(Microsoft Word - Diplomski rad.Doroteja Lepoglavec kona\350no1)Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Teacher Education / Sveuilište u Zagrebu, Uiteljski fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:147:728292
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
DIPLOMSKI RAD
TEMA DIPLOMSKOG RADA: Mali rjenik govora Salinovca
MENTOR: dr. sc. uro Blaeka
Zagreb, srpanj 2016.
2.2 Povijest Salinovca ................................................................... 6
2.3 Društveni ivot ......................................................................... 7
3.1 Imenice ..................................................................................... 9
3.2 Pridjevi ..................................................................................... 9
3.3 Zamjenice ............................................................................... 10
3.4 Brojevi .................................................................................... 11
3.5 Glagoli .................................................................................... 11
3.6 Prijedlozi ................................................................................ 14
3.7 Prilozi ..................................................................................... 15
3.8 Uzvici ..................................................................................... 16
3.9 Veznici ................................................................................... 16
6. ZAKLJUAK ........................................................................... 61
3
Saetak
opini Ivanec. O samoj povijesti Salinovca nema podataka osim spominjanja
na Austro - ugarskoj vojnoj karti iz 18. stoljea. Meutim, smatra se da je
naselje nastalo s razvitkom grada Ivanca koji se spominje 1396. godine. Da su
Salinovani u povijesti bili društveno aktivni, svjedoe zapisi Ivanana Franje
Hrga koji u svojim Ivanekim kalendarima spominje Seoske igre starih
sportova koje su se odravale svake godine od 1984. u Salinovcu. Osim toga,
od 1953. godine djeluje Dobrovoljno vatrogasno društvoSalinovec, a 1999.
godine osnvano jeKulturno – umjetniko društvo Salinovecs ciljem ouvanja
starih obiaja, pjesama i plesova Salinovca. Uza sve to, Salinovec ed negda
ima školu koju su pohaali, a pohaaju i danas, mještani Salinovca, ali i
stanovnici okolnih sela, Ivanekog Vrhovca, Ivaneke eljeznice i Stanjevca.
Ivaneki govor je arhaian, pa mu je mjesto u skupini zagorsko –
bednjanskih govora (prema Ivši, 1936). Budui da Salinovec pripada opini
Ivanec, obiljeja ivanekog i salinovekog govora ne razlikuju se previše.
Stoga u u ovom diplomskom radu govoriti o temeljnim obiljejima
salinovekog govora koja su vrlo slina obiljejima ivanekog govora. U tome
e mi pomoi 300-tinjak rijei koje sam prikupila od mještana Salinovca. Kako
bih što vjernije prikazala govor svoga sela, uz svaku sam rije u rjeniku
napisala reeninu potvrdu i stavila naglasak.
elja za ouvanjem salinovekog govora, a prvenstveno ljubav prema
mjestu iz kojeg dolazim te ouvanje njegove kulturne baštine, koju je u moje
srce utkalo lanstvo u Kulturno – umjetnikom društvu Salinovec, ciljevi su
ovoga diplomskoga rada. Smatram da nema nieg ljepšeg nego uiniti nešto za
svoje selo i spasiti leksik od zaborava.
KLJUNE RIJEI: naselje Salinovec, zagorsko – bednjanski govor, rjenik,
obiljeja govora Salinovca
4
Summary
Salinovec is a village located in the northwest part of the Republic of
Croatia and belongs to the municipality Ivanec. There is no other data which
refers to the history of Salinovec, except the mention in the Austro - Hungarian
military map from the 18th century. Recorded evidence of social activity of
people of Salinovec is in Ivanec calendars, writen by Franjo Hrg from Ivanec,
where he mentioned village games of old sports, which were held every year
from 1984. in Salinovec. Furthermore, there is a volunteer fire department
active from 1953., and in year 1999. folklore society Salinovec were
established. Salinovec also has school which residens of Salinovec and
surronding villages attended, like Ivaneki Vrhovec, Ivaneka eljeznica, and
Stanjevec.
Ivanec speech is archaic, having it's place in the group of Zagorje -
Bednja speech (according to Ivši, 1936). Since Salinovec belongs to the
municipality Ivanec, features of Ivanec and Salinovec speech do not differ so
much. In this thesis I will talk about the basic characteristics of Salinovec
speech that are very similar to the characteristics of Ivanec speech, and in that,
300 words I gathered from locals of Salinovec will help me. Next to each word
in dictionary, I wrote a sentence corroboration and ephasis on accent, so I
could portray the speech as accurately as possible.
The objectives of this thesis, which membership in folklore society
Salinovec glued in my heart, are desire to maintain Salinovec speech, love for
my birthplace and the preservation of its cultural heritage. I think that there is
nothing more beautiful than to do something for your own village and save
your vocabulary from oblivion.
speech Salinovec
baštine i samim time itekako svjesna vanosti ouvanja narodnih obiaja,
pjesama i plesova koji su stoljeima povezivali ljude i krajeve, odabrati temu
diplomskoga rada nije mi predstavljalo problem. Svijest o vanosti ouvanja
izvornog govora, a ponajprije ve pomalo zaboravljenih rijei, potaknula me da
upravo govor sela Salinovca bude tema mog diplomskog rada.
Stoga, u nastavku ovoga rada donosim zemljopisni poloaj i
demografske odrednice te povijest i društveni ivot sela Salinovec, a zatim i
jezine osobine te, kao krunu ovoga rada, rjenik govora Salinovca. Rjenik
sadri rijei prikupljene od mještana Salinovca koji, uz rijei koje se i danas
koriste, sadri rijei koje polako padaju u zaborav. Rijei su zapisane tako da
se uz svaku nalazi i reenina potvrda iz koje je vidljivo kada se upotrebljava
ili se upotrebljavala odreena rije. Osim toga, za svaku rije oznaila sam i
mjesto naglaska.
Svjesna injenice da je zapisa o mojem selu vrlo malo, a ljudi eljnih za
ouvanjem i istraivanjem njegova kulturnog i leksikog bogatstva mnogo,
ovim radom elim doprinijeti ouvanju baštine i leksika svojega sela.Smatram
da prikupljanjem i zapisivanjem leksika Salinovca uvam njegovo bogatstvo,
kulturno i leksiko, što je i cilj ovog diplomskog rada.
6
Salinovec je malo naselje u podnoju planine Ivanšice, nedaleko grada
Ivanca. Naselje pripada opini Ivanec, a nalazi se na zapadnom dijelu
Varadinske upanije i zauzima juni dio mikroregije nazvane Gornjim
porjejem rijeke Bednje. U opinu Ivanec, osim Salinovca, spada još dvadeset i
osam naselja: Bedenec, Cerje Tuno, Gaice, Gekovec, Horvatsko, Ivanec,
Ivaneka eljeznica, Ivaneki Vrhovec, Ivaneko Naselje, Jerovec, Kania,
Knapi, Lani, Lovrean, Lukavec, Margean, Oseka, Pece, Prigorec,
Punikve, Radovan, Ribi Breg, Seljanec, Stanjevec, Škriljevec, Vitešinec,
Vuglovec i eljeznica.1 Prema zadnjem popisu stanovništva, iz 2011.,
Salinovec broji 512 stanovnika i to u 146 kuanstava.
2.2 Povijest Salinovca
O povijesti Salinovca nema mnogo zapisa, stoga je teško odrediti i
vrijeme spominjanja. Salinovec se spominje na Austro-ugarskoj vojnoj karti iz
18. stoljea, a budui da je dio opine Ivanec, pretpostavlja se da se razvio s
nastankom samog grada emu svjedoe spominjanja u Ivanekim kalendarima
Franje Hrga. Ivaneki kraj zabiljeen je na svim arheološkim kartama svijeta
kao jedno od prvih boravišta ljudske vrste i spominje se 1396. godine.
Postanak Ivanca povezan je s redom Svetog Ivana Jeruzalemskog, poznatijeg
pod nazivom – ivanovci. Ivanec je ime dobio po kapeli Sv. Ivana Krstitelja
koju su ivanovci podigli na podruju današnjeg Ivanca. Prvobitni naziv naselja
glasio je opina Svetog Ivana, a tijekom vremena ostali su toponimi Ivanec i
Ivanšica.2
7
Slika 1. Salinovec na Austro – ugarskoj vojnoj karti iz 18. stoljea
Izvor:http://mapire.eu/en/map/firstsurvey/?bbox=1793717.0862637404%2C5814118.
698520663%2C1806768.7088434342%2C5819765.483985231, 21. 6. 2016.
U samom središtu Salinovca nalaze se dvije škole, jedna stara koju su
pohaali uenici iz Salinovca i okolnih sela – Ivanekog Vrhovca, Ivaneke
eljeznice i Stanjevca te nova škola u sastavu osnovne škole u Ivancu.
2.3 Društveni ivot
Da je Salinovec imao bogatu kulturnu povijest svjedoe brojna kulturna
zbivanja od kojih valja izdvojiti Seoske igre starih sportova iz 1984. godine i
nešto mlae, ali ne manje vanije, Kulturno – umjetniko društvo Salinovec,
osnovano 1999. godine. Uz njih, spominje se i Dobrovoljno vatrogasno
društvo Salinovec koje djeluje od 1953. godine. Društvo za športsku rekreaciju
Salinovec, osniva Seoskih igara i Kulturno – umjetniko društvo Salinovec
svojim aktivnostima – starim sportovima te obiajima, pjesmama i plesovima
svjedoe bogatoj kulturnoj povijesti Salinovca.
8
Izvor: http://www.ivanec-turizam.hr/index.php/obicaji-i-manifestacije/seoske-igre-u-
Izvor: osobna arhiva
3. TEMELJNE JEZINEOSOBINEGOVORASALINOVCA
Budui da Salinovec pripada opini Ivanec i da se razvijao usporedno s
njime, obiljeja ivanekog i salinovekog govora ne razlikuju se previše.
Prema Ivšiu (1936), ivaneki govor je arhaian i mjesto mu je u skupini
zagorsko – bednjanskih govora. Prema Hrgu (1996), salinoveki su naglasci
dui od standardnih naglasaka, pa je ivaneki, odnosno salinoveki govor
sporiji od drugih govora u hrvatskom jeziku. U nastavku e se poblie objasniti
obiljeja govora kako je to opisao Franjo Hrg u svom radu Ivaneki govor i
rjenik (1996).
3.1.Imenice
Salinoveki govor ima šest padea, bez vokativa koji se u potpunosti
izjednaio s nominativom te a, e i i deklinaciju.Nastavci imenica po padeima
koji sudjeluju u promjeni u svim deklinacijama, osim u a-deklinaciji, ovise o
naglašenosti tako da prvi nastavci nisu, a drugi jesu naglašeni. U nominativu
jednine srednjeg roda naglasak moe biti i na prvom nastavku.
Za muški rod u jednini vrijedi jednakost akuzativa i genitiva za ivo te
akuzativa i nominativa za neivo.
Veina jednakoslonih imenica srednjeg roda završava na e: vuhe
(uho), manje ih je na naglašeno oa: seloa (selo), rijee su s dva nastavka
pere/ peroa (pero) dok na naglašeno ua završava manji broj imenica. Što se
pak tie nejednakoslonih imenica, one produljuju osnovu s n i t: vime –
vimena (vime); tele – teleta (tele). Ukolko te imenice znae mladunad,
onda mnoinu uzimaju od srodnih imenica muškog roda: tele – telii (tele –
telad).
Kod imenica enskog roda postoji pravilo da u genitivu jednine e-
deklinacije dolazi nastavak e, a u dativu i lokativu jednine e/e. U nekim
10
rijeima palatalnih osnovagdje dativ i lokativ jednine završava na i(kao hia -
kua) dolazi do promjene naglaska: hii, dok rije meša (misa) naglasak
mijenja samo u lokativu: meši. Akuzativ i instrumental jednine nastavkom su
jednaki, ali uvijek s drugaijim naglaskom: eno – eno (enu- enom).
3.2.Pridjevi
Pridjevi u pozitivu imaju neodreeni i odreeni oblik, s time da
neodreeni oblik nemaju svi, ponajprije posvojni i gradivni, ali ni mnogi drugi.
Deklinacija pridjeva i deklinacija imenica u enskom rodu nastavcima se ne
razlikuju. Kod neodreenog oblika muškog roda u nominativu jednine stoji
nulti nastavak, a kod mnogih pridjeva oblici se razlikuju i naglaskom: dober –
dabri (dobar – dobri).Kod neodreenog oblika srednjeg roda u nominativu
jednine stoji nastavak e. Posvojni pridjevi se zamjenjuju konstrukcijom ed (od)
s genitivom koja ne mora imati atribut: Tua je erine ili Tua je ed /et/ eri
(to je kerino). Predmetkom pre tvore se pridjevne uveanice (npr. preveliki -
preveliki), dok se nepotpuno djelomino svojstvo izrie pomou priloga
napual suhi (polusuhi). Prilozi nastali od pridjeva oblikom i naglaskom
jednaki su srednjem rodu neodreenih pridjeva. Razlika je kod priloga nastalih
od posvojnih pridjeva na ski i ki koji su jednaki nominativu njihova muškog
roda. On moe dobiti prijedlog pe (po): gospoadski/ pe gospoadski
(gospodski).
Najvei broj pridjeva ima dvojako stupnjevanje. Prosti komparativ tvori
se od pridjevske osnove formantom š i pridjevnim nastavcima. Pred formantom
mogu biti sufiksi Ø, e, je, ie ili j, a mogue su glasovne promjene poput
palatalizacije, ispadanja nepostojanog e, otpadanja sufiksa ak <ok te ek, kao i
zamjenjivanje t, d s j: ist (ist) – isteši (iši); kratek (kratak) – krajši
(krai); tenek (tanak) –tenši (tanji) i slino.Nepravilnu prostu komparaciju
imaju pridjevi dober (dobar) – bolši (bolji); mli (malen) – menši (manji);
zli (zao) – gorši (gori). Supletivne oblike imaju i neki prilozi koji su nastali
od pridjeva: dobre (dobro) – bolje (bolje); male (malo) – menje (manje);
pone (mnogo) – više (više). Sloeni komparativ se tvori prilozima u
11
komparativu boalje odnosno menje i pozitivom: boaljebedast /
menjebedast (bedastiji/ manje bedast).
Prilikom usporeivanja koristi se neg ili kak s nominativom, odnosno
s ed/ oad i genitivom: mlajši neg ti/ mlajši kak ti ( mlai nego ti), mlajši
ed nas (mlai od nas), mlajši oad mene (mlai od mene). Za sloenu
komparaciju nema nikakvog ogranienja, dok neki pridjevi i prilozi imaju
upravo samo nju: vroi (vru) – boalje vroi.
Superlativ se tvori od predmetka naj i komparativa. Meutim, zbog
prenaglasne duine salinovekog naglasnog sustava, uklapalo bi se i pisanje
superlativa kao sloenice s duinom i sa samo jednim naglaskom:
najbedasteši/najboaljebdast (najbedstiji). Ipak, zadran je nain pisanja
iz standardne hrvatske gramatike i pravopisa.
3.3.Zamjenice
Osobne zamjenice ja, ti i povratna sebe/se imaju nastavke poe-
deklinaciji u genitivu, dativu, akuzativu i lokativu. Enklitike oblike osobne
zamjenice tvore od neproširene osnove s nastavkom e u genitivu i akuzativu, a
u lokativu u enklitikoj uporabi imaju samo due oblike. Krai se oblici obino
s glagolskom enklitikom je saimaju u jednu nenaglašenu rije u dativu sa
srednjim e: zel me / te /se <zel mi / ti /si je (uzeo mi / ti /si je), a u
akuzativu s otovorenim e: zel me / te /se <zel me / te /se je (uzeo me / te
/ se je). Kratki dativ povratne zamjenice si, govori se i uz neke glagole,pa oni
postaju povratnima:sesti si (sjesti), lei si (lei). Uz neke se glagole, umjesto
standardnog se, nalazi si: peivati si (poivati, odmarati se).
Zamjenice mi i vi imaju genitiv, akuzativ i lokativ nas, vas, dativ
nom, vom i instrumental nomi, vomi, dok zamjenice oni i one u treem licu
mnoine glase vuni/uni, une/ vne.
Posvojne zamjenice muaj (moj) i tvuaj (tvoj) te povratno-posvojna
zamjenica svuaj (svoj) tvore,u svim rodovima i u oba broja, veinu padea od
12
kratkih osnova m, tv, sv: mega (mojega, moga), tveje (tvojoj). Dativ muškog
i srednjeg roda tvori se padenim nastavkom u: k memu detetu (k mojem
djetetu), a lokativ bez njega: pri mem detetu (pri mojem djetetu).
Salinoveki govor razlikuje i pokazne zamjenice evie, tie, unie (ovaj,
taj, onaj), upitne zamjenice za ivo kie i štoa (tko) i neivo koa (što), upitno-
odnosne zamjenice kakev (kakav), kuliki (kolik) i i (iji) te neodreene
zamjenice neki (netko), neke (nešto), nike (ništa) i saki (svatko).
3.4.Brojevi
Glavni brojevi u salinovekom govoru su jeden/jen – jedna/jena –
jednoa/jenoa, dva – dvie, tri, etiri/etri, pet, šest, sedam, oasam,
devet, deset, jedaneinst, dvaneinst… dvoajs(e)ti, tridesti,
etrdeset,….stoa, dvie stoa…hiljada, dvie hiljade, milijuan, dva
milijuani itd.,a broji se jen, dva, tri, tiri itd.
Postoje razlike kod brojeva dva – dvie te obadva – obadviegdje se
rod razlikuje samo u nominativu i akuzativu, dok su ostali padei jedinstveni:
genitiv i lokativ dveji, dativ dvejim i instrumental dvemi. Na taj nain sklanja
se i broj tri.Glavni brojevi vei od tri ne sklanjaju se, nego im padee
nadomještaju oblici zbirnih brojeva: etveri/eteri, peteri, deseteri.
Redni brojevi su:pervi, drugi, trei, eterti, peti.. pet stuati… hiljadu
peti, milijuan dve stua etrdeset eterti itd.
3.5.Glagoli
Glagoli u salinovekom govoru imaju infinitiv, supin, prezent, perfekt,
futur drugi, kondicional, sadašnji glagolski prilog te radni i trpni glagolski
pridjev.Neki glagoli koji u hrvatskom knjievnom jeziku nisu povratni u
salinovekom govoru jesu (plakati se - plakati), a neki glagoli povratnost
izriu dativom zamjenice si: sesti si (sjesti).
13
Infinitiv završava nati ili i i ne razlikuje se od hrvatskog standarda.
Razlika je kod glagola iti/iti (ii) i njegovih sloenica. Uobiajen je oblik za +
infinitiv: imum ti neke za rei (imam ti nešto rei).
Supin u reenici oznauje objekt uz glagole kretanja. Postoji razlika
nesvršenih glagola s infinitivom na ti od standardnog infinitiva po tome što
nema krajnjega i: bom doašel delat (doi u raditi/doi u da bih radio). Kod
svršenih glagola i svih ostalih glagola koji u infinitivu završavaju na i jednak
je standardnom infinitivu: bome vum doašli pemoai (doi emo vam
pomoi).
Kod prezenta, prezentska osnova moe imati sufikse Ø, e, e, je, ie, ieje, i
o/u/a, a nastavci su:
3. Ø u/o; e; ju; eju/eju/iju
S obzirom na navedene sufikse prezentske osnove, kao i na naglašenost osnove
ili nastavka, slijede primjeri prezenta.
JedninaMnoina
3. piše; pišu/ pišeju
Kao i inae u salinovekom govoru, i ovdje u 1. licu jednine i 1. licu
mnoine, ispred m, samoglasniku a iz osnove odgovora u, odnosno naglašeno i
dugo o/oa: imum, imume (imam, imamo), dom, damoa (dam, dademo).
Iznimka je kod pomonog glagola biti (biti): jesem i u sloenicma sam,
níesem (sam, nisam), pored rjeega jesum, sum, niesum.
14
Nastavci za imperativ za 1. lice jednine i 1. lice mnoine te za 2. lice
mnoine su sljedei:Ø, j, ej/ej (2.lice jednine), i, me, jme, ejme/ejme,
eme/ime(1. lice mnoine) i za 2. lice mnoine te, jte, ejte/ ejte, ete. Uz
3. lice koristi se rije nek: nek ita (neka ita).
Perfekt se tvori od nesvršenog prezenta glagola biti i glagolskog
pridjeva radnog kojemu u muškom rodu krajnje l ne prelazi u o: bil sam (bio
sam). Nijeni oblik je nesi gledel (nisi gledao), a nijenica se umee i
izmeu enklitike i pridjeva: ti si nie gledel (ti nisi gledao).
Futura prvog nema, a futur drugi tvori se od svršenog prezenta
pomonog glagola i radnoga glagolskog pridjeva: bodem (ili saeto bom)
išel (ii u). Za izricanje budunosti kod mnogih svršenih glagola eše se
rabe oblici u prezentu: duojdem umjesto bodem/bom doašel (doi u).
Pomoni glagolbiti budunost izrie samo oblicima svršenog prezenta bodem
(saeto bom).
Kondicional se u tvori tako da se pomoni glagol ne mijenja nego je
uvijek bi: ja bi bil (ja bih bio), mi bi doašli (mi bismo bili došli).
Što se tie glagolskih priloga, postoji samo sadašnji glagolski prilog
koji se rijetko rabi, a tvore ga prezent nesvršenih glagoli u 3. licu mnoine s
nastavcima i ki: stati (stajati) – stoje/stojeki.
Glagolski pridjev radni tvori se kao i u hrvatskom standardnom jeziku.
Razlika je u tome što nominativ jednine muškog roda završava na l, a u
srednjem rodu na e.Glagolski pridjev trpni tvori nastavcima n, na, ne, i t, ta,
te. Ispred n mogu biti formanti e, e, je, je te je za taj govor normalno
alternirani u/o < a: zaklati (zaklati) – zaklun, zakloni (zaklan, zaklani).
15
3.6.Prijedlozi
Osim glasovnih promjena ovisnih o naglašenosti te o poloaju krajnjih
suglasnika koji se palataliziraju ili depalataliziraju, odnosno ozvuuju ili
obezvuuju, veina prijedloga jednaka je onima u standardnom jezku.
Prema Hrgu (1996), varijantnom prijedlogu s genitivom s/z/š/
znaenje ovisi o tome je li postao od iz (iz) ili s (s) ili mu je znaenje gradivno
(od) pa je tako: s komena (s/iz/od kamena), z drieva (s/iz/od drveta), š
riešnje (s/iz/od trešnje). Iste su varijante tog prijedloga i s instrumentalom u
znaenju s: s kiem (s kim), njo (s njom), dok ispred samoglasnika dolazi
naješe kao zvuno z: z oaka (iz/s oka), a i bez iznimaka se rabi uz
instrumental sredstva: pišem z ualafku (pišem olovkom).
esti genitivni prijedlozi su još: oad/ed – oad mene (od mene); ed
nas (od nas); uober - uober sega (povrh svega); zguari/zgoara –
zguari/zgoara mene (iznad mene); ekuoli – ekuoli mene (oko mene);
sriedi – sriedi petoaka (usred potoka); poaklje – poaklje nas (poslije nas).
Akuzativni prijedlozi su: na/no/no – na nas (na nas), no jenga (na
njega), no nje (na njih); nad/nad/nad – nad nas (nad nas), nad jenga (nad
njega), nad nje (nad njih);ped/puad – ped nas (pod nas), ped njega (pod
njega), puad njih (pod njih); za/zo – za nas (za nas), zo njega (za njega),
zo nje (za njih); v/vu – v nas (u nas), vu njega (u njega), vu nje (u njih).
Lokativni su prijedlozi: o –o nomi (o nama), o vede (o vodi), o toam
(o tome), o sebe (o sebi); pe/poa – pe nas (po nas), poa sebe (po sebi);
v/vu/f – v gradu (u gradu), vu sebe (u sebi), f sercu (u srcu), dok se s
instrumentalom slau s/z/š/, nad (nad njo – nad njom), ped (ped njo – pod
njom), pred (pred njo – pred njom), za (za njo – za njom) i med (med
nomi – meu nama).
U daljnjem tekstu navode seprilozi koji se razlikuju u znaenju,
nepromjenjivi(pravi) prilozi i neki sintagmatski priloni izriaji.
Kod mjesnih se priloga razlikuje znaenje s obzirom na mirovanje,
pravac i cilj, prema pitanjima 1) de (gdje), 2) kod(er) (kuda) i 3) kom
(kamo). Naješi su:
1) oavde (ovdje), tu (tu), tom (tamo), tutom (tamo), unde (ondje),
niegder(negdje), sigde(r) (svagdje),drugre(r) (drugdje),goare(ka)
(gore), doalje(ka) (dolje),dalke (daleko), spuadi (ispod neega),
zguari (iznad neega),sriedi (u sredini), notre (unutra), vuni
(vani),priek (prijeko, s one strane)…
2) oavud(ek) (ovuda),tod(ek) (tuda), unod(ek) (onuda),nkud (nekud),
sikud (sikud),drugud (drugim putem), pesod (posvuda)...
3) sim (ovamo), ta/tom (tamo),nekum (nekamo),nikum (nikamo),bile
kom (bilo kamo), drugum (drugamo),proa (odatle), napre
(naprijed),nakla (na tlo),dimoa (kui)...
Vremenski su prilozi brojni: da (kada),vezda (sada),oadma/ mam
(odmah), unda (onda), taki (uskoro), naviek/uvvek/furt (uvijek), joaš (još),
predi (prije), pa (opet), naze (opet), zaron (zarana), zutra (sutra), loni
(lani) i slino.
Nainski prilozi su takoer brojni: kak (kako), tak (tako), evak
(ovako), nikak (nikako), sikak (svkako), druga (drugaije), ftruc (u inat),
zabadav (badava, uzalud), de kraja (posve), hude (loše) i slino.
Koliinski su prilozi: kulike (koliko),tulike (toliko), doasta
(dovoljno), preve (previše), napual (napola, upola), joaš (još), pone
(puno, mnogo), male (malo) i slino.
Namjerni prilozi su zake (zašto) i zate (zato).
17
3.8. Uzvici
Što se tie uzvika, u salinovekom govorujoj ima dva znaenja (jao, o):
Joj, kak me beli (Jao, kako me boli); Joj, kak je liepa (O, kako je lijepa).
U dozivanju je eše ej nego oj. Kokoši se dozivaju u-u-u –
prema ua (koka) i pi-pi-pi prema piše (pile); make munjc i mic –
prema munjcek (mai); svinje gojc i gic – prema gojcek (prase) i goda
(svinja). Zaprenoj stoci kae se (h)ejda da bi krenula, a za skretanje
udesno, hok za ulijevo, a za zaustavljanje ve, veha ili pojaano veha-ve;
konjima se za skretanje udesno kae hojc, za ulijevo ci, a za kretanje natraške
curik. Za poticanje stoke na pijenje uzvik je jela-jela, a poticanje psa na
napad izrie se pujci (puci).
3.9.Veznici
Veina veznika identina je standardnim oblicima, samo što uz
glasovne i naglasne promjene neki imaju i više inaica. Osim pravih veznika, u
veznikoj se slubi rabe i druge veznike rijei (prilozi i zamjenice).
Posebnost ovog govora je vremenski veznik dok (dok) sa znaenjem i
estog da (kad): dok bom (dok budem/ kad budem).Niti se rabi u imenskim i
glagolskim sintagmama: nti ja, niti ti (ni ja, ni ti) - niti vdi, niti uje (niti
vidi, niti uje), a takoer i uz zanijekane glagole: Una tua niti ne vidi (Ona
to i ne vidi).
Naješi veznici su sljedei:
suprotni a, alji (ali), dok (dok), pa, neg (nego);
iskljunisome/soma (samo), some ko (samo što), jedine
(jedino), jedine ko(jedino što), osim (osim), druga (inae);
zakljunizate (zato), unda (dakle);
18
vremenskida (kada), dok (dok; kad), im, poklje kak (pošto,
nakon što);
uzronijer, zate ko (zato što);
namjerni da, ko bi (da bi), ko nej (da ne bi);
pogodbenie (ako), ak (ako), e gli (ako i);
posljedinida, ko (da)
19
A
afingerm vješalica za odjeu
*Štel sem si hlae na afinger desti, al sem ga nie moagel najti jer ga pri
hie furt fali.
ancugm odijelo
*Nem si eblekel ancug jer je nie vuni tak hude zima.
auspuhm ispušni otvor
*Ve naze mu je edišel auspuh na autu i to zate jer ga je mehaniar
zaribal.
batai m gumene izme
*Duok peš na njivu ebuj si batae jer je hude velike blate.
bieljitiimpf kreiti
*Zidi su friške bieljeni ko boju ljepši.
biksmkrema za obuu
*Niesam znal što tuo ide prema meni jer je v kmici bil tak erni koda
se je z biksom namazal.
blazinafmadrac punjen perjem
*Najrajši spim na starinske blazine jer me furt zmisli na mo babicu.
20
boagecmsiromak
*Kak boagec bistriki se vljeem jer me kria bele.
brboatunje impf glasanje purana
*Sake jutre me zbude puroni da brboau.
briegmbrdo
*Kie se bo spljiezal na tie brieg, bo dobil bombone.
britvicafilet
*Tata me furt špuota jer si z njegvim britvicama noge pedbrivum.
brienkafbava
* Dok neke teške dielum, zmislim se da je v klieti pona brienka vina i
mom mi je lee.
C
cifra f cijena
*Vele da je veljika kriza jer su v štacunu cifre tak veljike da ti pomet
stone.
ciferšljusm zatvara
*e je neši emel etprieti ciferšljus, rekli su mu da mu je mesnica
eprieta.
conjki f krpe/dronjci
*Bila je takva sirota ko je soma conjke noasila jer je za druge nie
emiela peneze.
21
copernicaf vještica
*Još dien denes ujem za neku copernicu v selu jer ih je negda jake
pone bile.
cuopratiimpf arati
cujzekmdrijebe
*Naša kebila je šera na sviet denesla molega cujzeka šteri mi se mom
depal jer je liepe smee farbe.

e veznik ako
*e neš mam k duomu došel, više neš tak fljetne išel nazaj ta.
erneadj crno
*Dimnjaar je furt eblieeni v erne ko se ne vidi da je zamazuni.
epeti impf uati
*Muola deca znaju epeti kak ueki, a mi stari nemreme jer nas
keliena bele.
erljeneadj crveno
*Gore pri verhu su višnje tak erljene ko kerv jer de njih nemreme
ko bi ih pobrali.
ezprijedlog kroz
*ez me serce je Kupid pustil strelicu i vej je muoj ivot skruoz
drugaeši.
22
islonkrunica
*Pone pot sem se pitala kak se moli islo i to zate jer sem vidla da
ju ma babica furt premiee pe rokami i neke vu sebi gevori.
obe f usne (u pogrdnom smislu)
*Furt si mae obe na rljene jer misli da ju boju deki bolje
gledeli.
rievef trbuh
*Krolji mi v rievu jer sem slabe jel.
D
da /dokadv kada
*Dok deš, bome si neke finega pejeli i mlade vine spilji. Da si
dimuo duošel?
depeljatipfdovesti
*Depeljali su ponu prikelicu derv jer bo za zimu pone trebale.
dešm kiša
*Ma babica je rekla da bo denes deš curel jer je tak ula na radiu.
devenicef krvavice
*Pri nas se za koline furt dielaju devenice jer tuo oaeme si pri
hie najrejši jesti.
dišati impfmirisati
*Dok ma babica spee štruklje, tuo tak diši ko muoraš odma
jesti.
drbuljitiimpftresti se od nervoze
*Pak me vuitel denes na satu prezval, a ja sem se drbuljil ko
hladentina jer me je bile hude strah.
dretafšpaga
*Dedek je z dretu zavezal vree ko bo bolje derale.
dreš m stroj za vršenje ita
* Da se ite peele, zmetale se v dreš ko se edvejile ed stabljiki.
drveciek mpanj za cijepanje drva
* V dervarnici je furt jen veliki drveciek na šterom se ciepaju drva.
duhafmiris
*Najgorše mi je dok mama luk dinsta jer unda ciela hia ima
duhu pe luku.

ine fnakit
* Nie treba pone ini na se nadievati jer tuo unda gerde zgledi.
umbusmnered
* V me sobe je pravi umbus jer ve doge niesem peistila.
uoratiimpfmijenjati
* Dok sme muoli bili, furt sme se uorali za vune sliice z smokija
jer sme tuo tak šteli.
24
E
ebedm ruak
*V nedelju se za ebed naviek jie mese.
ebesitipfobjesiti
*Da god mi mama zna rei da ebiesim vieš na štrik.
eblokmprozor
*Liepe mi je videti hiu z velikim eblokima.
ebljekaf odjea
*Veli se da ebljeka ne ini eveka. Ja se z tiem ne slaem.
editipf otii
*Nie lake ekrenoti lea i editi bez pozdrava.
egej m vatra
*Dok je ma sestra bila betena, bila je vroa ko egej.
epieneadj strmo
*Išli sme na Ivanšicu i jedva sme gore zišli jer je hude epiene.
eprietipfotvoriti
*Na stare hie se vrata jake teške etpiraju zate jer jih je dedek
još davne peter dok je pijoni dimo doašel.
erehm orah
*Najbuolji kela ed ereha je orehnjaa šternu slae ma babica.
etkepavatiimpfotkopati
*Sake ljete se pri meni rune etkopava krumpier.
25
F
ferkatiimpfsavijati
*Muoj deda je vuoljel ferkati duhon jer je pone pušil.
fortufm pregaa
*Da si ja eblaim nuošnju, najprije si denem podsuknju, unda
kuošulju, na tuo keruznu nuošnju i za kraj fortuf šternoga zaveem na
mašlin. Tak se tuo negda delale.
fortufnjaa f radna pregaa
*Negda su ene nesile fortufnjae da su išle na polje delat ko si
fortufe neju zmazale.
ftergnutipf otrgnuti
*Šera mi je jen deec ftergnul ruoicu jer me ima rad.
furtadv stalno
*Furt pezabim nekeg vraga jer sem zmuotuna ko sajla.
G
genotipf pomaknuti
*Geni se z mesta i neke napravi! Soma sediš i nike ne dielaš!
gerdeadvruan osjeaj
*e se luka naiem, gerde mi je pe zobie i tak smerdim ko me
puca nee kušnuti. Dok me deko estavil, bile mi je baš gerde.
26
gerdiadjruan
*Niši nije gerdi, saki je liepi na svuoj nain.
gertašlinm novanik
*Dok je dedek zgubil gertašlina, cielo selo je na noge zdigel jer
je v njemu bile pone penez.
glibekeadj duboko
*Pone ljudi ne hupa iti glibeke v vuodujer su strahu ko se neju
ftopili.
gojngm hodnik
*Duoma imum jake veliki i voski gojng šterega mi je najgorše
istiti.
gotm grlo
*Got zna tak beljeti da se ni gotati nemre.
gova fdrvena mladica od graba
*Z govu su ene vezale granje ko ga boju lakše nesle dimoa.
grebljica forue za skupljanje pepela ili razgrtanje ara u krušnoj pei
*Zemi grebljicu i nagerni ar na kup ko se bo bolje kruh pekel.
H
hadraf 1.plahta za nšenje sijena ili liša
* Unie kie je nie emel kuola i traktor, v hadru je del sieno i
ednesel ga kravuma.
27
2.enska osoba za pomo u radu
* Imum jednou hadru šteru zevem soma da mi treba keruzu brati ili
neke druge delati. Una je za druge nie.
hapitiimpf poeti
*Najtee se hapiti neega, a poklje je se lakše.
heditiimpf hodati
*ez hostu je liepe hediti, a najlepše je ak ima i listja pe
puodu.
hiaf kua
*Dok faks traje, rietke da sam pri sve hie, a tak mi fali.
hostaf šuma
*Šera sme išli v hostu pe vergonje, ali niesme baš pone našli. Više
je bile lisiki.
hude adv 1.ljuto
* Devenice su tak hude ko ih deca nemreju jesti.
2.jako
* e hude zategneš štrik, boš ga teške edvezal.
I icekm tele
*Krava je steljila molega iceka. Si sme veseli!
imbrelo kišobran
*Imbrelo je stvar šteru zgubim il mi ju fkradnu. Nigdar ju niemum
da deš curi.
28
iskatiimpf traiti
*Furt išem une ko zgubim.
itiimpf ii
*Nikum ne vuolim iti zaron jer vuolim doge spati.
J
jajcon jaje
*Muoj deko poklje pesla furt jie jajca s papriku jer su mu takva
najboljša.
jalm zavist
*Dok je muoj tata kupil nuovi traktor, sosedi su pocali ed jala.
jaremmeljezna šipka za zapregu krave
*Da su krave z kuolima išle na polje, glavu su dele v jarem ko su
mogle kuola vlei.
jedenbroj jedan
*Ak ma mama spee neega više, unda veli: „Jeden sim ili tom.“
jotkaf sprava za išenje pluga
*Plugi su se furt z jotku istili jer je vna zastrugala so blate duolje.
29
K
kabonica fzimski muški kaput
*Moi su negda nesili kabonice pe zimi ko im je nie bile zima.
kaaf zmija
*Neki ljudi jiejo kaino mesuo, a ja ju nemrem zmisliti, nit ivu nit
v tajeru.
keruzaf kukuruz
*Prošle lete sme posadili pone keruze, a ove lete bome menje.
Niemume više tak pone mladine.
keprivaf kopriva
*Ma mama zna rei: „Nee grom v keprivu!“. Pojma niemum ko
ji tua znai.
ketam kota
*Neki vele da keta niesu zmislili ljudi nek priroda. Ne znum
kuomu da verujem.
kinati impf kititi
*Poznate nom je da se puce ed naviek vuole kinati, pa nase
deneju pone kini.
kikljaf haljina
*Kak vrieme ide, tak se nuose se kraeše kiklje.
kladivecm eki
*Jake beli duok se z kladivcem vudriš pe perstu.
30
kletiimpf psovati
*Nie liepe uti ljude šterni pone kuno. Nie liepe kleti, tuo nas i
pri meši vue.
klojecm jarak
*Duok hodiš pe hoste treba paziti da v kakvi klojec ne eponeš.
klopf klupa
*Deko i puca se kušuju na klope.
klopm krpelj
*Išel sem v hostu i prijel mi se klop na petu.
kmicaf mrak
*Ljudi se znaju tak zlecati kuoim kmica naoai epone.
komenm kamen
*im sem ula da sem prešla ispit, mom mi je komen z serca epal.
komušina mperje od kukuruza
*Da se keruza rone brala, sa komušina se muorala dolje z klasa
zeti.
kotecm svinjac/prostor za svinje
*Dok se gojceki dimo depeljaju, odma se zapiraju v kotec.
kosmatiadj dlakavi
*e neeju biti kosmati, moški se muoraju pedbrivati.
kozljekm jare
*Kozljek liee za mamu kozu jer oe cecati.
31
krionjefraskrše
*Na našem krionju se skupljaju deca z ravnice i z brega jer je takev
obiaj.
kradljivecm lopov
*Ja ne priznam nikakve kradljivce, osim kradljivce serca.
kriatiimpf vikati
*Kriiš tak koda su ti ue jajca fkrale.
kulikeadv koliko
*Pital me sosed da kulike hoste imum. Niesam znal ko bi mu
pevedal jer je imum priek preve.
kupicaf aša
*Babica je doma v zadnje vrieme pone kupic peterla. Nekak ju
roke više ne slue.
kuritiimpf paliti
*Na Vuzem se obavezno kuri vuzemnica. Tuo je obiaj još ed negda.
kusturafdepni noi
*Tata je za svuoj etrdeseti roendan ed mene dobil švicarsku
kusturu.
L laenadj gladan
*e ti krolji, unda si praf laen. Tuo je pravi znak gladi.
lanjakm remen
*e boš zloesti, dobil boš z lanjakem pe riti.
32
lafraf maska
*Denes se nezna kie nosi lafru, a kie nie. Koda su saki dien makari.
lajbekm 1.naivina/lakovjerna osoba
*Jen mo v mem selu veruje se ko mu veliš. On je pravi lajbek.
2.prsluk
*Nuoj nesiti tie lajbek jer je edavne prešel z mode.
liepeesticalijepo
*Liepe su ti stari geverili pa ih niesi štel peslušati.
lojtref ljestve
*Ko deca sme se furt pentrali pe lojtre, makar nas je mama špuotala.
loncekfogrlica
*Loncek koda je v zemlju prepal. Nigde ga niema.
lompaf 1.gubica (u pogrdnom smislu)
*Hiti si neke v lompe ko boš zamoala ve jemput!
2. luster
*Zgasi svetle jer se eke lompe skupljaju kemarci.
lompušm lampion
*Da god ideme dede na gruoblje, vugeme bar jeden lompuš.
luknjafrupa
*Bo ti miš v to luknju zašel e ju neš zaper z neim.
lupar mdrvena lopata za krušnu pe
*Na lupar se del kruh ko se lakše del v krušnu pe.
33
LJ
ljesafograda
*Dok edidem, zapri ljesu ko ne neši duošel na dveriše.
ljete f godina
*Ljete tak fljetne prejde. Ne stigneš se ni ekrenoti, a ve je
guoteve.
mašunjen mahune
*Dok mama zdinsta mašunje, poiem dva tajiera. Tuo mi je jake fine.
med prijedlogizmeu
*Zašle mi je mese med zobe i vej tuo nemrem vun zvaditi.
mejafmea
*Treba tone edrediti kot ide meja jer se inae pa bome z sosedom
svadili eke njive.
melitiimpfmoliti
*Ma babica pone moli v cirkvi. Mene je iste vuila meliti, ali mi se
tuo baš neda.
meljaf brašno
*Negda su ljudi preivljavali na pšenine melje šternu su mljeli na
mlinu.
merzloadj hladno
*Pri Merzljaku je najboljša vuoda jer je jake merzla.
miešafmisa
*Babica naviek plati miešu na obljetnicu dedekove smerti. Unda si
ideme k mieši.
mišavlinm lopatica za smee
*Daj mi mišaflin ko zgernem nojenga to smetje šterne sem pomela
pe puodu.
mlaka flokva
*Ko deca furt sme skakali pe mlakama, a vezda tuo više ne
dielume.
moatiimpfšutjeti
*Dok sme v cirkvi i mieša traje, muora se moati, inae te upnik hiti
z cirkve vun.
mom adv odmah
*e mam ne duojdeš k duomu, naharila te bom z lanjakom pe riti!
muhaljkaf palica za muhe
*Zemi muhaljku i vudri to muhu ko ne se posrala.
muolimmali (djeak)
muoli adj malen
*Deec je tak muoli ko ne vidi ez eblok vun.
35
N
nainuriti se pfstaviti na sebe previše nakita
*Tak se nainurila z sikakvim inama ko ju niesam ni prepeznal.
najemputadv najednom
*Išel sem pemale ez hostu i najemput sem ul da neki ide za
menum. Poel sem hude bieati.
najentavan
*Ak Buog da zdravlja i penez na naju se bo napravil tavanski ston.
nakladati impf tovariti
*Muoj sosed je nakladal gnuoj na prikolicu pa sem mu pemogel.
nalukavatiinf izvirivati
*Furt se nalukaval iza vogla za menum jer sem mu se depadala.
narisatiinf nacrtati
*Narisala sem vazu ponu ruoi pa mi je dedek rekel da sem pravi
umjetnik.
*Daj naštraji kravuma z listjem.
natikaef papue
*Meni je najljepše hediti bez natikai, ali su mi unda štomfe erne.
nazajadv natrag
*Vej da sem v Njemaku edišel, si oeju da se nazaj dimo vernem.
36
neemprez glagola htjetineu
*Neem jesti te banane jer su ve erne i smerde.
negdaadv nekad
*Muoja babica veli da su negda bila boljša vremena.
neke znešto
*Oeš ti neke skuham za jesti ili neš nike jiela?
nigdaradv nikad
*Negdar je v mem selu bile pone cuopernic, tak veliju stari ljudi. Ja
unda niesam ivela i nigdar nem znala pravu istinu.
nikeadv ništa
*Nuoj me nike pitati jer se nike nie dogedile.
niši z nitko
*Niši nie savršen, saki ima teret na plei.
nucatiimpf trebati
*Some bei, boš ti mene ve nucal!
nuaf krpa/dronjak
*Ja neem nesiti tue nue. Niesem sirota!
nuoraadj luda
*Dok je ma soseda vmerla, rekli su da je bila betena na glavu i da je
bila sa neka nuora.
37
NJ
njihaljkaf ljuljaka
*Njihaljka ve doge steji na mem dverišu, ali se niši na nje ne
njiše.
njivaf oranica
*Denes ljudi više ne dielaju na njivuma kak su negda delali.
O
oalif naoale
*Dok muoj dedek zgubi oale, unda siremak nike ne vidi.
oslek m magarac
*Dok sem bila muola, na lea su mi natovarili tuorbu kak i osleku.
otomanm kau
*Mem tati se najljepše hititi na otoman, diesti noge na stuol i gledeti
televizor.
parma fmjesto gdje se uvalo sijeno
*V parmu se nametale sieno ko se davale ivine za jesti.
38
partvešm metla
*Pri noma v hii kuhnja se zmiee najmenje dva pot na dien i tuo
obavezno z partvešem.
pedvijaljek mkrpeni svitak
*Dok se neke na glave nesile, najprije se na glavu del pedvijaljek
i nojenga unda kešara.
pehatiimpfdirati
*Dok sem bila muola, pehala sem vroi šporet i hude sem se
spekla. Još vej mi se puozna.
pelnicafpodrum
*Si jake duobre znome da se v pelnice deri vinuo i tuo još ed
negda.
petepati impf skitati se
*Muoj sosed, šterni je male vudreni v glavu, peteiplje se se pesod
pe selu.
petrietipf razbiti
*Najlakše je neke petrieti i ekriviti drugega. Zake pa bi ti bil kriv e
muore neši drugi?
perstm prst
*Muola deca vuole rievati perste v zobe, a tu i tom se zonje i
vgrizneju.
perperm biber
*Muoj tata si vuoli pone perpera dievati v juhu, ali ja nie jer mi se ed
tuoga hude kiše.
39
pezabitipf zaboraviti
*Niema dneva a da ja neke ne pezabim. Šera sem edišla v škuolu bez
knjig. Duobre je da sem i glavu nie estavila duama.
piksa f kutija/posuda
*Duama imume piksi kulike ti ga sviet eli jer ma babica se tuo
pespravlja ko ne sluajno trebala.
pijaa f pie
*Kak got male penez bile, ljudi furt imaju za pijau. Muoj dedek i
zadnju penziju noju hiti.
piegljaf glaalo
*Negdar je ma babica pieglala vieš z pieglju na vogljen šternu je
griejala na šporetu, a denes je meni pone lakše jer pieglum s pieglju
na paru.
pleaf lea
*Da je babica vudrila dedeka z botu pe plei, tak je krial koda mu
je zadnju brienku vina speterla.
pletenjkaf pletena boca
*Dok muoj dedek ide v kliet, nigdar se ne verne dimo bez pone
pletenjke vina.
potepuhm skitnica
*Potepuh nemre biti doge na jednom mestu jer mu je v kervi da se
furt skie.
pojmicaf tava
*Najrajši jiem kolaek na kosuni masti šternoga mama spee v
pojmice.
pokljeadv poslije
*Poklje dea naviek duojde sonce. Niesam verovala dok niesam
vidla i tuo više pot.
popekm pupak
*Negdar su puce de gota bile zaprte i nesile halje de glenjov, a
vezda pa pe svietu hodiju i popeke kaeju.
prešenjenproštenje
*Sake ljete je v naše fare veliko prešenje. Unda pop slui mešu,
a poklje se jie i pije.
prezlinifkrušne mrvice
*Prezlini se dielaju ed pesušenega i zmlietega bielega kruha i vunje
se smae mese.
prsnica fzavršna stropna greda
*Nagjela sem sieno med persnice.
pucka, pucica, pucekf djevojica
*Muoj prijatelj se v pucku z drugega sela zatelebal. Morem rei da
je liepa ko anelek.
puntatiimpf nagovarati
*Nemreš ti tvrdoglavoga napuntati na nike. Neda se vrag!
pupierm papir
*Na naji sem našla pone starega pupiera, a mama mi je rekla da
tuo treba skuriti.
pušelj msnop granja
*Granje se slagale v pušlje, vezale z govu, dele na pedvijaljek i
nesile.
racaf patka
*e se vjutre rone stonem unda se cieli dien gegam ko raca.
rafungiera m dimnjaar
*Dok vidiš rafungieraa da hodi pe selu, primi se za gomb jer on
nuosi sreu.
rafungm dimnjak
*Furt sem mislil da rafungiera ide ez rafung ko ga šisti, ali da je
duošel k noma, sem videl da ima nekakve kefe ko z njimi isti
rafunge.
raserditipf razljutiti
*Neki ljudi se lake muoru raserditi.
raspeloa n kri
*Saka hia ima raspeloa na zidu.
rasuhe f drvene vile za slamu
*Z rasuhama se negda namietale sieno na kuola.
reskritipfotkriti
*Šera je veter tak hude puhal ko je reskril krofed soseda.
riemmokvir
*Se slike ed me babice i dedeka imaju riem jer su negdar bile pe
zidima zaviešene.
42
ringljinm naušnica
*Denes je moda da se ringljini dievaju se pesod pe tielu.
robaafkošulja
*Deni si robau v lae ko boš zgledel kak mo!
robecm marama
*Stareše enske su negdar na glave imele svezanu maramu, a
mlajše ene, šterne su bile za eniti, su nesile poculice.
rojngljaf posuda za kuhanje
*Denes se v rojnglje kuhal gulaš z svinjskim nogicama, a zutra pa bo
grah z zeljem.
ruitiimpflupati
*Vjutre je ma sestra tak ruila da se stala ko sme se si pre hii
zbudili.
saje f aa
*Treba zvati rafungieraa da šisti saje v rafungu ko bome muogli
kuriti.
serbetiimpfsvrbjeti
*Dok je muoj brat imel kozice, ciele tiele ga je hude serbele.
siejavaf hladovina
*Pe ljeti se si hude dre siejave jer je na soncu preve vroe.
43
sinikuošaf livada
*Negdar su sinikuoše bile pone kraf, a vezda je se puste.
skulafrana
*Da goad sem emiela skulu, geverili su da mi ju bo pesek pelizal i
da bo fljetne prešla.
skekatiimpfjaukati/uzdisati
*Negdar ed moke hude skeem, a tuo je veinom da imum pone
zadae.
skladatiimpfprazniti/uzmati iz neega i stavljati u nešto
*Da se keruza pobere, unda se muora skladatiz kuoli v kurunjak.
skrajecm okrajak
*Najviše ed sega mi je skrajec na kruhu z paštietu namazuni.
smi mdrvena poluga za prijevoz pluga do krava ili konja
*Deni plug na smi i depeljaj sim ko zakapime krave.
soni, sonjkef sanjke
*Da bo duošla zima, unda se bome pone sonjkali na sonima.
sosed/sosedam/ susjed/susjeda
*Meji sosedi i sosede imaju hude veliku familiju.
spitavatiimpf zapitkivati
*Znom da je nie pristojne preve spitavati, ali ed duosade je
zanimljive.
speminatiimpf razgovarati
*e se na satu speminaš, unda te vuitel hiti vun pa poklje duoma
epiš na keruze za kaznu.
44
sprevoadm sprovod
*Na sprevoadu seepraštaju ed enuoga šterni je merl.
spraviti sepfspremiti se
*Ma babica se ve poklje dnevnika spravi spat, ali se vjutre zaron
stone.
spuknotipfišupati
*De si vej tuo spuknula? Kakve tuo balasodiš?
stebeljekm stablo
*Ko deca sme se pentrali na stebeljke, a vezda visime pe
kompjuterima.
stelecm stolac
*V iju guot hiu deš, peseli te boju na stelec.
stoje nprostorije za ivotinje i njihovu hranu
*Na stoju imume krave i kenje, a vej sme nakali i friškega siena.
striam stric/oev brat
*Da muoj stria z Australije duojde dimuo, unda se furt napravi
velika fešta.
strielaf grom
*Dok se muoj dedek napiije pa takvi duojde k duomu, unda mu
babica veli: „ Striela te vudrila!“
strieljatiimpf pucati
*Na Nuove ljete furt strieljume z petardumi i pušamo vatromet.
stroa fmadrac napunjen slamom
*Negda je bile vredu spati na stroe, a vej si nemrem tuo ni zamisliti.
45
suhalje nsuho granje
*Deni to suhalje na kup ko ednesem v drvarnicu.
sver fgrana
*Ftergni to sver šterna sterši ko bo lepše to riešnju videti.
Š
šerba f pokvareni zub
*Dok sme bili muoli, si sme emeli šerbave zobe šterni su nam
poklje etpali.
šekeštrijafsakristija
*V šekeštriji se upniki i ministronti eblaiju i ekaju ko bo meša
puoela.
šekrietm zahod
*Denes duoma više niši niema puoljski šekriet, a negdar ga je
emiela saka hia.
šerajzlinm ara
*Ma mama se šera spekla na šerajzlinu dok je zgrinjala eravku.
šiefljafgrabilica za juhu
*Da mama v nedelju skuha juhu, unda notre dene šieflju ko
moremo z njo grabiti juhu.
škedenjm štagalj
*Eke hie si je napravil nuovi škedenj v šteroga bo del sieno.
46
škerljakm šešir
*Da moi deju v cirkvu, muoraju si zeti škerljake z glave duolje.
škof mslamnati krov
*Negda su se hie pekrivale z snopima slome, a denes some z
riepem.
škorenjm gumena izma
*V hie v jednem voglu steji stari podrapuni škorenj v šternom je
dedek negdar hedil na njivu.
škrinjafhladnjaa
*Da mi imume duoma keline, škrinje su pone mesa.
škrneclinm papirnata vreica
*Babica v jutre kruh denese v škrneclinu, a ja ga poklje zemem pa si
lafru z njega napravim.
šlapertek m pokvareno jaje
*Ni jeden uek se nie zvalil jer su si bili šlapertki.
šnuofatiimpfmirisati
*Dok ja svega psa pustim z lonca, on bei kak nuori pe dverišu i
šnuofa mesto šterno bo eznail.
špajzafsmonica
*Dok mama spakuje pekmez v flašice, unda ga dene na stalau v
špajzu.
španga fkopa za kosu
*Ja nemrem v lasima špange nesiti jer mi se tuo se zaplete.
47
špigelj m zrcalo
*Sake jutre, da se stonem, pegledum se v špigelj i furt se zlecum.
špricatiimpf prskati
*Da se pekmez ed sljiv pee, unda se šprica, ak se hude ne mieša.
šporet m pe na drva i ugljen
*Šporet na drva je najbolši jer najlepše grieje.
špotatiimpfgrditi nekoga
*e neke krive napraviš, unda te si pri hie hude špuotaju.
šrajfatiimpfšarafiti
*Muoj stria je mehaniar i furt neke šrajfa.
štacunm duan
*V našem štacunu muoraš dobre gledeti rok trajanja jer se furt najde
neke pekvarene.
štampatiimpftiskati (novine)
*Prije su štompali na pisae mašine, a vezda se ide priek kompjutera.
šteri/šterniz koji
*Šterni ed vas bo prešel v štacun?
šteker m utinica
*Pri noma v hie su štekeri slabi pa sem pone pot s kablom
petegnula i njega vun.
štokrlm stolica bez naslona
*Mi duoma nemame štokrla jer ih je mama se skurila.
štomfefarape
*Na štomfama se sake male napravi luknja.
48
štopljinm ep
*Ma teta v sve kerme ima pone štopljinov ed flaš.
štosdenfer m branik
*Muoj tata je peter štosdenfer i unda je muoral auto etpeljati k
mehaniaru.
štraja fsuho liše ili trava koje se bacalo pod krave ili konje
* Zemi štraje pa naštraji kravumi.
štrekafpruga
*Pri štreke treba naviek stati i pegledati a ide cug jer se on teške
zaustavi.
štucatiimpf rezati
*Da zima prejde, unda treba peštucati gericu, perezati se grane
šterne su viška.
štuk mkomad tkanine koja se vezala na hadru
*Da si na hadru nametal listje, unda si z štukom zavezal hadru.
šurcm pregaa
*Dok ma mama kuha dene si šurc ko se ne zamae.
šuder m sitno kamenje
*e eponeš na šuder on ti se zapii v mese i tuo unda beli.
švieljafšivaica
*Ljudi naviek nuose k švielji neke za zakerpati.
49
T
tacafpladanj
*Dok pone ljudi duojde k noma v hiu, unda ma mama dene kavu
na tacu ko lakše nuosi.
takiadv odmah
*Taki bode puoela serija šternu tulke vuoliš.
taškaftorba
*Da ma babica ide k meši, zeme si svo starinsku tašku i notre dene
peneze ko bo upniku mešu platila.
teliejak meljezna šipka koja se umetala u jarem
* Deni teliejak v jarem ko kravi ne glava vun vušla.
terekmpanj
*V hoste je jeden stari terek na šternega si furt sednem dok
naberem vrgonje.
teritiimpfprodavati
*Na placu se teri soma demae pa ma mama ta najrajši ide.
trapetam motor
*Sake male ujem da se nieši s trapete prehitil.
trajbatiimpf mutiti
*Najviše vuolim jesti trajbana jajca z lukem na koasani masti.
trucatiimpfnuditi
*Da got duojdem k rodbini, furt me trucaju z jeloam, a meni se ne
jie.
50
toncatiimpfplesati
*V gestie se pone tonca, ali ja furt sedim jer neznum.
torkm utorak
*Tork je soma još jeden oabini dien poklje pundieljka.
tulitiimpf plakati
*Da sem v škuoli jedan debila, tulila sem cieli dien.
tunjierm tanjur
*Me babice roke deršeju pa ji tunjieri furt epadneju.
U
undaadv onda
*Sediela sem par minot, a unda sem ula policijsku sirenu.
uni/une zoni/one
*Uni su rekli da une ne znaju delati svuoj pesel.
une zono
*Daj mi rei kak se une na stuolu zeve.
51
V
vejadv sad
*Rekla mi je mama da vej sluoim stuol, ali ja bom tuo napravila
male kesneše.
vejaa fdrvena lopata za grabljenje ita
*Negda su z vejau ite grabili, a vezda se una ope ne keristi.
vernotipf vratiti
*Muoj stria je edišel v Njemaku delat i retke da se verne dimo.
vertfvrt
*V našem vertu raste se ko mama pesadi jer je dobre pegnojeni.
vljei seimpfvui se
*Tak se vljeeš ko mesena plaa.
vohatiimpfmirisati
*Muoj tata je mame kupil cvietje pa sem muorala pevohati kak diši.
vonjkuš m jastuk
*Najbolši su bili starinski vonjkuši ed perja.
vogelmugao
*Veli se da ena pri hie deri sa etiri vogla.
vozeljm vor
*Najgorše mi je dok mi se napravi vozelj na nieruncima jer unda
muorum se edrezati.
52
vuitiimpf uiti
*Muoraš se pone vuiti ko bo z tebe goaspon evek zišel.
vugerekm krastavac
*Sake ljete z mamu pacam vugerke jer ih si oeme jesti.
vuhenuho
*Pe zime su mi vuha rljena ed zime pa muoram nesiti kapu na glave.
vujtipf pobjei
*Ed smerti se nemre vujti.
vuniadvvani
*Vidli sme da je pone ljudi vuni na dverišu pa sme mislili da se
neke dogedile.
vuni zoni
*Vuni su rekli da se nike nie dogedile i da su se some tak vuni si
zišli.
vupatiimpfusuditi
*Ljudi šterni ne vupaju na visekem biti nemreju na kruovu delati.
vustujenbolta na krušnoj pei (ulaz u pe)
*Napravili sme nuove vustuje ko bo pe lepše zgledela.
vugatipf 1. upaliti
*Dok je kmica, mene je hude strah pa mama vuge svetlo ko
muorem zaspati.
53
2. zapaliti
*Vugali smeegenj i vej bome na roštilj mese hitili.
Z
zafrig m zaprška
*Da se grah skuha, dene se zafrig ko je grah boljši i gosteši.
zahadrune adjjako prljavo
*Dielala sem na njive i sa sem se zahadrala z blatem.
zaklenotipfzakljuati
*Ed unda stalne zakleneme vrata ko nam naze ne neki duošel
notre.
zaklatipfubiti
*Mama i babica su šera zaklale deset kokeši ko boju za juhu.
zanašatiimpfvui u stranu
*Dedek se pa šera tak napil ko ga je zanašale da je išel pe cesti.
zaribatipfzeznuti
*Tak sem se zaribal ko sem nie šera napisal zadau.
zavariitipf zakljuati
*Edišli sme v nedelju si z duoma i pezabili sme zavariiti vrata.
zavijale nukras za kosu
*Negda da je nie bile penez za špange, ene su si zele kemad
drieva ili svinjsko rebro i zavezale si lasi.
54
zavozlati pfzapetljati
*Najgorše mi je da mi se nierunci zavozlaju i unda nemrem nike, nit
se ebuti niti ezuti.
zbicnotipftrgnuti
*Dok se krava steljila, muoli telek je na noge jedva stal i unda se
najemput tak zbicnol ko sme se skoro poscali ed smieha.
zdigavatiimpf dizati
*Mega tatu je prerezale i vej nesme nike teškega zdigavati.
zginuti pfnestati
*Da si v hoste, muoraš jake paziti da ne zgineš.
zlecatipf uplašiti
*Šera se babica tak zlecala ko su ji zobi vun epali.
znoretipf poludjeti
*Ed te škuole, zadai i vuitelov bom znerel.
znotraadviznutra
*Nie treba gledeti kak neši zvuna zgledi. Bitne je une ko je
znotra.
zmazuniadjprljav
*Dok sem v gnojnicu epala, sa sem bila erna i zamazuna.
zubaef grablje
*Negdar su z zubaama zubaili pesušenu travu i dievali ju na kupe.
zvunaadvizvana
*Zvuna je tak liepa bila, al znotra gerda kak copernica.
55

abicef kvaice
*Mama me vuila kak z abicami zakvaiti vieš za štrik.
ariti impf pei
*Da me je kepriva spekla tak me je arilo ko sem nie muogla ni
spati.
ejenadjedan
*Muoj dedek pije i da je ejen i da je nie.
etara fposuda za mlijeko
* etara se diela spuodi krave ko je v njo mlieko curelo.
goncif palenta
*Mama je skuhala gonce i peljejala ih z bielu kavu.
gunica f šljivovica (rakija)
*Ma babica kuha ganicu, a dedek ju pije.
meretiimpfmiriti
*Da nemrem spati pe nei, mama mi veli da nek soma hude merim
i da bom zaspala.
mekeadvteško
*Nemrem zdigati meke stvari jer me prerezalo i ve muoram paziti.
nierunecmvezica na tenisicama
*Jemput su mi se nierunci edvezali na šlapama i tak sem epal ko sem
si skore nuos speter.
56
nuoraf konop
*Još vej saku veer skaeme priek nuore.
ofkeadjgorak
*Muoj tata pije ernu kavu bez cukera, a tuo je tak ofke ko nemreš
piti.
ulitiimpf trljati ruke
*Da sem ekal kulike bom dobil z ispita, ulil sem roke ed
nervoze.
5. PREGLED POSEMANTIKIM POLJIMA
U ovom dijelu rada provest e se pregled po nekim semantikim poljima, a
to su: kua, strojevi i alat, kulinarstvo, odjea i obua, ljudi i ivotinje.
1. Kua
pelnicafpodrum
stroa fmadrac napunjen slamom
štokrlm stolica bez naslona
2. Strojevi i alat
gova fdrvena mladica od graba
grebljica forue za skupljanje pepela ili razgrtanje ara u krušnoj pei
hadraf 1.plahta za nšenje sijena ili liša
jaremmeljezna šipka za zapregu krave
jotkaf sprava za išenje pluga
kladivecm eki
mišavlinm lopatica za smee
muhaljkaf palica za muhe
smi mdrvena poluga za prijevoz pluga do krava ili konja
šerajzlinm ara
vejaa fdrvena lopata za grabljenje ita
zubaef grablje
lajbekm1.naivina/lakovjerna osoba
potepuhm skitnica
6. ZAKLJUAK
Svaki je govor jedinstven i poseban i prema tome, zasluuje veliku
pozornost. Govor sela Salinovca, kao i njegova povijest, slabo su istraeni. O
ivanekom govoru, od kojeg je salinoveki govor dobio temelje, pisao je
Franjo Hrg u svome radu Ivaneki govor i rjenik te tako daoposebno priznanje
govoru svojega kraja. Iako su Ivanec i Salinovec usko povezani, razlike u
obiljejima njihovog govora ipak postoje.
Istraivanjem govora svojega sela otkrila sam da je, iako se slabo
spominje, njegova povijest bila itekako bogata. Prilikom skupljanja rijei za
rjenik, došla sam u kontakt s ljudima koji se prisjeaju svoje mladosti te su mi
vjerno prenijeli obiaje koji su ih meusobno povezivali. Neopisivo mije drago
što u mome selu postoje ljudi kojima je stalo do toga da se sauvaju ti obiaji,
ali i naš govor.
Smatram da sam ovim radom doprinijela ouvanju govora svojega sela,
dala mu priznanje za njegovu jedinstvenost i posebnost, ali ga i trajno sauvala
od zaborava. Osim toga, vjerna sam mišljenju da sve dok postoje ljudi koji ive
za ouvanje narodnih obiaja i govora svojega kraja, ali i ljudi kojima se oni
prenose, ni jedno selo nee ostati bez tog bogatstva. Ponekad esto zaboravimo
koliko smo zapravo bogati jer nismo svjesni da pravo bogatstvo lei u nama.
To bogatstvo na je usaeno odavno jer ipak je naša prva rije bila upravo na
govoru mjesta u kojem ivimo.
63
LITERATURA
Knjiga
1. Hrg Franjo (1996): Ivaneki govor i rjenik. Ivanec: Narodno sveuilište
„uro Arnold“
OgranakZapreši
logo, Varadin
1. Slubeni web portal grada Ivanca, www.ivanec.hr (preuzeto 21. lipnja
2016.)
(preuzeto 21. lipnja 2016.)
http://mapire.eu/en/map/firstsurvey/?bbox=1793717.0862637404%2C5814118
64
ivotopis
Zovem se Doroteja Lepoglavec i roena sam 11. kolovoza 1992. godine u
Varadinu. ivim u Salinovcu. Osnovnu školu završila sam u Salinovcu 2007.
godine. Iste godine upisala sam Ekonomsku školu u Ivancu. Nakon završetka
srednje škole 2011. godine upisala sam Uiteljski studij, modul hrvatski jezik
na Uiteljskom fakultetu Sveuilišta u Zagrebu, odsjek u akovcu. Poloila
sam teaj Znakovnog jezika u trajanju od etiri semestra kojeg organizira
Hrvatski savez gluhoslijepih osoba „Dodir“. Aktivna sam lanica Kulturno –
umjetnikog društva Salinovec s kojim postiem zavidne rezultate na
smotrama izvornog folklora u Hrvatskoj i inozemstvu.
65
Ja, Doroteja Lepoglavec, izjavljujem da sam samostalno izradila svoj
diplomski rad Mali rjenik govora Salinovca, uz pomo sumještana u
prikupljanju grae za diplomski rad te uz konzultacije s mentorom, prof. dr. sc.
urom Blaekom.