Vodič za procjenu rizika umalim i srednjim poduzećima

od vibracija koje se Opasnostiprenose na cijelo tijelo i na šake-rukePrepoznavanje i vrednovanje opasnosti, poduzimanje mjera

Sekcija za električnu energijuSekcija za željezo i metalSekcija za strojeve i sigurnosne sustave

8 Opasnosti od vibracija koje seprenose na cijelo tijelo i našake - rukePrepoznavanje i vrednovanje opasnosti,poduzimanje mjera

8

Vodič zaprocjenu rizika umalim i srednjim poduzećima

Opasnosti od vibracija koje seprenose na cijelo tijelo i na šake-ruke

Prepoznavanje ivrednovanje opasnosti;Poduzimanje mjera

INTERNATIONAL SOCIAL SECURITY ASSOCIATION

Sekcija za električnu energijuSekcija za željezo i metalSekcija za strojeve i sigurnosne sustave

8 Opasnosti od vibracija kojese prenose na cijelo tijelo i našake-ruke

2

Autori: Dr.-Ing. Gerhard NeugebauerISSA Sekcija za metal, Njemačka

Dipl.- Ing. Laurencia JancurovaInspektorat rada, Košice, Slovačka

MD Janos MartinInstitut za medicinu rada (OMFI), Budimpešta, MađarskaDipl. – Ing. Zdenek JandakSZU, Češka Republika

Ing. Thomas ManekISSA Sekcija za metal, AUVA Austrija

Dizajn: Verlag Technik & Information e.K.,Wohlfahrtstrasse 153, 44799 Bochum,Njemačka Tel. +49(0)234-94349-0, Fax+49(0)234-94349-21

Tiskano u Njemačkoj, travanj, 2010

ISBN 978-3-941441-52-1

3

Uvodne napomene

Cilj ovog priručnika je opisati zahtjevekoje je potrebno zadovoljiti pri procjenirizika i smanjenju izloženostivibracijama na radu te, na nacionalnojrazini, pomoći pri primjeni Direktive“Vibracije” (2002/44/EC) u malim isrednjim poduzećima.Priručnik se sastoji od slijedećeg:

1. Osnovne informacije

2. Procjena opasnosti

3. Prilog 1 i 2

Napomena:Ovaj priručnik služi za prenošenje unacionalno zakonodavstvoodredaba Okvirne Direktive ouvođenju mjera kojima se potičepodizanje razine sigurnosti i zdravljaradnika na radu (89/391/EEZ) iPojedinačne Direktive “Vibracije”(2002/44/EC) koja je donesena nanjezinoj osnovi. Sve važne odredbeprenesene u nacionalnozakonodavstvo trebaju biti sukladnes njima (pogledati stranu 23).

Priručnik se ne bavi s dokumentacijomprocjene opasnosti, budući da uz tovezani važeći propisi značajno varirajumeđu državama članicama.Kao dopuna sadašnjem priručniku,planirane su ili već dostupne smjerniceo slijedećim temama:

■ Buka

■ Kemijske štetnosti

■ Opasnosti od električne struje

■ Opasnosti od eksplozije

■ Opasnosti koje nastaju odstrojeva, opreme i materijala

■ Poskliznuća i padovi s visine

■ Tjelesni napor (npr. teškifizički rad i rad u prisilnompoložaju tijela)

■ Psihičko opterećenje na radu

4

1. Temeljne odredbe

Izloženost vibracijama može utjecati načovjeka na različite načine, od običnihsmetnji do smanjenja radnog učinka,opasnosti po zdravlje, pa čak ioštećenja zdravlja.

Vibracije nastaju kao

● Vibracije koje se prenose na šakei ruke – Vibracije šaka-rukaza vrijeme rada s vibrirajućim ručnimalatima, kao što su kutne brusilice,pneumatski čekići, vibracijskinabijači, klesarske bušilice, drobilice,udarne bušilice, lančane pile, itd.

● Vibracije koje se prenose na cijelo

na pokretnim strojevima i opremi kaošto su kamioni (na gradilištima),strojevi u šumarstvu, grejderi,utovarivači na kotačima, utovarivači-gusjeničari, traktori, viličari koji radena neravnom terenu, vojna vozila.Vibracije također mogu nastati nastacionarnim radnim mjestima uzteške strojeve, kao što su kontrolneplatforme kompresora ili udarnihpreša.

Štetno djelovanje vibrirajućih alata ilistrojeva odavno je poznato, ali je jošuvijek često podcijenjeno.

1.1 Zaštita na radu i zaštita zdravlja

Vibracije mogu utjecati na cijelo tijelo ilina njegove dijelove.

Vibracije cijelog tijela (WBV = Whole-body vibrations) su mehaničke vibracijekoje se prenose na tijelo prekostražnjice ili leđa u slučaju sjedećegradnog položaja, preko stopala uslučaju rada koji se izvodi stojeći iliglave i leđa kada se radi u ležećempoložaju.

Vibracije utječu na cijelo tijelo.

Vibracije cijelog tijela nastaju također uslobodno vrijeme, na primjer kodvožnje automobila ili motora.

tijelo – Vibracije cijelog tijela

5

Vibracije šaka-ruka (HAV = Hand-armvibrations) su mehaničke vibracije kojese prenose preko ruku i djeluju samoili uglavnom na sustav šaka-ruka.Vibracije šaka-ruka su na primjeruzrokovane ručnim električnim ilipneumatskim alatom, uključujućirezače živice i slično.

Vibracije i zdravljeKao i u slučaju zvuka, kod mehaničkihvibracija su poznati brojni utjecaji naljudsko zdravlje.

Opasnosti po zdravlje ovise o mjestuprijenosa vibracija na tijelo, intenzitetuvibracija, ponavljanju izloženostivibracijama tijekom radnog dana itrajanju izloženosti tijekom godina.

Izbjegavajte takve opasnosti!Rizik kojemu je pojedinac izložen ovisi o:

● intenzitetu vibracija,

● frekvenciji,

● trajanju izloženosti,

● načinu rada i

● vrsti aktivnosti.

Osjećaj pojedinca pri izlaganjuvibracijama ovisi o:

● zdravstvenom stanju,● vrsti aktivnosti koja se izvodi i● stavu i očekivanjima svakog

pojedinca.

Opasnost po zdravlje postoji uvijekkada se osjete snažne vibracije koje seprenose● na sustav šaka-ruka i● na cijelo tijelo u slučaju kada se rad

izvodi stojeći ili sjedeći.

Vibracije šaka-ruka

Vibracije šaka-ruka narušavajusubjektivni osjet, finu motoriku i radniučinak i mogu nakon dugogodišnjeizloženosti uzrokovati

● smetnje krvotoka,● poremećaj funkcije živaca,● promjene mišićnog tkiva i● oštećenja kostiju i zglobova.

Izloženost vibracijama visokihfrekvencija tijekom godina možedovesti do poremećaja krvotoka uprstima, pa radnici mogu patiti odpovremenih napadaja u kojima prstipobijele i obamru (bijeli prst ilivibracijski sindrom šaka – ruka.

6

Ovo stanje je također poznato kaovazospastični sindrom uzrokovanvibracijama.Intenzivne vibracije niskih frekvencijakoje se prenose na šake i ruke mogutakođer uzrokovati degenerativnepromjene u kostima šake, zglobovimaprstiju i ručnog zgloba, kao i u područjulakta i ramena. Stanje je bolno i možeumanjiti pokretljivost.

Oštećenje zgloba može zahvatiti:

● ručne zglobove

● zglobove laktova

● akromioklavikularne zglobove.

Uz to, u području kostiju zapešća(karpalnih kostiju) može nastatinekroza polumjesečaste kosti i/iliprijelomi zamora.

Rad u hladnom okolišu povećava rizikovih stanja.

Vibracije cijelog tijela mogu

● oslabiti osjete i dovesti doporemećaja ravnoteže, bolestikretanja ili poremećaja vida,

● oslabiti finu motoriku ili umanjitiradnu učinkovitost,

● uzrokovati želučane tegobe i

● djelovati na kralježnicu.

Napomena:

Potrebno je imati na umu da sepreventivne mjere moraju posebnoprimjenjivati za određene skupine, kaošto su npr. mlađi ili stariji radnici,trudnice.

1.2 Pravna osnova

Pravno reguliranje provođenjapreventivnih mjera koje se odnose naizloženost vibracijama temelji se naeuropskoj Direktivi “Vibracije“(2002/44/EZ), koja definirapreventivne mjere, kao i upozoravajućei granične vrijednosti dnevneizloženosti.

Ove odredbe u kombinaciji sastandardima ISO 2631 i ISO 5349,koji sadrže najsuvremenije spoznaje omjerenjima i procjeni vibracija naradnom mjestu, zahtijevaju odposlodavaca da utvrde i procijene rizik,da pravilno informiraju radnike i izradeprogram za smanjenje vibracija.

Svrha propisa je definirati preventivnemjere za sprječavanje bolesti mišićnokoštanog sustava (npr. kralježnice,kostiju, zglobova) kao i poremećajakrvotoka u prstima i šakama.

Upozoravavajuće igranične vrijednostiizloženosti “Vibracijama“Granica dnevne izloženosti izračunavase na temelju standardiziranogosmosatnog referentnog perioda A(8).Mjerenje ubrzanja uključujeponderiranje odnosno vrednovanje sobzirom na frekvenciju, a vrijednostiubrzanja se utvrđuju pomoćupostupaka određenim u nacionalnimstandardima.

7

Upozorenje:U posljednjih nekoliko godina filtri zavrednovanje pri mjerenju vibracijacijelog tijela unaprjeđeni su u skladus posljednjim znanstvenim otkrićima,tako da u nekim slučajevima novamjerenja mogu biti korisna.

Europska Direktiva (2002/44/EZ)definira upozoravajuću i graničnuvrijednost, kako slijedi:

Vibracije šaka-ruka:● Granična vrijednost izloženosti

A(8) = 5 m/s2● Upozoravajuća vrijednost izloženosti

A(8) = 2,5 m/s2

Vibracije cijelog tijela● Granična vrijednost izloženosti za

sve smjerove: A(8) = 1,15 m/s2● Upozoravajuća vrijednost

izloženosti za sve smjeroveA(8) = 0,5 m/s2

Opaska:Primjena treba uvažavati određenerazličitosti pojedinih zemalja (vidi str.23).

U nekim slučajevima bit će potrebnaindividualna procjena i vrednovanje.Ovisno o upozoravajućimvrijednostima / graničnim vrijednostimaizloženosti trebaju se poduzeti slijedećikoraci:

● Primjerena procjena rizika

● Primjena tehničkih i organizacijskihmjera

● Razrada i provedba programa zasmanjenje vibracija

● Informiranje i osposobljavanjeradnika

● Praćenje zdravlja

● Nabava dodatne opreme(npr. ručica)

● Osobna zaštitna sredstva(npr. specijalne antivibracijskerukavice)

8

2. Procjena rizika

Procjenom rizika moguće je u ranoj faziprepoznati i smanjiti izloženost. Procesprocjene se može odnositi na:

● aktivnosti,● strojeve,● radno mjesto i/ili● provedbu na individualnoj osnovi.

Rizik mora biti procijenjen na temeljutežine i vjerojatnosti nastanka štetnihučinaka.Najvažniji koraci koji trebaju bitipoduzeti su:

Korak 1: Određivanje opasnosti(npr. opasnosti uzrokovane

vibracijama)

Korak 2: Procjena i vrednovanjeopasnosti

Korak 3: Smanjenje opasnosti ipoduzimanje mjera

Korak 1:Određivanje opasnosti

Poslodavac je obvezan ocijeniti uvjeteradnog mjesta na temelju europskeDirektive 2002/44/EC prenesene unacionalni propis. Ako ne postojeempirijski podaci, potrebno je izvršitimjerenja, što zahtijeva posebnostručno znanje i skupe uređaje zamjerenje.

Prilog 1 daje detaljne informacije otome kako postupati kada su naradnom mjestu provedena mjerenja.

U praksi se komplicirana mjerenja kodtipičnih izloženosti vibracijama moguizbjeći korištenjem kataloga, bazapodataka (Internet) ili podatakaproizvođača (npr. upute za uporabu). Umnogim slučajevima osiguravajućadruštva ili nadzorna tijela mogu pružitiinformacije o djelatnostima ili radnimmjestima koje se smatraju štetnimazbog izloženosti vibracijama (npr.profesionalne bolesti uzrokovanedugotrajnom izloženošću vibracijama).

Upute proizvođača

Direktiva o strojevima 2006/42/EZ dajepravni okvir za sigurnost strojeva kojitrebaju ispoštovali proizvođači ilidobavljači strojeva.

Proizvođači su obvezni osiguratipodatke o vibracijama koje stvarajustrojevi u obliku rezultata mjerenja u„uvjetima ispitivanja“.

Kada se procjenjuje radno mjesto,podaci proizvođača trebaju biti kritičkiprovjereni i ako je potrebno, ponovnoproračunati kako bi odgovaralipostojećim radnim uvjetima.

Za tipične strojeve su napravljenifaktori pretvorbe (pretvorba rezultatamjerenja u uvjetima ispitivanja uvrijednosti stvarne izloženosti).

Ovi podaci su korisni pri nabavi opremes niskom razinom vibracija, kodprimjene i poštivanja metoda zasmanjenje vibracija kao i u izradiprograma za smanjenje vibracija.

9

Kontrolne liste za procjenu rizika

Kontrolne liste su koristan alat priprocjeni rizika.

Kontrolna lista:Vibracije šaka-ruka (HAV)

1. Je li provjereno da li se ručni alati ilistrojevi s ručnim upravljanjem, koji bimogli štetno djelovati na zglobove,mogu zamijeniti drugim alatima?

2. Je li provjereno da li se alati ilistrojevi za visokobrzinsku obradu(raspon frekvencije od 20 do 1000Hz), koji bi mogli štetno djelovati našake, mogu zamijeniti drugimalatima?

3. Da li poduzete mjere osiguravaju dadnevna izloženost vibracijama(ukupna vrijednost koja se odnosi naosmosatni period) ne prelazivrijednost A(8) = 2,5 m/s2?

4. Da li su osigurane informacije oupozoravajućim i graničnimvrijednostima izloženosti?

5. Da li se upotrebljavaju strojevi ilioprema s niskom razinom vibracija(npr. brusne ploče)?

6. Da li su na rukohvate postavljeniprigušivači ili ublaživači udara?

7. Da li su metode za redukciju ilieliminaciju vibracija primijenjene?

8. Je li se kod nabavke nove opremedovoljno pazilo na odabir alata sniskom razinom vibracija (na temeljupodataka proizvođača)?

9. Da li su, uporabom odgovarajućeopreme i alata, izbjegnuti čvrsti hvat istisak šake?

10.Da li su specijalne anti-vibracijskerukavice ispitane (posebno zavanjske uvjete rada ili za rad uhladnom okolišu) i da li se zaistaupotrebljavaju?

11. Da li je radnicima, izloženimekstremnim vibracijama, osiguranopravo na preventivne zdravstvenepreglede?

Kontrolna lista:Vibracije cijelog tijela (WBV)

1. Da li su poduzete mjere da bi seizbjeglo prekoračenje maksimalnerazine dnevne izloženostivibracijama (efektivna vrijednostakceleracije vibracije ponderirane sobzirom na frekvenciju, normiraneza osmosatni period) od A(8) = 0,5m/s2?

2. Da li su osigurane informacije oupozoravajućim i graničnimvrijednostima izloženosti?

3. Da li je moguće izbjeći vožnju unepovoljnom ili iskrivljenompoložaju tijela?

4. Da li su poduzete mjere koje biosigurale da površine prometnicabudu ravne i da bi spriječile rupe idruga oštećenja?

5. Je li provjereno da li je radorganiziran na način da omogućismanjenje vremena vožnje(trajanje izloženosti)?

6. Je li se kod nabave novih voziladovoljno obraća pažnja na odabirvozila s niskom razinom vibracija(na temelju obveznih podatakaproizvođača)?

7. Da li su ugrađena sjedala s niskomrazinom vibracija, da li su pravilnopodešena i redovito servisirana?

8. Da li je radnicima, izloženimekstremnim vibracijama, osiguranopravo na preventivne zdravstvenepreglede?

10

Korak 2:Procjena i vrednovanje rizika

Određivanje vrijednosti 8-satneizloženosti A(8)

Izloženost vibracijama može bitiutvrđena na temelju podataka koje jedostavio proizvođač, podataka koji sudostupni iz literature ili na temeljumjerenja.

Parametri za određivanje izloženosti suvrijednosti akceleracija u tri smjera,ponderirane s obzirom na frekvenciju, ito u obliku maksimalnih i/ili ukupnihvrijednosti vibracija (vektora).Prilog 2 opisuje parametre zaprocjenu opasnosti.

Dodatni parametri,npr. sile hvata

Nepovoljni radni uvjeti (radni položaji) iistrošeni alati mogu uzrokovati većirizik.Čvrsti hvat i jak stisak šake povećavajuizloženost.Rad u hladnim uvjetima povećava rizik.

Uporaba podataka iz bazepodataka

Internet već nudi brojne baze podatakakoje se mogu upotrijebiti zaodređivanje izloženosti vibracijama(npr. baza podataka „KARLA„). Ovebaze podataka uglavnom navodevrijednosti imisija koje se znatnorazlikuju od onih koje dostavljajuproizvođači u obliku vrijednosti emisija.Europski Praktični vodič i računarivrijednosti parametara vibracija sutakođer korisni (dostupni na Internetu).

Napomena:Nikad ne miješajte podatke emisije svrijednostima imisije.

Korak 3 :Smanjenje rizika i poduzimanjemjera

1. Osnove

Kako je zakonom predviđeno,poslodavac je obavezan primijenititehnološke i organizacijske korektivnemjere uvijek kada su premašeneupozoravajuće i granične vrijednostiizloženosti. Ove mjere obuhvaćaju, npr.alternativne radne procese, odabirodgovarajućih alata i materijala ilismanjenje trajanja i intenzitetaizloženosti. Prioritet se treba datimjerama smanjenja na izvoru vibracija.Zaštitne se mjere trebaju uvijekpoduzimati redoslijedom S-T-O-P:

S: Supstitucija/Zamjena

T: Tehnološka rješenja, npr. strojevi,alati i vozila s niskom razinomvibracija

O: Organizacijske mjere, npr.ograničavanje trajanja izlaganjavibracijama jakog intenziteta

P: Pojedinačna/Osobna zaštitnasredstva, npr. uporabaantivibracijskih rukavica zasmanjenje vibracija koje se prenosena ruku i šaku, koje su ipakdjelotvorne samo u odnosu navibracije viših frekvencija.

2. Mjere za zaštitu odvibracija šaka-ruka (HAV)

Ovisno o intenzitetu i trajanjuizloženosti vibracijama koje se prenosena šake i ruke treba poduzeti slijedećemjere:Vrijednost dnevne izloženosti A(8)=2,5m/s

2

Informirati radnike o riziku zbogizloženosti vibracijama

11

Vrijednost dnevne izloženostiA(8)>2,5 m/s

2

Izraditi program i provoditi mjereza smanjenje vibracija

Osigurati radnicima pravo napreventivne zdravstvene preglede

Vrijednost dnevne izloženostiA(8)>5 m/s

2

Odmah poduzeti mjere kako bi seizbjegla ovako pretjerana izloženost!

Osigurati redovite preventivnezdravstvene preglede!

3. Mjere za zaštitu od vibracijacijelog tijela (WBV)

U slučaju vibracija cijelog tijela trebajubiti poduzete slijedeće mjere:Vrijednost dnevne izloženostiA(8)=0,5 m/s

2

Informirati radnike o riziku zbogizloženosti vibracijama

Vrijednost dnevne izloženostiA(8)>0,5 m/s

2

Izraditi program i provoditi mjere zasmanjenje vibracija

Osigurati radnicima pravo napreventivne zdravstvene preglede

Vrijednost dnevne izloženostiA(8)>0,8 m/s

2odnosno 1,15 m/s

2

(ovisno o nacionalnim propisima)

Odmah poduzeti mjere kako bi seizbjegla ovako pretjerana izloženost!

Osigurati redovite preventivnezdravstvene preglede!

4. Mjere poduzete na izvoruKako bi se smanjila izloženostvibracijama na radnom mjestu, trebaspriječiti stvaranje, prenošenje i učinakvibracija. Najučinkovitije zaštitne mjere

su one koje utječu na smanjenjevibracija na izvoru njihovog stvaranja.

Ove osnovne mjere smanjuju sveposljedične štetne učinke vibracija bezobzira na mjesto i vrijeme njihovognastanka i mehanizam djelovanja.

Smanjenje vibracija šaka-ruka(HAV)

Nekoliko praktičnih primjera ćeilustrirati kako vibracije koje se prenosena ruke i šake mogu biti smanjene naalatima i strojevima:

Smanjenje jačine spojeva (npr.smanjenje sile hvata)

Kod zakivanja uporabakompresijskih alata ili čekića zazakivanje sa smanjenim povratnimudarom

Uporaba moment-odvijačaumjesto udarnih zatezača kodvijčanih spojeva

Uporaba bušilica radije nego čestoupotrebljavanih udarnih bušilica uvodoinstalaterskim radovima

Uporaba pneumatskih čekića sniskom razinom vibracija ucestogradnji i rudarstvu

U obradi metala i kamena,uporaba pneumatskih čekića idlijeta s niskom razinom vibracija

U šumarstvu, uporaba motornihpila s drškama s niskom razinomvibracija

Uvijek uporaba oštrih alata injihovo redovito održavanje

Uporaba ljepila umjesto zakovica Korištenje ljevačkih kalupa koji se

lako čiste Uporaba višestrukih odvijača

Općenito govoreći, prednost trebadati tehnologijama koje proizvodevibracije niskih razina.

12

Proizvođač bi odgovarajućomkonstrukcijom ručnih alata trebaorazinu vibracija zadržati na minimumu.

Daljnje prednosti strojeva s niskomrazinom vibracija su smanjenotrošenje i habanje strojeva i manjarazina buke. U većini slučajevima,proizvodi dobiveni na takvim strojevimabit će precizniji i dimenzijski točniji.

Smanjenje vibracija cijelog tijela(WBV)

Cestovne nepravilnosti, npr. naneravnim površinama kolnika,gradilištima, na pristupnim putovimatvornicama, sporednim putovima itd.trebaju biti reducirane ili eliminirane.Neravnine, izbočine i rupe naprometnicama trebaju biti popravljene.U slučaju pružnih vozila (dizalice itd.),neravni spojevi tračnica, koji moguizazvati vibracije, trebaju biti korigiranizavarivanjem ili izravnavanjem. Cestegradilišta trebaju se poravnavati uredovitim vremenskim intervalima.

Ovisno o vrsti radne operacije ivrstama vozila treba dati prednostsjedalima ili kabinama vozača kojasu opremljena oprugama. To možezahtijevati konzultacije stručnjaka, kojiće, ako je neophodno, izvesti mjerenjevibracija.

Upotrebu visećih sjedala trebaograničiti kako se ne bi promijenilaudaljenost između vozača, volana,kontrolnih uređaja i pedala. Gumenijastuci trebaju biti montirani na gornje idonje krajeve visećeg sjedala kako bise izbjegli intenzivni udari!

Vozačevo sjedalo može takođerpridonijeti prigušenju vibracija: Sustavprigušenja oprugama treba bitidizajniran tako da prelazak vibracija sasjedala na vozača bude minimalan.

Opružni sistem mora biti podesiv iprilagodljiv različitoj tjelesnoj masi.

Vozači su posebno izloženi vibracijamacijelog tijela. Važni čimbenici koji utječuna izloženost vibracijama su dizajnvozila, uvjeti na cesti, brzina vožnje,a i sjedalo kao element prijenosavibracija od vozila na vozača. To značida se na smanjenje vibracija možeutjecati odgovarajućim djelovanjem usvim tim područjima.

Tehnološke mjere za smanjenjevibracija obuhvaćaju:

elastičnu spojku dodatnih naprava,kao što su lopate i krakovi zapodizanje utovarivača ilipoljoprivredni priključci montirani nastražnju stranu traktora,

hidraulički osovinski ovjes sastupnjevitim podešavanjem,

vozačke kabine s ugrađenimublaživačima udara

vozačka sjedala s podesivimprigušenjem.

U slučaju viličara, iz tehničkih razlogašasija nije ovješena na oprugama,tako da ublaživanje udara osiguravajujedino gume. Zbog toga je izbor pravogtipa guma od posebne važnosti. Tvrdegume predaju vibracije direktno bezprigušenja. Iz tog se razloga sve višeprimjenjuju gume sa ugrađenimzračnim komorama.

Za sve vrste vozila smanjenje vibracijaovisi o pravilnom izboru i prilagodbisjedala. Sustav prigušenja oprugamana podgradnji sjedala treba bitidizajniran tako da vibracije koje se sasjedala prelaze na vozača zadržava naminimumu. Frekvencija sjedala ne bi

13

nipošto smjela biti ista kao frekvencijaekcitacije, inače će se vibracijepovećati. Zbog toga sjedalo mora bitiprilagođeno tjelesnoj masi (težini)vozača.

Samo testirana sjedala trebaju bitiupotrijebljena u vozilima, a prigušenja ipresvlake sjedala u vozilima moraju bitiredovito servisirana.

Pored najdjelotvornijih primarnih mjerazaštite primijenjenih na izvoru vibracija,sekundarne mjere mogu takođerpomoći reducirati transmisiju i širenje, tena taj način učinkovito reduciratiizloženost vibracijama.

Kod fiksnih strojeva prijenos vibracija načovjeka može se, u cijelosti, reduciratiodgovarajućom izolacijom strojeva iliradnog mjesta od vibracija. Izolacija odvibracija služi da reducira prijenos snagestroja na podloge (npr. podove istropove). U tu svrhu strojevi semontiraju na oscilirajući temelj, koji sepak nalazi na izolacijskom materijalu.

Dodatno, strojevi moraju biti izolirani odsvih dijelova zgrade ili drugihstrojeva, elastičnim vezama, kao što suspojevi u obliku cijevi, gumene cijevi,tekstilni spojevi, fleksibilne navlake ilielastični cijevni kompenzatori kojisprječavaju vibracije koje se takođermogu širiti i u obliku strukturnog zvuka.

U slučaju teških strojeva (npr.ekcentarske preše) oscilacijski temelj semože zamijeniti čeličnom pločom zadistribuciju opterećenja koja jemontirana na izolatorima vibracija. Nataj način mogu se uštedjeti troškoviizvedbe za utemeljenje, a razmještaj sestrojeva može po želji mijenjati.

Strojevi s niskom razinom vibracijamanje su bučni, otporniji su na

trošenje, a proizvodi dobiveni natakvim strojevima bit će dimenzijskitočniji.

5. Tehnološke i organizacijskemjere

Opasnosti od vibracija mogu seumanjiti skraćivanjem vremenaizloženosti kroz promjenu uorganizaciji rada. Rad trebaorganizirati na takav način da setrajanje dnevne izloženosti zadrži ispodpreporučene granice, tako da onaostaje ispod kritične dnevne dozeizloženosti.

6. Osobna zaštita

Zaštita ljudi od mehaničkih vibracijamože se postići održavanjemodgovarajućeg položaja tijela isprečavanjem čvrstog hvata i jakogstiska šake. Ovakav oblik ponašanjamože biti visoko učinkovit, ali zahtjevadosta vremena za obuku i pretpostavljatrajnu samokontrolu.

Izloženost visoko-frekventnimvibracijama (npr. kada se radi sastrojevima za brušenje) može bitismanjena uporabom antivibracijskihrukavica. Međutim, takve rukavicezahtijevaju od radnika primjenučvršćeg hvata i veće sile stiska šake pripreciznom rukovanju ručnim alatom.Kod nisko-frekventnih vibracija visokihamplituda, koje se pojavljuju pri radudrobilica, smanjenje vibracija pomoćuantivibracijskih rukavica nije osobitoučinkovito.

Laboratorijski testovi pokazuju davibracije mogu biti čak povećane kadase upotrebljavaju rukavice koje nadlanu imaju zračne jastučiće za

14

prigušenje. Zbog toga je preporučljivoprovjeriti podatke o svojstvimaprigušenja dostavljenim od straneproizvođača (potražiti CE znak).

Prilikom izlaganja vibracijama trebaizbjegavati pothlađivanje šaka, npr.treba šake utopljivati pomoću rukavica ilizagrijavanjem.

7. Program za smanjenje vibracija

Nakon preuzimanja odredaba EUdirektiva u nacionalno zakonodavstvoposlodavci moraju usvojiti suvremenemjere zaštite za isključenje opasnostiod vibracija ili za njihovo smanjenje nanajmanju moguću mjeru. Topodrazumijeva potpuno otklanjanje ilismanjene vibracija na njihovom izvoru,koliko god je to moguće. Tehnološkemjere za smanjenje vibracija imajuprednost nad organizacijskim mjerama.

Cilj programa smanjenja je utvrđivanjeizloženosti, analiza njihovih uzroka idefiniranje odgovarajućih mjera.

Koraci koje treba poduzeti

● Određivanje izloženostivibracijama

● Program smanjenja vibracija

● Određivanje vrijednostirazina vibracija

● Usporedba s graničnom iupozoravajućomvrijednosti izloženosti

● Analiza uzroka

● Usporedba s najmodernijomtehnologijom

● Izbor odgovarajućih mjera

● Izrada programa za smanjenjevibracija s listom prioriteta ivremenskim rasporedom

7.1 Program za smanjenje vibracijašaka-ruka

Ako upozoravajuća vrijednost zavibracije ruka-šaka prelazi A(8)=2,5m/s2 poslodavac mora pripremiti iprovoditi program tehnoloških iorganizacijskih mjera za izloženostvibracijama.

Preporučaju se slijedeći koraci:

Korak 1:Određivanje izloženosti vibracijama(HAV)

● Da li se od proizvođača mogu dobitipotrebne informacije?

● Da li su podaci dostupni u bazipodataka?

● Mogu li usporedivi opisi poslovauroditi korisnim informacijama?

● Ima li ikakvih podataka za dotičnuopremu u dostupnoj literaturi (bazapodataka) i da li uvjeti uporabe upoduzeću odgovaraju onima koji suprevladavali kada su mjerenjaizvršena?

● Da li su poznate dnevne vrijednostiizloženosti ili da li se one moguizračunati iz podataka o intenzitetuvibracija i pojedinačnog vremenaizloženosti?

● Postoji li potreba za dodatnimmjerenjima?

15

Korak 2:Usporedba s upozoravajućim igraničnim vrijednostima izloženosti(HAV)

● Da li je izmjerena vrijednostvibracija ruka-šaka manja od A(8) =2,5 m/s2?

● Da li je izmjerena vrijednost većaod upozoravajuće vrijednosti imanja od granične vrijednostiizloženosti?

● Da li je premašena graničnavrijednost izloženosti odA(8) = 5 m/s2?

Korak 3:Određivanje glavnih izvora vibracija(HAV)

● Ima li nekih posebno važnih izvoravibracija, npr. pojedinačni radovikoji uzrokuju posebno intenzivnevibracije (npr. rad s drobilicom)?

● Da li određeni alati ili dijeloviopreme uzrokuju intenzivnijevibracije od ostalih?

● Da li je potreban čvrsti hvat i jakistisak šake?

● Da li se određeni poslovi izvode unepovoljnim položajima tijela (npr.ruke postavljene pod nefiziološkimkutovima)?

● Da li ima drugih faktora okoliša kojibi se trebali uzeti u razmatranje,kao što je rad u uvjetima niskihtemperatura?

Korak 4:Analiza uzroka (HAV)

● Koji su uzroci visokih razinavibracija?

● Da li je oprema stara i istrošena(npr. neispravni alatni mehanizmi)?

● Da li su upotrijebljeni alati tupi iliistrošeni?

● Da li postoje neodgovarajućisustavi razdvajanja itapeciranja?

● Da li se oprema servisira uredovitim intervalima?

● Da li posao zahtjeva čvrsti hvat ijaki stisak šake?

Korak 5:Usporedba s suvremenomtehnologijom (HAV)

Da li je oprema usklađena svažećim normama?

Ima li druge moderne opreme,koja bi osigurala manjuizloženost vibracijama?

Da li ima dodatnih uređaja koji bismanjili prijenos vibracija narukovatelja?

Postoje li ergonomski oblikovaneručke (npr. ručke s oprugama)koje bi poboljšale radne uvjete?

Jesu li ručke odvojene odkućišta stroja i/ili je li mogućekorigirati neuravnoteženost?

Da li je moguće upotrijebiti ručkes oblogama kao što su gumeneobloge?

Da li se koriste alati s niskomrazinom vibracija, kao što suspecijalni diskovi za pjeskarenje?

Može li promjena procesarezultirati smanjenjemizloženosti?

Da li je moguće smanjiti trajanjerada s ručnom vibrirajućomopremom?

Korak 6Odabir odgovarajućih mjera (HAV)

● Koje mjere će najdjelotvornijesmanjiti vibracije?

● Da li se to može primijeniti?

16

Ako je to nemoguće, koja mjera bibila druga najbolja?

Može li ta mjera biti ostvarena? Koliko će radnika imati koristi od

ovih mjera? Da li će određeni poslovi ili skupina

radnika biti isključeni od ovihpogodnosti?

Da li će biti neophodno posebnoinformirati i/ili educirati radnike zaprimjenu ovih mjera?

Korak 7:Prognoze (HAV)

● Što je očekivani učinak mjera zasmanjenje vibracija?

● Hoće li mjere rezultirativrijednostima vibracija manjim odupozoravajuće vrijednosti?

● Hoće li mjere rezultirativrijednostima manjim od graničnevrijednosti izloženosti?

● Hoće li biti potrebno istovremenoposegnuti za dodatnim mjerama?

● Hoće li biti potrebno poduzetidaljnje mjere?

Korak 8:Izrada programa s popisomprioriteta i vremenskim rasporedom(HAV)

● Koji se koraci moraju poduzeti?● Koliko vremena će trebati za

provedbu pojedinih mjera?● Kada se mogu očekivati prvi

privremeni rezultati?● Tko je odgovoran za pojedinu fazu

provedbe?● Do kojeg se krajnjeg roka trebaju

primijeniti sve mjere?● Da li je moguće pored primijenjenih

mjera upotrijebiti i antivibracijskerukavice?

Korak 9:Provjera rezultata (HAV)

● Jesu li mjere ispravnoprovedene?

● Koji je stupanj smanjenjavibracija postignut?

● Je li postignuto predviđenosmanjenje?

● Jesu li postignute vrijednostiispod granične vrijednostiizloženosti?

● Jesu li ostvarene vrijednostiispod upozoravajućevrijednosti izloženosti?

● Hoće li biti potrebno napravitidaljnja poboljšanja?

● Jesu li za provjeru potrebnadaljnja mjerenja?

● Bi li dodatne mjere za smanjenjevibracija imale smisla ili bilepotrebne?

7.2 Program smanjenjavibracija cijelog tijela (WBV)

Nakon preuzimanja europskihsmjernica u nacionalnozakonodavstvo poslodavci morajuusvojiti suvremene mjere zaštite da seisključe opasnosti od vibracija ili da sesmanje na minimum. Na taj način,vibracije se na samom izvoru morajuspriječiti ili smanjiti što je više moguće.Tehnološke mjere za smanjenjevibracija imaju prioritet nadorganizacijskim mjerama.

Ako je upozoravajuća vrijednostizloženosti A(8) = 0,5 m/s2 zavibracije cijelog tijela premašena,poslodavac mora pripremiti i provestiprogram tehnoloških i organizacijskihmjera za smanjenje izloženostivibracijama.

Preporučuju se sljedeći koraci:

17

Korak 1:Određivanje izloženosti vibracijama(WBV)

● Mogu li se od proizvođača dobitirelevantne informacije?

● Jesu li podaci dostupni u bazamapodataka?

● Može li usporedivi opisi poslova datikorisne informacije?

● Postoje li bilo kakvi podaci za dotičnuopremu u literaturi (baza podataka) ida li uvjeti uporabe u poduzećuodgovaraju onima koji su prevladavalikada su mjerenja provedena?

● Jesu li dnevne vrijednosti izloženostipoznate ili da li se one mogu izračunatiiz podataka o intenzitetu vibracija ipojedinačnih vremena izloženosti?

● Postoji li potreba za dodatnimmjerenjima?

Korak 2:Usporedba s upozoravajućim igraničnim vrijednostima izloženosti(WBV)

Korak 3:Određivanje glavnih izvora vibracija(WBV)

● Ima li nekih posebno važnih izvoravibracija, tj. pojedinačnih poslova kojiuzrokuju posebno intenzivne vibracije(npr. česta vožnja na kolnicima odkocki, neravne ceste i sl.?

● Da li neki strojevi ili vozila uzrokujuintenzivnije vibracije od drugih?

● Gdje su vibracije niskog intenziteta?

Korak 4:Analiza uzroka (WBV)

● Koji su uzroci visokihvrijednosti vibracija?

● Jesu li ceste neravne?● Postoje li rubnici, rupe itd.,

koje vozila moraju savladati?● Jesu li sjedala opremljena s

odgovarajućim tapeciranjemili sustavom prigušenja?

● Jesu li sjedala prilagođenatjelesnoj težini vozača?

● Da li se vozila servisiraju uredovitim vremenskim razmacima?

● Mogu li se smanjiti vremena vožnje?

Korak 5:Usporedba sa suvremenomtehnologijom (WBV)

● Jesu li vozila i oprema u skladus aktualnim standardima?

● Ima li drugih modernih vozila iliopreme koji bi rezultirali manjimizloženostima vibracijama?

● Postoje li kakvi dodaci koji bismanjili prijenos vibracija narukovatelja?

● Postoje li sjedala koja bi vibracijesmanjila učinkovitije od postojećihsjedala?

● Mogu li se poboljšati uvjeti na cestiodgovarajućim popravcima?

Je li izmjerena vrijednosti za WBVmanja od upozoravajuće vrijednosti?

Je li izmjena vrijednost veća odupozoravajuće vrijednosti i manja odgranične vrijednosti izloženosti?

Je li prekoračena granična vrijednostizloženosti?

18

Korak 6:Odabir odgovarajućih mjera (WBV)

● Koja bi mjera mogla najučinkovitije….smanjiti vibracije?● Može li se to provesti?● Ako je to nemoguće, koja mjera

bi bila druga najbolja?● Može li ova mjera biti provedena?● Koliko radnika bi imalo koristi od

tih mjera smanjenja?● Bi li se određeni poslovi ili grupe….radnika isključili iz ovih prednosti?● Hoće li biti potrebno posebno

informirati i/ili educirati radnike zaprovedbu tih mjera?

Korak 7:Prognoza (WBV)

● Što je očekivani učinak mjera zasmanjenje vibracija?

● Hoće li mjere rezultirativrijednostima manjim odupozoravajuće vrijednosti?

● Hoće li mjere rezultirati….vrijednostima manjim od graničnih….vrijednosti izloženosti?

● Hoće li to biti potrebno istovremenoposegnuti za dodatnim mjerama?

● Hoće li biti potrebno poduzetidaljnje mjere?

Korak 8:Izrada programa s popisomprioriteta i vremenskim rasporedom(WBV)

● Koje korake treba poduzeti?● Koliko vremena će trebati za

provedbu pojedinih mjera?● Kada se mogu očekivati prvi

privremeni rezultati?● Tko je odgovoran za

pojedinu fazu provedbe?● Do kojeg krajnjeg roka se trebaju

primijeniti sve mjere?

Korak 9:Provjera rezultata (WBV)

● Jesu li mjere ispravno provedene?● Koji je stupanj smanjenja vibracija

postignut?● Je li postignuto predviđeno

smanjenje?● Jesu li postignute vrijednosti

manje od granične vrijednostiizloženosti?

● Jesu li postignute vrijednostimanje od upozoravajućevrijednosti?

● Hoće li biti potrebno provestidaljnja poboljšanja?

● Jesu li za provjeru potrebnadaljnja mjerenja?

● Bi li dodatne mjere za smanjenje….vibracija imale smisla ili bile….potrebne?

19

Prilog 1Prilog 1

Provedba mjerenja na radnommjestu

Mjerenja se provode u tri dimenzije tj.duž osi x, y i z.

U slučaju vibracija šaka-ruka, dobivenevrijednosti se zatim koriste zaizračunavanje ukupne vrijednostivibracija (vektorski), dok se odvojenoocjenjuju pojedinačni smjerovi vibracijacijelog tijela.

Mjerenja vibracija šaka-ruka suposebno složena, jer se moraju izvršitina obje ručke.Procjena se temelji na frekvencijskiponderiranom ubrzanju i vrijednostidnevne izloženosti A(8). Velika sevažnost pridaje analizi radnog mjesta ibilježenju reprezentativnih aktivnosti (injihovih dijelova), koji se obavljajutijekom radnog dana.

Provedba mjerenja (HAV)

Mjerenja vibracija šaka-ruka se izvodena ručki ručnog alata.

Za potrebe mjerenja posebnodizajnirani triaksijalni akcelerometar sepričvrsti ili zalijepi na dršku.

Vibracije šaka-ruka se ocjenjuju natemelju ukupne vrijednosti frekvencijskiponderiranog ubrzanja vibracija, kojučini vektorski zbroj vrijednosti koje suizmjerene u tri smjera. Neophodno jeizvršiti mjerenja tijekom svih radnihpostupaka koji su tipični za radnomjesto koje se razmatra.

Provedba mjerenja (WBV)Mjerenja vibracija cijelog tijela se npr.provode na vozačkom sjedaluispitivanog vozila. Podložaktriaksijalnog akcelerometra sepričvršćuje za sjedalo ljepljivomtrakom. Trebalo bi paziti da sepodložak akcelerometra pravilnoorijentira (x = grudi - leđa, y = rame -rame, z = duž kralježnice), a sjedaloprilagodi stvarnoj težini vozača.Trajanje mjerenja zavisi o uobičajenomvremenu putovanja tijekom dnevnograda vozila i/ili o vrsti aktivnosti injezine ponovljivosti, ali ni u kojem

Slika 1: Mjerenje HAV Slika 2: Mjerenje WBV

20

slučaju ne bi smjelo biti kraće od 15minuta. Mjerenja treba obaviti u tokunormalnog radnog procesa i to tako daobuhvate tipične aktivnosti za tajproces. Vrijednosti ubrzanja seregistriraju za tri gore navedenasmjera.

Vibracije cijelog tijela se ocjenjuju natemelju najviše efektivne vrijednostifrekvencijski ponderiranog ubrzanja utri smjera mjerenja. Treba paziti da sevrijednosti ubrzanja u horizontalnoj osiprvo pomnože s korektivnim faktoromod 1,4. Budući da su graničnevrijednosti izloženosti različite zavibracije u vertikalnoj i horizontalnojosi, mjerenja se moraju ocjenjivatizasebno.

x-os aw = 1,4 awx

y-os aw = 1,4 awy

z-os aw = 1,0 awz

Podaci se tada koriste zaizračunavanje dnevne vrijednostiizloženosti vibracijama, uzimajući uobzir stvarno trajanje efektivneizloženosti.

Računari za izračunavanjeparametara izloženosti

Veliki broj računara za izračunavanjeparametara izloženosti dostupan je naInternetu. Oni su korisni zaizračunavanje prosječnih vrijednosti igrafičko predstavljanje rezultata, npr. uobliku „sustava semafora“, gdje zelenopredstavlja rezultate manje odupozoravajuće vrijednosti, a crvenorezultate koji su veći od graničnevrijednosti izloženosti.

Procjene i grafički prikazi mogu takođerbiti u obliku bodova izloženosti, ali nakrajnji rezultat ne utječe načinprezentacije rezultata.

Računari za izračunavanje parametaraizloženosti su dostupni kodMinistarstava, nadzornih tijela iproizvođača opreme.

Napomena:

Crvena područja kod različitih računarapokazuju razlike, jer prenošenjeeuropske Direktive “Vibracije“ unacionalna zakonodavstva nijeizvršeno na jedinstven način, naprimjer s obzirom na odredbe koje seodnose na z-smjer u slučaju vibracijacijelog tijela.

21

Annex 2

wagnuginue lhcseBe te trewebzneuqerF

TŠgliche Einwirkungsdauer Te in Stunden

Frek

venc

ijski

pon

derir

ano

ubrz

anje

a wPrilog 2

Zone povećane opasnosti po zdravlje kod dugotrajne izloženosti

➀ Utvrđena akceleracija aw(8) = 0,45 m/s2

➁ Utvrđena akceleracija aw(8) = 0,80 m/s2

Parametri zaprocjenu izloženosti

Procjena vibracija cijelogtijela (WBV)

Vibracije cijelog tijela procjenjuju se natemelju najvećih efektivnih vrijednostiza frekvencijski ponderirano ubrzanjeu smjeru osi x,

y, i z (1,4 awx, 1,4 awy, awz – z-osubrzanje = duž kralježnice).

Detalji se mogu prikupiti iz norme ISO2631. Praktične smjernice i računariparametara mogu se naći na Internetu.

Slika 3 prikazuje frekvencijskiponderirano ubrzanje nacrtano uodnosu na dnevne izloženosti.

Slika. 3: Frekvencijski ponderirano ubrzanje nacrtano u odnosu na dnevne izloženosti(Izvor: ISO 2631/VDI-Richtlinie 2057-1)

10,0

m/s2

5,0

2,5

1,6

1,130,900,800,64

0,45

0,25

0,10,5 1,0 2,0 4,0 8,0 16,0 24,0

Dnevna izloženost Te u satima

aW(8)=

1

2

22

vh atrewtmasegsgnugniwhcS

TŠgliche Einwirkungsdauer T in min

Uku

pna

vrije

dnos

t vib

raci

jaa w

Procjena vibracije šaka-ruka(HAV)

Vibracije šaka-ruka se procjenjuju natemelju frekvencijski ponderiranihubrzanja izmjerenih u sva tri smjeravibracija i iz njih vektorski izračunateukupne vrijednosti vibracija ahv. Detalji

se mogu naći u ISO 5349. Praktičnesmjernice i kalkulatori parametaraizloženosti dostupni su na Internetu.

Slika 4 prikazuje ukupnu vrijednostvibracija nacrtanu u odnosu na dnevnuizloženost.

Slika 4: Ukupna vrijednost vibracija nacrtana u odnosu na dnevnu izloženost(Izbor: ISO 5349/VDI-Richtlinie 2057-2)

100

m/s2

10

110 30 50 100 300 480 1000

Vrijeme dnevne izloženosti T u minutama

Napomena: Krivulja prikazuje dnevnu izloženost vibracijama ubrzanja ahv(8) od 2.5m/s2

čija je svrha prevencija oštećenja zdravlja.

23

Nacionalni aspekti

Općenito

Direktiva "Vibracije“ (2002/44/EC)može se prenijeti u nacionalnozakonodavstvo, kao što su pravilnici isl., i prilagoditi uvjetima koji postoje upojedinim zemljama članicama. Toznači da već postojeća pravila,postupci, granične vrijednosti i ciljevimogu ostati na snazi.

Gore navedena Direktiva sadržiodredbe vezane uz različite parametre,kao što je npr. frekvencijskiponderirano ubrzanje A(8), aliomogućuje da se zadrže postojećevrijednosti koje su već na snazi, npr.vrijednosti za vibracije cijelog tijela uz-smjeru.

24

U Republici Hrvatskoj primjenjuju seodredbe Pravilnik o zaštiti radnika odrizika zbog izloženosti vibracijama naradu (NN 155/08), koji je usklađen sodredbama EU Direktive “Vibracije”2002/44/EC (Directive 2002/44/EC ofthe European Parliament and theCouncil of the European union, on theminimum health and safetyrequirements regarding the exposure ofworkers to the risks arising from physicalagents (vibration)).Ovaj Pravilnik propisuje zahtjeve zazaštitu radnika od rizika za njihovozdravlje i sigurnost, koji proistječu ili bimogle proistjecati od izloženostimehaničkim vibracijama.Zahtjevi ovoga Pravilnika se odnose nadjelatnosti, u kojima su radnici pri raduizloženi ili bi mogli za vrijeme rada bitiizloženi mehaničkim vibracijama.

Granične vrijednosti i upozoravajućevrijednosti izloženosti za vibraciješaka-ruka su sljedeće:- granična vrijednost dnevne izloženosti,normirana na referentno razdoblje odosam sati, je 5 m/s²;-upozoravajuća vrijednost dnevneizloženosti, normirana na referentnorazdoblje od osam sati, je 2,5 m/s².

Ocjena razine izloženosti vibracijamašaka-ruka temelji se na izračunuvrijednosti dnevne izloženosti,normirane na osmosatno preporučenovrijeme A(8), izražene kao korijen zbrojakvadrata ubrzanja ponderiranog sobzirom na frekvenciju određenu uortogonalnim smjerovima a(hwx),a(hwy), a(hwz), prema normi EN ISO5349-1:2001.

Granične vrijednosti i upozoravajućevrijednosti izloženosti za vibracijecijelog tijela su sljedeće:

- granična vrijednost dnevne izloženosti,normirana na referentno razdoblje odosam sati, je 1,15 m/s²;-upozoravajuća vrijednost dnevneizloženosti, normirana na referentnorazdoblje od osam sati, je 0,5 m/s².Ocjena razine izloženosti vibracijamatemelji se na izračunu dnevne izloženostiA(8), izražene kao ekvivalentnoneprekinuto ubrzanje kroz osmosatnorazdoblje, izračunato kao efektivnavrijednost ubrzanja ili vrijednost najvećedoze vibracija (VDV) frekventnovrednovanih ubrzanja, određenih na triortogonalne osi (1,4a(wx), 1,4a(wy), a(wz)za radnika koji sjedi ili stoji ), prema normiISO 2631-1(1997).

Poslodavci moraju utvrditi iprocijeniti rizik, pravilno informiratiradnike i izraditi program zasmanjenje vibracija.

Nacionalni aspekti

Republika Hrvatska

25

Kontakti na nacionalnoj razini

Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na raduRadoslava Cimermana 64a,10020 Zagrebwww.hzzzsr.hrhzzzsr@hzzzsr.hr

26

ISSA Sekcija za željezoi metal

c/o Opća ustanova zaosiguranje od nesrećaUred za međunarodne odnoseAdalbert-Stifter-Strasse 651200 Beč · AustrijaFon: +43 (0) 1-33 111-558Fax: +43 (0) 1-33 111-469E-Mail: issa-metal@auva.at

ISSA Sekcija za električnuenergiju

c/o Stručna udruga za elektro,tekstilnu i finu mehanikuGustav-Heinemann-Ufer 13050968 Köln • NjemačkaFon: +49 (0) 221 - 3778 - 6007Fax: +49 (0) 221 - 3778 -196007E-Mail: electricity@bgetem.de

ISSA Sekcija za strojeve isigurnosne sustave

Dynamostrasse 7-1168165 Mannheim • NjemačkaFon: +49 (0) 621-4456-2213Fax: +49 (0) 621-4456-2190E-Mail: info@ivss.org

U izradi priručnika sudjelovale su slijedeće Međunarodne sekcije ISSA-e.Kod njih su također dostupne dodatne informacije:

www.issa.intKliknite na “Prevention Sections” ispod “Quick Links”

ISBN 978-3-941441-52