Maja Trgova Ko

7/18/2019 Maja Trgova Ko

http://slidepdf.com/reader/full/maja-trgova-ko 1/72

1

UGOVOR O PROJEKTIRANJU I SAVJETODAVNIM USLUGAMA

Pravna narav ugovora o projektiranju i avjeto!avni" u#uga"a

Ugovori o pružanju raznih savjetodavnih usluga nisu kao takvi posebno regulirani u

građanskim zakonicima i zbog toga je u teoriji otvoreno pitanje njihove pravne prirode. Ueuropskim se pravnim sustavima, a tako i u nas, za ugovore o pružanju savjetodavnih usluga

postavlja pitanje jesu li posrijedi ugovori o službi, ugovori o mandatu ili ugovori o djelu

Značajka ugovora o ra!u $#u%&i' te ugovora o !je#u(

• predmet oba ugovora angažiranje nečijeg rada. Budući da se i jednim i drugim

ugovorom izvrava neki !rad! "intelektualni ili #izički$, opravdano je pitanje u čemu jezapravo razlika između ta dva ugovora.

• %redmet i cilj ugovora o radu je sam rad, tj. obavljanje određenog posla pod

vodstvom i nadzorom poslodavca & '()*+)-*'/ 0*1. dgovornost jeograničena na obavljanje rada bez de#inicije djela i bez samostalnosti u donoenjuodluka kako će se rad obaviti

• 2od ugovora o djelu bitna je )*+)-*')- odlučivanja uposlenika u obavljanju

njegova djela te usmjerenost njegove odgovornosti. 3ilj kod ugovora o djelu nije samrad uposlenika već je to rezultat toga rada, tj. samo djelo. dgovornost izvođača djelausmjerena je na djelo, a ne na rad. %ri tome, rezultat rada, prema de#iniciji iz Z4a,nije bitna sastavnica ugovora o djelu, ali je bitna u smislu odgovornosti. 0ad jede#iniran te se izvodi samostalnim odlučivanjem o načinu njegova izvođenja.

• 2od ugovora o mandatu ili nalogu, također je angažiran tuđi rad, ali glavna je

karakteristika te vrste ugovora da nalogodavac ovlaćuje nalogoprimatelja da ovaj zanjega "u njegovo ime i za njegov račun$ obavi neke pravne radnje.

Ugovor o službi (radu) ili ugovor o djelu?

Ugovori o službi ili radu i ugovori o djelu dvije su vrste ugovora putem kojih netko stavljasvoj rad u službu drugoga za naknadu. 2od ugovora o službi nije nužno posrijedi stvarna!služba! koju netko obavlja za drugoga nego takav ugovor kojim netko obavlja neki rad u

korist drugoga.

dlučujuća razlika između ugovora o službi i ugovora o djelu je činjenica da je kod ugovora oslužbi ili radu riječ o !nesamostalnom! radu, dok je kod ugovora o djelu riječ o!samostalnom! radu.

Bitni elementi za postojanje ugovora u #u%&i i#i ra!u 5



2

"a$ postojanje trajnog obveznog odnosa između poslodavca i posloprimca6

"b$ rad pod vodstvom, po naredbi i sredstvima poslodavca6

"c$ dužnog osobnog rada i osobno pravo na rad6

"d$ dužnost pažnje posloprimca6

"e$ odgovornost za uspjeh ili neuspjeh rada "dakle za rezultat$ koja ide na račun posloprimca6

"#$ postojanje osobne i ekonomske podložnosti posloprimca organizaciji "poduzeću$ poslodavca

U naem su pravnom sustavu ugovori o djelu regulirani odredbama Z4a, dok se ugovori oradu regulirani odredbama Zakona o radu.

/ kod ugovora o djelu i kod ugovora o radu netko obavlja rad za poslodavca i u tome su ta dvaugovora građanskog i radnog prava potpuno izjednačena. Bitna je razlika u okolnosti je li prilikom obavljanja rada bitno samo djelo ili je bitan sam rad. *ko je bitan rad 4 riječ je ougovoru o radu, a ako je bitno djelo 4 riječ je o ugovoru o djelu.

Bitni elementi za postojanje ugovora o !je#u 5

"a$ postojanje obveza za izradu nekog djela "putem #izičkog ili intelektualnog rada$6

"b$ donoenje vlastitih samostalnih odluka o tijeku procesa rada6"c$ obavljanje rada vlastitim sredstvima6

"d$ mogućnost obavljanja rada putem pomoćnika ili zamjenika, ako je potrebno6

"e$ odgovornost davatelja rada nije ograničena samo na pažnju kojom se rad mora obavljativeć i na krajnji uspjeh koji se od rada očekuje te, dosljedno tome, postoji i jamstvo zanedostatke u radu6

"#$ preuzimanje rizika za neuspjeh6

"g$ čitav odnos ima karakter odnosa poslodavca s nezavisnim poduzetnikom.

2ao praktičnu posljedicu navedenog di#erenciranja ove dvije vrste ugovora građanskog pravatreba istaknuti okolnost da u slučaju izostanka očekivanog rezultata rada kod ugovora oslužbi posloprimac može s uspjehom tražiti da mu se plati rad koji je obavio jer ne snosiodgovornost za rezultat rada.

%laćanje mu se može odbiti, odnosno umanjiti, samo ako nije obavljanju rada posvetio dužnu pažnju. )ama zamisao na temelju na kojem se rad odvijao, ulazi u odgovornost poslodavca.*ko ta zamisao nije dala očekivani rezultat, rad se ipak mora platiti.



3

2od ugovora o djelu, međutim, postoji odgovornost posloprimca za rezultat rada. %ri tomeuspjeh rada nije bitan sastojak ugovora o djelu. *ko rad nije dao očekivani rezultat,

poslodavac može raskinuti ugovor i tražiti naknadu tete "Z, čl. 789.$.

1ok kod ugovora o radu plaćanje dospijeva kada je rad izvren, kod ugovora o djelu plaćanje

dospijeva tek kada je naručitelj djelo :odobrio!, odnosno preuzeo "Z, čl. 7;<."<$$.

2od ugovora o službi ugovorne se strane nazivaju !poslodavac! i !posloprimac!, a kodugovora o djelu, ugovorne se strane nazivaju !naručitelj! i !izvođač!.

RAZLIKE - Ugovor o nalogu ugovor o djelu, ugovor o radu (službi)

/ kod naloga i kod ugovora o službi i ugovora o djelu nalogoprimatelj obavlja rad zanalogodavatelja. %ostavlja se pitanje koji su bitni elementi koji čine da jedan odnos bude

kvali#iciran kao ugovor o nalogu, a ne kao ugovor o djelu ili o službi.

0adnje kod ugovora o nalogu poduzimaju !za račun! nalogodavca, ugovor o djelu ne obavljase za tuđi račun i ne obavlja se prema trećima. /zvođač ga obavlja za svoj račun, s time da jerezultat njegova rada izvren u korist naručitelja. bavljanje poslova za tudi račun ujednoznači da posao gospodarski pripada onomu za čiji se račun obavlja, a to kod ugovora o djelunije slučaj jer poduzetnik radi za svoj račun.

2od ugovora o nalogu, nalogoprimatelj je obvezan u svemu postupati prema uputamanalogodavatelja i u okviru punomoći, dok je izvođač radova kod ugovora o djelu obvezan

raditi prema pravilima svoje struke ili pravilima posla i prema ugovoru.

*ko trud nalogoprimatelja nije donio očekivani rezultat, on ipak ima pravo primiti naknadusvih trokova koje je imao u izvrenju naloga, pod pretpostavkom da neuspjeh nije posljedicanjegove krivnje, dok kod ugovora o djelu izvođač snosi rizik za stvari iz kojih izrađuje djelo.

/ma niz dodirnih točaka i sličnosti između ugovora o nalogu i ugovora o djelu te da suizloženi ugovori bliski i samo pažljivo razlikovanje bitnih elemenata može datizadovoljavajući odgovor na pitanje kvali#ikacije određenog ugovora.

Budući da se arhitekti i inženjeri pojavljuju u svim mogućim #unkcijama u obavljanju poslovaza naručitelje, iznimno je bitno pitanje kvali#ikacije njihovih odnosa. Uopće nije isključenamogućnost da arhitekt, koji ima ugovor o djelu "izrada projekta$, istovremeno ima snaručiteljem i ugovor o nalogu jer ga taj ugovor ovlaćuje i da poduzima pravne radnje "npr.kontrolu izvođenja radova$ prema trećima. )lično tome, savjetodavni inženjer može biti inamjetenik naručitelja6 u tom slučaju on neće biti nezavisan nego će biti u službi naručitelja is njim će biti vezan ugovorom o radu.

+ožemo, dakle, reći da će se pravna priroda ugovora u prvom redu odrediti prema prirodi

radova, odnosa, odgovornosti i jamstva koje ugovorne strane preuzimaju takvim ugovorom. U



4

naoj je teoriji, jo i prije donoenja Z4a, prevladavalo miljenje da su ugovori kojezaključuju arhitekti i savjetodavni inženjeri po svojoj pravoj prirodi ugovori o djelu.

adržaj ugovora o uslugama savjetodavni! inženjera

Za sklapanje ugovora između savjetodavnih inženjera i naručitelja vrijede sva pravila kao zaostale ugovore. %rimjenjuju se pravila Z4a, kao i na sve ostale ugovore.

U pogledu trajanja ugovora o uslugama savjetodavnih inženjera, valja činiti razliku izmeđuonih ugovora koji su vremenski ograničenog trajanja i ugovora kojima se preuzima obvezadovrenja jednog dijela "npr. =>mj. /li do ispunjenja neke obveze$.

)avjetodavni inženjeri mogu biti pravne ili #izičke osobe. Za neke poslove inženjeri moraju biti ne samo kvali#icirani nego i :ovlateni! od ?0 komore arhitekata i inženjera.

/nženjerske organizacije su najčeće registrirane kao drutva s ograničenom odgovornoću

"d.o.o.$, ali ako imaju vie djelatnika mogu biti organizirane i kao dionička drutva "d.d$

Ugovorna strana je ona koja ugovor sklapa u svoje ime, ali ne nužno i za svoj račun. *ko nekainženjerska organizacija sklapa s naručiteljem ugovor u svoje ime, a za tuđi račun, tada ćeimati ulogu komisionara. *ko bi, pak, ugovor bio sklopljen u tude ime i za tuđi račun, tadaugovorna strana postaje ona u čije ime i za čiji račun je ugovor sklopljen, a ne ona strana koja

je ugovor sklopila "potpisala$. U tom slučaju inženjerska organizacija imala bi položaj:zastupnika! a njezino djelovanje bi se temeljilo na :punomoći! dobivenoj od zastupanog. -aj

bi odnos bio podvrgnut odredbama Z4a.

%redmetom ugovora de#inira se cilj koji se želi postići, a opisom opsega posla de#iniraju se pojedinosti unutar postavljena cilja. Za točno određivanje zadatka odgovoran je naručitelj.2ao prvo, naručitelj zna kakvi su mu savjeti potrebni, a drugo, naručitelj zna koja sredstvaima na raspolaganju u njegovom proračunu trokova za savjetničke usluge. 'aručitelj je onajkoji treba odrediti za to mu treba savjetnik i on mu treba odrediti zadatak koji treba obaviti,imajući pri tome u vidu sredstva koja mu s tom svrhom stoje na raspolaganju.

"la#anje na$nade %a usluge

)avjetnici su dužni rijeiti dogovoreni zadatak, a u naknadu za to imaju pravo na nagradu. U

pravilu, savjetnici su pripadnici slobodnih pro#esija, bez obzira na to je li kao pojedinci iliudruženi u neke druge oblike. Ugovori o savjetodavnim uslugama najčeće su samostalniugovori koji se sklapaju izravno između naručitelja i savjetnika.

%laćanje !naknade! bitno je svojstvo ugovora o djelu. snovna karakteristika rada savjetnikasastoji se u činjenici, da se njihov rad obračunava prema utroenom vremenu kao jedinomjerodavnom mjerilu vrijednosti njihova rada. )avjetnici mogu posebno obračunavatistvarne trokove koje imaju u izvravanju svojih zadataka, a način njihova nagrađivanja neisključuje i nagrađivanje prema uspjehu izvrenog posla.

%laćanje naknade savjetodavnim inženjerima i drugim savjetnicima za njihov rad i uslugenajčeće se ugovara na jedan od sljedećih načina5



5

obračun utroenog vremena "-ime4Based 3ontract$

paualna naknada "ump )um 3ontract$naknada za raspoloživost "0etainer$

naknada prema uspjehu transakcije @)uccess Aee 3ontract$

naknada u postotku od cijene @%ercentage 3ontract$

naknada u postotku od trokova "3ost %lus$

naknada u #iksnom iznosu @Aied %rice 3ontract$

stalna naknada @%rice*greement$.

&dgovornost savjetodavni! inženjera

%ostoje četiri područja odgovornosti projektanata i savjetodavnih inženjera5

(a) dis'ilins$a odgovornost zbog krenja etičkih ili moralnih pravila ponaanja6 djela kojasu kvali#icirana kao disciplinski prijestupi mogu, ali ne moraju, imati za posljedicu drugeoblike odgovornosti. 1isciplinska odgovornost odnosi se na povredu pravila struke unutar same struke. U nas se ta odgovornost odvija unutar ?rvatske komore arhitekata i inženjera.

(b) re$rajna odgovornost je ona utvrđena propisima koji predviđaju kazne za pojedine prekraje. 2ao tipičan propis te vrste je ZU%C, a razni drugi prekraji mogu biti sadržani i uostalim propisima.

(') $a%neno-ravna odgovornost savjetodavnih inženjera, koja je regulirana kaznenimzakonom upravnog poretka gdje se izvodi projektiranje iDili izvođenje radova. U nas jekazneno pravna odgovornost projektanata sadržana u 2aznenom zakonu.

(d) gradans$o-ravna odgovornost za naknadu tete najčeće proizlazi iz sklopljenihugovora, a sadržana je u pravilima Zakona o obveznim odnosima.

Za prekraje osoba koje se bave projektiranjem, ZU%C predviđa brojne novčane kazne.

Crađanskopravna odgovornost sastoji se u odgovornosti za naknadu tete do koje bi moglodoći zbog nedostatka u radu /nženjera. -i nedostatci mogu biti ili u nepotovanju obveza koje

/nženjeri imaju na temelju zakonskih propisa ili u nepotovanju ugovorom preuzetih obveza.U svakom slučaju, mjerilo za rad savjetodavnih inženjera su pravila struke te vjetina i brigaoko ispunjavanja preuzetih zadataka.

&dgovornost roje$tanata %a nedostat$e

%rojektanti odgovaraju za nedostatke u svom radu prema pravilima ugovora o djelu, to značida se i na projektante, kao i na izvođače, primjenjuju pravila o odgovornosti za nedostatkekoja vrijede za ugovore o djelu

2ada projektanti preuzmu obaviti neki posao projektiranja, tada su dužni to djelo i dovriti.ni ne moraju sami obaviti taj posao "osim ako to ne bi bilo izričito ugovoreno$ nego ga



6

mogu povjeriti i trećima. %rojektant je, međutim, za rad trećih, kojima je povjerio obavljanje posla, odgovoran isto kao daje taj posao sam obavio. %rojektant se, dakle, ne može izgovaratida nije odgovoran jer je posao izvrio netko treći po njegovu nalogu.

%rojektant je dužan preuzeti posao izvriti u ugovorenom roku. *ko je rok ugovoren kao

:bitni sastojak ugovora!, a iz odvijanja posla proizlazi da je očito da neće moći posao zavritina vrijeme, tada naručitelj može raskinuti4ugovor i bez davanja posebnoga dodatnog roka ukojem bi tražio izvrenje.

*ko rok nije bitan sastojak ugovora, a ako bi se u tijeku izvrenja projektiranja pokazalo da projektant :ne radi kako bi trebalo! i da će djelo imati nedostataka, tada naručitelj možeupozoriti projektanta na nedostatke i pozvati ga da u primjerenom roku otkloni te nedostatke itek nakon toga može raskinuti ugovor.

Ealja razlikovati one nedostatke koji su vidljivi redovitim pregledom prilikom preuzimanja,

od skrivenih nedostataka koji se mogu pokazati nakon preuzimanja. 2ad projektant zavrisvoj posao i preda projekt, naručitelj je dužan pregledati posao bez odlaganja "čim je to poredovitom tijeku stvari moguće$ te odmah "bez odgađanja$ obavijestiti projektanta o vidljivimnedostatcima. . *ko bi naručitelj propustio staviti primjedbe na nedostatak koji je vidljiv

prilikom preuzimanja, smatrat će se daje rad primljen. *ko naručitelj ne bi stavio primjedbuna neki nedostatak koji se mogao opaziti prilikom uobičajenog pregleda kod preuzimanja,tada projektant vie ne odgovara za takav nedostatak.

*ko je riječ o skrivenim nedostatcima, naručitelj ima rok od mjesec dana od njihovaotkrivanja, ali ne kasnije od dvije godine od primitka obavljena posla



7

UGOVORI O PRI)AVLJANJU RE*ULTATA PRAVNOG POSLA

->UGOVOR O NALOGU

->UGOVOR O KOMISIJI

->UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU

->UGOVOR O OTPREMI-ŠPEDICIJA

UGOVOR O NALOGU

Ugovorom o nalogu obve%uje se i ovla#uje nalogorima' odu%imati %a ra*unnalogodav'a odre+ene oslove

Ugovor o nalogu temeljni opći ugovor koji postoji i čija pravila se primjenjuju kad jednaosoba drugoj povjeri obavljanje pravnog posla s trećim, a druga to prihvati.

&n je o#i zato to se njegova pravila primjenjuju ako za pojedine vrste poslova to ih se povjerava drugima "kupoprodaja, pedicija, trgovinsko zastupanje$ nije drukčije određeno posebnim pravilima koja uređuju ugovor o komisiji, ugovor o pediciji i ugovor otrgovinskom zastupanju. /stovremeno, pravila koja uređuju te ugovore specijalna su inepotpuna bez općih pravila ugovora o nalogu, pa se posljednja primjenjuju i na te ugovore,naravno podredno specijalnim pravilima o tim ugovorima. 2 tome, kako i pravila o ugovoru o

nalogu imaju pravnih praznina, te praznine treba ouniti odgovarajućim odredbama ougovoru o $omisiji

)klapanju ugovoru o nalogu budući nalogodavatelj pristupit će kad želi pribaviti rezultatobavljanja pravnog posla s trećim, ali sam s trećim ne želi ili ne može obaviti taj posao. n ćetad drugom 4 budućem nalogoprimatelju 4 ponuditi da on "nalogoprimatelj$ s trećim obavi taj

posao. 'alogoprimatelj će to prihvatiti bilo zbog naknade koja će mu pripasti ili zbog osobnihodnosa s nalodavateljem.

)toga ugovor o nalogu nastaje u *asu 5

kad jedna strana "nalogodavatelj$ povjeri drugoj strani "nalogoprimatelju$ obavljanje nekogsvog pravnog posla s trećom osobom, a druga strana "nalogoprimatelj$ to prihvati, s time totaj posao nije ni kupoprodaja ni pedicija niti trgovinsko zastupanje.

&bje$tivno bitni sastoja$ ovog ugovora je određeni pravni posao ili poslovi čije obavljanjenalogodavatelj povjerava nalogoprimatelju, pa je ugovor nastao čim su se strane suglasile o

povjeravanju obavljanja tog posla nalogoprimatelju.



8

emeljna obilježja .

Konsenzualnos

Ne!o"#alnos

u pravilu & na$lanos & osim ako drugačije ugovoreno ili proizlazi iz naravi međusobnogodnosa.

%ravni posao nalogoprimatelj s trećom osobom uvijek poduzima %a ra*un nalogodavatelja.

*ko mu nalogodavatelj ne da punomoć, on ga poduzima u svoje ime, to znači da je on stranau pravnom poslu s trećim, a ako ga nalogodavatelj opunomoći za poduzimanje tog posla,strane u tom pravnom poslu će biti treći i nalogodavatelj.

U oba slučaja 4 ali naročito u prvom 4 treba ra%li$ovati tri ravna odnosa.

unutarnji pravni odnos između nalogodavatelja i nalogoprimatelja,

vanjski pravni odnos između nalogoprimatelja i trećeg i

odnos između nalogodavatelja i trećeg.

$laanju ugovora o nalogu ret!odi .

4nalogodavateljevo davanje naloga, koje ima karakter ponude, i

4nalogoprimateljev prihvat te ponude, pri čemu podsjećamo na opće pravilo kako utnja

ponuđenika ne predstavlja prihvat ponude "/Z'/+2($

*li postoje osobe za koje 4 kao ponuđenike F to pravilo ne vrijedi. -o su osobe koje se baveobavljanjem tuđih poslova kao zanimanjem, a primjeri takvih osoba su banke i pediteri.Gpediteri organiziraju otpremu robe ne za sebe, nego za osobe koje im to povjere, a banke F

primjerice F otvaraju akreditive, izdaju garancije, skrbe nad vrijednosnim papirima, za osobekoje im to povjere. *ko takve osobe bez odgađanja ne odbiju primljeni nalog, ugovor onalogu smatra se sklopljenim u trenu kad su primile nalog.

H 2*0/I & 'alog sam za sebe nije ugovor, već jednostrana izjava volje. -ek prihvaćanjem

od strane onoga kome je upućen nastaje ugovor o nalogu. 1o prihvata može doći i utnjom 4ako osoba koja se ponudila drugome obavljati naloge, a u stalnoj je poslovnoj vezi s

ponuditeljem ne odbije nalog,smatra se da je ugovor sklopljen u trenutku primanja naloga.

redinja obve%a nalogorimatelja .

obveza izvrenja naloga kako on glasi i sukladno primljenim uputama. 1užan je izvriti nalogtj. obaviti povjereni mu posao, onako kako je odredio nalogodavatelj i pri tome postupati

prema njegovim uputama nalogodavatelja.

d dobivenog naloga i uputa nalogoprimatelj može odstupiti samo uz prethodnu suglasnostnalogodavatelja, a bez nje samo kad mu zbog kratkoće vremena ili drugog razloga nije



9

moguće pribaviti tu suglasnost, a po procjeni svih okolnosti mogao je osnovano smatrati da tozahtijevaju interesi nalogodavatelja.

'alogoprimatelj neće odgovarati za zakanjenje ili neispunjenje ove obveze ako s potrebnom pozornoću nastoji obaviti povjereni mu posao, ali ne uspije bez svoje krivnje. *ko nije

ugovoreno vrijeme kad treba poduzeti posao, nalogoprimatelj je dužan započeti s izvrenjemnaloga odmah.

0adnje koje poduzima, nalogoprimatelj je dužan poduzimati s 5

pozornoću dobrog domaćina "ako nema posebnih svojstava$,

pozornoću dobrog gospodarstvenika "ako ima svojstvo trgovca$,

pozornoću dobrog stručnjaka "ako obavlja pro#esionalnu djelatnost$, a ako ugovor o nalogunije naplatan, onako kako bi u istim okolnostima postupio u vlastitoj stvari.

'alogoprimatelj je dužan izvriti nalog tj. obaviti posao osobno, to znači da nalogoprimateljnije ovlaten trećem povjeriti obavljanje posla koji je predmet ugovora o nalogu. n to ipak može povjeriti trećem, ali samo ako mu je nalogodavatelj dopustio te ako je na to primoranokolnostima.

2ad obavi posao koji mu je povjeren ugovorom o nalogu, nalogoprimatelj je dužan 5

- podnijeti i%vje#e o obavljenom poslu i oložiti ra*un nalogodavatelju.- dužan nalogodavatelju prenijeti sve to je primio od trećeg u obavljanju posla koji je

predmet ugovora o nalogu. -o obuhvaća predaju svih stvari koje je primio i prijenossvih prava odnosno tražbina koje je stekao prema trećem

/lavna obve%a nalogodavatelja .

- ako je ugovor o nalogu naplatan, je plaćanje naknade nalogoprimatelju "uobičajenavisina ako nije ugovorena, ako nema običaja & pravična$

- uvijek dužan nalogoprimatelju naknaditi sve potrebne trokove koje je učinio zaizvrenje naloga

- obveza da nalogoprimatelju predujmi svotu novca koja odgovara predvidivimtrokovima obavljanja posla

'alogodavatelj ovlaten zahtijevati podnoenje izvjeća i polaganje računa. U takvom slučajunalogoprimatelj je dužan podnositi izvjeća i polagati račun, ali stječe pravo zahtijevatinaknadu trokova nastalih zbog toga



10

PRESTANAK 5

- 'alogodavatelj može u sva$o doba jednostrano odustati od ugovora- nalogoprimatelj može ot$a%ati nalog $ad !o#e, samo ne u nevrijeme 0u rotivnom

na$nada tete- *ko je nalogodavatelj ili nalogoprimatelj pravna osoba, nalog prestaje kad ta ravna

osoba restane ostojati- 'alog restaje smr#u nalogorimatelja- kad nalogodavatelj ili nalogoprimatelj adne od ste*aj ili mu bude otuno ili

djelomi*no odu%eta oslovna sosobnost

U/&1&R & K&2II3I

Ugovoro" o ko"iiji o&ve+uje e ko"iionar o&aviti u+ provi+iju je!an i#i vi,e po#ova uvoje i"e i +a ra-un ko"itenta.

2omisionar ima pravo na proviziju i kad nije ugovorena.

2omisionar ne nastupa kao komitentov punomoćnik , jer sklapa pravne poslove u svoje ime.

Budući da u tom trenutku 4 po samom zakonu odnosno bez potrebe da bude ugovorena 4nastaje i komitentova obveza plaćanja provizije komisionaru, proizlazi da je jedini objektivno

bitni sastojak o kojem se strane moraju suglasiti, roba čiju prodaju trećem ili kupnju od trećegkomitent povjerava komisionaru, te je ugovor nastao čim su se strane suglasile o

komisionarevoj obvezi da određenu robu trećem proda ili od trećeg kupi u svoje ime a zaračun komitenta

-emeljna obilježja ovog ugovora su $onsen%ualnost, ne4ormalnost i nalatnost,dvostranoobve%nost

"rimjenjuju se susidijarno ravila o nalogu Ugovor o komisiji može se uzeti $aoosebna vrsta ugovora o nalogu. 'alog & važan element ugovora.

-ri pravna odnosa koja nastaju kad komisionar s trećim sklopi ugovor. 5

odnos komitenta i komisionara

odnos komisionara i trećeg

odnos komitenta i trećeg.

Komisona rodaja5 $unja

ugovor o komisiji nastaje u času kad jedna strana "komitent$ povjeri drugoj strani"komisionaru$ da druga strana "komisionar$ u svoje ime a za račun komitenta trećoj osobi

proda ili od treće osobe kupi određenu robu, a komisionar to prihvati.



11

Budući da u tom trenutku 4 po samom zakonu odnosno bez potrebe da bude ugovorena 4nastaje i komitentova obveza plaćanja provizije komisionaru, proizlazi da je jedini objektivno

bitni sastojak o kojem se strane moraju suglasiti, roba čiju prodaju trećem ili kupnju od trećegkomitent povjerava komisionaru, te je ugovor nastao čim su se strane suglasile okomisionarevoj obvezi da određenu robu trećem proda ili od trećeg kupi u svoje ime a zaračun komitenta.

6el 'redere $omisija (3amstvo %a suugovaratelja)- komisionar odgovara da će suugovaratelj ispuniti obvezu, ako je komisionar takvu

obvezu posebno preuzeo. U tom slučaju solidarno je odgovoran sa svojimsuugovarateljem. -ada ima pravo na povećanu proviziju.

O&ve+e ko"iionara (

+eđu temeljnim obvezama komisionara nalazi se obveza obavljanja posla pod uvjetima koje

je odredio komitent.

*ko je komisionar sklopio neki posao pod nepovoljnim uvjetima od onih određenih nalogomkad to nije smio, dužan je naknaditi komitentu razliku, a i uzrokovanu tetu.

*ko je posao sklopljen pod povoljnim uvjetima od onih određenim nalogom, sva tako postignuta korist pripada komitentu.

- 2omisionar je dužan čuvati povjerenu mu robu s pažnjom dobrog gospodarstvenika.- %rilikom preuzimanja robe od prijevoznika, koju mu je poslao komitent, komisionar je

dužan utvrditi njezino stanje i bez odgađanja izvijestiti komitenta o danu prispijećarobe te o vidljivim otećenjima ili manjku

- poduzeti sve potrebne mjere radi očuvanja prava komitenta- obavijestiti komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti od

svoje vrijednosti

- dužan priopćiti komitentu s kojom je osobom obavio posao to mu ga je komitent povjerio.

- dužan položiti račun o obavljenom poslu bez nepotrebnog odgađanja

- predati komitentu sve to je primio po osnovi posla izvrenog za njegov račun.

O&ve+e ko"itenta (

- dužan isplatiti komisionaru proviziju

- dužan naknaditi komisionaru trokove koji su bili potrebni za izvrenje naloga, skamatama od dana kad su učinjeni. 2omitent je dužan dati komisionaru posebnunaknadu za uporabu njegovih skladita i transportnih sredstava, ako ona nijeobuhvaćena provizijom.

- *ko ugovorom o komisiji nije to drugo određeno, komitent nije dužan komisionarudati predujam potreban za obavljanje posla.



12

*a#o%no pravo

2omisionar ima pravo zaloga na stvarima koje su predmet ugovora o komisiji dok se te stvari

nalaze kod njega ili kod nekog koji ih drži za njega ili dok on ima u rukama ispravu pomoćukoje može raspolagati njima. /z vrijednosti tih stvari komisionar može naplatiti prije ostalihkomitentovih vjerovnika svoje tražbine po osnovi svih komisijskih poslova s komitentom te

po osnovi zajmova i predujmova danih komitentu, bez obzira jesu li nastale u vezi s timstvarima ili nekim drugim.

Te"e#jno je pravi#o !a ko"ionar ne o!govara ko"itentu +a ipunjenje o&ve+euugovarate#ja/ a#i potoje 0 i+ni"ke (

;. dgovara za tetu komitentu ako je prodao robu osobi za čiju je prezaduženost znao ili

mogao znati.=. *ko je posebno jamčio da će suugovaratelj ispuniti svoju obvezu "del credere$<. *ko nije postupio s posebnom pozornoću pa je nastupila teta.

Preo&ra+&a ugovora o ko"iiji u ugovor o kupopro!aji

2omisionar kome je povjereno da proda ili kupi neku robu kotiranu na burzi ili na tržitumože, ako mu je komitent to dopustio zadržati robu za sebe kao kupac, odnosno isporučiti jekao prodavatelj, po cijeni u vrijeme izvrenja povjerenog posla, ali u tom slučaju između

komisionara i komitenta nastaju odnosi iz ugovora o kupoprodaji. *ko se burzovna odnosnotržina cijena i cijena koju je odredio komitent ne slažu, komisionar 4prodavatelj ima pravo namanju od ove dvije cijene, a komisionar 4 kupac dužan je platiti veću.

UGOVOR O TRGOVINSKOM *ASTUPANJU



13

U%o&o"o# o "%o&'ns(o# zasu$an)u o*&ezu)e se zasu$n'( +a ,e za &"')e#e "a)an)a u%o&o"a $"e%o&a"a' s "e,'# oso*a#a o s(la$an)u u%o&o"a u '#e ' za "aun nalo%o+a&.a e +a ,e/a(o )e a(o u%o&o"eno/ ' s(la$a' u%o&o"e s "e,'# oso*a#a u '#e ' za "aun nalo%o+a&.a/ analo%o+a&a. se o*&ezu)e +a ,e zasu$n'(u za s&a(' u%o&o" (o)e%a )e on s(lo$'o 'l' (o)' )e

s(lo$l)en n)e%o&'# +)elo&an)e# $la'' o+"e0enu $"o&'z')u1

Ugovor o trgovinskom zastupanju od drugih ugovora iz skupine ugovora kojima jedna stranadrugoj povjerava obavljanje njenih poslova razlikuje ga to to

"l$ se on sklapa tako da traje neko vrijeme,

"=$ za određeno zemljopisno područje, i

"<$ za sve poslove ili sve robe određene vrste ili određenih vrsta,

dok se ostali ugovori iz ove skupine u pravilu ne sklapaju ni za određeno zemljopisno područje, niti za neko vrijeme, nego za jedan ili vie određenih poslova ili vrsta poslova.

)misao ovog ugovora sa stajalita nalogodavatelja je u tome da zastupnik na određenom području i glede svih nalogodavateljevih poslova 4ili svih njegovih roba ili određenih vrstaroba F tijekom nekog vremena ustvari bude Jprodužena rukaK nalogodavatelja, da skrbi onjegovim interesima i nastoji plasirati na to područje odnosno tržite koliko je najvie mogućeugovorenih nalogodavateljevih roba ili vrsta roba, kao to bi to činio i sam nalogodavatelj.Zastupnik, pak, obavlja te poslove radi provizije.

ODNOS NALOGODAVATELJ 1 *ASTUPNIK

Za nastanak ovog ugovora po samom zakonu nužno je da se nalogodavatelj i zastupnik 4obvezatno u piano" o&#iku 4 suglase o tome da zastupnik za određenu vrstu poslova i naodređenom području s trećim osobama pregovara o sklapanju ugovora u ime i za računnalogodavatelja, a nalogodavatelj da zastupniku plati proviziju za svaki ugovor kojegzastupnik sklopi ili koji je sklopljen njegovim djelovanjem.

/z toga proizlazi kako u o&jektivno &itni atoj2i ugovora o trgovinskom zastupanju 5

"l$ pisani oblik, te

"=$ zastupnikovo preuzimanje obveze da s trećima pregovara o sklapanju ugovora u ime i zaračun nalogodavatelja, i to

"<$ na određenom području i

">$ tijekom nekog vremena, a i

"L$ nalogodavateljevo preuzimanje obveze da plati proviziju



14

Zastuni$ u smislu pravila o ugovoru o trgovačkom zastupanju nije osoba koja je po Z ilidrugom zakonu ovlatena za zastupanje druge osobe tj. zakonski zastupnik nalogodavatelja.Umjesto toga, trgovins$i %astuni'i naj*e#e su osobe $oje se %astuanjem bave $aosvojom gosodars$om djelatno#u

&67& ZAU"7IK - RE8I

Zastupnik je ovlaten i dužan u ime i za račun nalogodavatelja pregovarati s trećim osobama osklapanju ugovora, ali po samom Zakonu nije ovlaten s trećim osobama i sklapati ugovore uime i za račun nalogodavatelja, nego je to ovlaten samo ako je tako ugovoreno. *ko jeugovoreno pravo zastupnika da s trećima sklapa ugovore u ime i za račun nalogodavatelja,onda zastupnik ima pravo od nalogodavatelja zahtijevati da mu ovaj izda punomoć zasklapanje tih ugovora, kako bi se pu nomoćju trećima mogao legitimirati kao zastupnik nalogodavatelja bez da im da uvid u ugovor sklopljen s nalogodavateljem. 1osljedno tome itemeljem pravila o paritetu oblika, punomoć mora biti u pisanom obliku.

+eđutim, temeljem te punomoći zastupnik nije ovlaten ni zahtijevati ni primati ispunjenjetražbine koju nalogodavac ima prema trećima, nego za to mora biti posebno ovlaten

bilježja ugovora 5

1vostranoobvezni

2onsenzualni

'aplatni

/menovani

Aormalni

BE(Z( Z*)-U%'/2* 5

- Zastupnik je dužan skrbiti o interesima nalogodavca te u svim poslovima koje poduzima postupati u skladu s načelom savjesnosti i potenja i pažnjom dobroggospodarstvenika.

- poglavito dužan poduzimati sve to je potrebno kako bi posredovao i sklapao poslove

za koje je ovlaten, držeći se pritom razumnih uputa nalogodavca.- dužan davati nalogodavcu sve potrebne obavijesti o stanju na tržitu, poglavito one

koje su značajne za svaki pojedini posao.- Zastupnik je dužan nalogodavca redovito obavjećivati o ispunjenju svojih ugovornih

obveza, o trećim osobama koje su spremne pregovarati s nalogodavcem ili s njimesklopiti ugovor te o ugovorima koje je sklopio u ime i za račun nalogodavca.

- dužan čuvati poslovnu, pro#esionalnu i službenu tajnu svog nalogodavca koju jedoznao u vezi s povjerenim poslom.

- 'akon prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju zastupnik je dužan vratitinalogodavcu sve stvari koje mu je ovaj predao na uporabu za trajanja ugovora, osim

ako je to drugo ugovoreno.



15

- Zastupnik odgovara nalogodavcu za ispunjenje obveze iz ugovora u čijem je sklapanju posredovao ili koje je po ovlatenju on sklopio u ime nalogodavca, samo ako je za to posebno pisano jamčio. U tom slučaju on ima pravo i na posebnu proviziju "delkredere provizija$.

- ako drukčije nije ugovoreno on neće biti ovlaten na ugovorenom zemljopisnom

području i za istu vrstu poslova odnosno roba zastupati drugog nalogodavatelja.

BE(Z( '*C1*E3* 5

- 'alogodavac je dužan u svom odnosu sa zastupnikom postupati u skladu s načelomsavjesnosti i potenja i s pažnjom dobrog gospodarstvenika.

- dužan o svom troku staviti zastupniku na raspolaganje uzorke, nacrte, cjenike, promidžbene materijale, opće uvjete poslovanja i ostalu dokumentaciju.

- dužan dati zastupniku sve obavijesti potrebne za ispunjenje njegovih obveza izugovora.

- dužan isplatiti zastupniku proviziju za ugovore koje je 5

"a$ za vrijeme trajanja ugovora o trgovinskom zastupanju

4 posredovanjem zastupnika sklopio sam nalogodavatelj, u ime i za računnalogodavatelja ovlateno sklopio zastupnik6

"b$ nakon prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju sklopio nalogodavatelj, ako je

4 sklapanje pretežno posljedica zastupnikova djelovanja prije prestanka ugovora otrgovinskom zastupanju, te "kumulativno s tim$ ako su ti ugovori sklopljeni u razumnom rokuod prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju ili je ponuda trećeg stigla prije prestanka togugovora

4 posebne trokove, koji prelaze mjeru uobičajenih odnosno koji su posljedica izvanrednogobavljanja poslova u korist nalogodavatelja ili temeljem njegova posebnog naloga,nalogodavatelj će biti dužan naknaditi zastupniku na temelju samog zakona tj. i bez posebnogugovaranja

4 nalogodavatelj je dužan i bez posebnog ugovaranja te obveze, zastupniku predati na uporabuza vrijeme trajanja ugovora, odnosno staviti mu na raspolaganje uzorke, nacrte, cjenike,

promidžbene materijale, opće uvjete poslovanja i drugu dokumentaciju koja je zastupniku potrebna

O&je trane !u%ne u potupati u k#a!u na-e#o" avjenoti i po,tenja i pa%njo"!o&rog gopo!artvenika.

U ugovorima o nalogu i o komisiji nalogoprimatelj odnosno komisionar imaju zakonskozaložno pravo na nalogodavateljevim odnosno komi4tentovim stvarima koje se nalaze kod

njih )licno tome zastupnik 4 radi osiguranja njegovih dospjelih tražbina 4 i"a pravo +a!r%anja na iznosima koje je ovlateno naplatio za nalogodavca i na svim



16

nalogodavateljevim stvarima koje drži u svezi s ugovorom. %ravo zadržanja ima tako dugodok se svote odnosno stvari nalaze u njegovom neposrednom ili posrednom posjedu.

Ugovor o trgovinskom zastupanju može biti sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme.

PRESTANAK ( iste$ vremena, osim ako bi i nakon proteka ugovorenog vremena stranenastavile ispunjavati ugovor, jer se tad smatra da je sklopljen novi ugovor istog sadržaja naneodređeno vrijeme6 ot$a%,ras$id.

%osebnost ovdje predstavlja dužina otkaznog roka, koja ovisi o prethodnom trajanju ugovora, pa otkazni rok iznos po mjesec dana za svaku započetu godinu trajanja ugovora, a ako jeugovor trajao duže od pet godina, onda najmanje est mjeseci.

U/&1&R & &"RE2I (9"E6I:I3I)

U%o&o"o# o o$"e#' 23$e+'.')'4 o*&ezu)e se o$"e#n'( 23$e+'e"4 "a+' $"')e&oza s&a"' 2"o*e4 s(lo$''/ u s&o)e '#e a za "aun nalo%o+a&.a/ u%o&o" o $"')e&ozu ' +"u%e u%o&o"e $o"e*ne za'z&"3en)e $"')e&oza e o*a&'' osale uo*'a)ene $oslo&e ' "a+n)e/ a nalo%o+a&a. se o*&ezu)e's$la'' #u o+"e0enu na(na+u1 O$"e#n'( #o5e/ a(o )e u%o&o"o# $"e+&'0eno/ s(lo$'' u%o&o" o $"')e&ozu ' $o+uz'#a' +"u%e $"a&ne "a+n)e u '#e ' za "aun nalo%o+a&.a.

7alogodava' može o svojoj volji odustati od ugovora o otremi, ali je u tom slu*aju

dužan.

4 naknaditi otpremniku sve trokove to ih je do tada imao i

4isplatiti mu razmjeran dio naknade za dotadanji rad

&bve%a je otremni$a, rije svega5

4skrbiti o interesima nalogodavca 4 dužan u svakoj prilici postupiti kako to zahtijevajuinteresi nalogodavca i s pažnjom dobrog gospodarstvenika

4 postupati po njegovim nalozima 4 otpremnika držati se uputa o pravcu puta, sredstvima inačinu prijevoza te ostalih uputa dobivenih od nalogodavca. *ko nije moguće, otpremnik jedužan zatražiti nove upute, a ako za to nema vremena ili je to nemoguće, otpremnik je dužan

postupiti kako to zahtijevaju interesi nalogodavca

4te upozoriti na nedostatke naloga i nedostatke pakiranja 4 nedostatke u njegovu nalogu, posebice na one koji ga izlažu većini trokovima ili teti. *ko stvar nije zapakirana ili inačenije pripremljena za prijevoz kako treba, otpremnik je dužan upozoriti nalogodavca na tenedostatke, a kad bi čekanje da ih nalogodavac otkloni bilo od tete za njega, otpremnik ih jedužan otkloniti na račun nalogodavca



17

dgovornost otpremnika %a druge osobe određena je na način da otpremnik odgovara zaizbor prijevoznika te za izbor drugih osoba s kojima je u izvrenju naloga sklopio ugovor "uskladitenje robe i si.$, ali ne odgovara i za njihov rad, osim ako je tu odgovornost preuzeougovorom. tpremnik koji je izvrenje naloga povjerio drugom otpremniku umjesto da gasam izvri, odgovara za njegov rad.

'akon zavrenog posla obveza je otpremnika položiti račun nalogodavcu, a prema zahtjevunalogodavca otpremnik je dužan položiti račun i u tijeku izvravanja naloga

'alogodavac je dužan na zahtjev otpremnika predujmiti mu iznos potreban za trokove kojezahtijeva izvrenje naloga.

2ad je ugovoreno da naknadu isplati primatelj stvari, otpremnik zadržava pravo zahtijevatiisplatu naknade od nalogodavca, ako mu je primatelj ne isplati.

2od prijevoza opasnih stvari i dragocjenosti nalogodavac je dužan obavijestiti otpremnika osvojstvima stvari kojima može biti ugrožena sigurnost osoba ili dobara ili nanesena teta. Uslučaju da se u poiljci nalaze dragocjenosti, vrijednosni papiri ili druge skupocjene stvari,nalogodavac je dužan obavijestiti o tome otpremnika i priopćiti mu njihovu vrijednost utrenutku predaje radi otpreme

1RE .

&trema s u$unom (4i$snom) na$nadom je otprema s određenim ukupnim iznosom zaizvrenje naloga o otpremi stvari koja obuhvaća naknade za otpremu, prijevoz i sve ostale

trokove, ako nije to drugo ugovoreno. U tom slučaju otpremnik odgovara i za rad prijevoznika i drugih osoba kojima se na temelju ovlatenja iz ugovora poslužio.

tpremnik može u izvrenju dobivenih naloga organizirati %birnu otremu, osim ako jeugovorom to isključeno. *ko zbirnom otpremom postigne razliku u vozarini u koristnalogodavca, otpremnik ima pravo na posebnu dodatnu naknadu. 2od zbirne otpremeotpremnik odgovara za gubitak ili otećenje stvari nastale za vrijeme prijevoza do kojih ne bidolo da nije bilo zbirne otpreme.

'a stvarima predanim radi otpremanja i u vezi s otpremanjem otpremnik ima založno pravoradi osiguranja naplate svih tražbina nastalih u svezi s ugovorom o otpremi sve dok ih drži ilidok ima u rukama ispravu s pomoću koje može njima raspolagati. U slučaju da je u izvrenjuotpreme sudjelovao i drugi otpremnik, on je dužan brinuti se o naplati tražbina i ostvarenjuzaložnog prava prethodnih otpremnika. *ko drugi otpremnik isplati otpremnikove tražbine

prema nalogodavcu, te tražbine i otpremnikovo založno pravo prelaze na njega po samomzakonu, a isto biva ako drugi otpremnik isplati prijevoznikove tražbine.



18

"itanja s 4oruma %a ugovore

4ugovor o nalogu

4 preobrazba komisije u kupoprodaju

4 2omisioni ugovor i ugovor o prodaji

4 pravna priroda jamstva kod ugovora o komisiji.

4 bveze komisionara i delkredere provizija kod ugovora o komisiji

4 Ugovor o komisiji, obveze komisionara

4 Uvjet da ugovor o komisiji prijeđe u ugovor o kupoprodaji4-rokovi koje mora platiti komisionar

4trgovinsko zastupanje i obveze zastupnika

'eto kod otpreme, ja mislim otprema s ukupnomD#iksnom naknadom

4 Erste otpreme4 obveze otpremnika

4 ugovor o pediciji, vrste " speci#ičnost$ #iksna i zbirna



19

U/&1&R & "&RE6&1A73U

Ugovorom o posredovanju obvezuje se posrednik dovesti u vezu s nalogodavcem osobu koja bi s njim pregovarala o sklapanju ugovora, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu određenu proviziju, ako ugovor bude sklopljen.

2')('ZU*'/ '(A0+*'/ '*%*-'/

Bitni sastojci & samo određeni ugovor koji ili koje nalogodavatelj namjerava sklopiti s trećim.

"rimjena odredbi ugovora o djelu

2ad je ugovoreno da će posrednik imati pravo na određenu proviziju i ako njegovo nastojanje

ostane bez rezultata, o takvom ugovoru sudit će se prema odredbama to vrijede za ugovor odjelu.

Ugovor o nalogu temelj je ovog ugovora, te ako nema posebnih odredaba primjenjuju seodredbe ugovora o nalogu7alog za posredovanje ne ovlaćuje posrednika da za nalogodavca primi ispunjenje obveze izugovora sklopljenog njegovim posredovanjem. Za to je potrebna posebna pisana punomoć.

Ra%li$a osredni$a - od $omisionara i %astuni$a%osrednik ne sklapa ugovor s trećom osobom.

&;1EZE "&RE67IKA

- dužan tražiti s pažnjom dobrog gospodarstvenika priliku za sklapanje određenogugovora i upoznati s njome nalogodavca

- dužan posredovati u pregovorima i nastojati da dođe do sklapanja ugovora, ako se nato posebno obvezao.

- ne odgovara ako i pored potrebne brižljivosti ne uspije u svom nastojanju

- dužan obavijestiti nalogodavca o svim okolnostima značajnim za namjeravani posao

koje su mu poznate ili su mu morale biti poznate.- dužan u posebnu knjigu "posrednički dnevnik$ ubilježiti bitne podatke o ugovoru koji

je sklopljen njegovim posredovanjem i izdati izvadak iz te knjige potpisan od njegovestrane "posrednički list$.

&dgovornost osredni$a

%osrednik odgovara za tetu koju bi pretrpjela jedna ili druga strana između kojih je posredovao, a koja bi se dogodila zbog toga to je posredovao za poslovno nesposobnu osobu

za čiju je nesposobnost znao ili mogao znati, ili za osobu za koju je znao ili morao znati daneće moći ispuniti obveze iz toga ugovora, i uopće za svaku tetu nastalu njegovom krivnjom.



20

%osrednik odgovara za tetu koju prouzroči nalogodavcu zbog toga to je bez doputenjanalogodavca obavijestio nekog trećega o sadržaju naloga, o pregovorima ili o uvjetimasklopljenog ugovora.

&;1EZE 7AL&/&6A1:A

- %osrednik ima pravo na proviziju i kad nije ugovorena

- stječe pravo na proviziju u trenutku sklapanja ugovora za koji je posredovao, ako todrugo nije ugovoreno.

- *li ako je ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom, posrednik stječe pravo na proviziju tek kad se uvjet ostvari

- 2ad je ugovor sklopljen pod raskidnim uvjetom, ostvarenje uvjeta nema utjecaja na posrednikovo pravo na proviziju

- %osrednik nema pravo na naknadu trokova učinjenih u izvrenju naloga, osim kad jeto ugovoreno.



21

TURISTI3KI UGOVORI

- ta$vi ravni oslovi $ojima se ure+uju me+usobni obve%noravni odnosi uružanju turisti*$i! usluga

-e pravne odnose možemo svrstati u tri osnovne skupine5

< odnosi i%me+u davatelja turisti*$i! usluga i i%ravni! $orisni$a turisti*$i! usluga,utni$a, gosta o su.

- ;. ugovor o izravnim hotelskim uslugama,- =. ugovor o uslugama prehrane i pića,- <. ugovor o ugostiteljskoj ostavi6-

= odnosi i%me+u utni*$e agen'ije i $orisni$a usluga o su.

- ;. ugovor o organiziranju putovanja i- =. posrednički ugovor o putovanju6

> odnosi i%me+u davatelja usluga (!otela, $ama, restaura'ije) i utni*$e agen'ije osu.

- ;. agencijski ugovor o hotelskim uslugama,- =. ugovor o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem "ugovor o alotmanu$,- <. ugovor o smjetaju u turističkim apartmanima,

>.ugovor o uslugama kampiranja, koji su uređeni "osebnim u%an'ama u ugostiteljstvu (7arnov, br <5@) , ali i drugim ugovorima koji su iznikli iz poslovne prakse "kao to je npr.ugovor o timesharingu, prikazan kao suvremena izvedenica ugovora o zakupu

&d navedeni! turisti*$i! ugovora u Z&&-u su ure+ena *etiri i to u /lavi 1III.

;. ugovor o ugostiteljskoj ostavi

=. ugovor o organiziranju putovanja ,

<. posrednički ugovor o putovanju

>. ugovor o alotmanu

+ožemo ih tretirati kao mjeovite ugovore ili ugovore sui generis, ili $ao ugovore *ijaravna narav odgovara ne$om od Bstariji!B ugovora



22

<U/&1&RI IZ2ECU "U7IDKE A/E7:I3E I 6A1AEL3A ULU/A

A/E7:I3KI U/&1&R & &ELKI2 ULU/A2A

Ugovor o hotelskim uslugama, kojim se ugostitelj obvezuje da će pružiti gostu smjetaj i

njemu akcesorne usluge za naknadu i na određeno vrijeme, u poslovnoj praksi običnozaključuju same strane neposredno prije početka uporabe usluga ili znatno prije putem

potvrđenog zahtjeva za rezervaciju. +eđutim, u nae doba sve čeće biva da ugovor sugostiteljem zaključuje za gosta i umjesto njega putnička agencija.

Ugovor kojim se je takav ugovor kojim se hotelijer obvezuje da će na zahtjev putničkeagencije za njezine klijente 4 korisnike usluga rezervirati smjetaj, prehranu i druge usluge pougovorenim cijenama i da će joj platiti proviziju, a putnička agencija se obvezuje platiti

pružene usluge, a ako usluge izravno plaća korisnik, obvezuje se izdati turističku uputnicu2&ou.6e"41

"osebne u%an'e ra%li$uju Fdvije vrsteB ugovora. (%osebne uzance u ugostiteljstvu '';7DML$

4agencijski ugovor o hotelskim uslugama u korist individualnog gosta i

4agencijski ugovor o hotelskim uslugama u korist skupine gostiju

A/E7:I3KI U/&1&R & &ELKI2 ULU/A2A U K&RI

I76I1I6UAL7&/ /&A

Agen'ijs$i ugovor o !otels$im uslugama u $orist individualnoga gosta jest ugovor $ojimse ugostitelj obve%uje naru*io'u usluga da #e ružiti gostu, njegovu $lijentu, smjetaj injemu a$'esorne ugostiteljs$e usluge %a na$nadu be% ovlasti'a redvi+eni! %a goste us$uini, i latiti ugovorenu rovi%iju

Ugovorne su strane ugostitelj i naru*ila' usluga(agen'ija).

"od ugostiteljem treba ra%umjeti, s obzirom na predmet ugovora, ne sve već samo one

ugostitelje koji se bave pružanjem usluga smjetaja i njemu akcesornih usluga uugostiteljskom objektu za smjetaj.

U naem pravu to su ugostitelji koji pružaju usluge smjetaja i njemu akcesorne usluge uhotelima, hotelskim naseljima, apart4hotelu, apartmanskom naselju, motelu, penzionu, kampu,

prenoćitu,odmaralitu i sl.

6ruga ugovorna strana je naru*ila' usluga, a to može biti samo osoba koja ovlatenoobavlja djelatnost pružanja usluga putničke agencije koja se sastoji od pribavljanja smjetaja idrugih akcesornih ugostiteljskih usluga gostima, svojim klijentima.

Individualni gost je #izička osoba, klijent naručioca usluge koji njegovim :posredovanjemugovara! i koristi ugostiteljske usluge bez pogodnosti predviđenih za putnike u skupini.



23

1rugim riječima, to je gost kome ugostitelj pruža ugostiteljske usluge na uobičajeni način i poredovitim ugostiteljskim tari#ama "hotelskom cjeniku$, a ne pod posebnim uvjetima i tari#amautvrđenim ugovorom.

)klapanju ugovora o hotelskim uslugama za individualne goste ret!odi %a!tjev %a

re%erva'iju to ga ugostitelju upućuje naručitelj usluga 4 o opsegu željenih ugostiteljskihusluga "smjetaj, pansion ili polupansion$ 4vremenu početka i trajanju usluga, te adresu gosta.

%otvrda rezervacije ugostitelja "prihvat ponude$ mora biti u obliku pismenog dokumenta"pisma, telegrama, teleksa i si.$ koji uz izričit poziv na zahtjev za rezervaciju naručitelja trebasadržavati i naznaku cijene zatraženih ugostiteljskih usluga. %ri tome, cijene usluga kojeutvrđuje ugostitelj u potvrdi rezervacije ne smiju biti veće od cijena to ih plaćaju po cjenikuugostitelja izravni gosti, i to bez obzira na to podmiruje li #akturu naručilac ili izravno samgost.

%otvrdu rezervacije obvezan je ugostitelj dati odmah, bez odlaganja, a najkasnije u roku od tridana od dana prijama zahtjeva za rezervaciju, ali to samo kad mu doputa u zahtjevuoznačeno vrijeme početka uporabe zatraženih ugostiteljskih usluga

Ugovor je s$loljen $ad naru*itelj rimi od ugostitelja otvrdu re%erva'ije Zatraži linaručitelj u zahtjevu za rezervaciju da mu ugostitelj ponudi cijenu, ugovor o hotelskimuslugama bit će zaključen te$ $ad ugostitelj rimi od naru*itelja ismeni ri!vatonu+ene 'ijene

Ugostitelj može uvjetovati naručiocu zaključenje ugovora prethodnim plaćanjem određenog

iznosa u obliku :predujma ili rezervacijske pristojbe. 2ad ugostitelj zatraži plaćanjeodređenog iznosa u obliku predujma, uplaćeni iznos omogućuje i olakava ugostiteljuispunjenje obveze, a posredno je i prinuda naručitelja da uredno ispuni svoje ugovorneobveze. %redujam se uračunava u cijenu pruženih usluga, ali ako naručitelj pravodobno otkažerezervaciju, uplaćeni se predujam vraća.

*ko pak naručitelj pravodobno ne otkaže naručene usluge, ugostitelj ima pravo iz predujmanaplatiti naknadu tete "uz. ;;. st. =$. /ma li zatraženi iznos karakter :rezervacijske pristojbe!,uračunava se u cijenu pruženih usluga, ali ostaje ugostitelju na ime naknade tete u slučajuotkaza rezervacije ili nedolaska gosta "no shoN$.

Uplaćeni iznos može imati i #unkciju kapare, ali to naručitelj i ugostitelj trebaju izričitougovoriti. Uobičajena visina iznosa koji naručitelj treba uplatiti na ime avansa ilirezervacijske pristojbe ne prelazi cijenu naručenih usluga predviđenih za jedan dan urezerviranom ugostiteljskom objektu "cijene jednodnevnog smjetaja, penziona ili

polupenziona$.

*ko se gost bude služio ugostiteljskim uslugama duže od tri dana u ugostiteljskom objektu sasezonskim poslovanjem, zatraženi iznos je vii i dostiže cijenu naručenih usluga za < dana

boravka. %rijam uplaćenog iznosa ugostitelj je dužan potvrditi naručiocu u roku od O= sata od

njegova primitka.



24

)pomenimo i to da bi ugostitelj mogao zatražiti od naručitelja i prethodnu isplatu cjelokupnevrijednosti zatraženih usluga. +eđunarodni je poslovni običaj da ako ugostitelj ne zatraži odnaručitelja ni djelomično ni potpuno plaćanje unaprijed, obvezuje se naručitelju da će primitinjegovu turističku uputnicu "voucher, vaučer$.

uristi*$a uutni'a je isprava koju izdaje naručitelj i kojom se on obvezuje ugostitelju da će plaćati njegove usluge, pružene gostu 4 klijentu naručitelja. /znimno, naručitelj neće jamčitiugostitelju plaćanje, ako je u rezervacijskoj ispravi "voucheru$ izričito navedeno da usluge

plaća izravno gost "uz. 7L$. tuda u poslovnoj praksi kao ispravu za rezervaciju naručiteljinajčeće upotrebljavaju turističku uputnicu. /stina, #unkcija je turističke uputnicemnogostruka.

2ao rezervacijska isprava turistička je uputnica i jamstvena israva kojom naručitelj jamčiugostitelju plaćanje naručenih i pruženih usluga "uz. 7L$. -uristička uputnica je dokazugostitelju da je prezentant uputnice klijent naručitelja s kojim je sklopljen agencijski ugovor o hotelskim uslugama. 2 tome, turistička uputnica je nalog ugostitelju da pruži usluge koje suu njoj navedene. 'ajzad, temeljem turističke uputnice obračunavaju se uzajamna potraživanjaizmeđu ugostitelja i naručitelja usluga.

1a bi uspjeno obavila sve te #unkcije, turistička uputnica treba sadržavati najmanjesljede#e.

4naziv naručitelja,

4 naziv ugostitelja,

. naziv gosta, vrstu,

4 opseg i vrijeme usluga,

4 datum i mjesto izdanja i

4potpis naručitelja "uz. 7L$.

O&ve+e ugotite#ja

1užan je dati naručitelju 5

;. bavijesti o lokaciji, kategoriji ug.objekta, vrsti, kvaliteti usluga=. 3ijene usluga koje ugostitelj utvrđuje naručitelju u potvrdi rezervacije ne mogu biti

veće od cijena to ih ugostitelju plaćaju njegovi izravni gosti. %ri tome, ugostitelj jeobvezan pridržavati se cijena utvrđenih važećim cjenikom. *ko ugostitelj promijenicijene svojih usluga, nove se cijene mogu utvrđivati i zaračunavati tek nakon protekaroka od <8 dana, računajući od dana njegove izmjene. *li za potvrđene rezervacije,ugostitelj ne može mijenjati cijene, već je dužan pridržavati se već ugovorenih cijena

<. Ugostitelj je obvezan u cijelosti ispuniti obveze preuzete ugovorom. Uzance posebnoobvezuju ugostitelja da ugostiteljske usluge koje pruža, suglasno ugovoru, gostima



25

koji su klijenti naručitelja, trebaju biti iste kvalitete kao i usluge koje pruža pod istimuvjetima svojim izravnim gostima.

>. Eisina provizije u obliku postotka treba biti sporazumno utvrđena u ugovoru, kao itemelj njezina obračunavanja "bruto ili neto cijene zatraženih i pruženih usluga$. *kose strane nisu sporazumjele, ugostitelj duguje naručitelju uobičajenu proviziju.

%o Uzancama, kad je ugovor zaključen između domaćeg naručitelja i ugostitelja, visinauobičajene provizije iznosi LP od cijene pruženih usluga. +eđutim, kad domaći naručiteljzaključi ugovor za račun stranog naručitelja, dobiva proviziju u visini od <P od cijene

pruženih usluga. -u nije uračunata provizija koju ugostitelj plaća stranom naručitelju, a koja,ako nije ugovorena, uobičajeno iznosi 9P od cijene pruženih usluga bez takse i servisa,isključujući pristojbu i premiju osiguranja.

sim toga, ugostitelj duguje naručitelju i proviziju na cijenu ugostiteljskih usluga pruženih zavrijeme produženog boravka gosta, ako se produženje zasniva na dodatnoj rezervaciji

naručitelja koju je prihvatio ugostitelj. sim toga, naručitelj ima pravo na proviziju i kad gostsam rezervira i produži boravak, ali pod uvjetom da jamči ugostitelju za plaćanje produženog

boravka.

O&ve+e naru-ite#ja (

- obvezan pribaviti i omogućiti gostu koritenje rezerviranih ugostiteljskih usluga- pružiti gostu sve neophodne, točne i podrobne obavijesti o zatraženim uslugama.- 2ad je ugostitelju obvezan isplatiti cijenu pruženih usluga, naručitelj ne smije gostu

naplatiti veću cijenu ugostiteljskih usluga od one koju mu je naznačio ugostitelj u

potvrdi rezervacije. Zato je eventualne trokove zaključivanja ugovora "trokoverezervacije$ naručitelj obvezan posebno iskazati kad od gosta naplaćuje cijenurezerviranih ugostiteljskih usluga

- 'aručitelj je obvezan platiti ugostitelju cijenu ugostiteljskih usluga pruženih gostu,njegovu klijentu, osim kad je izričito ugovoreno da će gost namiriti račun izravnougostitelju

- /zdanom turističkom uputnicom naručitelj jamči ugostitelju da će mu namiriti račun zau njoj naznačene i gostu pružene ugostiteljske usluge. sim toga, turistička uputnicasluži ugostitelju i za obračun pruženih usluga. 'aime, račun koji ugostitelj upućujenaručitelju prati originalni primjerak turističke uputnice koji je gost ovjerio svojim

potpisom i time posvjedočio naručitelju da su mu rezervirane usluge zaista i pružene.2ad je ugovoren duži rok uporabe ugostiteljskih usluga, na zahtjev ugostiteljanaručitelj je obvezan namiriti i račune koji se odnose na usluge pružene putniku ukraćem vremenskom odsjeku trajanja ugovora "obično svakih O dana$.

- *ko gost ima kakvih prigovora na usluge ugostitelja, ugostitelj je obvezan bezodlaganja razmotriti prigovor

%0()-*'*2 5

- sporazumom strana, ponitenjem i smrću ugovornika



26

- prestanku ugovora do kojega dolazi uslijed jednostrane izjave volje strana, jer pokrećeniz speci#ičnih pitanja vezanih za pretpostavke i pravne posljedice prestankazaključenog ili već i djelomično ispunjenog ugovora, Uzance posvećuju punu pažnju.

- Uzance postavljaju opće pravilo da svaki otkaz ugovora mora biti priopćen pismenim putem i to datiranim dokumentom "npr. preporučenim pismom$. %riopći li naručiteljugostitelju usmeni otkaz, da bi takav raskid proizveo pravni učinak s datumom usmeneobavijesti, on mora biti potvrđen pismenim dokumentom koji se mora uputitiugostitelju najkasnije idući dan. +eđutim, nije potrebna nikakva pismena potvrdausmenog raskida ako naručitelj u međuvremenu primi bilo kako dokument u kojemugostitelj potvrđuje primitak usmeno priopćenog otkaza.

- 'aručitelj može otkazati ugovor bez obveze obetećenja ugostitelja ako mu priopćiotkaz do ugovorenog roka prije početka uporabe usluga "pravovremeni otkaz$. %ritome naručitelj ne treba obrazložiti svoj otkaz, a za njegovu valjanost nije potrebna niskrivljena povreda ugovora od strane ugostitelja. *ko rokovi za pravovremeni otkaz

nisu posebno ugovoreni, to u praksi najčeće biva, primijenit će se pravila koje sadržeUzance.

"o njima, ot$a% je ravodoban $ad se rio#i ugostitelju.

;. najkasnije do ;O sati uoči dana dolaska gosta, kad je ugovorena usluga najmanje do = dana6

=. dva dana prije početka uporabe usluga, kad je ugovorena usluga najmanje od < do O dana6

<. sedam dana prije početka uporabe usluga, kad je ugovoren smjetaj duži od sedam dana ili je riječ o :sezonskom objektu! za smjetaj gostiju u sezoni .

)vakako, pravovremeni otkaz obvezuje ugostitelja na vraćanje svih prethodno uplaćenihiznosa "jamstveni polog, djelomično ili u cijelosti plaćene rezervirane ugostiteljske usluge$.

tkaz ugovora koji bi bio priopćen nakon proteka ugovorenih ili uobičajenih rokova predviđenih za pravodobni otkaz gasi ugovor, ali naručitelj postaje ugostitelju dužnik naknadetete "zakanjeli otkaz$.

*ko strane nisu posebno ugovorile visinu naknade tete, primijenit će se pravila sadržana u

Uzancama. %o njima, kad je ugovoren boravak kraći od < dana, ili duži od < dana uizvansezoni, visina naknade je određena cijenom ugovorenih usluga za jednodnevni boravak gosta. Eeća je i iznosi protuvrijednost ugovorenih usluga za trodnevni boravak gosta, ako jeugovoren boravak duži od < dana u glavnoj sezoni "uz. OL$. U istim iznosima i pod istim

pretpostavkama naručitelj duguje obetećenje ugostitelju i kad gost uopće ne dođe uugostiteljski objekt radi uporabe usluga "no shoN$, a naručitelj nije povrijedio otkaz ili ga je

priopćio sa zakanjenjem.

'aručitelj je dužan nadoknaditi ugostitelju tetu i kada gost započne s koritenjem usluga, alise njima koristi kraće od ugovorenog vremena "npr. gost ranije otputuje$ ili kada za vrijemetrajanja ugovora ne koristi dio ugovorenih usluga. 'aručitelj je tada dužan obetetiti



27

ugostitelja u roku od ;L dana od dana primitka ugovorenog zahtjeva. %ri tome se, obetećenjeza smjetaj i penzion obračunava paualno, a za ostale usluge "tenisko igralite, bazene,kon#erencijske dvorane i sl.$ koje nisu otkazane na vrijeme, teta se ugostitelju procjenjuje iutvrđuje.

)vakako, naručitelj neće dugovati naknadu tete ako je do ranijeg odlaska gosta ilinekoritenja usluga dolo krivnjom ugostitelja "npr. jer ugostitelj ne pruži ugovorene usluge$.

'a kraju, potrebno je reći da, po Uzancama, zbog nepravodobnog otkaza ugovora,djelomičnog neiskoritenja ugovorenih usluga, nedolaska gosta ili prijevremenog njegovaodlaska, naručitelj duguje naknadu ugostitelju ako ugostitelj tetu zaista i pretrpi. -ako, akougostitelj rezervirane usluge pruži drugom gostu ili gostu drugog naručitelja na isto ili duževrijeme, tada tete nema, a ima je ako uza sva nastojanja ne uspije pružiti usluge ili uspijesamo djelomično. 'a takav zaključak upućuje pravilo koje sadrži uzanca br. ;9 koja se

primjenjuje i na agencijski ugovor o hotelskim uslugama.

%osebnost je prestanka ugovora o hotelskim uslugama i u tome to pravo otkaza ima samonaručitelj, a ugostitelj ne može otkazati učinjenu rezervaciju ugostiteljskih usluga.

*ko jedna od ugovornih strana, naručitelj ili ugostitelj, ne može ispuniti svoje obveze izugovora zbog nastupanja događaja koji imaju obilježja vie sile, oslobađa se obveze i nijeobvezna platiti naknadu tete drugoj ugovornoj strani. Eia sila je :nepredvidivi i nesavladividogađaji koji su izvan nadzora stranaka! "čl. ==. 2odeksa$. 'ačelo savjesnosti i potenjanalagat će stranama da se o tome hitno obavijeste kako bi se tete svele na to manju mjeru"čl. =<. 2odeksa$.

'astupe li kakve izvanredne okolnosti, koje otežavaju ispunjenje ugovora ili se ispunjenjemne bi mogla postići svrha ugovora, svaka strana "naručitelj i ugostitelj$ može tražiti raskidugovora ili njegovu izmjenu "npr. zbog bolesti gosta ili bliskog srodnika, ili agencija imatekoća oko plaćanja i si.$. 0iječ je o primjeni instituta promijenjenih okolnosti "clausularebus sic stantibus$, čl. ;<=. Z4a.

A/E7:I3KI U/&1&R & &ELKI2 ULU/A2A U K&RIKU"I7E /&I3U



28

Ugovor o hotelskim uslugama u korist skupine gostiju svaki je ugovor kojim se ugostiteljobvezuje naručitelju da će skupini gostiju, njegovim klijentima, pružiti ugostiteljske usluge

pod posebnim uvjetima i tari#ama.

%od grupom gostiju! valja razumjeti najmanje ;L osoba koje imaju vodiča ili drugog

predstavnika naručitelja "npr. lokalnoga receptivnog agenta$ koje putuju zajedno, tako da ihnaručitelj i ugostitelj smatraju posebnom cjelinom. *ko se broj smanji ispod minimuma & naručitelj mora obavijestiti ugostitelja koji će obavijestiti naručitelja hoće li i smanjenuskupinu gostiju smatrati skupinom kojoj pripadaju povlastice. 'e izvijesti li ugostiteljnaručitelja o svojoj odluci, smatra se da i za tako smanjeni broj gostiju vrijede povlastice zaskupinu

'aručitelju za :njegovu! skupinu gostiju ugostitelj odobrava posebne uvjete i tari#e za pružene ugostiteljske usluge. %osebni uvjeti i cijene usluge moraju biti utvrđene ugovorom.%osebne su cijene povoljnije od cijena usluga predviđenih za individualne goste i nazvane suu hotelskim cjenicima :tari#e za grupe!. %osebni uvjeti odnose se na način i vrijeme plaćanjausluga, na vrstu, opseg i način pružanja ugostiteljskih usluga i sl.

Zaključivanju agencijskog ugovora o hotelskim uslugama u korist skupine gostiju ret!odizahtjev za rezervaciju koji naručitelj upućuje ugostitelju

Ugovor je ne4ormalan i %a$lju*en je $ada naru*itelj rimi od ugostitelja ri!vatre%erva'ije

&bve%e gotovo jedna$e $ao i %a rn individualnog gosta,ali ostoje osebnosti

&;1EZA U/&IEL3A .

- ugostitelja da pruži skupini gostiju, klijentima naručitelja, rezervirane ugostiteljskeusluge prema uvjetima ugovora. *ko na dan dolaska skupine gostiju ugostitelj svojomkrivnjom nije u stanju pružiti ugovorene usluge ":over4booking!$, postaje naručiteljevdužnik naknade tete

- +eđutim, ugostitelj može prispjelu skupinu gostiju smjestiti u najbliži ugostiteljskiobjekt iste ili vie kategorije koji se nalazi na istoj lokaciji. )vakako, ugostitelj je tadadužan sve članove skupine smjestiti u isti ugostiteljski objekt. 2 tome, o zamjeni je

dužan unaprijed obavijestiti naručitelja. , ugostitelj je dužan snositi razlike u cijeniugostiteljskih usluga i trokove trans#era skupine.- 'aručitelj obično upućuje turističku uputnicu "voucher$ u kojoj naznačuje vrstu, opseg

i vrijeme usluga, a k tome i broj osoba koje će se tim uslugama koristiti "npr. penzionza =8 osoba od ;. do ;L. lipnja ;MMM$

- Uzance sadrže i pravila kojima se preporučuje ugostitelju da odobri besplatan boravak predstavniku naručitelja "npr. voditelju skupine$ koji prati skupinu od najmanje ;Losoba. %redstavniku naručitelja ugostitelj pruža iste usluge boravka kao i svakomgostu u skupini. U slučaju da naručitelj organizira prijevoz autobusom, vozač autobusaima pravo na besplatan dnevni odmor i jedan obrok "uz. 9=$.

- *ko se skupina sastoji od <8 i vie osoba, ugostitelj može odobriti besplatan boravak i jo jednom predstavniku naručitelja.



29

- Ugostitelj je dužan smjestiti prispjele članove skupine po sobama u ugostiteljskomobjektu prema pravodobno primljenoj listi gostiju ":rooming list!$.

R3E9A1A73E "&R&1A

Uzance sadrže i pravila koja daju mogućnost gostu, naručitelju i ugostitelju da mirnim putemotklone međusobne sporove. -ako predstavnik naručitelja ili gost koji nije zadovoljanuslugama ugostitelja, jo za vrijeme boravka "gosta$ u ugostiteljskom objektu može uputitiugostitelju prigovor. %rimljeni prigovor na usluge ugostitelj je dužan razmotriti odmah, bezodlaganja. Utvrdi li ugostitelj da je prigovor opravdan, ispravit će proputenu ili na druginačin povrijeđenu obvezu u skladu s ugovorom i k tome gostu će ponuditi obetećenje unovcu ili u naturi "u uslugama$. %ostignutu nagodbu ugostitelj je dužan utvrditi u pismenomobliku i potpisati je uz gosta iliDi predstavnika naručitelja.

&;1EZE 7ARUDIEL3A

- obvezan dostaviti ugostitelju listu gostiju ":rooming list! koja sadrži popis i rasporedgostiju po sobama po mogućnosti u skladu s njihovim željama$ najmanje ;> dana, a zaobjekte sa sezonskim poslovanjem izvan sezone najmanje O dana, prije danaodređenog za dolazak gostiju. %ovreda obveze & odg.za tekoće koje zbog toganastanu.

- obvezan platiti ugostitelju ugovorenu cijenu za usluge pružene upućenoj skupinigostiju. 'ačin i vrijeme plaćanja cijene obično su posebno utvrđeni ugovorom.Ugovorene cijene neće priopćiti gostu ni ugostitelj ni naručitelj. 2ad se radi o skupinigostiju, oni nikada ne plaćaju pružene ugostiteljske usluge izravno ugostitelju, nego to

uvijek čini naručitelj, ali cijene koje naručitelj naplaćuje od gostiju ne smiju biti većeod cijena utvrđenih u potvrdi rezervacije ugostitelja.

- 21 )2U%/'( C)-/QU & uvijek agencija plača, nikad gost.- 21 /'1/E.C)-* & agencija, a može i gost izravno.

Ugovor o hotelskim uslugama za račun gostiju u skupini može prestati i ot$a%om. 'aručiteljmože ugovor a da nije obvezan obetetiti ugostitelja, ako mu priopći otkaz do ugovorenogroka prije početka uporabe usluga "pravodobni otkaz$. *ko rok nije posebno ugovoren, da bi

otkaz bio pravodoban po Uzancama, naručitelj ga treba priopćiti ugostitelju5

;. za otkaz cijele skupine, <8 dana prije početka uporabe usluga, a iznimno ;L dana zaobjekte sa sezonskim poslovanjem izvan sezone6

=. za otkaz do L8P gostiju ugovorene skupine, =; dan prije početka uporabe usluga, aiznimno ;8 dana za objekte sa sezonskim poslovanjem izvan sezone6

<4.za otkaz do =LP gostiju ugovorene skupine ;> dana prije početka uporabe usluga.

Zbog potpunog ili djelomičnog otkaza rezerviranih usluga koji bi bio priopćen nakon proteka

tih rokova, naručitelj duguje ugostitelju naknadu tete "zakanjeli otkaz$.



30

/sta obveza za naknadu tete nastat će za naručitelja kad svi gosti iz skupine ili dio njih nedođu ili zakasne u dolasku, a rezervirane usluge nisu bile otkazane ili su otkazane sazakanjenjem. Eisina dugovane naknade tete može biti utvrđena paualno za svakoga gostaza kojega je ugovor otkazan.

2ad takav ugovor nije postignut, po Uzancama ugostitelj ima pravo na naknadu tete u visini=D< cijene ugovorenih usluga za jednu noć po otkazanom gostu, a ako je ugostitelj obavijest ootkazu primio tri dana "O= sata$ ili manje prije početka uporabe usluga, u iznosu od <D> cijeneugovorenih usluga, s tim da po otkazanom gostu naknada tete ne može biti veća odugovorene cijene boravka za tri noći.

)vakako, naručitelj neće odgovarati za naknadu tete ako rezervirane usluge koje nisuiskoritene u cjelini ili djelomično, a nisu ni otkazane ili su pak otkazane sa zakanjenjem,ugostitelj pruži drugim gostima. 'a kraju, ako se desi da gost ili dio gostiju neopravdano, bezkrivnje ugostitelja, napusti ugostiteljski objekt prije isteka ugovorenog roka za uporabuusluga, naručitelj duguje ugostitelju naknadu tete u visini <D> iznosa ugovorene cijeneneiskoritenih usluga "uz. 9L$.

0ezervira li naručitelj ugostiteljske usluge za skupinu gostiju koja bi mogla zauzeti vie od<8P ukupnog kapaciteta soba u ugostiteljskom objektu, ugostitelj može u roku od 78 do <8dana prije početka uporabe usluga pismeno obavijestiti naručitelja o svojoj nakani daraspolaže sobama za koje mu nije jamčio plaćanje. 1ade li naručitelj ugostitelju jamstvo za

plaćanje rezerviranih soba, isključeno je pravo ugostitelja na otkaz. -o je jedini slučaj kadugostitelj, ali uvjetno, može otkazati agencijski ugovor o hotelskim uslugama.

U/&1&R & A7/AGIRA73U U/&IEL3KI KA"A:IEA(U/&1&R & AL&2A7U)



31

Ugovor o alotmanu svrstali smo u skupinu turističkih ugovora kojima se uređuju odnosiizmeđu davatelja usluga i putničke agencije.

'o osim podjele prema osobama koje sklapaju turističke ugovore, "1/ ;. t. ;.$, %osebnim

uzancama u ugostiteljstvu "'' ;7DML.$ utvrđeni su poslovni običaji u ugovorima ougostiteljskim uslugama pod kojima se podrazumijevaju5

4 ugovor o hotelskim uslugama

4 ugovor o smjetaju u turističkim apartmanima

4 ugovor o uslugama kampiranja

4 ugovor o uslugama prodaje i točenja pića "uzanca =, st. ;$.

/lavni ugovor o ugostiteljs$im uslugama jest ugovor o !otels$im uslugama sa svojimina*i'ama.

a$ izravnim ugovorom o hotelskim uslugama,

b$ agencijskim ugovorom o hotelskim uslugama i

c$ ugovorom o alotmanu "uzanca O$.

U%o&o"o# o alo#anu u%os'el) se o*&ezu)e ')e(o# o+"e0eno% u%o&o"eno% &"e#ena sa&''

na "as$ola%an)e $un'(o) a%en.')' o+"e0en' *"o) le5a)e&a u o+"e0eno# o*)e(u/ $"u5''u%os'el)s(e uslu%e oso*a#a (o)e u$u' a%en.')a ' $la'' )o) o+"e0enu na(na+u 2$"o&'z')u4/ aa%en.')a se o*&ezu)e naso)a' $o$un'' u%o&o"ene (a$a.'ee 'l' 'z&')es'' u%os'el)a uu&"0en'# "o(o&'#a +a o ne #o5e u'n''/ e u%os'el)u $la'' .')enu $"u5en'6 uslu%a1

$laa se u svr!u ostvarenja ugovora o organiziranju putovanja te s njime čini par, kao tose na posrednički ugovor o putovanju redovito nadovezuje agencijski ugovor o hotelskimuslugama koji čine drugi par ugovora kojima se preko putničke agencije gost dovodihotelijeru. 'jime putnička agencija osigurava smjetaj za svoje klijente 4 sudionikeorganiziranog putovanja. )toga možemo kazati da je ugovor o alotmanu u #unkciji ugovora oorganiziranju putovanja. )klapa se između putničke agencije i ugostitelja, a ugovorenimugostiteljskim uslugama koristi se putnik 4 gost, koji prema putničkoj agenciji ima pravo naispunjenje ugostiteljskih usluga na temelju ugovora o organiziranju putovanja, a premaugostitelju na temelju ugovora a alotmanu, koji agencija sklapa u korist gosta.

trane ugovora o alotmanu jesu.

a$ putnička agencija i



32

b$ hotelijer.

/ako su ugovorne strane agencija i ugostitelj "hotelijer$, ugostitelj ugovorene usluge ne pružaagenciji, nego upućenom gostu. Cost je korisnik usluge i ima položaj osobe ovlatene primitiispunjenje ugovornih usluga smjetaja, prehrane i si. Cost nije izravni klijent ugostitelja, nego

klijent putničke agencije.

Ugovorenim ugostiteljskim uslugama koristi se putnik4gost koji prema putničkoj agenciji ima pravo na ispunjenje ugostiteljskih usluga na temelju ugovora o org. putovanja, a premaugostitelju na temelju ugovora o alotmanu koji agencija sklapa u korist gosta.

O)ILJE4JA UGOVORA ( pravna narav (

Ubrajamo ga u s$uinu ugovora o ružanju usluga 7alatan, $onsen%ualan,dvostranoobve%an

%o njegovu trajanju ubrajamo ga u trajne (durativne) ugovore sa sukcesivnim činidbama.bično se sklapa za razdoblje od jedne sezone "ljetne, zimske$. *ko strane nisu ugovorom

predvidjele njegovo trajanje, smatra se da su ugostiteljski kapaciteti stavljeni na raspolaganjeza jednu godinu.

Ugovor o alotmanu mora biti sklopljen u isanom obli$u 4 #ormalan "čl. 997. Z4a$, toznači da nedostatak pisanog oblika čini ugovor nitetnim. 2ako stranke po pravilu nemajusjedite u istome mjestu, pogotovo ne u međunarodnom ugovoru, to se ugovor smatrasklopljenim tek kada hotelijer prihvati upućeni zahtjev. %rihvat mora biti u obliku pisanog

dokumenta "pisma, brzojava, putem teleprintera, računala i si.$, mora se izričito odnositi na primljeni zahtjev, a mora sadržavati i cijene naručenih usluga. 0edovito se ugovor o alotmanusklapa na obrascu putničke agencije ili hotelijera "uzanca ML. str. ;$.

"rije s$laanja ugovora strane međusobno korespondiraju, alju prospekte, razmjenjuju seobavijesti o hotelu, kategoriji, kapacitetu, vrsti i kakvoći usluga, cijenama, itd., pregledava seobjekt i si. U tom stadiju pregovaranja obje strane trebaju biti oprezne i izričito naglasiti da seradi o upitu, a ne ponudi, odnosno odgovoru ili in#ormaciji na upit, a ne o prihvatu ponude,kako strane ne bi dole u situaciju u kojoj bi jedna smatrala da ugovor jest, a druga da ugovor nije sklopljen. 'a takve mogućnosti upućuje i Uzanca ML, st. =, prema kojoj, ako agencija ilihotelijer imaju opće uvjete poslovanja, a oni nisu sadržani u obrascu ugovora, niti se ugovor na njih poziva, svejedno će činiti sastavni dio ugovora o alotmanu ako su prije sklapanjaugovora bili dostavljeni drugoj strani ili je ona u vrijeme sklapanja ugovora bila s njima nadrugi način upoznata.

U praksi se stranama koje prvi put sklapaju ugovor o alotmanu uručuju opći uvjeti prijesklapanja ugovora ili pri samom sklapanju ugovora. 2ako agencije i hotelijeri mijenjaju svojeopće uvjete, obično ih nakon donoenja dostavljaju svojim ugovornim partnerima. %raktičnije

je, ipak, kada su opći uvjeti ili barem najvažniji njihov dio tiskani na samom obrascu ugovorao alotmanu. )toga je od iznimnog značenja da obrasci budu pravno i jezično ispravno



33

oblikovani, osobito u smislu pravnog položaja i prava i obveza strana, jer se praktično ugovor sklapa prema predloženom obrascu uz malobrojne dopune ili izmjene. Qednako, komercijalneslužbe moraju popunjavanju obrazaca obratiti punu pozornost jer i dobro sastavljen obrazac s

povrnim i nepotpunim naznakama strana, osoba ovlatenih na potpis, obvezama strana i si.može prigodom realizacije ugovora prouzročiti tekoće. 'o, s druge strane, i najboljesastavljen i popunjen obrazac može, dodue, osigurati pravnu sigurnost strana, ali ne možezamijeniti dobru volju i nakanu strana u ispunjenju njihovih ugovornih obveza

/lavne obve%e utni*$e agen'ije jesu.

a$ izvjećivanje hotelijera "čl. 99O. Z4a$,

b$ pridržavanje ugovorenih cijena "čl. 999. Z4a$,

c$ plaćanje ugostiteljskih usluga "čl. 99M. Z4a$,

d$ izdavanje turističke uputnice "vaučera$,

e$ nastojanje popuniti angažirane kapacitete hotelijera

'aime, zbog oscilacija na osjetljivome turističkom tržitu putnička agencija u redovitomtijeku stvari ne može unaprijed preuzeti čvrstu obvezu na popunjenje svih angažiranihkapaciteta ugostitelja, pa se obično sklapa takav ugovor o alotmanu kod kojeg se agencijaobvezuje :nastojati popuniti! kapacitete ugostitelja.

*ko agencija ne skupi dovoljan broj gostiju, unatoč svim svojim nastojanjima, ispunila je

svoju obvezu ako je o tome obavijestila ugostitelja.

%utnička se agencija obvezuje nastojati popuniti anga%irane kapa2itete i o njihovu popunjavanju obvezna je izvjećivati hotelijera.

"ri tome ra%li$ujemo.

a$ okolnosti kad je popunjavanje potpuno i redovito od

b$ okolnosti kad je popunjavanje nepotpuno.

Ad a) "otuno ounjavanje. *ko je putnička agencija u mogućnosti popunjavati sveugovorene kapacitete, dužna je i o tome izvjećivati ugostitelja "čl. 99O. st. ;. Z4a$.Ugovorom o alotmanu utvrđuju se rokovi za izvjećivanje ugostitelja o tijeku popunjavanjanjegovih kapaciteta, a ako ugovorom to nije učinjeno, agencija je dužna početi izvjećivatiugostitelja najkasnije dva mjeseca prije početka ugovora o alotmanu te nastaviti slati izvjećasvakih trideset dana "uzanca MM$. Zajedno s izvjećem, ali svakako prije dolaska gostiju uugovorenim ili uobičajenim rokovima, putnička agencija je obvezna poslati ugostitelju listugostiju "rooming listu$ koja sadrži popis putnika, njihov raspored po sobama i popis svihugovorenih usluga, kako bi se ugostitelj mogao pripremiti za doček gostiju. ista gostiju je po

pravilu ujedno i isprava kojom agencija izvjećuje ugostitelja želi li popuniti sve ili

djelomično angažirane kapacitete. %rimitkom liste gostiju određen je sadržaj ugovora o



34

alotmanu i agencija je obvezna popuniti ugovorene kapacitete, a ugostitelj pružiti ugovoreneusluge.

Ad b) 7eotuno ounjavanje. 'e može li putnička agencija popuniti u cijelosti ":sve!$angažirane smjetajne kapacitete, obvezna je u ugovorenim ili uobičajenim rokovima o tome

izvijestiti ugostitelja i dostaviti mu listu gostiju "popis gostiju s njihovim rasporedom posobama 4 rooming listu$, te u izvjeću odrediti rok do kojeg ugostitelj može slobodnoraspolagati angažiranim kapacitetima "čl. 99O. st. =. Z4a$. 0ok izvjeća za odustanak odkoritenja angažiranih kapaciteta može se utvrditi ili određenim danom prije dolaska svakeskupine ili određenim danom za sve skupine.

7ije li ugovorom o alotmanu dru$*ije odre+eno, rokovi otka+a smjetaja en%iona jesu.

;. za otkaz cijele skupine 4 <8 dana prije dolaska,

=. za otkaz do L8P ugovorene skupine 4 =; dan prije dolaska,<. za otkaz do =LP ugovorene skupine 4 ;> dana prije dolaska.

-i otkazi o popunjavanju ugostiteljskih kapaciteta vrijede za objekte koji posluju cijelegodine. Za objekte sa sezonskim poslovanjem rokovi se izvan sezone smanjuju, i to5

4 za otkaz cijele skupine smanjuju se na polovicu roka iz t. ;, tj. na ;L dana

4 za otkaz do L8P ugovorene skupine smanjuju se na ;8 dana

4 za otkaz do =LP ugovorene skupine smanjuju se na O dana

U svezi s obvezom izvjećivanja putničke agencije o popunjavanju kapaciteta postoji i je!no poe&no pravo 5ote#ijera/ ako je skupina gostiju imala zauzeti vie od <8P ukupnogkapaciteta objekta. U tom primjeru, rezervira li putnička agencija usluge smjetaja za skupinugostiju koji bi imali zauzeti vie od <8P ukupnog kapaciteta soba, hotelijer može pismeno uroku od 78 do <8 dana prije nadnevka dolaska skupine izvijestiti putničku agenciju o svojojnakani raspolagati onim sobama za koje mu ona nije jamčila plaćanje. . 0adi se zapravo ootkazu hotelijera putničkoj agenciji rezervacije soba za koje nije dobio jamstvo "garanciju$

plaćanja. %od jamstvom "garancijom$ plaćanja razumiju se svi oblici plaćanja unaprijed. *ko

nakon navedenog pisma putnička agencija dade hotelijeru jamstvo za plaćanje rezerviranihsoba, isključeno je pravo hotelijera na taj otkaz.

Ujedno je to i jedini slučaj kod agencijskog ugovora o hotelskim uslugama i ugovora oalotmanu kad hotelijer može otkazati već prihvaćenu rezervaciju smjetaja i penziona.

'o, i taj otkaz je pod uvjetom "uvjetni otkaz$, jer preuzme li unutar toga roka putničkaagencija jamstvo za plaćanje rezerviranih soba, hotelijer ne može otkazati rezervaciju. Qasno,ako je hotelijer izvijestio putničku agenciju u pisanom obliku o nakani raspolaganja većrezerviranim sobama <8 dana prije dolaska gostiju, agencija mora imati mogućnost "biti u

stanju$ u primjerenom roku prihvatiti uvjet i dati jamstvo "garanciju$.



35

0ok od 78 do <8 dana prije dolaska skupine dovoljno je dug da unutar toga roka putničkaagencija, ako to želi i ima mogućnosti, ispuni postavljeni uvjet. 'aime, nije dovoljno da

putnička agencija dade pozitivan odgovor, nego mora ispuniti uvjet, tj. platiti predujam,kaparu, garantni polog, predočiti predviđenu bankovnu garanciju i si., jer postavljanjemnavedenog uvjeta hotelijera agencijski ugovor o hotelskim uslugama postaje realni ugovor.

'e otkaže li putnička agencija pravodobno rezervaciju za skupinu gostiju "u rokovima izuzance 9<$, hotelijer ima pravo na aualnu svotu na$nade tete - odtetu

)trane mogu ugovoriti visinu i način utvrđivanja odtete koju od putničke agencije možezahtijevati hotelijer .'ema li o tome ugovornih odredaba, visina odtete ovisi o tome u kojem

je trenutku nepravodobni otkaz uslijedio prije nadnevka ugovorenog dolaska skupine. -akohotelijer ima pravo na odtetu5

4 u visini od =D< cijene ugovorenih usluga za jednu noć po otkazanom gostu, primi li obavijesto otkazu rezervacije vie od tri dana prije nego to su trebali stići gosti, odnosno

4 u visini od <D> cijene ugovorenih usluga za jednu noć po otkazanom gostu, primi li obavijesto otkazu rezervacije tri dana "O= sata$ ili manje prije ugovorenog dolaska skupine.

Zakasni li gost u dolasku ili se uopće ne pojavi "no shoN$, putnička agencija je dužnahotelijeru platiti odtetu. 2olika će ona biti strane mogu ugovoriti, a ne učine li to primjenjujuse pravila o visini odtete koja vrijede i za nepravodobni otkaz.

%utnička agencija i ugostitelj ugovorom o alotmanu ugovaraju 2ijenu +a u#uge gostima kojeagencija upućuje ugostitelju. Cost ne plaća cijenu ugostitelju nego putničkoj agenciji, a ona

plaća ugostitelju.

3ijena ugostiteljskih usluga bitan je sastojak ugovora o alotmanu.

'a je zakonodavac strogim propisom uredio da putnička agencija ne smije osobama to ihalje u ugostiteljski objekt zaračunavati za ugostiteljske usluge veće cijene od onih koje su

predviđene ugovorom o alotmanu ili ugostiteljskim cjenikom.

)trane se mogu dogovoriti i o vremenu kad će se obaviti plaćanje, ali ako ugovorom nijedrukčije određeno, cijenu pruženih ugostiteljskih usluga plaća ugostitelju putnička agencijanakon obavljenih usluga.

Budući da putnička agencija plaća ugostiteljske usluge obično nakon to ih je ugostiteljobavio, to od trenutka per#ekcije ugovora do plaćanja prođe duže razdoblje u kojem agencijamože postati platno nesposobna6 stoga ugostitelj snosi rizik njezine insolventnosti jer ni u tomslučaju nema pravo zahtjeva na naplatu cijene od gosta, jer nije gost nego agencijasuugovaratelj ugostitelja. 2ako bi se osigurao od toga rizika i kako bi namaknuo određenanovčana sredstva koja bi ga osposobila pružiti ugovorenu uslugu, ugostitelj ima pravo

zahtijevati plaćanje odgovarajuće akontacije.



36

%od izrazom :akontacija! u domaćoj se i međunarodnoj poslovnoj praksi ne razumijevauvijek isto, te se pod tim nazivom jednom pojavljuje predujam "avans$, drugi put kapara, treći

put garantni "jamstveni$ polog i slično.

2ako sam Z ne objanjava to obuhvaća :akontacija!, a niti u općem dijelu ne ureduje taj

institut, određene smjernice u tumačenju i domaaju toga pojma daju %osebne uzance uugostiteljstvu i 2odeks ponaanja, utvrđujući poslovne običaje glede plaćanja ugostiteljskihusluga unaprijed. U tom smislu u Zakonu bi umjesto izraza :akontacija! trebale stajati riječi

plaćanje :svote unaprijed!.

'aime, prema uzanci, ugostitelj može tražiti od naručitelja plaćanje predujma ili rezervacijske pristojbe kao uvjet za nastanak ugovora.

U tom smislu možemo je de#inirati ovako5 re+erva2ijka pritoj&a je svota koju putničkaagencija unaprijed plaća hotelijeru s time da će se ona odbiti od konačnog računa za hotelske

usluge, tj. vraća se putničkoj agenciji ako je ispunila svoje obveze, a ne vraća joj se u slučajuotkaza rezervacije ili nedolaska gosta. Kaara je novčana svota ili neka druga zamjenjivastvar koju u trenutku sklapanja ugovora jedna strana daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da će se ugovor ispuniti. U naem pravu u slučaju neispunjenjaugovora postoje dvije mogućnosti5

a$ ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana može posvom izboru tražiti ispunjenje ugovora ako je to moguće i eventualnu naknadu tete, a kaparuuračunati u naknadu ili ju vratiti, ili se zadovoljiti primljenom kaparom "čl. 98. st. ;. Z4a$,te

b$ ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja ju je primila, suugovaratelj može posvom izboru5 tražiti ispunjenje ugovora, ako je to moguće, naknadu tete i vraćanje kapare, ilitražiti vraćanje dvostruke kapare "čl. 98. st. =. Z4a$.

Ugovori li se kapara pri kojem od ugovora o hotelskim uslugama, suugovaratelj koji dajekaparu bit će putnička agencija, a onaj koji je prima bit će hotelijer.

Uzance, dakle poslovna praksa, na neki način su pojasnile izraz :akontacija! jer doputajumogućnost ugostitelju da u situacijama kada se hotelski ugovor sklapa putem rezervacije,

može njegovu per#ekciju uvjetovati plaćanjem predujma od strane izravnog gosta i putničkeagencije kada se ona uključuje odnosno plaćanjem rezervacijske pristojbe, ali samo odagencije.

%redujam ima svrhu omogućiti primatelju da ispuni obvezu, ali je i sredstvo osiguranjaispunjenja ugovora.

/ ovdje imamo pojavu 1AUDERA 4 dokument koji izdaje putnička agencija i kojim seobvezuje da će hotelijeru plaćati hotelske usluge koje on pruži klijentu agencije.



37

Za putnika prednosti turističke uputnice ogledaju se u tome to ga ona oslobađa noenjagotovine, putničkih i drugih čekova, kreditnih pisama i si. i za to vezanih #ormalnosti u svezi sunoenjem i mijenjanjem valute, odnosno postupaka u svezi s honoriranjem negotovinskih

plaćanja. 2orisnik turističke uputnice relativno lagano ostvaruje raznovrsne usluge, znajućiunaprijed gdje, koja i kakva ga kakvoća usluga očekuje, čime stječe sigurnost na putovanju,

jer zna da će uslugu dobiti prezentacijom papira koji sa sobom nosi.

Za putničku agenciju su prednosti turističke uputnice i gospodarski očigledne "zato su ihagencije i uvele$, jer putnik, njezin potencijalni korisnik, plaća uslugu agenciji u cijelosti ilidjelomice, po pravilu znatno prije nego to primi uslugu, a agencija plaća uslugu davateljuusluge uoči ili nakon ispunjene usluge i tako je u mogućnosti obrtati klijentov kapital.

Za davatelja usluge sama turistička uputnica nema značenje neke posebne prednosti, jer mu semože dogoditi da mu agencija prigovori da nije ispunio u njoj navedenu obvezu ili da ju nijeispunio u cijelosti. )toga mu agencija često neće prihvatiti i platiti u potpunosti ugovorenucijenu usluge. /pak, prednost vaučera je i za davatelja usluge u tome da u času pružanja uslugeili neposredno prije toga zna opseg i kakvoću usluge koju mora pružiti donositelju, odnosnokoliko i kako će biti popunjeni njegovi kapaciteti, posebice kod ugovora o alotmanu.

2ombinirajući odredbe Z4a, Uzanci i 2odeksa ustvrđujemo da turistička uputnica imasljedeće #unkcije5

R 'aručitelj "po pravilu putnička agencija$ može turističku uputnicu rabiti kao dokument"ispravu$ za rezervaciju "uzanca 7L. st. ;5 de#inicija br. ;8. 2odeksa$.

R -uristička uputnica sadrži nalog ugostitelju za pružanje usluga koje su u njoj navedene ispeci#icirane "čl. 9M8. st. =. Z4a$.

R -uristička uputnica i onda ako to u njoj i nije rečeno, ima #unkciju isprave o jamstvukojom putnička agencija jamči hotelijeru plaćanje usluga navedenih u toj ispravi "uzanca 7L.st. >6 čl. ;8a. reč. <. 2odeksa$.

R -uristička uputnica je dokaz hotelijeru da je osoba koja tu uputnicu prezentira klijentagencije koja je s ugostiteljem sklopila ugovor o alotmanu "čl. 9M8. st. <. Z4a$, odnosno

bilo kojeg ugovora temeljem kojeg je ona izdana.

R 'a temelju turističke uputnice obračunavaju se uzajamna potraživanja između agencije ihotelijera "čl. 9M8. st. >. Z4a$. U turističkoj uputnici navedene su samo usluge, a ne injihova cijena, a one se obračunavaju prema temeljnom ugovoru, odnosno cjeniku hotelijera.

Zakonodavac je samo odredio da je turistička uputnica pisana isprava, čime je odredio njezinoblik, ali to mora sadržavati neka isprava da bi se mogla smatrati turističkom uputnicom,

prepustio je praksi. %oslovna praksa je izgradila, ustalila i uni#icirala minimalni sadržajturističke uputnice, bez obzira na to o kojoj se vrsti ili posebnosti radilo. %isana isprava, da bi

se mogla smatrati turističkom uputnicom, mora sadržavati najmanje5



38

;. naziv izdavatelja, naručitelja, putničke agencije "trasanta$,

=. naziv davatelja usluga, ugostitelja "trasata$,

<. naznaku korisnika, putnika, gosta "remitenta$,

>. vrstu usluge "usluga noćenja, prijevoza$, opseg i vrijeme koritenja usluga,

L. broj, nadnevak i mjesto izdavanja,

7. potpis izdavatelja, naručitelja "trasanta$, "uzanca 7L. st. ;$.

sim navedenih bitnih sastojaka turistička uputnica može sadržavati i nebitne sastojke, kaoto je na primjer naznaka da je primljen predujam od korisnika, svota do koje je agencijavoljna platiti usluge, naznaku predstavnika agencije na putu i sl. pravnoj naravi turističkeuputnice stajalita su vrlo različita, i to od tvrdnje da je ona postala mjenicom bez roka

plaćanja, do konstatacije da ona nije nita drugo nego potvrda traženih usluga.

/pak, većina se autora slaže da turistička uputnica nije vrijednosni papir jer u njoj nijeuključeno pravo na uslugu, pa putnik koji ju je izgubio može svejedno dobiti ugovoreneusluge ako na drugi način dokaže da na njih ima pravo, na primjer kopijom vaučera,tele#aksom između davatelja usluge i hotelijera, rooming listom ako je u pitanju skupinagostiju i si.

Za razliku od turističke uputnice, na primjer kod čeka ili drugih vrijednosnih papira, sgubitkom papira gubi se i samo pravo iz papira. / obrnuto, hotelijer nije obvezan ispuniti

uslugu navedenu u turističkoj uputnici ako prethodno nije sklopljen ugovor između putničkeagencije i davatelja usluge.

%0*E'* '*0*E -U0/)-/S2( U%U-'/3( 5

Z je odredio da je turistička uputnica posebna pisana isprava na ime ili određenu skupinuklijenata i da je neprenosiva "čl. 9M8. st. =. Z4a$. /zričita odredba da može glasiti samo naime "odnosno na određenu skupinu$ i da nije prenosiva oduzima turističkoj uputnici svojstvovrijednosnog papira, kao i već spomenuta činjenica da se pravo iz vaučera može ostvariti bez

papira. 'a zakonodavac je za papire koji su slični vrijednosnim papirima ali ne sadrže

sastojke vrijednosnih papira predvidio institut legitimacijskih papira. Qedna od glavnih #unkcija turističke uputnice po samom zakonu sastoji se u tome da sedonositelj 4 remitent 4legitimira kao ovlatena osoba za koritenje između agencije "trasanta$ idavatelja usluge "trasata$ ugovorenih usluga i služi kao dokaz da je osoba koja ju prezentiraklijent putničke agencije "čl. 9M8. st. <. Z4a$.

'a temelju prezentacije vaučera davatelj usluge obvezan je honorirati donositelju određenuobvezu označenu na papiru od njegova izdavatelja, a to u biti odgovara onome tozakonodavac razumijeva pod legitimacijskim papirima "čl. =LO. Z4a vidi 10UC*

C*E*, %C*EQ( /T, t. ;$.



39

)toga smatramo da je turistička uputnica ponajprije legitimacijski papir koji u sebi sadrži idruge #unkcije "nalog na ispunjavanje u njoj sadržane obveze te obračunske isprave$, to ga nečini vrijednosnim papirom, ali ga ne čini ni običnim, nego legitimacijskim papirom suigeneris.

O*&eze u%os'el)a sa+"5e sl)e+e,e o*&eze7

a$ stavljanja na raspolaganje ugovorenih smjetajnih kapaciteta

b$ jednakog postupanja s gostima u davanju usluga

c$ pridržavanja cijena

d$ plaćanja provizije .Ugostitelj je obvezan agenciji isplatiti proviziju na promet ostvarentemeljem ugovora o alotmanu.

Eisinu provizije "naknade$ putnička agencija i hotelijer određuju ugovorom. *ko naknada nijeugovorena, putnička agencija ima pravo na proviziju utvrđenu općim uvjetima poslovanja

putničke agencije "tari#a, cjenika$, a ako i njih nema, provizija se plaća prema poslovnimobičajima. 'e ugovore li stranke visinu provizije, primjenjuje se trgovački običaj. Uobičajena

provizija za odnose između domaće putničke agencije "naručitelja$ i hotelijera jest LP nacijenu usluge. Uobičajena provizija stranoj agenciji je 9P na cijenu usluge

2ada je ugovor o alotmanu sklopljen za smjetaj gostiju u ugostiteljskom objektu u izgradnji,ugostitelj je dužan bez odgode izvijestiti putničku agenciju čim ocijeni da ugostiteljski objektu vrijeme ugovorenog početka pružanja usluga smjetaja neće biti u skladu s opisom iz

prospekta, odnosno obavijestima danim agenciji

e$ obvezu izvjećivanja putničke agencije o svakoj promjeni u objektu ili uslugama nakonsklapanja ugovora koja je, kao opća obveza, postala poslovnim običajem za ugovor oalotmanu.

2ada je ugovor o alotmanu sklopljen za smjetaj gostiju u ugostiteljskom objektu u izgradnji,ugostitelj je dužan bez odgode izvijestiti putničku agenciju čim ocijeni da ugostiteljski objektu vrijeme ugovorenog početka pružanja usluga smjetaja neće biti u skladu s opisom iz

prospekta, odnosno obavijestima danim agenciji

Privre"eni o!utanak o! kori,tenja 5ote#ijerki5 kapa2iteta



40

%rivremenim odustankom ne raskida se ugovor o alotmanu, već putnička agencija samoizvjećuje hotelijera da u određenom razdoblju neće koristiti ugovorene kapacitete, čime

pruža mogućnost hotelijeru da u tom razdoblju slobodno raspolaže kapacitetima koji su bili predmet ugovora. %rotekom određenog razdoblja putnička agencija ponovo stječe pravo uugovorenom ili uobičajenom roku popunjavati djelomice ili u cjelini ugovorene kapacitete,odnosno ponovo izjaviti da privremeno ili trajno odustaje od ugovora.

%rivremeni odustanak ne stvara putničkoj agenciji obvezu naknade tete ugostitelju jedino ako pravodobno izvijesti hotelijera o privremenom odustanku od koritenja njegovih kapaciteta.0ok obavijesti o privremenom odustanku određuje se ugovorom, a nema li o tome ugovorneodredbe, rok se utvrđuje na temelju poslovnih običaja u ugostiteljstvu.

2onačan odustanak je takav kojim agencija izvjećuje ugostitelja u ugovorenom roku "dakle,mora biti predviđen ugovorom$ da u cijelosti odustaje od ugovora.

Ra+#ika i+"e6u agen2ijkog ugovora o 5ote#ki" u#uga"a i ugovor o a#ot"anu

*gencijski ugovor o hotelskim uslugama, kao i ugovor o alotmanu, sklapaju se izmeđuagencije i hotelijera, tako da hotelijer ima ugovore s agencijom, a na temelju njih pruža uslugegostu, klijentu agencije. *gencija, pak, sklapa ugovor i s hotelijerom i s klijentom. Ugovorekoje agencija sklapa s klijentom uredio je na Z kao imenovane ugovore pod nazivom

posrednički ugovor o putovanju i ugovor o organiziranju putovanja, koji s ugovorima ougostiteljskim uslugama čine jednu nedjeljivu cjelinu. Bez poznavanja temeljnih elemenata

jednih, ne mogu se do kraja razumjeti drugi ugovori.

vdje jo samo napominjemo da je po svojim #unkcijama agencijski ugovor o hotelskimuslugama ve%an %a osredni*$i ugovor o utovanju, a ugovor o alotmanu za ugovor oorganiziranju putovanja tako da spomenuti ugovori čine !par!, dodue ne isključivo, pa sumoguće i druge kombinacije. %o pravilu su agencijski ugovori o hotelskim uslugama, odnosnoalotmanski ugovori u #unkciji ispunjenja posredničkog ugovora o putovanju, odnosnougovora o organiziranju putovanja.

"remda ugovor o alotmanu ima sli*nosti s agen'ijs$im ugovorom o !otels$im uslugama,osebi'e s onim $oji se odnosi na s$uinu, ia$ medu njima ostoje bitne ra%li$e $a$oslijedi.

4 *gencijski ugovor o hotelskim uslugama sklapa putnička agencija s hotelijerom od slučajado slučaja, a ugovor o alotmanu sklapa se za veći broj skupina koje agencija sustavno i ukontingentima alje hotelijeru6

4 *gencijskim ugovorom o hotelskim uslugama hotelijer se obvezuje da će rezervirane usluge pružiti određenoj skupini ili pojedincu u točno određeno vrijeme "od...do$, a ugovorom oalotmanu hotelijer se obvezuje staviti agenciji na raspolaganje svoje kapacitete za sve vrijemetrajanja ugovora6

4 *gencijski ugovor o hotelskim uslugama sklapa se na kraće vrijeme, potrebno za smjetaj jedne skupine, a ugovor o alotmanu je trajni "durativni$ ugovor koji se sklapa na dulji rok "ako



41

nije drukčije ugovoreno, ugostiteljski kapaciteti stavljeni su na raspolaganje za jednu godinu,čl. 99L. st. =. Z4a$6

4 2od agencijskog ugovora o hotelskim uslugama hotelske usluge može platiti ili agencija iligost4klijent agencije, a kod ugovora o alotmanu jedino agencija plaća usluge6

4 *gencijski ugovor o hotelskim uslugama u pravnom i gospodarskom smislu može sklopiti bilo koja putnička agencija pa i manja, dok ugovor o alotmanu redovito sklapaju po svom poslovnom ugledu, opsegu poslovanja i veličini kapitala, velike putničke agencije "tour operators$6

U/&1&RI IZ2ECU "U7IDKE A/E7:I3E I K&RI7IKA;.ugovor o organiziranju putovanja

=.posrednički ugovor o putovanju

UGOVOR O ORGANI*IRANJU PUTOVANJA

U%o&o"o# o o"%an'z'"an)u $uo&an)a o*&ezu)e se o"%an'zao" $uo&an)a $"'*a&'' $un'(una)#an)e +&')e uslu%e (o)e se saso)e o+ $"')e&oza/ s#)e3a)a 'l' +"u%'6 u"'s'('6 uslu%a 3o'ne .)el'nu ' (o)e se $"u5a)u u &"e#enu +u5e# o+ 89 saa 'l' u(l)uu)u *a"e# )e+no no,en)e2$a(e-a"an5#an4/ a $un'( se o*&ezu)e $la'' #u za o )e+nu u(u$nu 2$au3alnu4 .')enu1

rganizatorom putovanja smatra se i osoba koja prodaje paket4aranžman koji je pripremilaneka druga osoba.

"ret!odna obavijest

%rije sklapanja ugovora organizator putovanja dužan je obavijestiti putnika, u pisanom obliku

ili drugom trajnom, putniku dostupnom, mediju o osnovnim graničnim, viznim i zdravstvenim#ormalnostima u pogledu putovanja i boravka u mjestu odredita kao i o vremenu potrebnomza ispunjavanje tih #ormalnosti.

&bli$ i sadržaj ugovora



42

Ugovor o organiziranju putovanja sklapa se u pisanom obliku ili putem drugog trajnog, putniku dostupnog i razumljivog oblika, s tim da barem jedan primjerak ugovora mora bitidostavljen putniku

2onsenzualan, dvostran, naplatan.

&;1EZE &R/A7IZA&RA "U&1A73A

Zatita rava i interesa utni$a - pružiti usluge koje imaju sadržaj i svojstva predviđeneugovorom i skrbiti se o pravima i interesima putnika, u skladu s poslovnim običajima u ovojdjelatnosti.

&bve%a obavjetavanja 0 cijeni i uvjetima putovanja, smjetaju

&bve%a *uvanja tajne o utni$u

&dgovornost %a tetu- odgovara za svu tetu koju prouzroči putniku neispunjenjem, djelomičnim

ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obveza koje se odnose na organiziranje putovanja predviđenih ugovorom i ovim Zakonom.

- rganizator putovanja koji je povjerio trećim osobama izvrenje usluga prijevoza,smjetaja ili drugih usluga vezanih za izvrenje putovanja, odgovara putniku za tetukoja je nastala zbog potpunog ili djelomičnog neizvrenja tih usluga, u skladu s

propisima koji se na njih odnose.

3am*evina %a organi%irana utovanja - osigurati jamčevinu kod banke ili osiguravajućegdrutva za povrat cijene putniku, ako zbog njegova stečaja ili nesposobnosti plaćanja

putovanje ne bude poduzeto, odnosno naknade trokova povratka putnika u mjesto polaska,ako bi iz istih razloga putovanje bilo prekinuto.

rganizator prilikom sklapanja ugovora izdaje ovrdu o organi%iranju utovanja 5- +ejstoD datum izdavanja, oznakuDadresu izdavatelja, ime putnika, mjesto početka,

zavretka putovanja, sve ostale bitne in#ormacije, podatke o prijevozu, uvjete podkojima putnik može raskinuti ugovor.

&;1EZE "U7IKA

"la#anje 'ijene - %utnik je dužan organizatoru putovanja platiti ugovorenu ci je nu za putovanje u vrijeme kako je ugovoreno, odnosno uobičajeno.

&bve%a davanja odata$a - %utnik je dužan na zahtjev organizatora pravodobno dostavitisve podatke potrebne za organiziranje putovanja, a posebno za pribavljanje prijevoznih karata,rezervaciju smjetaja te isprave potrebne za prelazak preko granice.



43

&dgovornost utni$a %a tetu - %utnik odgovara za tetu to je prouzroči organizatoru putovanja neispunjenjem obveza koje za njega proizlaze iz ugovora i odredaba ovoga Zakona.&bavjetavanje o nedosta'ima isunjenja - %utnik je dužan, u pisanom ili drugomodgovarajućem obliku, obavijestiti o neispunjenju ili neurednom ispunjenju bilo koje uslugeiz ugovora osobu koja je tu uslugu pružila, to je prije moguće, a organizatora putovanja u

roku od 9 dana od dana zavretka putovanja

"ravo utni$a na ras$id ugovora

";$ %utnik može u svakom trenutku potpuno ili djelomično raskinuti ugovor."=$ *ko putnik prije početka putovanja raskine ugovor u razumnom roku koji se određuje sobzirom na vrstu aranžmana "pravodobni raskid$, organizator putovanja ima pravo samo nanaknadu administrativnih trokova."<$ U slučaju nepravodobnog raskida ugovora organizator putovanja može od putnika

zahtijevati naknadu u određenom postotku ugovorene cijene koji se utvrđuje razmjernovremenu preostalom do početka putovanja i koja mora biti ekonomski oprav dana.">$ rganizator putovanja ima pravo samo na naknadu trokova ako je putnik raskinuo ugovor zbog okolnosti koje nije mogao izbjeći ili otkloniti i koje bi, da su postojale u vrijemesklapanja ugovora, bile opravdan razlog da ne sklopi ugovor, a i u slučaju ako je putnik osigurao odgovarajuću zamjenu ili je zamjenu naao sam organizator."L$ *ko putnik raskine ugovor nakon početka putovanja, a razlog za to nisu okolnosti izstavka >. ovoga članka, organizator ima pravo na puni iznos ugovorene cijene putovanja.

"ravo organi%atora na ras$id ugovora

";$ rganizator putovanja može raskinuti ugovor, potpuno ili djelomično, bez obvezenaknade tete putniku, ako prije ili za vrijeme ispunjavanja ugovora nastupe vanjskeizvanredne i nepredvidive okolnosti koje se nisu mogle spriječiti, izbjeći ili otkloniti, a koje

bi, da su postojale u vrijeme sklapanja ugovora, bile za njega opravdan razlog da ugovor nesklopi."=$ rganizator putovanja može raskinuti ugovor bez obveze naknade tete i u slučaju da se za

putovanje nije prijavio broj putnika koji je potreban za organiziranje putovanja, ako je o tojokolnosti putnika obavijestio u primjerenom roku koji ne može biti kraći od pet dana prijedana kad je putovanje trebalo započeti."<$ *ko organizator putovanja raskine ugovor zbog razloga koji je na strani putnika, putnik

nema pravo zahtijevati naknadu tete koju je pretrpio tim raskidom.">$ U slučaju raskida ugovora prije započinjanja s njegovim ispunjenjem organizator mora ucijelosti vratiti ono to je primio od putnika."L$ *ko je organizator raskinuo ugovor zbog izvanrednih okolnosti koje su nastupile zavrijeme njegova ispunjavanja, dužan je vratiti putniku razliku u cijeni između ugovorenih i

pruženih usluga i poduzeti sve mjere nužne za zatitu interesa putnika.



44

"&RE67IDKI U/&1&R & "U&1A73U

Pos"e+n'('# u%o&o"o# o $uo&an)u $os"e+n'( se o*&ezu)e s(lo$''/ u '#e ' za "aun $un'(a/*'lo u%o&o" o o"%an'z'"an)u $uo&an)a/ *'lo u%o&o" o 'z&"3en)u )e+ne 'l' &'3e $ose*n'6 uslu%a

(o)e o#o%u,u)u +a se os&a"' ne(o $uo&an)e 'l' *o"a&a(/ a $un'( se o*&ezu)e za o $la''na(na+u1

&bve%a i%davanja otvrde

- posrednik je dužan prilikom sklapanja izdati potvrdu o putovanju koja, pored podataka propisanih ovim Zakonom za potvrdu o organiziranju putovanja i oznake i adreseorganizatora putovanja, mora sadržavati ime, odnosno tvrtku i adresu posrednika te

podatak da on istupa u tom svojstvu.-

*ko u potvrdi o putovanju ne naznači svojstvo posrednika, posrednik u organiziranju putovanja smatra se organizatorom putovanja

%osrednik je dužan postupati po uputama koje mu je put nik pravodobno dao, ako su one uskladu s ugovorom, uobičajenim poslovanjem posrednika i interesima drugih putnika. *ko putnik ne dade potrebne upute, posrednik je dužan raditi onako kako je u danim

prilikama najpovoljnije za putnika.

%osrednik je dužan savjesno izabrati treću osobu koja treba obaviti usluge predviđeneugovorom i odgovara putniku za njihov izbor.

dredbe ovoga Zakona koje se odnose na ugovor o organiziranju putovanja na odgovarajućise način primjenjuju na posrednički ugovor o putovanju, ako odredbama ovoga odsjeka nijedrukčije određeno.



45

U/&1&R & ZAKU"U (7A32U) U/&IEL3K&/ &;3EKA

U%o&o"o# o za(u$u 2na)#u4 u%os'el)s(o% o*)e(a o*&ezu)e se u%os'el) sa&'' $un'(o)a%en.')' na +u5e &"')e#e na u$o"a*u o+"e0en' u%os'el)s(' o*)e( 2u .)el'n' 'l' +)elo#'no4 soso*l)e#/ "a+' s#)e3a)a ' $"u5an)a +"u%'6 u%os'el)s('6 uslu%a (l')en'#a a%en.')e/ a

$un'(a a%en.')a se o*&ezu)e $la'' u%o&o"enu na(na+u 2za(u$n'nu/ na)a#n'nu41

7eimenovan- %o svojim je obilježjima ugovor o zakupu ugostiteljskog objekta neimenovaniugovor, jer ga zakonodavstvo izričito ne uređuje ,$onsen%ualan je jer je za njegovu valjanostdovoljan sporazum ugovornih strana o bitnim sastojcima, dvostrano je obvezan, nalatan i4ormalan jer se sklapa u pisanom obliku.

Eećina autora nalazi da taj ugovor po svojoj pravnoj naravi odgovara ugovoru o zakupu"najmu$ i svrstavaju ga, uz nijanse, pod ugovor o zakupu, a rjeđe se susreće stajalite omjeovitom ugovoru s elementima ugovora o zakupu, koji prevladavaju, i ugovora o djelu, s

time da bi se radilo o ugovoru o zakupu tek u slučaju ako bi hotelijer putničkoj agenciji staviona raspolaganje ugostiteljski objekt bez osoblja.

+ožemo reći & da je autonomni ugovor sui generis.

Pre!"et ugovora nije samo :goli! objekt "hotel, motel, kamp, turističko naselje i si.$ nego icjelokupni inventar i oprema s osobljem ugostitelja koje pruža usluge gostima, klijentimaagencije, ali pod nadzorom i prema uputama putničke agencije

Ugovor glavni izvor za utvrđivanje prava i obveza suugovaratelja.

/lavna obve%a je pružiti zakupljeni objekt na uporabu putničkoj agenciji u ispravnom stanjuza gospodarsko iskoritavanje zakupljenih kapaciteta. bjekt je u ispravnom stanju akoodgovara stanju utvrđenom u ugovoru, a ako takve odredbe ne bi bilo, objekt mora biti utakvu stanju da se u njemu može pružati hotelska usluga.

?otelijer odgovara za materijalne nedostatke zakupljenog objekta koji smetaju njegovojugovorenoj ili redovitoj uporabi, a odgovara i za svojstva i odlike koje je izričito ugovorio.

?otelijer odgovara i za pravne nedostatke, tj. odgovoran je ako nekome trećem pripada neko pravo na ugostiteljski objekt kojim isključuje ili ograničuje prava putničke agencije u

koritenju objekta.

bveza je putničke agencije zakupljeni objekt koristiti onako kako je određeno ugovorom ilinamjenom objekta, s obzirom na njegov rang i kapacitet, i pri tome se ponaati s pozornoćudobroga gospodarstvenika. Zbog tete koja može nastati hotelijeru poradi uporabe objekta pouputama putničke agencije, ako su one protivne ugovoru ili namjeni objekta, odgovaraagencija bez obzira na to je li teta nastala zbog osoba koje rade po njezinu nalogu "osobljeagencije i osoblje hotelijera$ ili zbog korisnika usluga "gostiju$ kojima je agencija omogućila

koritenje objekta.



46

Zbog povećanoga koritenja ugostiteljskog objekta "soba u hotelu :troi! se intezivnije negosoba koja se iznajmi nekoj osobi u stanu$, pa agencija preuzima obvezu održavanja objekta uispravnom stanju te čuvati i vratiti objekt neotećen hotelijeru, s time da ne odgovara zaistroenost koja nastane redovitom upotrebom.

I2EARI7/- ugovor o davanju turisti*$og obje$ta na vremens$u uorabu

U%o&o"o# o +a&an)u u"'s'(o% o*)e(a na &"e#ens(u u$o"a*u 2'#es6a"'n%4 +a&ael) seo*&ezu)e $"e+a' na (o"'3en)e u"'s'(' o*)e( ' o+"5a&a' %a/ a (o"'sn'( 2nos'el) $"a&a(o"'3en)a4 o&la3en )e $"'#l)en' o*)e( "a*'' u s(la+u s n)e%o&o# na#)eno# o+"e0en' *"o)

%o+'na u o+"e0eno# "az+o*l)u ')e(o# %o+'ne/ &"a'' %a ' .')elu s&ou za(u$n'ne $la''una$"')e+1

-imeshare je vremenska jedinica mjerena gotovo uvijek u tjednima, rezervirana u nekomljetovalitu stalno ili za razdoblje od nekoliko godina. Ugovor se sklapa za posebnu sobu,apartman, stan na dvije etaže ili vilu za određeni tjedan ili tjedne koritenja svake godine.

'oviji institut. 2od nas nije uređen zakonom, najbliži je zakupu ali ni sadržaj ni obveze nirežim nisu isti kao kod zakupa tur. objekta & kod nas se može sklapati kao ugovor autonomnog trgovačkog prava. )upsidijarna primjena odredaba o zakupu.

'(/+('E*', A0+**', 2')('ZU**', 1E)-0*'BE(Z'/, '*%*-'/.

'ema propisa koji bi ograničavali vremensku uporabu ugovorenih objekata, to se ugovori otimesharingu mogu sklopiti na <8, L8 ili MM godina, ili čak na neodređeno vrijeme.

BE(Z( ')/-(Q*Dkorisnika prava uporabe 5 razumna uporaba, plaćanje naknade,vraćanje objekta.

BE(Z( 1*E*-(Q* BQ(2-* 5 predaja objekta, održavanje objekta, odg.za nedostatke.

1avatelj turističkog objekta na vremensku uporabu obvezan je turistički objekt, koji je

predmet ugovora, u naznačenom roku predati nositelju prava vremenske uporabe turističkogobjekta u ispravnom stanju zajedno s njegovim pripadcima. -uristički objekt je u ispravnomstanju ako odgovara stanju utvrđenom ugovorom. *ko takve odredbe u ugovoru nema, objektmora biti u takvu stanju da može poslužiti za uporabu radi koje je ugovor sklopljen.

'ositelj mora za čitavo vrijeme trajanja ugovora održavati turistički objekt u ispravnomstanju.

%od ispravnim stanjem podrazumijeva se i obavljanje potrebnih popravaka, kao to su popravak parketa, krova, pročelja, mola i vezova za čamce, održavanje plovnih objekata i sl.



47

1avatelj odgovara nositelju za sve materijalne i pravne nedostatke turističkog objekta kojismetaju njegovoj ugovorenoj ili redovitoj uporabi, bez obzira na to je li davatelj za njih znao.Qednako tako, davatelj odgovara za svojstva ili odlike turističkog objekta koje je izričito ili

preutno ugovorio.

*ko turistički objekt u trenutku predaje na uporabu ima neki materijalni nedostatak koji semože otkloniti, nositelj može zahtijevati ili otklanjanje nedostataka u primjerenom roku ilisniženje zakupnine. *ko se taj nedostatak ne može otkloniti, nositelj ima pravo na sniženjezakupnine ili raskid ugovora, a u svakom slučaju ima pravo na naknadu tete.

)trane ipak mogu odgovornost za materijalne nedostatke ugovorom ograničiti ili čak isključiti"čl. LO7. st. ;. Z$6 to ne mogu jedino,

4 ako je davatelj znao za nedostatke i o njima s nakanom propustio obavijestiti nositelja

4 ako je nedostatak takav da onemogućuje koritenje turističkih objekata, i4 ako je odredbu o isključivanju ili ograničenju odgovornosti davatelju nametnuo koristeći sesvojim monopolnim položajem "čl. LO7. st. =. Z4a$.

&bve%a nositelja

4 turistički objekt može rabiti samo onako kako je utvrđeno ugovorom ili namjenom objektai pri tome se mora ponaati kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domaćin "ne kao

vlasnik stvari$. Za tetu koja nastane davatelju zbog uporabe objekta protivno ugovoru ilinjegovoj namjeni, odgovara nositelj bez obzira na to je li turistički objekt koristio osobno,osoba koja radi po njegovu nalogu, :podzakupac! ili bilo koja druga osoba kojoj je nositeljomogućio uporabu turističkog objekta.

4 plaćanje naknade je u takvoj mjeri bitno da bez nje nema ni ugovora. %laćanje naknade jeizričito predviđeno u ugovorima redovito tako da se ne može početi rabiti turistički objekt

prije nego to se uplati ukupna svota za ugovoreno razdoblje

4 nositelj je obvezan platiti i trokove tekućeg održavanja i trokove rada turističkog objekta.

-o znači da osim svote za uporabu turističkog objekta, nositelj mora za svaku vremensku jedinicu uporabe platiti i navedene trokove, to će obično biti godinji predujmovi, a konačnasvota stvarnih trokova obračunavala bi se istekom poslovne godine

4v raćanje turističkog objekta bitna je obveza nositelja, jer bi bez vraćanja otpala kvali#ikacijatog ugovora kao ugovora o uporabi tuđe stvari. %od vraćanjem se podrazumijeva vraćanjeneotećenoga turističkog objekta. %ri tome nositelj ne odgovara za istroenost objekta kojanastaje uslijed redovite uporabe kao ni za otećenja koja nastaju od njegove dotrajalosti.

PRESTANAK UGOVORA

U većini primjera ugovor o timesharingu prestaje istekom vremena. -uristički se objekt naimemože dati na vremensku uporabu za razdoblje utvrđeno ugovorom, a sama uporaba objekta



48

nije neprekidna kao kod zakupa, nego se turistički objekt rabi u ugovorenim vremenskim jedinicama "to je razdoblje od sedam dana$, jednoj ili vie u godini dana. /stekom ukupnougovorenog razdoblja prestaje i ugovor, tj. pravo uporabe.

)igurno da ugovor o kojem je riječ može prestati i iz drugih razloga predviđenih općim i

posebnim "naročito o zakupu$ propisima o prestanku ugovora.

%itanja s #oruma5

4 *ltoman "isto podpitanja, ne znam tocno$,

4 %ravna narav i sastojci posebne isprave kod ugovora o alotmanu,4 0azlike ug o alotmanu i agencijskog ugovora o hotelskim uslugama

4 alotman4 karakteristike

4 slučaj kad putnička agencija rezervira vie od <8 P ukupnog kapaciteta soba, kod ugovora oalotmanu

4 'epravodobni otkaz kod agencijskog ugovora,naknada

4 'eto kod turističkih ugovora "razlika agencijskog ugovora i jo jednog$4. 0azlika između posrednickog ugovora i o organiziranju putovanja4 Eoucher kod putovanja "ne znam točno kako je bilo #ormulirano, pa ko se sjeti....$4 ugovor o osiguranju u korist <. osoba,

4 bveze organizatora putovanja

4 'aknada za nepravodobni otkaz kod agencijskog ugovora o hotelskim uslugama

4ugovor o posredovanju i tko sklapa taj ugovor &timesharing



49

U/&1&R & I"II1A73U R&;E I ULU/E

Ugovorom o ispitivanju robe jedna ugovorna strana "izvritelj ispitivanja$ obvezuje se stručno

i nepristrano obaviti ispitivanje "kontrolu$ robe i izdati ispravu o tome "certi#ikat$, a druga

strana "naručitelj ispitivanja$ obvezuje se za izvreno ispitivanje platiti naknadu.

/spitivanje robe može se sastojati 5 u utvrđivanju identiteta, kakvoće, količine i drugih

svojstava robe.

Ugovorne strane ugovora o ispitivanju robe i usluge jesu5 izvritelj ispitivanja "izvriteljkontrole$ i naručitelj ispitivanja "komitent$.

/spitivanje robe i usluge obavljaju, u pravilu, specijalizirana drutva.

%osebno kod distancijske kupoprodaje, kupcu je često je#tinije povjeriti ispitivanje robeizvritelju ispitivanja, nego slati svog predstavnika "često i nedovoljno stručnog$ u mjesto

pregleda stvari.

/ prodavatelj može imati razloga povjeriti ispitivanje specijaliziranom drutvu "izvriteljuispitivanja$, jer ako je pravilno utvrđena količina i kakvoća robe manje je vjerojatno da ćekupac pronaći nedostatke i da će za prodavatelja nastati tetne posljedice nedostataka.

'aručitelj ispitivanja može biti naravna "#izička$ i pravna osoba.

Ugovor o isitivanju robe i usluge je.

4imenovan,

4konsenzualan,

4dvostranoobvezan i

4naplatni ugovor.

2ako se razvio iz ugovora o djelu, na njega se u pomanjkanju izričitih posebnih normi zakonai ugovora primjenjuju odredbe Z4a o ugovoru o djelu.

'e traži se nikakav oblik "#orma$ za sklapanje ugovora, pa se može sklopiti i usmeno 4 a sveisprave koje ugovoru prethode ili ga prate služe u svrhu lakeg dokazivanja. /pak, u poslovnoj

praksi sklapa se najčeće na obras'ima i%vritelja isitivanja 4 prihvaćajući i njegove općeuvjete poslovanja "pisani oblik ugovora po volji stranaka$.

Ugovor o ispitivanju robe ove%an je s drugim ugovorima obve%nog rava 'ajčeće gasklapa s izvriteljem ispitivanja jedna od ugovornih strana kupoprodajnog ugovora, ali seispitivanje robe može ugovoriti i u vezi s ostvarenjem drugih ugovora npr. ugovora o zakupu,ugovora o najmu, leasingu i si.



50

;itni sastoj'i ugovora jesu. isitivanje robe H na$nada

a) isitivanje robe

bveze izvritelja ispitivanja5

/zvriti ispitivanjeSuvati robuDuzorke/zdati odgovarajuću ispravubavjetavati naručitelja

Ugovorom o ispitivanju robe ugovorni izvritelj ispitivanja "kontrolor$ se obvezuje stručno inepristrano obaviti ispitivanje robe koje je ugovoreno i o tome izdati certi#ikat, a naručiteljispitivanja se obvezuje za to platiti naknadu.

I%ra%i Bstru*noB i Bneristrano! znače neoborivu zakonsku pretpostavku o ugovornomkontroloru kao pro#esionalcu i stručnjaku, koji je u obavljanju obveze ispitivanja robe dužan

postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima "pažnja dobrogstručnjaka.

Ugovorni izvritelj ispitivanja se ne može osloboditi odgovornosti za tetu koju nesavjesnim inestručnim radom nanese naručitelju ispitivanja, pozivajući se na to da mu neke činjenice,standardi i trgovački običaji nisu bili poznati 4 pa da je zbog toga ili nekog drugog sličnograzloga obavio ispitivanje nestručno i pristrano "neobjektivno$.

%oslije obavljenog ispitivanja robe izvritelj ispitivanja izdaje 'erti4i$at )adržaj certi#ikataovisi o sadržaju ugovora o ispitivanju robe. U pravilu sadrži podatke o kojoj se robi radi,načinu obavljanja ispitivanja, te nalaz "miljenje$ izvritelja ispitivanja o stanju robe "kakvoći,količini ili drugim svojstvima$ kakva je bila u trenutku njezina utvrđivanja. 3erti#ikat služinaručitelju ispitivanja kao dokazno sredstvo o stanju robe "npr. o postojanju nedostataka$.

:erti4i$at je jednostrana izjava ugovornog izvritelja ispitivanja o tome da su podaci koji suu njemu navedeni točni.

/pak, certi#ikat je obojan5 činjenice i okolnosti navedene u certi#ikatu smatraju se točnim,

dok se ne dokaže suprotno. U slučaju spora doputeno je svim dokaznim sredstvimadokazivati netočnost podataka u certi#ikatu. *ko podaci u certi#ikatu nisu točni i istiniti,ugovorni kontrolor odgovara naručitelju ispitivanja za tetu.

/spitivanje "kontrola$ robe je opći pojam predmeta ugovora, koji može obuhvatiti različiteradnje, postupke, usluge i sl., ispitivanje robe može se sastojati u utvrđivanju istovjetnosti"identiteta$, kakvoće, količine i drugih svojstava robe.

Utvrđivanje identiteta robe najčeće se obavlja zajedno s ispitivanjem kakvoće, količine idrugih svojstava robe 4 ali može biti i samostalan predmet ugovora o ispitivanju robe.

%ri utvrđivanju istovjetnosti robe potrebno je konstatirati na temelju kojih je podatakaidentitet utvrđen, kako bi se uklonile eventualne dvojbe.



51

Utvr+ivanje $a$vo#e je najčeći predmet ispitivanja robe. 2akvoća stvari mora odgovarationome to je ugovoreno "npr. pozivanjem na speci#ikaciju, uzorke, standard i si.$, odnosnouobičajeno u prometu "npr. da stvar ima potrebna svojstva za redovitu uporabu ili za promet$.Clede opsega i načina utvrđivanja kakvoće v. čl. 9O8. Z4a.

Utvr+ivanje $oli*ine obavlja se brojanjem, mjerenjem i vaganjem.

sim utvrđivanja identiteta, kakvoće i količine robe, kontrolori obavljaju i $ontrolua$iranja, otreme, us$laditenja, s$ladinog rostora, utovara, istovara, retovara,slaganja robe u transortno sredstvo, $ontrolu u tije$u i%gradnje i utanja u radinvesti'ijs$e oreme, $ao i sva$i drugi osao $oji naru*itelj isitivanja ovjeri$ontroloru (npr. kontrolu usluga$.

/spitivanje robe obavlja izvritelj ispitivanja u vrijeme i u mjestu kako je određeno ugovorom,odnosno uobičajeno. *ko ugovor ne sadrži o tome nikakve odredbe, a nema ni običaja,

kontrolor je dužan obaviti kontrolu u roku i u mjestu koji se određuju svrhom posla, prirodomobveze i ostalim okolnostima "npr. bez odgađanja u mjestu gdje se predmet ispitivanja nalaziou trenutku sklapanja ugovora$.

I%vritelj isitivanja dužan je i%vriti $ontrolu u osegu i na na*in $oji su odre+eni uugovoru, a a$o u ugovoru nije nita odre+eno, u osegu i na na*in $oji odgovarajunaravi stvari

*ko opseg kontrole nije određen, na kontroloru je odluka hoće li, prema naravi stvari, obaviti5a$ potpunu "!punu!$ kontrolu, ili b$ djelomičnu kontrolu.

"otuna $ontrola sastoji se u ispitivanju cjelokupne količine stvari5 kontrolira se svakikomad, svaka jedinica proizvoda, odnosno svaki dio stvari od kojih je ona sastavljena.%otpuna kontrola ponekad nije moguća, jer bi se njome rastrojila stvar ili unitio proizvod "to

je npr. slučaj kod većine poljoprivrednih proizvoda$. 2ad je u pitanju potpuna kontrola, primjenjuje se i pravilo ekonomičnosti5 ona se ne poduzima ni kad je moguća, ako su trokovitakve kontrole nerazmjerno visoki u odnosu na vrijednost stvari.

6jelomi*na $ontrola je ona kod koje se ne kontrolira cijela količina robe, nego samoodređena količina. -o je kontrola na preskok, uzimanjem pojedinih dijelova iz cjeline.

1jelomična kontrola provodi se kad nije nužno obaviti potpunu kontrolu, ili kad nije mogućea da se ne uniti cjelina.

Isitivanje se smatra i%vrenim te$ i%davanjem 'erti4i$ata

/zvritelj ispitivanja dužan je čuvati predane mu uzorke najmanje est mjeseci, ako nijedrukčije ugovoreno.

/zvritelj ispitivanja dužan je robu koja mu je predana radi objavljivanja ugovorenogispitivanja čuvati i osigurati od zamjene.



52

bveza obavjećivanja osobito se odnosi na nužne i korisne trokove učinjene na računnaručitelja ispitivanja "npr. trokovi uskladitenja robe, trokovi izdvajanja dijela robe koji se

pokvario i si.$.

)vrha obavjećivanja je da se naručitelju kontrole omogući zatita njegovih interesa

poduzimanjem odgovarajućih mjera ili davanjem potrebnih naloga i uputa kontroloru./znimno, u hitnim slučajevima, kontrolor može radi zatite interesa naručitelja kontrole i sam

poduzeti potrebne mjere "npr. snositi nužne i korisne trokove za račun naručitelja$, ali je tada,kako je naprijed rečeno, dužan o tome obavijestiti naručitelja.

*ko kontrolor ne obavijesti naručitelja kontrole o značajnim okolnostima, odnosno nužnim ikorisnim trokovima učinjenim za njegov račun, odgovara naručitelju kontrole za tetu.

Za obavljeno ispitivanje i čuvanje robe izvritelj ispitivanja ima pravo na ugovorenu, odnosnouobičajenu naknadu.

/zvritelj ispitivanja ima pravo i na naknadu svih nužnih i korisnih trokova koji su učinjeniza račun naručitelja ispitivanja.

b) na$nada 4 Za obavljeno ispitivanje i čuvanje robe izvritelj ispitivanja ima pravo naugovorenu, odnosno uobičajenu naknadu. /zvritelj ispitivanja ima pravo i na naknadu svihnužnih i korisnih trokova koji su učinjeni za račun naručitelja ispitivanja.

/zvritelj ispitivanja ima pravo na ugovorenu, odnosno uobičajenu naknadu za obavljeno

ispitivanje. %ravilo je, dakle, da se naknada određuje u ugovoru, pa izvritelju ispitivanja pripada naknada u tako ugovorenom iznosu.

*ko naknada nije određena ugovorom !kontroloru pripada uobičajena naknada.

1isina Buobi*ajene na$nade! ovisi o opsegu posla, načinu utvrđivanja svojstava robe,vremenu potrebnom za ispitivanje, mjestu ispitivanja i drugim kriterijima koji su priznati umjestu obavljanja kontrole.

*ko se uobičajena naknada ne bi mogla utvrditi, naknadu će u slučaju spora odrediti sud,

uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti konkretnog slučaja. *ko je roba radi ispitivanja predana kontroloru, on ju je dužan čuvati i osigurati od zamjene. U takvom slučaju kontrolor ima pravo na ugovorenu, odnosno uobičajenu naknadu.

Uobičajena naknada određuje se, u pravilu, prema vremenu čuvanja, vrsti i količini robe, teopasnosti od tete na robi za vrijeme čuvanja. *ko se uobičajena naknada ne bi mogla utvrditi,odredit će ju sud.

/zvritelj ispitivanja ima pravo i na naknadu svih nužnih i korisnih trokova koji su učinjeni zanaručitelja ispitivanja. -o su posebni trokovi, koji nastaju iznimno, npr. trokovi

uskladitenja zbog nepredvidivih događaja, trokovi prebijanja i manipulacije nastali zbogkvara dijela robe i sl.



53

0adi osiguranja ugovorene ili uobičajene naknade i naknade nužnih i korisnih trokovaizvritelj ispitivanja ima %aložno ravo na robi koja mu je predana na ispitivanje.

vo zakonsko založno pravo izvritelja ispitivanja uvjetovano je njegovim posjedovanjemrobe naručitelja ispitivanja.

U slučaju kad naručitelj ispitivanja ne predaje robu kontroloru radi njezina ispitivanja "npr.kontrolor obavlja ispitivanje kod treće osobe 4 proizvođača, skladitara, prijevoznika i si.$,kontrolor nema posjed stvari, pa se ne može ni poslužiti zakonskim pravom zaloga. -adasvoje tražbine treba osigurati na druge, zakonom predviđene načine "npr. jamstvom$.

Zakonsko založno pravo ostvaruje se prodajom robe. 'a založno pravo iz ovoga članka primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima.

/zvritelj ispitivanja može obavljanje ugovorenog ispitivanja povjeriti drugome, osim ako mu je naručitelj ispitivanja to izričito zabranio. /zvritelj ispitivanja odgovara naručiteljuispitivanja za rad drugog izvritelja ispitivanja. bveze iz ugovora o ispitivanju robe nisustrogo osobne činidbe, pa kontrolor može obavljanje ugovorenog ispitivanja povjeritidrugome.

'a temelju izričitog naloga naručitelja ispitivanja, izvritelj ispitivanja je ovlaten, poredizvrenja ugovorenih ispitivanja robe, poduzeti i pojedine pravne radnje u ime i za računnaručitelja ispitivanja. %ravne radnje koje kontrolor poduzima u ime i za račun naručitelja jesu

npr. obavjećivanje prodavatelja o nedostacima robe "reklamiranje nedostataka$, preuzimanjerobe od prodavatelje, sklapanje ugovora s otpremnikom, sklapanje ugovora s prijevoznikom,sklapanje ugovora sa skladitarom i sl.

%redmet ispitivanja kakvoće i količine u pravilu je roba, dakle, pokretne stvari podobne zatržite i namijenjene tržitu. 'o, predmet ispitivanja mogu biti i stvari koje su podobne za

promet, ali nisu namijenjene prometu, nego su nabavljene radi zadovoljavanja potreba osobekoja ih je nabavila. -o, dakle, nisu stvari izvan prometa "res etra commercium$, nego stvarikoje mogu biti u prometu 4 ali mu nisu namijenjene kao npr. građevinski materijal kuće,građevinski projekt za izgradnju vlastitog objekta, automobil nabavljen za vlastite potrebe i si.

/zvritelj i naručitelj imaju kod ove vrste ispitivanja ista prava i obveze kao i kod ispitivanjarobe, a određene speci#ičnosti uređuju se ugovorom o ispitivanju.

V %rava izvritelja ispitivanjaV ;$ %ravo na naknaduV =$ %ravo na trokoveV <$ Zakonsko založno pravoV >$ %ovjeravanje poslova



54

%0()-*'*2 5

'aručitelj ispitivanja može izjaviti da raskida ugovor sve dok naručeno ispitivanje nijeizvreno ali je u tom slučaju dužan izvritelju ispitivanja platiti razmjerni dio naknade iučinjene nužne i korisne trokove, a i naknaditi mu tetu.

Ugovor o ispitivanju robe i usluge podliježe općim pravilima o prestanku ugovora, koja seodnose na5 ispunjenje, raskid ugovora zbog neispunjenja, raskid ugovora zbog promijenjenihokolnosti, ponitenja ugovora, te smrt ugovorne strane. pća pravila o raskidu, kad je riječ ougovoru o ispitivanju, imaju i jednu posebnost5 jednostrani raskid voljom naručitelja.

'aručitelj ispitivanja može jednostranom izjavom volje raskinuti ugovor sve dok naručenoispitivanje nije obavljeno. 'aručitelj ispitivanja je gospodar posla, pa o njemu ovisi prestanak

posla i u slučaju kada kontrolor obavlja ispitivanje stvari uredno i prema pravilima struke. 'aručitelj, dapače, ne mora ni iznositi razloge zbog kojih vie ne želi da kontrolor obavlja

daljnje ispitivanje stvari. U ovom slučaju raskida ugovora, kontrolor ima pravo na razmjernidio naknade "to je #aktično pitanje$, na naknadu učinjenih nužnih i korisnih trokova, te nanaknadu tete čija se visina utvrđuje u svakom konkretnom slučaju.



55

ZA3E67IDKI "&1A - 3&I7 1E7URE

ugovorni sora%um na osnovu $ojeg dva ili vie artnera, odu%imaju ne$u e$onoms$ua$tivnost, *ije i%vravanje %ajedni*$i $ontroliraju -o međusobno udruživanje poduzeća sestvara s određenim ciljem, prvenstveno koritenja prednosti takvog ulaganja pred onim kad

ulagatelj osniva svoju tvrtku.

Qedan od motiva ulaska u zajedničke pothvate 4 smanjenje rizika.

Zajednički pothvat kao takav ne uređuje se samo jednim ugovorom, nego spletom ugovorakoje sklapaju sudionici u tom pothvatu, s time da se temeljnim smatra ugovor koji običnonosi naziv ugovora o zajedničkom ulaganju i u kojem se postavljaju temeljna pravila za cijeli

poslovni odnos. -aj je ugovor u određenu ruku ishodite svim drugim ugovorima koje trebasklopiti da bi se uredili brojni pravni odnosi kojima se ostvaruje zajednički pothvat.

%ri tome razlikujemo ugovorne odnose između ugovaratelja i one s trećim osobama5

a$ Ugovor o zajedničkom pothvatu i ugovor kojim se osniva drutvo

b$ Ugovor o vezanju glasova, ugovor o davanju licencije za koritenje patenta, ugovor o#ranizingu i sl.

/zraz joint venture dolazi iz američkog pravnog područja gdje se time određuje pravnatvorevina koja je po svojoj naravi partnership "ortatvo$, angažirana u zajedničkom pothvatuodređene transakcije radi postizanja zajedničke dobiti. značava se i kao udruženje osoba ilikompanija u zajedničkom pothvatu nekog komercijalnog poduzeća u kojem općenito, svi

pridonose sredstva i dijele dobit. U tome se zahtjeva zajednički interes u ostvarenju cilja, pravo upravljanja i vođenja te obveza sudjelovanja u dobiti i gubitku. 0iječ je o prigodnomudruživanju dviju ili vie osoba u nekom poslovnom pothvatu.

-o je zapravo zajedničko poduzetničko uputanje u neki pothvat sa zajedničkim izgledima i podjelom rizika.

%ogodan je pravni oblik za uređenje suradnje na području razvoja, proizvodnje, prodaje, pružanja usluge i drugih. 2arakterizira ga postojanje najmanje dvaju drutava5 onog kojenastaje sklapanjem ugovora o zajedničkom pothvatu i onog koji se osniva radi toga da bi se

ostvario cilj postavljen ugovorom o zajedničkom pothvatu. U oba su drutva članovi u pravilu isti ili usko vezani. no to je važno naglasiti da oni i dalje ostaju nezavisni pravnisubjekti koji se udružuju samo na području pothvata u koji su uli.

1rste Fjoint venture ugovora

ljede#e su $lasi4i$a'ije ugovora o %ajedni*$om ot!vatu.

V s udjelom "eWuitX$6

V ugovorni zajednički pothvati6

V inkorporirani i neinkorporirani6



56

V koncentrirajući i kooperativni6

V horizontalni i vertikalni6

V lokalni i međunarodni6

V s aktivnim članovima ili s nekim tihim "tajnim$ članovima6

V operacionalni i instrumentalni.

Ugovori o zajedničkom pothvatu one$ad se ra%li$uju i rema industrijs$im granama u$ojima se rimjenjuju U grani bankarstva, takovi se ugovori ponekad sklapaju između

banaka da bi između sebe podjelile rizik nekog kredita ":sXndicationY$.

Klasi4i$a'ija joint venture ugovora vri se one$ad i na ba%i ugovorni! strana, te se utom smislu ra%li$uju.

V ugovori kod kojih su ugovorne strane države6

V ugovori između država tržine privrede i privatnih osoba6

V ugovori zmeđu socijalističkih država, njihovih tjela i privatnih osoba6

V ugovori između privatnih osoba sudionika u međunarodnim transakcijama.

2otivi i ra%lo%i ulas$a odu%e#a u %ajedni*$e ot!vate

+otivi #ormiranja zajedničkog pothvata su mnogobrojni kao to je i broj njihovihklasi#ikacija. /pak, najčeće isticani motivi nastanka zajedničkih pothvata mogu se grupirati utri iro$e $ategorije5

V )manjenje trokova

V )manjenje rizika

V )tjecanje resursa

"ravni obli$ %ajedni*$og ot!vata

%artneri u zajedničkom pothvatu moraju odlučiti u kojem pravnom obliku žele obavljatizajedničke poslove. blik kroz koji će zajednički pothvat djelovati ovisi o pravnom sustavudržave u kojem se osniva. 'ajčeće se upotrebljavaju oni oblici koji predviđaju osnivanjenove pravne osobe, jer taj oblik, u pravilu omogućuje ograničenje odgovornosti osnivača.%rilikom sklapanja ugovora o zajedničkom ulaganju, članovi moraju odlučiti u kojem ćeobliku voditi svoje zajedničke poslove. *ko su se članovi odlučili za osnivanje zajedničkog

pothvata na osnovi ulaganja, tada će najvjerojatnije izabrati neki od oblika trgovačkog drutvato daje pravnu osobnost i mogućnost ograničenja odgovornosti.



57

2od izbora oblika trgovačkog drutva, partnerima nekog zajedničkog pothvata naraspolaganju je nekoliko opcija. %rije svega oni mogu odlučiti da osnuju drutvo osoba ilidrutvo kapitala. 2ao drutvo osoba smatraju se5 javno trgovačko drutvo i komanditnodrutvo, dok se kao drutvo kapitala smatraju5 dioničko drutvo i drutvo s ograničenomodgovornoću.

%rilikom sastavljanja ugovora o zajedničkom ulaganju i dogovaranju o obliku trgovačkogdrutva, članovi moraju donijeti odluku o tome, na koji način i u kojem će obliku rijeitisvoje međusobne odnose

Pitanje o!govornoti

*ko partneri izaberu takav oblik zajedničkog trgovačkog poslovanja kod kojeg nije mogućeograničiti njihovu osobnu odgovornost za obveze zajedničkog pothvata "kao npr. kodortakluka ili kod javnog trgovačkog drutva$, oni će za te obveze odgovarati čitavom svojom

imovinom. -o znači da će njihova imovina koja nije uložena u zajednički pothvat, bitikoritena za naplatu dugova koji stvori zajednički pothvat. ) druge strane, ako partneriizaberu takav oblik svog trgovačkog udruživanja kod kojeg je moguće ograničenje njihoveodgovornosti "kao npr. kod drutva s ograničenom odgovornoću ili kod dioničkog drutva$,oni će za obveze zajedničkog pothvata odgovarati samo s onom imovinom koju su u taj

pothvat uložili.

Pravna narav ugovora o +aje!ni-ko" pot5vatu

+ožemo razlikovati ugovorni :neinkorporiraniY zajednički pothvat i :inkorporiraniY

zajednički pothvat.

2od ugovornog zajedničkog pothvata stranke ne stvaraju novi pravni subjekt , trgovačkodrutvo čijim će se predmetom poslovanja ostvariti zajednički cilj, već se ostaje u domeniobveznog prava "ortatva$.

%ri drugoj vrsti zajedničkog pothvata, ugovora o zajedničkom pothvatu s ulogom , dolazi doosnivanja trgovačkog drutva u kojemu s udjelima sudjeluju ugovaratelji iz ugovora ozajedničkom pothvatu,te postoje dva drutva5 ono nastalo sklapanjem ugovora o zajedničkom

pothvatu. te ono koje se osniva radi tog da bi se ostvario cilj postavljen ugovorom o

zajedničkom pothvatu.

1akle, u inkorporiranom zajedničkom pothvatu stranke sklapaju, prvo ugovor o zajedničkom pothvatu te drugo, ugovor o osnivanju drutva koje će voditi poduzeće putem kojeg seostvaruje zajednički pothvat. 2od prvog slučaja po svojoj pravnoj naravi riječ je o ortatvukao unutarnjem drutvu. no pokriva sve, vrijeme trajanja zajedničkog pothvata, počev oddrutva prije nastanka preddrutva, s time da ne prestaje njegovim nastankom nego traje idalje. Zajednički cilj ortaka jest ostvarenje koristi iz tog poslovanja, ali i snoenje rizika.

'a to se drutvo primjenjuju opća pravila o ortatvu iz Zakona o obveznim odnosima.



58

2arakteristike ortakluka prema noveliranom Z4u "čl. 7>Oa.$ je dakle da ono nastajeugovorom prema kojem dvije ili vie osoba pristaju na to da ulože samo svoj trud ili i svojuimovinu radi postizanja zajedničkog cilja. -akvim udruženjem nastaje zajednica osoba i prava

bez pravne osobnosti. /movina to se ulaže može se sastojati od prava, stvari, gotova novca ilidrugih stvari. Za nastanak ortakluka nije potrebna nikakva registracija već samo ugovor.%rijeko potrebno je, međutim, postojanje zajedničke svrhe ili zajedničkog cilja, s time da tajcilj može biti privrednog i idealnog karaktera. -akođer se traži postojanje nemjere podjeledobiti i gubitka.

/movina koju ortaci ulažu predstavlja glavnicu. -a imovina predstavlja zajedničku imovinuortaka. )am ortakluk međutim nije nosilac prava vlasnitva nad tom imovinom , jer nije

pravna osoba , već su to ortaci prema udjelima svog učeća. Ukoliko osnivači odluče osnovatitrgovačko drutvo treba razlikovati to da li osnivaju trgovačko drutvo osoba ili trgovačkodrutvo kapitala, tada se trebaju držati odredbi Zakona o trgovačkim drutvima

emeljni %a$ons$i o$vir %a 4ormiranje %ajedni*$og ot!vata

1va propisa bez kojih #ormiranje zajedničkog pothvata u ?rvatskoj nebi bilo moguće suZakon o obveznim odnosima i Zakon o trgovačkim drutvima. Zakon o obveznim odnosimaodnosi se na ugovorne zajedničke pothvate, te u nekim segmentima na drutva osoba i drutvakapitala "sastavljanje ugovora o osnivanju i razdoblje od sklapanja osnivačkog ugovora doregistracije trgovačkog drutva$.

Zakon o obveznim odnosima4Z uređuje prava i obveze ortaka "partnera$, po osnoviugovora o ortatvu "ortakluku$, koji sklapa dvije ili vie osoba koje žele uložiti svoj rad ili

imovini radi postizanja zajedničkog cilja.

Zakon o trgovačkim drutvima4Z-1 regilira osnivanje,rad i okončanje poslovanja trgovačkihdrutava. 'jime su dozvoljeni sljedeći #ormalno4pravni oblici trgovačkih drutava5 javnotrgovačko drutvo "j.t.d.$ i komanditno drutvo "k.d$, drutvo s ograničenom odgovornosti"d.o.o.$ te drutva kapitala.

Klju*na itanja $od ugovora o %ajedni*$om ulaganju

tudiju odobnosti5

Qedno od najvažnijih pitanja kod ugovora o zajedničkom pothvatu javlja se već u razdoblju prije sklapanja ugovora, kad zainteresirane strane otpočnu razmatranje zajedničkog pothvata.2ritični korak je izrada studije o podobnosti "#easibilitX studies$. /ako se te studije izrađuju

prije sklapanja ugovora, njihova je izrada ipak veoma važno pregovaračko pitanje , koje možeimati ogroman utjecaj na čitav zajednički pothvat. 2od toga je osnovno načelo da sve stranekoje sudjeluju u zajedničkom pothvatu moraju biti potpuno sigurne da je projekt moguć te daobećava ostvarenje ciljeva i zdravog prihoda za sve sudionike.



59

"ostua$ s$laanja ugovora.

%ostupak sklapanja ugovora o zajedničkom pothvatu jednak je ili veoma sličan sklapanjuraznih drugih ugovora u međunarodnoj trgovini. -a vrsta ugovora ima posebno svojstvo da jeza njihovo stupanje na snagu često potrebno pribaviti posebna administrativna odobrenja.

sim toga, oni se često sklapaju :u paketuY, zajedno s mnogo drugih povezanih ugovora.

I%bor ravnog obli$a oslovanja5

)udionici u zajedničkom pothvatu moraju se odlučiti o pravnoj #ormi u kojoj žele da senjihovo zajedničko poslovanje obavlja. -aj izbor ovisi o pravnom sustavu zemlje u kojoj ćezajednički pothvat imati svoje sjedite. )vi sudionici zajedničkih pothvata najčeće će željetiograničiti svoju odgovornost, a zadržati kontrolu nad zajedničkim poslovanjem. )toga ćenastojati izabrati takav pravni oblik kroz koji će to bit moguće.

1rednovanje.Ulozi se mogu sastojati od tjelesnih stvari,prava i drugih dobara. -jelesne stvari su novac,oprema , strojevi, zemljita, zgrade i slično. 'etjelesna dobra su poglavito prava, ali i činidbe.2od ulaganja ono to je važno je vrednovanje koje je relativno jednostavno jer postojeodređeni međunarodni standardi. Erlo je važno obaviti pravo vrdnovanje jer to može imatidalekosežne posljedice za čitav zajednički pothvat.

&mjer duga rema %ajmovima.

'ormalna je pojava da se mnogi zajednički pothvati #inanciraju djelom iz uloga partnera, a

djelom iz zajmova. dređivanje omjera između uloga i zajmova "debtDeWuitX ratio$, veoma jeosjetljivo pitanje, o kojem zainteresirane strane moraju voditi brigu već kod izrade studije o

podobnosti.

rans4er te!nologije5

Ugovori o zajedničkom ulaganju, u pravilu se sklapaju u paketu zajedno s ugovorima o licencii drugim pomoćnim ugovorima. 0azlog tome je činjenica da se zajednički pothvati najčećesklapaju u cilju dobivanja nove tehnologije. Ugovori o licenci su, u stvari, ugovori o trans#erutehnologije, kojima se daju licence za upotrebu patenata, žigova ili prijenos znanja.

7elojalna $on$uren'ija me+u *lanovima.

Bez obzira da li ugovor o zajedničkom pothvatu tom pitanju posvećuje dužnu pažnju,konkurencija među članovima zajedničkog pothvata je ozbiljna opasnost. Slanovi,najčeće su aktivni u istoj privrednoj djelatnosti i svaki zajednički pothvat doživljavajuobavezno kao svog konkurenta. Slanovi zajedničkih pothvata, trebali bi tako strukturiratisvoje međusobne odnose da nađu pravu ravnotežu između razvoja samog zajedničkog

pothvata i vlastitih interesa.



60

PRESTANAK UGOVORA

Ugovori o zajedničkom pothvatu, mogu prstati na nekoliko načina i to5

"a$ istekom ugovorom predviđenog roka trajanja drutva6

"b$ prestankom članstva u drutvu,

"c$ prijenosom prava iz ugovora na neku treću osobu6

"d$ nemogućnoću ispunjenja ugovora6

"e$ kao posljedica prestanak ugovora zbog neke povrede jedne od ugovorenih strana6

"#$ iz raznih drugih razloga koje strane mogu predvidjeti u svom ugovoru.

'ačelno govoreći, postoje tri osnove za raskid ugovora5

a$ načelo autonomne volje ugovornih strana dozvoljava ugovornim stranama, da ugovoreslobodno sklapaju, te da iste slobodno razvrgavaju, i to uvijek kad to sporazumno smatraju

potrebnim6

b$ pravni poreci, također, dozvoljavaju da jedna ugovorna strana razvrgne sklopljeni ivažeći ugovor, i to u onim slučajevima, kad druga ugovorna strana učini neku teku povredutog ugovora, koja opravdava takav prestanak6

c$ pravni poreci dozvoljavaju jednostrani raskid ugovora kad nastupe okolnosti koje

onemogućuju, odnosno koje bitno otežavaju, jednoj ili obim ugovornim stranama da nastave snjegovim izvravanjem.



61

U/&1&R & LEAI7/U 0 4inan'iranje $oritenja o$retni! stvari

U%o&o"o# o leas'n%u o*&ezu)e se +a&ael) leas'n%a $"'*a&'' o*)e( leas'n%a za 'z&"3en)e o% u%o&o"a na na'n ' uz u&)ee $"o$'sane o+"e+*a#a lan(a 91 o&o%a Za(ona ' $"'#ael)uleas'n%a o+o*"'' $"a&o (o"'3en)a o% o*)e(aleas'n%a na o+"e0eno "az+o*l)e/ a o&a) se

o*&ezu)e $la,a' #u za o o+"e0enu na(na+u1

%rimatelj leasinga određuje objekt leasinga i dobavljača tog objekta leasinga. 1avateljleasinga može sudjelovati u izboru objekta leasinga i dobavljača tog objekta leasinga.

/zvor 5 Zakon o leasingu =887. 4 prestrukturiran =8;<. 1onesen =O.;;, s.n.s L.;=.

'a sve ono to nije uređeno u Z kao le specialis, primjenjuje se Z kao opći propishrvatskog obveznog prava.

%rimatelj leasinga određuje objekt leasinga i dobavljača tog objekta leasinga.

Zakonska de#inicija spominje ne samo ugovorne strane nego i onu treću (dobavlja* leasinga$koja u sklapanju ugovora ne sudjeluje, ali ga praktično omogućava. 2ada postoji ta trećaosoba "od koje davatelj po nalogu primatelja kupuje objekt leasinga$ radi se o nei%ravnomleasingu, a kada ne postoji "dakle kada je davatelj leasinga istodobno i proizvođač, ili baremkada je objekt leasinga stekao prije i neovisno o volji ili nalogu budućeg primatelja leasinga$o i%ravnom leasingu.

6avatelj leasinga je svaka osoba koja ima ovlatenje baviti se poslovima leasinga,odnosno to je5 Leasing drutvo 4 pravna osoba sa sjeditem u 0epublici ?rvatskoj koja je upisana usudski registar na temelju odobrenja Agen'ije %a obavljanje oslova leasinga

%oslove leasinga može obavljati 5

;. leasing drutvo

=. leasing drutvo države članice

<. podružnica leasing drutva iz treće države

iznimno i kreditna institucija.

'a leasing drutva primjenjuju se odredbe Z-1, osim ako Z nije dr.određeno.

easing drutvo ne može se upisati u sudski registar prije dobivanja odobrenja *gencije.

"rimatelj lesinga je svaka osoba koja temeljem ugovora o leasingu stječe pravo koritenjaobjekta leasinga uz plaćanje naknade.

6obavlja* obje$ta leasinga & osoba "%DA$ obrtnik ili trgovac koja s davateljem leasingasklapa ugovor na temelju kojeg davatelj leasinga stječe pravo vlasnitva na objektu leasinga+ože biti ista osoba kao i davatelj leasinga.



62

&bje$t leasinga je pokretna ili nepokretna stvar u skladu s propisima koji uređuju vlasnitvoodnosno druga stvarna prava. +ože biti i buduća stvar.

Ugovor o leasingu sada u ugovore .

-obve%nog rava "kojima se zasnivaju obveze$,-imenovane ili nominantne ugovore "to znači da mu se uobičajio i naziv i sadržaj, nenužno, ali poželjno zakonom$,

-nalatne ili onero%ne ugovore "to znači da se za činidbu dobiva protučinidba$,

-$omutativne ugovore "to znači da su već u vrijeme sklapanja ugovora poznati i činidba i protučinidba$,

-4ormalne ugovore "to znači da je propisan pisani oblik ili #orma ugovora$,

-$onsen%ualne ugovore "dakle nije realni i prava i obveze nastaju sporazumom, a ne predajom kao kod realnih ugovora$,

- ugovore sa trajnim "to se ne smije izjednačiti sa vječnim$ resta'ijama ili obve%ama

"rednosti5< &sloba+a se viso$og gotovins$og la#anja i% vlastiti! i%vora sredstava ili $redita= Koristi najsuvremeniju oremu i druga sredstva %a rad> 7e smanjuje svoju $reditnu sosobnostJ U%ima to*no onoli$o oreme $oli$o mu je otrebno 2ože osigurati sebi rvenstvo $unje $oritene oreme 7a$nada %a trajanja ugovora u ravilu ne mijenja

7edosta'i .

< U ravilu %natno s$ulji od nabave oreme i% vlastiti! i%vora= 7eovoljan a$o nastanu te$o#e u rodaji roi%voda ili usluga $oje su ve%ani %aoremu i% leasinga jer leasing rate dosijavaju be% ob%ira $a$o odu%e#e osluje> Korisni$ leasinga može na $raju $uiti oremu $oja je ve# %astarjela

J &rema %bog %astarjevanja ne može se onovno dati u leasing i ne ostvarujeade$vatnu 'ijenu a$o se odlu*i rodati

Ugovor o leasingu obve%no mora sadržavati sljede#e odredbe, odnosno odat$e.

;. naziv Kugovor o operativnom leasinguJ ili Kugovor o #inancijskom leasinguJ

=. datum sklapanja ugovora o leasingu

<. tvrtku i sjedite davatelja leasinga

>. tvrtku i sjedite, odnosno ime, prezime i adresu primatelja leasingaL. tvrtku i sjedite, odnosno ime, prezime i adresu dobavljača objekta leasinga



63

7. detaljno određenje objekta leasinga

O. vrijednost objekta leasinga

9. ukupni iznos naknada "zbroj iznosa pojedinih naknada$

M. iznos pojedine naknade

;8. vrijeme trajanja ugovora

;;. razloge i uvjete prijevremenog prestanka ugovora.

Ugovor o 4inan'ijs$om leasingu, osim odredbi i% stav$a < ovoga *lan$a, obve%no sadrži isljede#e odredbe.

;. iznos učeća u ukupnoj vrijednosti objekta leasinga

=. iznos, broj i rokove plaćanja pojedinih rata "otplatna tablica$

<. nominalnu kamatnu stopu i e#ektivnu kamatnu stopu.

Ugovor o oerativnom leasingu, osim odredbi i% stav$a < ovoga *lan$a, obve%no sadrži isljede#e odredbe.

;. iznos, broj i rokove plaćanja pojedinih obroka

=. ostatak vrijednosti objekta leasinga.

&snovne vrste leasinga

ob%irom na sadržaj i obilježja osla leasinga, leasing može biti 4inan'ijs$i ilioerativni leasing

%osao #inancijskog leasinga je pravni posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju koritenjaobjekta leasingaplaća davatelju leasinga naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednostobjekta leasinga, snosi trokove amortizacije tog objekta leasinga i opcijom kupnje može steći

pravo vlasnitva nad tim objektom leasinga po određenoj cijeni koja je u trenutku izvrenja te

opcije manja od stvarne vrijednosti objekta leasinga u tom trenutku, a rizici i koristi povezanis vlasnitvom na objektu leasinga većim dijelom prenose se na primatelja leasinga. %rimatelj plaća B0U- E0/Q(1')-.

V Ugovara se osnovni ugovorni periodV -ijekom tog perioda stranke ne mogu ugovor otkazatiV Aull paX out contract & davatelj leasinga u potpunosti amortizira svoje

investicijske trokoveV easing naknada je u ukupnom iznosu veća od nabavne cijene leasing predmetaV -rajanje leasinga u pravilu odgovara redovitom vremenu gospodarskog

iskoritavanja predmeta leasinga

-ipične ugovorne klauzule kod #inancijskog leasinga 5;. /sključenje odgovornosti davatelja l. za mat.nedostatke opreme "ili za neizv.ugovora$



64

=. %rimatelj snosi sve rizike "slučajna propast, otećenje$

<. Zaslučaj zakanjenja primatelja s otplatom leasing nakanade, dospijevaju sve budućerate a davatelj ima pravo raskinuti ugovor i oduzeti opremu.

>. %rimatelj leasinga nema pravo raskinuti ugovor o l. čak i ako na temelju cediranog

potraživanja prema prodavatelju uspije s raskidom ugovora o prodaji.L. Zbog zatite primatelja l. davatelj cedira primatelju sva prava s naslova odg.prema

isporučitelju & to je po samom zakonu sad,vie ne mora cedirati.

%osao operativnog leasinga je pravni posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju koritenjaobjekta leasingaplaća davatelju leasinga određenu naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, davatelj leasinga snosi trokove amortizacije togobjekta leasinga i primatelj leasinga nema ugovorenu opciju kupnje, a rizici i koristi povezanis vlasnitvom na objektu leasinga većim dijelom ostaju na davatelju leasinga, odnosno ne

prenose se na primatelja leasinga. %0/+*-(Q %*I* '(- E0/Q(1')-.

V ugovor kojeg stranke mogu otkazati u svakom trenutkuV 2ratkoročan do ;4< godineV -rajanje je kraće od ekonomskog vijeka predmeta ugovoraV 'aknada je manja od vrijednosti predmeta

1avatelje leasinga ne može iz leasing naknade Yizamortizirati[ sve svoje investicijsketrokove, već samo dio njih "non #ull paX out contract$

ob%irom na oložaj i broj subje$ata u oslu leasinga, leasing može biti i%ravni leasing,nei%ravni leasing i ovratni leasing (sale and lease ba'$ $.

/zravni leasing je dvostrani pravni posao u kojem sudjeluju samo dva subjekta, davateljleasinga koji je ujedno i dobavljač objekta leasinga i primatelj leasinga.

'eizravni leasing je viestrani pravni posao u kojem sudjeluju tri subjekta, dobavljač objektaleasinga, davatel jleasinga i primatelj leasinga.

%ovratni leasing "sale and lease back$ je pravni posao u kojem sudjeluju samo primateljleasinga i davatelj leasinga, pri čemu primatelj leasinga prethodno u svojstvu dobavljačaobjekta leasinga prodaje objekt leasinga davatelju leasinga kojeg potom davatelj leasinga

predaje na koritenje primatelju leasinga, uz obvezu primatelja leasinga na plaćanje naknade.

O)VE*E DAVATELJA LEASINGA (

– Ustupanje predmeta na koritenje– bveza pribavljanja predmeta



65

– bveza održavanja predmeta "ne kod svih$– bveza prijenosa vlasnitva na predmetu "ne kod svih$– %ravo na leasing naknadu– %ravo pregleda predmeta leasinga– %ravo na raskid ugovora "često nastupa ako primatelj kasni s

otplatom dviju uzastopnih naknada, ako ne upotrebljava predmet sdužnom pažnjom, ako ne osigura predmet, netočni podaci kodsklapanja ugovora$

1avatelj leasinga dužan je prema zahtjevu primatelja leasinga pribaviti objekt leasinga oddobavljača objektaleasinga kojeg je odredio primatelj leasinga.

1avatelj leasinga dužan je obavijestiti dobavljača objekta leasinga da objekt leasinga pribavljaradi izvrenja ugovora o leasingu te navesti osobu koja je primatelj leasinga.

bavijest iz stavka =. ovoga članka davatelj leasinga dužan je dostaviti dobavljačuobjekta leasinga najkasnije do preuzimanja objekta leasinga.

&dgovornost %a ravne nedostat$e

1avatelj leasinga odgovoran je primatelju leasinga ako treći polaže neko pravo naobjekt leasinga ili njegov dio koje isključuje, umanjuje ili ograničava pravo

primatelja leasinga, osim ako je primatelj leasinga o tome obavijeten i pristao je na preuzimanje objekta leasinga opterećenog tim pravom.

*ko treći polaže neko pravo iz stavka ;. ovoga članka, primatelj leasinga dužan je o tomeobavijestiti davateljaleasinga, osim kad je to davatelju leasinga već poznato.

*ko primatelj leasinga ne postupi u skladu s odredbama stavka =. ovoga članka odgovoran je

davatelju leasingaza nastalu tetu.Utvrdi li se da trećemu pripada pravo koje sasvim isključuje pravo primatelja leasinga, ugovor se raskida po samom zakonu, a davatelj leasinga je dužan primatelju leasinga nadoknadititetu.

2ad se pravom trećega samo ograničava pravo primatelja leasinga, ovaj može, po svojemizboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati sniženje leasing4naknade i u svakom slučaju naknadutete.

Is$lju*enje odgovornosti %a tetu nastalu $oritenjem obje$ta leasinga

1avatelj leasinga nije odgovoran primatelju leasinga za tetu nastalu koritenjemobjekta leasinga.

/znimno od odredbe stavka ;. ovoga članka, davatelj leasinga odgovoran je primatelju leasinga za tetu nastalu koritenjem objekta leasinga u slučaju kada je sudjelovaou izboru objekta leasinga ili ako je to ugovorom izričito ugovoreno.

O)VE*E PRIMATELJA LEASINGA

V bveza isplate naknade



66

V bveza koritenja predmeta leasinga na ugovoreni način u skladu s njegovomnamjenom

V bveza omogućavanja nadzora od strane davatelja "način iskoritavanja predmeta$

V bveza vraćanja predmeta nakon isteka ugovorenog rokaV bveza osiguranja predmeta

V %ravo na uporabu predmetaV %ravo na otkup predmeta ili produženje leasing ugovora "ne kod svih$

Ras$id ugovora %bog neisoru$e

*ko dobavljač objekta leasinga primatelju leasinga ne isporuči objekt leasinga, ako gaisporuči sa zakanjenjem, ako objekt ima materijalni nedostatak ili nije u skladu s ugovorom oleasingu, primatelj leasinga može odbiti prihvat isporuke ili raskinuti ugovor o leasingu i ima

pravo na naknadu tete od dobavljača objekta leasinga.

*ko raskine ugovor, primatelj leasinga ima pravo na povrat naknade koju je platio u skladu sugovorom oleasingu.

Ras$id ugovora %bog nela#anja na$nade

*ko primatelj leasinga nije platio dvije uzastopne naknade, davatelj leasinga može raskinutiugovor o leasingu i ima pravo na iznos dužne naknade i ostale tražbine iz ugovora o leasingu.

Ugovor iz stavka ;. ovoga članka ostaje na snazi ako primatelj leasinga plati iznos dužnenaknade prije nego to mu je raskid priopćen.

*ko raskine ugovor, davatelj leasinga ima pravo oduzeti objekt leasinga od primateljaleasinga.

"RA17A 7ARA1 U/&1&RA & LEAI7/U

orna 0 ostoji ne$oli$o varijanti

;$ samostalni ugovor sui generis

=$ posebna vrsta zakupaH Z ne rjeava to pitanje

2oje su glavne dodirne točke leasinga i zakupa5

Uporaba i koritenje stvari 'aknada za koritenje stvari1avanje u podleasing uz suglasnost davatelja

2oje su razlike zakupa i leasinga

– trokovi održavanja, popravci , rizici vie sile i slučajne propasti



67

– odgovornost za neisporuku ili za materijalne nedostatke– dnos prema dobavljaču– /znos zakupnine kod leasinga

<$ prodaja s pridržajem prava vlasnitva

>$ kupnja na kredit tj. Yprodaja s obročnim otplatama cijene[

easing skuplji od kredita.tplata ugovora o kreditu podrazumijeva anuitet koji sadrži u sebi kamatu2od leasinga osim kamate ulaze5

– -rokovi amortizacije,– -rokovi #inanciranja– %remije za rizike i osiguranje– -rokovi poreznih obveza koje plaća i dalje davatelj

easing naknada može se ugovoriti na sljedeće načine 5

;. Aiksna linearna

=. 'aknada s klauzulom revizije

<. Eisoka naknada u prvome mjesecu

>. 'iska naknada u početnom razdoblju

L. 'aknada čija se visina prilagođuje intenzitetu i vremenu rada opreme uzete u leasing.

"IA73A &RU2A.

44#inancijski leasing

4dodirne tocke leasinga i zakupa

4izing, vrste, bitni sastojci, jednostrani raskid

4operativni lising

4Zakon o lizingu kad je donesen

4ugovor o leasingu, poveži sa ugovorom o kreditu i ugovorom o zakupu, te to spada utrokove u leasing4naknadu

U/&1&R & LI:E7:I3I



68

U%o&o"o# o l'.en.')' o*&ezu)e se +a&ael) l'.en.')e usu$'' s)e.ael)u l'.en.')e u .)el'n' 'l'+)elo#'no $"a&o 's(o"'3a&an)a 'zu#a/ znan)a ' 's(us&a/ 5'%a/ uzo"(a 'l' #o+ela/ a s)e.ael)l'.en.')e o*&ezu)e se $la'' #u za o o+"e0enu na(na+u1

2ako ugovor o licenciji mora biti s$loljen u isanom obli$u, ugovor o licenciji nastaje kad

se u pisanom obliku jedna strana "davatelj licencije$ obveze drugoj strani "stjecateljulicencije$ ustupiti "u određenom opsegu$ pravo iskoritavanja zatićenog ili nezatićenogizuma, žiga, industrijskog dizajna ili znanja i iskustva "knoN4hoN$, a druga strana "stjecatelj$obveze prvoj "davatelju$ platiti određenu naknadu.

isključiva prava stječu se odgovarajućom prijavom odnosno uisom u registar kodnadležnog državnog organa. %rava na izum tite se patentom, prava na znak žigom i takodalje.

i %ati#ena, ali i ne%ati#ena rava industrijs$og vlasnitva redmet su ugovora o li'en'i

Ugovorom o licenciji davatelj stjecatelju ne prenosi trajno sve ovlasti, tj. cjelokupno svoje pravo, nego mu5 privremeno daje pravo vrenja samo ugovorom određenih ovlasti koje posjeduje na određenom objektu svog prava, tj. ravo is$oritavanja u ugovorenom opsegu itijekom ugovorenog vremena.

1avatelj ostaje imatelj prava i drugih ovlasti,osim prava iskoritavanja koja pripadaju primatelju.

6a$le, bitni sastoj'i ugovora o li'en'iji su .

4predmet licencije i

4naknada "licencna pristojba$.

emeljna obilježja su.

4#ormalnost jer mora biti sklopljen u pisanom obliku,

4konsenzualnost jer je za valjanost ugovora dovoljno da su se strane sporazumjele o bitnimsastojcima "predmetu licencije i naknadi$,

4dvostrano je obvezan i naplatan.

4je imenovani ugovor.

icencija za iskoritavanje patentiranog izuma, uzorka ili modela ne može biti sklopljena zavrijeme dulje od trajanja zakonske zatite tih prava

&bve%e davatelja li'en'ije

4obveza predaje predmeta licencije i dokumentacije potrebne za praktičnu primjenu tog predmeta



69

4obveza davanja svih uputa i obavijesti potrebnih za uspjeno iskoritavanje predmetalicencije

4 davateljevo jamstvo za izvodljivost i uporabljivost predmeta licencije

4 davateljevo jamstvo da je nositelj prava iskoritavanja predmeta licencije koje prenosistjecatelju

4ako je licencija isključiva, nastaje i davateljevo jamstvo da pravo iskoritavanja nije ustupiodrugome i njegova obveza da se suzdrži od iskoritavanja predmeta licencije.

&bve%e stje'atelja li'en'ije

4 stjecateljeva obveza plaćanja naknade6 u praksi se sklapaju ugovori o licenciji i bez naknade

"t%v gratis-li'en'ija$, to ugovorne stranke moraju izričito ugovoriti.

4 iskoritavati predmet licencije na ugovoreni način, u ugovorenom opsegu i u ugovorenimgranicama6 -o je posljedica zatite interesa drutva za iskoritavanjem predmeta licencije,kojima je drutvo dalo posebnu zatitu

4 nije ovlaten iskoritavati naknadna usavravanja predmeta licencije ako zakonom iliugovorom nije drukčije određeno

4 stjecateljeva obveza označavanja robe oznakom o proizvodnji po licenciji

U% to, u ne$im osebnim slu*ajevima, nastaju sljede#e obve%e.

4 ako predmet licencije čine nepatentirani izum ili tajno znanje i iskustvo, stjecatelj licencije jedužan čuvati ga u tajnosti

4 ako je uz licenciju za proizvodnju ustupljena i licencija za uporabu žiga, obveza zastjecatelja licencije da kakvoća robe označene tim žigom bude ista kao to je kakvoća robekoju proizvodi davatelj licencije. vo je kogentno pravilo te suprotan sporazum nema pravniučinak.

4 ako se naknada određuje u zavisnosti od opsega iskoritavanja predmeta licencije, obvezastjecatelja licencije podnijeti davatelju licencije izvjeće o opsegu iskoritavanja i obračunatinaknadu svake godine, ako ugovorom nije za to određen kraći rok.

"ojedini obli'i li'en'ije mogu se dijeliti rema ra%li*itim $riterijima, a se ta$o li'en'ijedijele rema.

a) redmetu li'en'ije 4 licencija kojom se prenosi pravo koritenja izuma ili licencija kojomse prenosi knoN4hoN, itd.,

b) odru*ju %a $oje je dana 4 prostorno ograničena ili prostorno neograničena licencija,



70

') vremenu trajanja 4 na vrijeme određeno ugovorom ili do isteka važnosti zatite,d$ opsegu prava koritenja 4 isključiva i neisključiva licencija,

e) mogu#nosti davanja odli'en'ije,

4) riadnosti suugovaratelja 4 jesu li suugovaratelji hrvatski sub\jekti ili je jedan od njihsubjekt stranog prava,

"osebno je važna odjela na one ojavne obli$e li'en'ije %a $oje su redvi+ene %a$ons$eodredbe $oje nisu %a sve obli$e jedna$e I% tog ra%loga su nam važne odjele na.

a$ isključiva F neisključiva licencija,

b$ ograničena F neograničena licencija,

c$ podlicencija.

Is$lju*iva li'en'ija postoji samo ako je to ugovorom o licenciji izrijekom ugovoreno./sključiva licencija predviđena je, dakle, kao iznimka te ako u ugovoru o licenciji nijenaznačeno o kakvoj je licenciji riječ, smatra se da je dana neisključiva licencija.

)tjecatelj isključive licencije stječe isključivo pravo iskoritavanja predmeta licencije.1avatelj licencije jamči da pravo iskoritavanja nije ustupio drugome ni potpuno ni

djelomično.

*ko je ugovorena isključiva licencija, davatelj licencije ne može ni u kojem obliku samiskoritavati predmet licencije, niti njegove pojedine dijelove, niti to povjeriti nekome drugomu granicama prostornog važenja licencije.

7eis$lju*ivom li'en'ijom se predmet ugovora o licenciji može dati trećima na koritenje./sto tako, pri neisključivoj licenciji i davatelj licencije može iskoritavati predmet licencije.

&grani*ena i neograni*ena li'en'ija

icencija će uvijek biti prostorno neograničena osim ako ugovorom o licenciji pravoiskoritavanja predmeta licencije nije prostorno ograničeno.

1akle, prostorno ograničenje iskoritavanja predmeta licencije se mora izričito posebnougovoriti. / u slučaju ugovaranja prostornog ograničenja iskoritavanja predmeta licencije,

pravo iskoritavanja predmeta licencije može biti prostorno ograničeno samo ako to nije protivno hrvatskom Ustavu i zakonima.

-o znači da ugovaratelji prilikom ugovaranja prostorno ograničene licencije moraju paziti dase njome ne naruava jedinstveno tržite 0epublike ?rvatske. 'aruavanje jedinstvenog

tržita ima za posljedicu nitetnost takvog ugovora o licenciji.



71

"odli'en'ija

%onekad će stjecatelj licencije biti ovlaten da u svojstvu davatelja licencije F s trećim kaostjecateljem licencije, sklopi ugovor o licenciji. -ad će se govoriti o podlicenciji.

)tjecatelj isključive licencije može pravo iskoritavanja predmeta licencije ustupiti drugome"podlicencija$, naravno ako nije ugovoreno drukčije.

Ugovorom se može predvidjeti da stjecatelj licencije ne može dati drugome podlicenciju ilimu je ne može dati bez doputenja davatelja licencije. 2ad je za davanje podlicencije

potrebno doputenje davatelja licencije, ovaj ga može odbiti stjecatelju isključive licencijesamo iz ozbiljnih razloga, ali davatelj licencije može otkazati ugovor o licenciji bez otkaznogroka ako je podlicencija dana bez njegova doputenja, kad je to prema zakonu ili premaugovoru potrebno.

Ugovorom o podlicenciji ne stvara se ni$a$av oseban ravni odnos između stjecatelja podlicencije i davatelja licencije, čak ni kad je davatelj licencije dao potrebno doputenje zazaključenje podlicencije, ali davatelj li'en'ije može, radi naplate svojih potraživanja odstjecatelja licencije nastalih iz licencije, %a!tijevati neosredno od stje'atelja odli'en'ijeislatu i%nosa $oje ovaj duguje davatelju podlicencije po osnovi podlicencije.

%restanak ugovora o licenci moguć je na uobičajene načine i nekoliko speci#ičnih.

a$o ugovor o li'en'iji može restati.

4 protekom određenog vremena,

4otkazom

4i raskidom.

Ugovor o licenciji s$loljen na odre+eno vrijeme prestaje samim protekom vremena za koje je sklopljen, te nije potrebno da bude otkazan. *li, kad nakon proteka vremena za koje jeugovor o licenciji bio sklopljen stjecatelj licencije nastavi iskoritavati predmet licencije, adavatelj licencije se tome ne protivi, smatra se da je sklopljen nov ugovor o licencijineodređenog trajanja, pod istim uvjetima kao i prijanji "preutno sklapanje novog ugovora o

licenciji$. /pak, osiguranja to su ih treće osobe dale za prvu licenciju "npr. bankovno jamstvo$ prestaju protekom vremena za koje je bila sklopljena.

Eremensko trajanje iskoritavanja nekih predmeta licencije važno je bez obzira na odredbeugovora o trajanju licencije. -ako licencija za iskoritavanje patentiranog izuma, uzorka ilimodela ne može biti sklopljena za vrijeme dulje od trajanja zakonske zatite tih prava.

Eremensko ograničenje njihove zakonske zatite utvrđeno je propisima iz prava industrijskogvlasnitva. Za iskoritavanje ostalih predmeta licencije postoje posebna pravila glede trajanjanjihove zakonske zatite, bilo da je ona duljeg trajanja "npr. žig, zatićene oznake porijekla$,

bilo da zakonska zatita određenog trajanja nije ni predviđena "knoN4hoN, tehničkounaprjeđenje$.



72

Ugovor o licenciji čije trajanje nije određeno prestaje ot$a%om koji svaka strana može datidrugoj, potujući ugovorom određeni otkazni rok. *ko otkazni rok nije ugovorom određen,iznosi est mjeseci.

1avatelj licencije može otkazati ugovor o licenciji be% ot$a%nog ro$a ako je podlicencija

dana bez njegova doputenja, kad je doputenje prema zakonu ili prema ugovoru potrebno.

U slu*aju smrti, restan$a ravne osobe i otvaranja ste*aja stjecatelja licencije, davateljlicencije može raskinuti ugovor.

A$o davatelj li'en'ije ne ras$ine ugovor o licenciji, ugovor o licenciji prestaje o$on*anjemostu$a ste*aja ili li$vida'ije nad stjecateljem licencije. U slučaju prestanka stjecateljalicencije zbog statusnih promjena postoji pravni sljednik koji nastavlja njegovu djelatnost.

U slu*aju smrti davatelja li'en'ije, licencija se nastavlja s njegovim nasljednicima, ako

drukčije nije ugovoreno, a u slučaju smrti stjecatelja licencije, licencija se nastavlja snjegovim nasljednicima koji nastavljaju njegovu djelatnost, to znači da ona prestaje ako onine nastavljaju njegovu djelatnost.

"IA73A &RU2A.

icenca, prava i obveze davatelja i primatelja

ugovor o licenci to je predmet i koja su prava stjecatelja licence%odlicencija.

U kakvom su odnosu davatelj licence i primatelj podlicence]

razlika distribucije i licence

Documents

Maja Trgova Ko