1

SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

MAKROEKONOMIJA

Uvodno predavanje

2

O kolegiju:

� Naziv kolegija: MAKROEKONOMIJA

� Kôd kolegija: PST 0301

� Nositelj kolegija:

Dr.sc.Branko Blažević, redoviti profesor u trajnom zvanju

� ECTS bodovi: 9

� Vrsta kolegija: OBVEZNI

� Godina: 2011/12. Semestar: TREĆI

3

Literatura:

� osnovna- Babić Mate: MAKROEKONOMIJA, Mate , 13. izdanje, 2003. (661 str.)

Poglavlja 1.,(str.3- 28); 3.,(118-145) 4., (177-186; 205-210); 5.,(219-240; 243-251; 281-289); 6.,(253-274); 7.,(303-334); 8.,(369-389); 9.,(389- 403); 11.,(389-403).

� dopunska: Blanchard Oliver: MAKROEKONOMIJA, «Mate i ZŠEM» , 3. izdanje, 2005., (583. str.)

4

Cilj predmeta:

� Na jednostavan i sustavan način objasniti sve makroekonomske pojave i probleme. Svrha je upoznati studente sa makroekonomskim modelima, njihovom izgradnjom i primjenom u ekonomskoj analizi i ekonomskoj politici.

5

OČEKIVANI ISHOD UČENJA (1)Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija

Makroekonomija (9 ECTS) mogu:� Pravilno tumačiti i interpretirati temeljne pojmove

makroekonomije� Opisati i objasniti makroekonomski agregatni model� Objasniti povezanost i razlike između mikroekonomskog i

makroekonomskog modela� Objasniti i interpretirati pojam fiskalne, monetarne i

vanjskotrgovinske politike.� Interpretirati i razlikovati bitne elemente ravnoteže na

robnom i novčanom tržištu, kao i elemente vanjskotrgovinske ravnoteže.

� Tumačiti i interpretirati sadržaj ekonomske politike i politike stabilizacije.

6

OČEKIVANI ISHOD UČENJA (1)� Definirati pojam, vrste, uzroke i posljedice inflacije.

� Provesti i analizirati različite makroekonomske modele:

� Osmisliti i primijeniti podatke na primjeru Republike Hrvatske, EU i/ili svjetske ekonomije.

� Analizirati i obrazložiti korištene mjera ekonomske politike.

� Primijeniti zakonitosti teorija privrednog razvoja i interpretirati stupanj međunarodnog ekonomskog razvoja i regionalne suradnje.

� Razviti ekonomsku intuiciju i logiku koje su nezaobilazne u razumijevanju gradiva i primjeni makroekonomskog znanja.

7

Tematske jedinice (1):03.10. Uvodno predavanje

(Temeljni pojmovi makroekonomije - ek. analiza i ek. modeli)

10.10. Nacionalno računovodstvo

17.10. Agregatni makroekonomski model

24.10 Ponavljanje gradiva i aktivnosti

31.10. 1. kolokvij + predavanje: Funkcija potrošnje, funkcija štednje, funkcija investicija

07.11. Fiskalna politika

8

Tematske jedinice (2):14.11. Monetarna makroekonomija

21.11. Ponavljanje gradiva i aktivnosti

28.11. 2. kolokvij + esej + predavanje: Ravnoteža na robnom i novčanom tržištu

05.12. Istodobna ravnoteža na robnom i novčanom tržištu – Izvođenje krivulje agregatne potražnje

12.12. Model otvorene privrede

09.01. Međuovisnost unutrašnje i vanjske ravnoteže

16.01. 3. kolokvij

9

Termini nastave:� Ponedjeljak

08,00 – 10,15 grupa 1. A-Mik

10,15 – 12,30 grupa 2. Mil-Ž

10

Termini kolokvija i eseja:� 1. Kolokvij iz tematskih jedinica 1., 2., 3.

31.10. 2011.

� 2. Kolokvij iz tematskih jedinica + PISANJE ESEJA

28. 11. 2011.

� 3.Kolokvij iz tematskih jedinica

16.01.2012.

11

SEMINARSKI RAD

�Upute za pisanje i izlaganje dati će detaljno asistentice

12

Ocjenjivanje studenata prema ECTS sustavu� Što se ocjenjuje?

- Pohađanje nastave 2%- Aktivnosti tijekom nastave 4%- Seminarski rad 4%

- Izložen i prezentiran seminar 6%

- Esej 6%

- Kolokvij I, II, i III 48%

------------------------------------------------------------

Ukupni % uspjeha tijekom nastave 70%

- Završni ispit 30%

13

UVOD U MAKROEKONOMIJU (1)� Makroekonomija kao teorijski predmet

� Uloga teorijske ekonomije u “Bolonjskom procesu” ?

� Pretvaraju li se Ek. fakulteti u više poslovne škole?

� Ne može postojati poslovna ekonomija ako nema teorijske ekonomije

� Treba afirmirati teorijske predmete: Makroekonomija; Mikroekonomija; Osnove ekonomije; Ekonomske teorije.

� Indoktrinacija neoliberalnim konceptom danas - prije marxizmom

14

UVOD U MAKROEKONOMIJU (2)� Djelovanje ekonomskih zakona

� Ekonomski zakoni i naša volja

� Normativna nasuprot pozitivnoj ekonomiji

� Zakon ponude i potražnje i funkcioniranje integralnog tržišta /roba i usluga & rada i kapitala/

� Zakon oskudnosti

� Intergeneracijski transferi

� Ekonomska ravnoteža (opća; robna; novčana; vanjskotrgovinska)

15

AKTUALNI PROBLEMI JAVNE POLITIKE

� Spori rast životnog standarda

� Sve veće siromaštvo

� Veliki vladin budžetski deficit

� Velika inozemna konkurencija

� Trgovinski deficit

� Inozemni dugovi

16

Makroekonomska povijest� 230 godina kao znanost

� Adam Smith 1776.g. /Uzroci i posljedice bogatstva naroda/

� John Stjuart Mill 1890.g /Načela političke ekonomije/

� Alfred Marchal /Načela ekonomije/

� Marxove doktrine

17

PODJELA EKONOMIJE

� Opća (makroekonomija)

� Ekonomija privrednih subjekata (mikroekonomija)

� Ekonomika narodnog gospodarstva=makroekonomija=makroekonomska teorija=makroekonomska analiza

----------------------------------------

10/5

18

Ekonomika narodnog gospodarstva� Istraživanje teorijske osnove i praktične politike

� Gospodarenje imovinom = pribavljanje sredstava za život, borba protiv gladi, hladnoće, bolesti i drugih zala

� Ekonomija sredstava – najstarija čovjekova vještina- postaje znanstveno područje /1776./

19

PRENOŠENJE MAKROEKONOMIJE U POLITIKU

� Keynesijanska ekonomija-pokazuje put izlaska iz depresija� Monetarizam- razvio se tokom 60. – obećava rješavanje

inflacije� Ekonomija ponude- razvija se 80.- tih g. obećava smanjenje

poreza i povećanje štednje i investicija� Neoklasične škole mišljenja - ne vjeruju u savršeno tržište� Teorija racionalnih očekivanja/Robert Lukas, Tomas

Sargent/-pojedinci postupaju racionalno kada djeluju u svom interesu

� 1917-1980. tih godina 1/3 svijeta su zahvatile Marxove doktrine

� 1990. tih godina ponovno otkrivanje tržišta (neoliberalan koncept)

20

TEMELJNI POJMOVI MAKROEKONOMIJE

21

Proizvodnja

� Visok nivo i brza stopa rasta

� Nominalni i realni GNP

� Privredni ciklusi

� Potencijalni GNP

� GNP jaz

� Konjunkturini ciklusi –recesija-ekspanzija

22

Zaposlenost

� Visoka zaposlenost- niska nezaposlenost

� Stopa nezaposlenosti

� Nezaposlenost raste u recesiji a pada tijekom ekspanzije

23

STABILNOST CIJENA

� CILJ - održati stabilne cijene unutar stabilnog tržišta

- spriječiti da opća razina cijena naglo raste ili pada

� INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA /CPI/� STOPA INFLACIJE� DEFLACIJA

14/6

24

MEĐUNARODNA TRGOVINA� CILJ - održati uvoz i izvoz u ravnoteži

� Neto izvoz - Neto uvoz

� Trgovinski deficit – Trgovinski suficit

� Devizni tečajevi- cijena vlastite valute izražena u valutama drugih zemalja

-devizni tečajevi i ponašanje izvoza i uvoza

25

INSTRUMENTI EKONOMSKE POLITIKE� FISKALNA POLITIKA

� MONETARNA POLITIKA

� POLITIKA MEĐ. EK. ODNOSA

� POLITIKA DOHODAKA

26

FISKALNA POLITIKA

� OPOREZIVANJE

� JAVNA POTROŠNJA

27

MONETARNA POLITIKA� KONTROLA NOVČANE PONUDE

-upravljanje novcem, kreditima i bankovnim sustavom

- utjecaj ponude novca na kamatnjak

- utjecaj kamatnjaka na investicije i štednju

- utjecaj na proizvodnju, zaposlenost i cijene

28

POLITIKA MEĐ. EK. ODNOSA

� POLITIKA RAZMIJENE

- carine i kvote

- ostale mjere

� UPRAVLJANJE TRŽIŠTEM DEVIZNIH TEČAJEVA

-fiksni tečajevi

-fluktuirajući tečajevi

29

POLITIKA DOHODAKA

� KONTROLA NADNICA

� KONTROLA CIJENA

30

INTEGRALNO TRŽIŠTE

� VEZA POLITIČKE DEMOKRACIJE I TRŽIŠTA- sloboda proizvođača- sloboda potrošača- sloboda radnika

� Nema slobodnog tržišta bez političkih sloboda koje su definirane Ustavom

� Uzajamno djelovanje dva tržišta- tržište roba i usluga - tržište faktora proizvodnje

31

VEZA TRŽIŠTA I POLITIČKIH PARTIJA

� Rad – naglašen socijalni segment na štetu efikasnosti kapitala /produktivnosti kapitala/

� Kapital- naglašena efikasnost kapitala na štetu socijale i rada

� Optimalan /stabilan/ odnos rada i kapitala

32

ŠTO KAŽU SOCIOLOZI?

� Ljudsko društvo pretvara se u tržišno društvo

� Što je to roba?-proizvod samo za tržište

-sirovina je roba /priroda je roba/

-ljudski rad je roba

(čovjek je roba proizvedena za tržište)

PORUKA SOCIOLOGA: treba ponovo otkriti ljudsko društvo

33

Globalna populacija

500 1000 1500 2000

Godine

Populacijaumilijardama

123

456789

10

0,51650

1,231850

2,51950

4,01975

5,01987

6,01999

10,02050

34

RAST POTROŠNJE- Porast svjetske populacije 1,4% g. ..

- Porast potrošnje po stanovniku 2,9% g.

- Stopa prirasta broja vozila 4 puta je veća od stope prirasta stanovništva

- Proizvodnja kemikalija udvostručava se svakih 7 do 8 godina

35

- Svjetska trgovina narasla je za 60% samo u zadnjoj dekadi

- Na najbogatijih 20% stanovnika otpada 86% svjetske osobne potrošnje

- Na najsiromašnijih 20% stanovništva otpada 1,3% svjetske osobne potrošnje

- Troškovi reklame rastu brže od rasta prihoda i prirasta stanovništva /435 mlrd godišnje/

36

Što se mijenja u 21. stoljeću?

- 20.stoljeće - oslonac globalnog razvoja je nafta, a rast se vidi kao jedini put ka prosperitetu

- Zadnjih 20 godina potrošeno je više nafte nego u prethodnih 120 godina

- Globalne rezerve: 2,1 tril. barela

37

Potrošnja resursa u 2050. g.�

20% 40% 60% 80% 100%

Postotak populacije sa zapadnim standardom

Potrebni resursi

Potrebni resursi danas

U 2050.10 milijardi ljudi

3% godišnji rast

Bez ekon. rasta

38

Ekonomski rast

� Što je to rast iskazan kao porast “GDP-a”?!

� Da li je rast sam po sebi pozitivan indikator?!

� Da li je rast jamstvo da će Vam biti bolje?!

� Da li možemo očekivati stalni rast?!

� Što je to održivi razvoj?

39

� ... Rast je kvantitativni porast na fizičkom iznosu dok je razvoj kvalitativno poboljšanje širokih potencijala.

Održivi razvoj je razvoj bez fizičkog rasta. Rast (količina) ima granice a razvoj (kvaliteta) nema granica, jer je moguće uvijek iznova definirati kvalitetu.

40

Globalizacija-WTO model EFKTI U USA (1)� Radnička plaća: 1973- 19,18 $/h

1997- 19,24 $/h� Plaća top menagera/pl. radnika:

1980. 42:11999. 475:1

� Radna godina Amerikanaca je 184 sata duža nego prije 10 godina

� Roditelji s djecom provode 40% vremena manje� Najbogatijih 1% ima više novca od 95% najsiromašnijih

Amerikanaca � Osobno bogatstvo Billa Gatesa jednako je “bogatstvu”

106.000.000 “najsiromašnijih” Amerikanaca� U USA zatvorima je 1973 g. bilo 350.000 zatvorenika, a

početkom 2000.- te više od 2.000.000

41

Globalizacija-WTO model EFKTI U USA (2)

� Najbogatijih 15% obitelji posjeduje 61,7% dionica u Indoneziji, 55,1% na Filipinima i 53,3% na Tajlandu

� Najbogatijih 200 osoba na svijetu udvostručilo je svoju imovinu u zadnje 4 godine , pa zajedno imaju više novca od 2.5 milijarde najsiromašnijih

� Oko 8.000 milijardi $ skriveno je u “of-shore” poreskim rajevima diljem svijeta. Najbogatiji žanju plodove globalizacije, a ne plaćaju za uzgredne štete!

� Da se taj novac oporezuje po najmanjoj stopi od 3,5% , dobilo bi se 280 milijardi $ svake godine, što je 165 puta više nego što je ukupni budžet UN-a za sve razvojne programe u svijetu.

42

Globalizacija-WTO model EFKTI U USA (3)

� Među prvih 100 ekonomskih entiteta svijeta, 51% su korporacije a 49% su države

� WTO, MF i WB grade institucionalne preduvjete za daljnji rast utjecaja korporacija

43

Globalizacija-WTO model EFKTI U HRVATSKOJ

� Bez posla 350.000 ljudi

� Na minimalnom osobnom dohotku 400.000 ljudi

� Neredovito plaće prima 90.000 ljudi

� Od socijalne pomoći živi 100.000 ljudi

� Prosječnoj obitelji potrebne su dvije plaće za “normalan” život

44

Neoliberalizam/globalizacija(korporacijska globalizacija)

� Dominirajući razvojni model koji se provodi pod okriljem međunarodnih institucija

WTO, MMF, WB

� Tržišni fundamentalizam - nespojiv sa bilo kakvom strategijom razvoja jer ¨tržište zna najbolje¨

� Laisser faire - je u povijesti uvijek izazvao razočaranje, usporavanje rasta i velike gubitke ( financijska kriza u SAD-u)

45

Opće karakteristike korporacijske globalizacije

� Prelijevanje bogatstva od siromašnih država ka bogatim i od siromašnih ljudi ka bogatima

� Nemilosrdno iskorištavanje prirodnih resursa

- ugrožavaju se budući naraštaji

- podriva se demokracija

-karakterizirana dominacijom, eksploatacijom, represijom i korupcijom

- omalovažavanje čovjeka i prirode

46

Aktualna kriza svjetskih financija (1)� Velike poslovne banke ignorirajući rizike i

upozorenja, desetljećima posuđuju stotine milijardi eura prezaduženim europskim državama poput Grčke,

� Europski političari troše u posljednje dvije godine više od 1.000 milijardi eura (bilijun) poreznih obveznika s obrazloženjem da će spriječiti bankrot Grčke, Portugala, Irske i Španjolske, a tako i propast zajedničke europske valute.

47

Aktualna kriza svjetskih financija(2)� Najveći strani kreditori Grčke bile su njemačke banke� One posjeduju krajem 2010. g. više od 22,7 milijardi eura

grčkih državnih obveznica, a sa plasmanom u Portugal, Irsku i Italiju, zbroj prelazi 100 milijardi eura.

� Zato Grčka ne smije bankrotirati, jer bi to donijelo goleme gubitke njemačkim bankama.

� 1% najbogatijih kućanstava u SAD-u posjeduje 60% svih bankovnih depozita i investicija stanovništva. (Distribucija bogatstva u Europi je pet puta ravnomjernija od Amerike), to znači da je najveći dio rizičnih plasmana banaka u posrnulim EU državama bio u vlasništvu uskog dijela populacije ( do 10% )

� Taj bankrot je spriječen novcem svih građana kada su sanirani gubici banaka.

48

Aktualna kriza svjetskih financija(3)� Pristupilo se sanaciji banaka državnim novcem iz

proračuna, ili preko eu centralne banke koja je kupovala goleme količine obveznica posrnulih država.

� Te obveznice se u budućnosti realno mogu pokazati nenaplativima, što će na kraju platiti građani država članica eu zone.

� Posrnule države moraju rezati svoju potrošnju, što vodi te ekonomije u depresiju iz koje se neće godinama izvući.

49

Trend globalizacije� Stavovi autora:

- Kraj ovog milenija ujedno je i kraj nacionalnih ekonomija- Nacionalne ekonomije će i dalje činiti temelj svjetskog gospodarstva u novim uvjetima (Pravila “slobodnog tržišta” ne mogu biti važnija od nacionalnog /lokalnog/ interesa).

50

Provokacija za razmišljanje� Ako prihvatimo da je održivi razvoj, razvoj bez

fizičkog rasta i da je usmjeren na samodostatnost i kvalitetu življenja, tada nam upuštanje u tržišno nadmetanje po sadašnjim (neoliberalnim) pravilima nije potrebno.

� DA LI POŠTIVANJE LIMITA OKRUŽENJA ZNAČI “POVRATAK U PEĆINU”

� Dali si možete dopustiti indiferentan stav prema budućem razvoju?! Netko mora početi s promjenama.

� “Kada ako ne sada?! Tko ?!

51

�EKONOMSKA ANALIZA I EKONOMSKI MODELI

52

EKONOMSKI PROBLEM� Ekonomiziranje s ograničenim resursima

� Mogućnosti < Potrebe = Ekonomski problem

� Stupanj razvoja veći, veće su i potrebe, zato treba ekonomizirati s oskudnim resursima. Zato nam i treba ekonomska analiza 12/2

53

EKONOMSKA TEORIJA I EKONOMSKA ANALIZA� EKONOMSKA TEORIJA

-Uočavanje zajedničkih osobina ekonomskih pojava i procesa

-Utvrđuje zakonitosti u njihovu kretanju

� EKONOMSKA ANALIZA

-Primjena ekonomske teorije u rješavanju ekonomskih problema

-Objašnjava određeni ekonomski problem12/3

54

ZADAĆA EKONOMSKE ANALIZE� Utvrđivanje međuovisnosti među ekonomskim

pojavama i procesima

� Sve ekonomske pojave i procese zovemo ekonomskim varijablama

� Razvoj ekonomskih pojava nastoji se usmjeravati u poželjnim pravcima tj. prema definiranim ekonomskim ciljevima 12/4

55

VRSTE EKONOMSKE ANALIZE� Kvalitativna ek. analiza

/metode: historijska; deduktivna: intuitivna./

� Kvantitativna ek. analiza

/metode: matematička; statistička; ekonometrijska/

� Potpuna ek. analiza-sustavna analiza

� Mikroekonomska analiza /kućanstva ; poduzeća; parcijalna ravnoteža;/

� Makroekonomska analiza ili agregatna ek. analiza /opća ek. ravnoteža/ 12/5

56

EKONOMSKI MODEL� Ek. analiza daje samo skicu stvarnosti

� Ta skica ili pojednostavljena slika stvarnosti ek. sistema nazivamo ekonomski model

� Ek. model je pojednostavljena slika stvarnosti12/6

57

VRSTE EKONOMSKIH MODELA�MATEMATIČKI- relacije među varijablama

-funkcionalne-determinističke

�EKONOMETRIJSKI-stohastičke veze (vrijede samo približno)

(dopušta se odstupanje od proporcionalnosti)

MIKRO MAKRO MODELI-agregatni-strukturni-model privrednog rasta

12/7

58

NEDOSTACI KVANTITATIVNIH METODA� Izostavljaju sve nemjerljive i nedovoljno mjerljive

faktore

� Ne uzimaju u obzir hijerarhijsko ustrojstvo sustava

� Ne prikazuju postajanje raznih konfliktnosti

� Ne uzimaju u obzir ključne povratne sprege

� Ne obuhvaćaju povratnu spregu sustav-okruženje

59

INTUITIVNE METODE� Unose interdisciplinarni pristup (ne postoji cehovsko znanje)

� Intuicija

� Jedinstvo sustavnog pristupa

60

SUSTAVNI PRISTUP I SUSTAVNA ANALIZA� Opća teorija sustava- novi način gledanja na svijet

� Sustavni problem traži i sustavno rješenje

� Ostvarivanje sustavnog pristupa rješava se sustavnom analizom

61

ELEMENTI MODELA� VARIJABLE

� RELACIJE

� PARAMETRI

62

VARIJABLE EK. MODELA

� Ekonomske pojave i procesi zovemo varijablama(BDP; Osobna potrošnja; Investicijska potrošnja; Izvoz; Uvoz; Javna potrošnja; Novčana masa; Kamata; Štednja; Novčana poptražnja; Novčana ponuda; Transakcijski novac; Špekulativni novac; dr.)

� ENDOGENE- dijelovi ek. modela čije vrijednosti treba odrediti pomoću modela

� EGZOGENE-njihova je vrijednost egzogeno dana i unaprijed poznata

12/9

63

VEZE MEĐU VARIJABLAMA� DIREKTNA OVISNOST – promjena x utječe direktno

na promjenu y

� INDIREKTNA MEĐUOVISNOST-varijabla x utječe na varijablu y posredno preko treće varijable z

� DIREKTNA I INDIREKNA – utjecaj na varijablu y tako da x utječe direktno na y ali i indirektno preko varijable z

� POVRATNE I CIRKULARNE VEZE- varijabla x utječe na y, ali i promjena y utječe povratno na x

64

RELACIJE MODELA� Definicione relacije (y = C+I+E)

� Bilančne relacije (rashodna i prihodna strana makro-agregata)

� Tehničke relacije (kapitalni koeficijenti; funkcija proizvodnje i sl.)

65

PARAMETRI MODELA� KVANTITATIVNI IZRAZ MEĐUOVISNOSTI MEĐU

EK. VARIJABLAMA� Statistička ocjena te međuovisnosti zadaća je

ekonometrije

� Regresijska analiza je procjena parametara u ekonomskim modelima

12/12