točke u strukturi i izvedbi kolegija.

Naziv predmeta

Opća fizika III

Kod

Vrsta


Razina

Osnovni

Godina

II.

Semestar

III.


9 ECTS

· 60 šk. sati predavanja, 30 šk. sati auditornih vježbi i 15 šk. sati seminara = 80 sati direktne nastave ~ 2.6 ECTS


Nastavnik



Razumijevanje osnovnih fizikalnih pojmova i relacija vezanih uz titranje, valove i optiku. Uočavanje koncepata koji su zajednički različitim područjima. Sposobnost izvođenja osnovnih jednadžbi i njihovog korištenje u rješavanju problema, objašnjavanju prirodnih pojava i principa rada izabranih uređaja i instrumenata.

Preduvjeti za upis

Kompetencije stečene u kolegijima Opća fizike I, Opća fizika II

Sadržaj

Titranja u sustavima s jednim, dva i više stupnjeva slobode. Transverzalni i longitudinalni val u elastičnom sredstvu. Putujući valovi. Valna jednadžba. Superpozicija valova. Valni paket, grupna brzina. Stojni valovi, rubni uvjeti, Fourierova analiza. Zvučni valovi. Intenzitet i nivo zvuka. Interferencija. Udari. Dopplerova pojava. Udarni valovi. Elektromagnetski valovi. Poyintingov vektor. Polarizacija. Braggov zakon. Apsorpcija svjetlosti. Disperzija svjetlosti. Osnovni zakoni geometrijske optike. Fermatov princip. Hygensovo načelo. Konstrukcija slike pomoću zrcala, sfernih dioptara, leća. Optički instrumenti. Fotometrija. Interferencija. Difrakcija. Ogib rendgenskih zraka na kristalnoj tvari. Fotoelektrični efekt. Linijski spektri. Rutherfordov eksperiment. Bohrov model atoma. Fizikalne osnove lasera. Nastanak i raspršenje x-zraka. Valnočestična svojstva.


1. D. Halliday i R. Resnick i J.Walker, Fundamentals of Physics. John Wiley, New York 2001.

2. L. Vranješ, Opća fizika III, Skripta, 2006 (u pripremi)

Dopunska literatura

1. V. Henč-Bartolić i Petar Kulišić. Valovi i optika. Školska knjiga, Zagreb 1989.

2. F.S. Crawford. Waves. Berkeley Physics Course III, McGraww-Hill, New York

3. Babić, R. Krsnik i M. Očko, Zbirka riješenih zadataka iz fizike. Školska knjiga, Zagreb 1982.

4. F.W. Sears, M.W. Zemansky, H. D.Young, R. A. Freedman. University Physics. Addison Wesley London, 2000.

5. R.P. Feynman, R.B. Leighton, M. Sands. The Feynman lectures on physics I, Addison-Wesley, London 1975.

6. M. Paić, Osnove fizike I,IV, Liber, Zagreb, 1978-1983.


Predavanja uz korištenje Power Point prezentacija, interaktivnih simulacija, izvođenje demonstracijskih pokusa, rješavanje izabranih primjera zadataka, samostalno i u grupi, diskusiju te testove za provjeru znanja. Rješavanje zadataka na auditornim vježbama, samostalno i uz vodstvo asistenta, te studentske prezentacije i rasprave pojedinih tema na seminaru.


Pismeni i usmeni ispit, tjedne provjere znanja, seminarski rad. Studenti mogu pismeni ispit položiti kroz nekoliko kolokvija tijekom semestra.


hrvatski, engleski (mogućnost praćenja)


Studentske ankete.

Naziv predmeta

Opća fizika IV

Kod

Vrsta


Razina

Osnovna

Godina

II.

Semestar

IV.


AKTIVNOST

Broj školskih sati

Broj sati

ECTS

Predavanja

60

45

1.5

Seminari

15

11.25

0.375

Auditorne vježbe

30

22.5

0.75

Praktični rad

15

11.25

0.375

Samostalni rad

207

6.9

Konzultacije

3

0.1

UKUPNO

300

10

Nastavnik

Doc. dr. sc. Paško Županović


Pretpostavke statističkog i termodinamičkog opisa mnogočestičnih sistema. Povezivanje zakon porasta entropije u izoliranim sustavima i fenomenoloških formulacija drugog zakona termodinamike. Rastumačiti princip rada toplinskih strojeva pomoću p-V dijagrama. Primjena temeljnih termodinamičkih zakona na fazne prijelaze. Rješavanje jednostavnih problema vezanih uz prijenosne pojave. Izložiti povijesni razvoj ideje o strukturi atoma. Rastumačiti nužnost zamjene determinističkog opisa prirode s probabilističkim. Rješavanje Schroedingerove jednadžbe u jednostavnim slučajevima. Opis strukture jezgre. Opisati princip rada nuklearnih reaktora.

Preduvjeti za upis

Položeni ispiti iz Opće fizike III i Matematike II

Sadržaj

O makroskopskim sustavima. Osnovni pojmovi teorije vjerojatnosti. Definicija temperature u kinetičkoj teoriji materije. Tlak i kinetička teorija plinova. Barometarska jednadžba. Maxwell-Boltzmannova razdioba.

Nulti i prvi zakon termodinamike. Toplinski kapacitet. Drugi zakon termodinamike. Carnotov kružni proces. Apsolutna termodinamička temperaturna skala. Entropija. Treći zakon termodinamike. Termodinamički potencijali. Stabilnost termodinamičkih sustava. Fazni prijelazi. Clausius-Clapeyronova jednadžba. Van der Waalsova jednadžba. Joule-Thomsonov efekt. Osmotski tlak. Kemijski potencijal. Difuzija. Prijenos topline. Viskoznost.

Rutherfordova raspršenje i Rutherfordov model atoma. Planckov zakon zračenja crnog tijela. Bohrov model atoma vodika. Franck-Hertzov eksperiment. Fotoelektrični efekt. Comptonovo raspršenje. De Broglieva hipoteza o valovima materije. Davisson-Germerov eksperiment. Bohrov princip komplementarnosti i Heisinbergove relacije neodređenosti. Schroedingerova valna mehanika. Tunel efekt. Harmonički oscilator. Atom vodika. Stern-Gerlachov eksperiment. Spin. Spektar x-zraka. Atomske jezgre. Radioaktivnost. Elementarne čestice. Nastanak svemira.


P. Županović: Predavanja iz Opće fizike IV, skripta za internu uporabu

Dopunska literatura

1. L.D. Landau, A.I. Ahiezer i E.M. Lifšic, Kurs abšćej fiziki , Nauka, Moskva 1969.

2. N. Cindro, Fizika I, Školska knjiga, Zagreb 1991.

3. P. Kulišić. Mehanika i toplina, Školska knjiga Zagreb 1985.

4. A.N. Matveev. Molecular Physics, Mir Publisher, Moscow 1985.

5. M.W. Zemansky, Heat and Thermodynamics, Mc Graw_Hill Kogakusha, Tokio, 1968.

6. D. Halliday, R. Resnick and J.Walker, Fundamentals of Physics. John Wiley, New York 2001.

7. E. Babić, R. Krsnik i M. Očko. Zbirka riješenih zadataka iz fizike, Školska knjiga, Zagreb 1982.

8. M. Paić, Osnove fizike II, Liber, Zagreb 1987


Predavanja popraćena demonstracijskim eksperimentima. Kućni eksperimenti. Rješavanje zadataka na auditornim vježbama. Zadavanje zadataka studentima za samostalno rješavanje. Provjera rješenja i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije.


Kolokviji. Pismeni ispit. Usmeni ispit koji može obuhvaćati cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.


Hrvatski


Studentske ankete

Naziv predmeta

Opća biologija

Kod

Vrsta

Predavanja i laboratorijske vježbe

Razina

Osnovni predmet

Godina

II. (ili III.)

Semestar

III. (ili V.)

ECTS(uz odgovarajuće obrazloženje)

2 ECTS:

- 15 šk. sati predavanja i 15 šk. sati vježbi ~ 22 h nastave ~0.75 ETCS

- oko 38 h samostalnog rada studenta ~ 1.25 ECTS

Nastavnik

Dr. sc. Nada Bezić, docent


Cilj ovog kolegija je upoznavanje studenata s mikroskopskom staničnom organizacijom, te makroskopskom građom i odnosima među živim organizmima.

Preduvjeti za upis

Sadržaj

Stanični organeli: jezgra (organizacija DNA, kromosomi, mitoza, mejoza) plastidi, mitohondriji, membranske strukture, ribosomi i ostale mikrostrukture. Molekularna organizacija stanice i stanična regulacija. Biljna i životinjska tkiva i organi. Ekološki odnosi živih organizama.


G. M. Cooper, Stanica: molekularni pristup, Medicinska naklada, Zagreb, 2004.

Dopunska literatura

Berns, M.: Stanica, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

Denffer, D. i H. Ziegler: Botanika (Morfologija i Fiziologija), Školska knjiga, Zagreb, 1997.

Springer O.: Čovjek i zdravlje, Profil international, Zagreb1995.

Matoničkin I. i R. Erben: Opća zoologija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.


Predavanja, vježbe, konzultacije.


Usmeni i praktični ispit


Hrvatski, Engleski (mogućnost)


Ankete nakon održane nastave. Razgovori sa studentima.

Naziv predmeta

Opća kemija

Kod

Vrsta

Predavanja, laboratorijske vježbe

Razina

Osnovni predmet

Godina

I.

Semestar

I.


6 ECTS bodova:

- 60 šk.sati nastave = 45h = 1.5 ECTS

-135 sati samostalnog rada studenta = 4.5 ECTS

Nastavnik

Dr. sc. Marija Višić, docent


Studenti će na osnovi poznavanja strukture atoma i prirode kemijske veze upoznati svojstva tvari u različitim fizičko-kemijskim uvjetima, a na osnovi općih kemijskih zakonitosti razumjeti kemijske promjene.

Preduvjeti za upis

Sadržaj

Atom, struktura, elektronski raspored, periodni sustav elemenata. Kemijske veze, ionska, kovalentna, metalna. Kristalna struktura. Plinovi. Tekućine-voda.

Otopine-koligativna svojstva. Kemijska kinetika. Kemijska ravnoteža. Vrste

kemijskih reakcija- protolitičke, kiseline, baze, soli, redoks. Galvanski članak, elektroliza. Korozija metala.

Na laboratorijskim vježbama studenti samostalno izvode vježbe povezane s temama obrađenim na predavanjima. To obuhvaća upoznavanje s fizikalnim postupcima koji redovito prate kemijsku reakciju, svojstva nekih elementarnih tvari i osnovnih anorganskih spojeva, čimbenika koji utječu na brzinu kemijske reakcije, te s ravnotežnim reakcijama, formiranje galvanskog članka, izvođenje procesa elektrolize, korozije.


Ivan Filipović, Stjepan Lipanović, Opća i anorganska kemija I dio, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

Skripta za internu upotrebu

Dopunska literatura

D. Grdenić, Molekule i kristali, Školska knjiga, Zagreb, 1987.

Silberberg, Chemistry, third edition, Mc Graw Hill, New York, 2003.


Predavanja, laboratorijske vježbe, konzultacije.


Usmeni ispit.

Parcijalni testovi tijekom semestra.


Predavanja su na hrvatskom jeziku


Ankete nakon održane nastave. Parcijalni testovi u toku nastave. Razgovori sa studentima.

Naziv predmeta

Organska kemija

Kod

Vrsta

Predavanja

Razina

Uvodni predmet

Godina

II.

Semestar

III.


2 ECTS boda:

- 20 školskih sati = 15 sati = 0.5 ECTS bodova

- 45 sati za pripremu i polaganje ispita = 1.5 ECTS bodova

Nastavnik

dr. sc. Maja Pavela-Vrančić, izv. prof.


Studenti su upoznati sa suvremenim tokovima razvoja organske kemije. Stečeno znanje omogućava pohađanje predmeta Biokemija.

Preduvjeti za upis

Opća i anorganska kemija.

Sadržaj

Predavanja: Struktura i svojstva organskih spojeva. Kovalentna veza atomske i molekulske orbitale, hibridizacija. Energija aktivacije i brzina kemijske reakcije. Funkcionalne skupine, klasifikacija organskih spojeva i nomenklatura. Alkani: konformacija i konformeri. Alkilhalogenidi: nukleofilna supstitucija, eliminacija. Stereokemija i stereoizomeri, optička aktivnost.. Alkoholi i eteri, tioli i sulfidi. Alkeni: geometrijska izomerija, elektrofilna adicija. Alkini, konjugirani dieni. Aldehidi i ketoni. Karboksilne kiseline i derivati. Ciklički ugljikovodici. Ugljikohidrati. Amini. Benzen, derivati benzena, fenol, aromatičnost. Elektrofilna aromatska supstitucija.


Stanley H. Pine: Organska kemija, Školska knjiga Zagreb 1994.

Dopunska literatura

Andrew Streitwieser, Clayton H. Heathcock, Edward M. Kosower: Introduction to Organic Chemistry, Prentice Hall, Inc. 1992.


Predavanja.


Pismeni ispit.



Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe

Documents

Manual - Prirodoslovno-matematički fakultet …bilusic/Nastavni_plan_2005/FPM… · Web viewAntunović, et al : “Discovery potential for supersymmetry in CMS” – Journal of