91
ARHITEKTONIKA d.o.o. Sarajevo, Grbavička 4, tel./fax. 033 210 905, e-mail: [email protected] R B: 1610000079510038 IB: 4201462220006 PDV br: 201462220006 Općinski sud u Sarajevu 065-0-Reg-13-000858 MAŠINSKE INSTALACIJE

MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

  • Upload
    others

  • View
    15

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

ARHITEKTONIKA d.o.o. Sarajevo, Grbavička 4, tel./fax. 033 210 905, e-mail: [email protected]

R B: 1610000079510038 IB: 4201462220006 PDV br: 201462220006 Općinski sud u Sarajevu 065-0-Reg-13-000858

MAŠINSKE INSTALACIJE

Page 2: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

SADRŽAJ: TEKSTUALNI PRILOZI:

1. Tehnički opis

2. Proračuni 3. Opšti uslovi za izvođenje termotehničkih instalacija 4. Predmjer radova

GRAFIČKI PRILOZI:

1. Situacija 2. Kotlovnica na pelet 3. Presjek 3-3 4. Presjek 1-1 5. Postojeća kotlovnica na ugalj 6. Veza između dvije kotlovnice pelet-ugalj 7. Veza između dvije kotlovnice ugalj-pelet 8. Detalj: razdjelnik/sabirnik TV 9. Detalj: akumulator toplote 10. Tehnološka shema 11. Detalji ovješenja cijevovoda

Page 3: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

TEHNIČKI OPIS

Page 4: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

TEHNIČKI OPIS Uvod UNDP Bosna i Hercegovina (u sklopu odjela za energiju i okoliš) implementira aktivnosti GEF projekata na korištenju biomase. Osnovni zadatak ovog projekta je smanjenje emisija stakleničkih gasova u atmosferu instaliranjem toplovodnih kotlova na biomasu. Benefiti realizacije ovih projekata za lokalnu zajednicu uključuju otvaranje novih radnih mjesta, redukciju emisija i unapređenje kvaliteta grijanja. U objektu Kantonalna bolnica Goražde, priprema tople vode za grijanje objekta kao i za pripremu sanitarne vode, vrši se u dvije kotlovnice. Primarna kotlovnica se nalazi u suterenu starog dijela objekta i kao gorivo koristi ugalj. Druga kotlovnica služi kao alternativa i nalazi se u novoizgrađenom dijelu objekta. Ova kotlovnica koristi lako lož ulje kao energent. Ovim UNDP projektom predviđena je zamjena kotlovnice na lož ulje sa kotlovima na bio masu-peletima. Novo projektovana kotlovnica na bio masu (pelete) bi se koristila kao primarna kotlovnica dok bi kotlovnica na ugalj služila kao sekundarna. Za potrebe grijanja pomenutog objekta na bio masu kao gorivo, a u skladu sa projektnim zadatkom, urađen je Glavni projekat mašinskih instalacija kotlovnice, odnosno izgradnja nove kotlovnice sa toplovodnim kotlom na biomasu. Sve cirkulacione pumpe u postojećem sistemu grijanja (kotlovnica na ugalj i kotlovnica na bio masu) su zamjenjene sa novim, energetske klase ''A'', čime se znatno smanjuje potrošnja električne energije sistema grijanja i povećava energetska efikasnost objekta i samog sistema grijanja. Projektom su zadovoljena tehničko-tehnološka rješenja prema važećim tehničkim propisima za ovu vrstu postrojenja.

Postojeće stanje Kotlovnica na lož ulje se nalazi u novoizgrađenom dijelu objekta. Kotlovnica šalje toplu vodu u podstanicu na drugom spratu odakle se vrši distribucija toplotne energije prema pojedinim potrošačima. Objekat je namjenski izgrađen za kotlovnicu, što je omogućilo da ova kotlovnica bude funkcionalna i ima dovoljno prostora za manipulaciju.

U kotlovnici na ugalj instalisana su tri kotla na čvrsto gorivo, varene konstrukcije, sa sagorjevanjem goriva na rešetci i ručnim loženjem i to ukupnog kapaciteta 3x337 kW. Kotlovi, iako stari tek pet godina, su u veoma lošem stanju, te se svake godine vrše određene prepravke na samoj konstrukciji kotlova. Za cirkulaciju vode kroz kotlove i prema potrošačima, ugrađeno je 8 cirkulacionih pumpi sa konstantnim brojem obrtaja. Čitav prostor kotlovnice je prilično skučen, a iznad kotlova je montirana prohodna platforma. Prostor za smještaj uglja i šljake se nalazi uz kotlovnicu. Čitav prostor je prilično nepristupačan, pa se ubacivanje uglja i iznošenje šljake vrši kroz uske šahtove.

Page 5: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

Novoprojektovano stanje U skladu sa projektnim zadatkom, kompletna oprema, cjevovodi i armatura u postojećoj kotlovnici na lož ulje se demontiraju, dok u kotlovnici na ugalj postojeća kompletna oprema, cjevovodi i armatura se zadržavaju, osim zamjene cirkulacionih pumpi koje se mijenjaju sa novim pumpama sa frekfentno regulisanim brojem obrtaja, energetske klase ''A''. Projektom je predviđena zamjena kotlovnice na lož ulje sa sistemom sa automatskim sagorijevanjem bio mase-peleta prema EN 14961, a uz istu je prislonjeno centralno skladište biomase površine cca 22 m2 (postojeći prostor za dizel agregat) i zajedničkog skladišta biomase na kotlovima površine cca 3,5 m2. Na osnovu proračuna koji su ranije izrađeni i čiji su rezultati prezetovani u dokumentu: “TEHNIČKA EKSPERTIZA PROCJENE TOPLOTNIH POTREBA KANTONALNE BOLNICE GORAŽDE“ iz marta 2013, koji je izradio Jasmin Burzić dipl.maš.ing (potrebna toplotna energija za grijanje objekta 621 kW), te na osnovu izjava korisnika da se objekat trenutno grije sa dva kotla na kruto gorivo (ugalj) kapaciteta 330 kW i snimanja postojećeg stanja na objektu tj cijevne mreže i grijenih tijela u objektu, projektom je predviđen sistem za automatsko sagorijevanje peleta kapaciteta 2x400 kW. Navedeni podaci o potrebnom kapacitetu grijanja su uzeti kao dovoljno dobri za izbor novoprojektovanog sistema, jer glavni projekat grijanja postojećeg objekta, kao i projekat izvedenog stanja, nisu dostupni.

- Kotlovnica – opis sistema Na osnovu raspoloživih podataka za pokrivanje gubitaka toplote u Kantonalnoj bolnici Goražde u Goraždu predviđen je sistem za automatsko sagorijevanje peleta instalisanog kapaciteta 2x400 kW, proizvođača Topling, tip BT400. U toplovodnom kotlu, koji je izrađen u skladu sa BAS EN 303-5, predviđen je temperaturni režim rada 90/70°C sa radnim pritiskom do 2,5 bar. U okviru isporuke kotla je pult za upravljanje, koji je fabrički ožičen i testiran. Preko pulta za upravljanje vrši se ili ručno vođenje procesa sagorijevanja. Temperatura polazne vode kotla se vodi konstantno, a regulacija temperature se vrši na sekundarnoj strani. Za cirkulaciju vode kroz kotao i od kotla do razdjeljivača u novoj kotlovnici predviđena je primarna cirkulaciona pumpa energetske klase ''A'', elektronski regulisana proizvođača Grundfos tip: MAGNA1 50-100 F 280. Ova pumpa je locirana uz kotao i ujedno služi kao zaštita od niskotemperaturne korozije. Razdjelnik i sabirnik tople vode za grijanje objekta su smješteni u novoj kotlovnici. Primarni krug (kotao) je odvojen hidrauličkim skretnicama od sekundarnih krugova (potrošači). Skretnice ujedno služe kao i akumulacioni rezervoari tople vode. Novoprojektovani sistem se priključuje na postojeću instalaciju u kotlovnici na lož ulje. Svi potrošači toplote (krugovi grijanja) se priključuju na povratni i polazni vod preko razdjeljivača u novoj kotlovnici. Od razdjeljivača se cirkulacija tople vode vrši preko sekundarnih pumpi. Toplovodni razdjeljivači su opremljeni radnom i regulacionom armaturom, sa sekundarnim cirkulacionim pumpama za:

Page 6: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

• Grijanje objekta „A“, sa frekfentnom regulacijom broja obrtaja energetske klase ''A'' proizvođača Grundfos, tip: MAGNA1 D 80-60 F 360 ,

• Grijanje objekta „B“, sa frekfentnom regulacijom broja obrtaja energetske klase ''A'' proizvođača Grundfos, tip: MAGNA1 D 50-40 F 240,

• Grijanje Sanitarne vode, sa frekfentnom regulacijom broja obrtaja energetske klase ''A'' proizvođača Grundfos, tip: ALPHA2 L 25-40 180,

• Grijanje Fizikana terapija, sa frekfentnom regulacijom broja obrtaja energetske klase ''A'' proizvođača Grundfos, tip: MAGNA1 32-80 180. Obzirom da, kako je već navedeno, ne postoji dokumentacija o postojećoj instalaciji, karakteristike pumpi su odabrane na osnovu karakteristika postojećih pumpi koje su zadovoljavale pojedine sisteme. Svi sekundarni krugovi grijanja su opremljeni sistemom automatske regulacije za vođenjem temperature polaznog voda u zavisnosti od vanjske temperature. Za cirkulaciju vode kroz postojeću instalaciju u kotlovnici na čvrsto gorivo (ugalj) predviđene su nove sekundarne cirkulacione pumpe energetske klase ''A'', elektronski regulisane proizvođača Grundfos (NOVI BLOK "B"- MAGNA1 D 50-120 F 280; STARI BLOK "A"- MAGNA1 D 80-120 F 360; PTV- MAGNA1 32-80 180 ). Ove pumpe su locirane na postojećem cjevovodu ( razdjelniku tople vode), na mjestu starih pumpi. Zaštitna kotloska pumpa se mijenja sa cirkulacionom pumpom energetske klase ''A'', elektronski regulisana proizvođača Grundfos tip: MAGNA1 50-180 F 280. Kotlovnica na ugalj se zadržava kao back-up varijanta, pa je cirkulacija tople vode iz ove kotlovnice direktno preusmjerena novu kotlovnicu na pelete preko postojećeg cijevovoda.

Na vijek trajanja sistema i ostale instalacije grijanja utiče kvaliteta vode. Dopunjavanje vode u sistemu se vrši preko ionskog omekšivača vode sa jednim ionskim filterom kapaciteta 1 m3/h, koji je lociran u kotlovnici. Ekspanzija sistema je riješena sa zatvorenom ekspanzijom, a proračun ekspanzije je priložen u poglavlju proračuni. Na priključcima kotla, razdjeljivača i cirkulacionih pumpi predviđena je ugradnja zapornih ventila, kako se tokom eksploatacije spriječi ispuštanje vode iz čitave instalacije radi servisiranja opreme. Na priključcima sekundarnih potrošača na sabirniku je predviđena montaža balansirajućih ventila sa mogućnošću mjerenja i podešavanja potrebnih protoka. Također u kotlovnici na čvrsto gorivo se ugrađuju novi balansirajuću ventili sa mogućnošću mjerenja i podešavanja potrebnih protoka radi balansiranja sistema, pošto isti trenutno nema te mogučnosti. U slučaju nestanka enegenata za grijanje, a u cilju sprječavanja zaleđivanja instalacije pri niskim spoljnim temperaturama u kotlovnici na bio masu je predviđena montaža električnog kalorifera snage N=4 kW sa prostornim termostatom. U kotlovnici na bio masu se zadržava postojeće mjere dovođenja svježeg vazduha za sagorijevanje. Vazduh za ventilaciju i sagorjevanje se dovodi i odvodi prirodnim putem. Otvori za dovod i odvod vazduha moraju stalno biti otvoreni punim poprečnim

Page 7: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

presjekom. Dovod vazduha je izveden direktno spolja i nalazi na ulaznim vratima u kotlovnicu preko dvije rešetke dimenzija 700x500 mm. Otvor za odvod vazduha postavljen je ispod stropa na spoljnjem zidu kotlovnice dimenzije 1000x420 mm. U skladu sa preporukom proizvođača kotla, a u zavisnosti od visine dimnjaka i snage toplovodnog kotla predviđeno je da se zadrži postojeći dimljak. Obzirom na specifičnost sistema (kotla), proizvođač kotla treba da priloži proračun dimnjaka kojim će se dokazati da projektovani dimnjak zadovoljava. Prije priključenja kotla na postojeću instalaciju grijanja, instalacija grijanja se mora temeljno isprati, kako bi se uklonila nečistoća i talog. Nečistoća i talog se skupljaju u kotlu i razdjeljivačima i mogu dovesti do mjestimičnih pregrijavanja, šumova i korozije, te se u cilju sprječavanja ovih negativnih posljedica na cjevovod prema kotlu ugrađuje hvatač nečistoće. Kotao se priključuje na toplovodnu instalaciju preko prirubnica. Prirubnički spojevi su dozvoljeni samo na mjestu spajanja armature sa cjevovodom, dok se spajanje cjevovoda vrši zavarivanjem. Kod priključivanja kotla treba spriječiti sva naprezanja koja bi mogla biti uzrokovana cjevnim vodovima. Težinu cjevnih vodova moraju preuzeti nosači cjevovoda. Sve priključke i armaturu na kotlu treba tako montirati da je moguće nesmetano čišćenje kotla. Iznad kotla na polaznom i povratnom vodu je postavljen odzračni lonac. Punjenje kotla se ne vrši ako je temperatura ambijenta ispod 5° C.

- Kotlovnica – ambijentalni, građevinski i sigurnosni uslovi Prostor u kome je montiran sistem treba da ispunjava sljedeće uslove:

• Temperatura u prostoriji kotlovnice: +5 do + 40°C,

• Vlažnost u prostoriji: do 90% pri 20°C,

• Nivo osvjetljenosti u prostoriji: ne manje od 500 lux. U kotlovnicu su dovedeni slijedeći priključci:

• Priključak vode za punjenje kotla,

• Priključak za odvođenje vode pri pražnjenju kotla.

• Elektro priključak koji je dimenzionisan za napajanje svih potrošača (pumpi, motora, rasvjete itd). Kotlovnica je dovoljno provjetrena i osvijetljena, te je omogućen pregled kotla i nesmetano održavanje i čišćenje. Kotao treba biti udaljen i zaštićen od dijelova zapaljivog građevinskog materijala i namještaja da na istim kod nazivnog toplotnog kapaciteta kotla ne nastanu temperature više od 80 °C. U protivnom se mora održati razmak od najmanje 80 cm. Kotao se postavlja na predviđeno mjesto (betonski niveliran pod maksimalnog nagiba ± 3 mm) i to na nenapregnutu horizontalnu AB ploču. Povišenje temperature u kotlu je spriječeno ugradnjom termičkog regulatora uz dodatno osiguranje sa sigurnosnim termostatom. Povišenje pritiska je spriječeno sa sigurnosnim ventilom. Uz kotao je neophodno isporučiti svu sigrunosno – tehničku opremu prema BAS EN 12828.

Page 8: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

Sigurnosni vod se izvodi bez suženja i treba biti vođen do ekspanzione posude sa usponom u cilju onemogućavanja sakupljanje vazduha. Na sigurnosnim vodovima iz kotla ne smije se montirati nikakav ventil ili bilo koja druga zaporna armatura.

- Opis rada sistema za automatsko sagorjevanje peleta Sistem je namijenjen za automatsko sagorijevanje drvne biomase (peleta) u skladu sa DINplus ili ONORM M 7135. Predviđeno je da sistem radi isključivo na pelete u automatskom režimu rada. U režimu ručnog loženja sistem može raditi i na čvrsto gorivo (drveni briketi ili cjepanice). Ukoliko se koristi pelet veće granulacije, može doći do zaglavljivanja i oštećenja pužnog transportera. U predviđenom sistemu nije dozvoljeno sagorijevanje brušene prašine i strugotine od medijapana, iverice i sličnih materijala koji sadrže lakove, vezivna sredstva i druge lakozapaljive supstance. Kad se postigne maksimalni pritisak i temperatura, sistem se automatski isključuje i prelazi u stand-by režim. Konstrukcija ložišta i konvektivnog dijela kotla je takva da se kod korištenja predviđene vrste goriva postiže potpuno sagorijevanje, veoma dobra razmjena toplote i minimalni gubici u dimnim gasovima. Osnovni sklopovi sistema za automatsko sagorijevanje peleta su:

• Toplovodni kotao, • Rezervoar goriva sa dozatorom,

• Ventilator dimnih gasova na kotlu,

• Pult za upravljanje Toplovodni kotao treba biti izrađen od kvalitetnog kotlovskog čeličnog lima tehnologijom zavarivanja sa priključkom za gorionik. Kotao je potpuno potopljen. Sistem radi tako da se gorivo koje dolazi iz rezervoara transportuje pomoću pužnog dozatora u gorionik. U gorioniku se odvija proces spaljivanja peleta tako da u ložište kotla dolazi već formirani mlaz vrelih gasova. Gorionik je cilindričnog oblika sa tangencionalno postavljenim kanalom preko kojeg se vrši doziranje goriva. Sam gorionik je izolovan debelim slojem termo betona i ima obezbjeđene priključke za ulaz vazduha i izlaz produkata sagorijevanja prema kotlu. Na gorioniku se nalazi montiran centrifugalni ventilator koji ima ulogu da pospješi proces sagorijevanja i usmjeravanja - strujanja gasova prema kotlu odnosno dimnjaku. Produkti sagorjevanja nakon kotla dolaze do ventilator. Ventilator dimnih gasova preko dimovodnih cijevi transportuje dimne gasove do dimnjaka. Rad sistema je potpuno automatizovan i vodi se na osnovu potreba za toplotom potrošača. U kotlovnici se instališe pult za upravljanje, podešavanje i praćenje rada sistema. Toplovodni kotao je izrađen sa priključkom za gorionik kod automatskog loženja ili za ručno loženje krutog goriva. Ova dva sistema se mogu kombinovati u odvojenim režimima rada.

Page 9: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

Preko pulta za upravljanje vrši se automatsko vođenje procesa sagorijevanja preko zadate gornje i donje temperature kotlovske vode. Pult za upravljanje treba da bude uvijek pod kontrolom i dostupan samo obučenim licima za rukovanje sa procesom rada sistema.

- Uskladištenje goriva Gorivo mora biti tako uskladišteno da onemogući nastanak opasnosti od požara, eksplozije i povrijeda. Uskladištenje goriva nije dozvoljeno unutar prostora kotlovskog postrojenja, osim u uređajima za miješanje i doziranje, za snabdijevanje gorivom, dozatoru i uređaju za ubacivanje. Pelet se uskladištuje unutar rezervoara u obliku okna pravougaonog presjeka koji se puni sa gornje strane, a prazni sa donje strane. Rezervoar u kojem je uskladišteno gorivo mora biti dobro zaptiven sa gornje strane radi sprečavanja ulaska atmosferskih padavina i raznih stranih otpada. Povećana vlaga u gorivu smanjuje snagu postrojenja i izaziva znatnu zaprljanost gorionika. Također, strana tijela koja se pomješaju sa gorivom (ekseri, žica, razni metalni komadi, kao i krupni komadi drveta koji zbog gabarita ne mogu proći kroz pužni transporter, mogu izazvati oštećenja na dozirnom sistemu. Za uskladištenje peleta mora se izvesti vatrootporna zaštita prema prostoru kotlovnice. Kotlovnica ima zid otporan prema požaru na strani na kojoj se nalazi skladište goriva (peleta) otpornosti prema požaru od 60 minuta.

- Potrošnja goriva (peleta) i osnovne karakteristike goriva NAPOMENA: Ispravnim vođenjem sistema grijanja, te primjenom osnovnih mjera povećanja energetske efikasnosti (zamjena stolarije i postavljanje izolacije na objekat), godišnja potreba za toplotnom energijom, pa samim time i količina goriva, može se višestruko smanjiti. Ukupna sezonska potrošnja goriva, kao i maksimalna dnevna i satna potrošnja zavisi od niza parametara, tako da nije moguće egzaktno odrediti količinu peleta koja je potrebna za zagrijavanje objekta. U nastavku su prikazane neke osobine peleta, mjerne jedinice, definicije i određeni parametri koji definišu potrošnju goriva.

• Kod goriva iz drvne biomase koristi se više različitih jedinica za zapreminu, a najčešće su u upotrebi korištene sljedeće jedinice:

• Kubni (volumni) metar [m3]. Koristi se kao mjerna jedinica za volumen potpuno ispunjen biomasom (nema praznog prostora - vazduha).

• Prostorni metar [prm]. Koristi se kao mjerna jedinica za naslagano ogrjevno drvo.

• Nasuti (kubni) metar [nm3]. Koristi se kao mjerna jedinica za nasutu drvnu sječku i pelet.

Page 10: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

Jednom m3 odgovara 1,4 prm cjepanica, 2 nm3 cjepanica i 3 nm3 drvne sječke.

• Gustoća. Za izražavanje odnosa između mase i zapremine drvne biomase koriste se različite jedinice za gustoću:

• Čista gustoća (gustoća drvne supstance) [kg/m3]. U apsolutno suhom stanju gustoća drvne supstance iznosi 1500 [kg/m3].

• Relativna gustoća [ - ]. Koristi se za prikazivanje odnosa između gustoća određene vrste drveta i gustoće referentne vrijednosti (u pravilu se kao referentna vrijednost koristi gustoća vode na 4°C).

• Gustoća drveta [kg/m3], [kg/prm], [kg/nm3]. Gustoća drveta zavisi u najvećoj mjeri od vlažnosti i u pravilu se navodi gustoća uz određeni udio vlage (npr. p12-15 gustoća za sušeno drvo vlage 12-15 %).

Gustoća drvne mase se izražava odnosom količine mase i jedinične zapremine u apsolutno suhom stanju. Gustoća drvne mase u apsolutno suhom stanju je varijabilna, a zavisi od vrste drveta i značajno utiče na brzinu i kvalitet sušenja. Što je gustoća veća, drvo se sporije suši. U zavisnosti od tvrdoće drveta gustoća se kreće u granicama od 400 kg/m3 za meko drvo do 820 kg/m3 za veoma tvrdo drvo. Što je veća gustoća drveta u apsolutno suhom stanju to se u jedinici volumena nalazi veća količina drvne tvari. Za kvalitetu goriva je najznačajnija gustoća drveta sušenog na vazduhu koje sadrži od 12 do 15% vlage, a tabelarno su predstavljene gustoće pri ovoj vlažnosti za neke vrste drveta. Vrsta drveta Gustoća [kg/m3] Vrsta drveta Gustoća [kg/m3]

Bor 520 Javor 630

Jela 450 Jasen 690

Ariš 590 Kesten 570 Smreka 470 Lipa 530

Brijest 680 Orah 680

Bukva 720 Mahagonij 600

Grab 830 Tik 690

Hrast 700

• Sadržaj vlage u drvetu. Pri obradi drveta postoje razni stepeni vlažnosti drveta, kao na primjer:

• Vlažnost svježeg drveta. Odmah nakon sječe drvo sadrži od 40 do 200 posto vlage, zavisno o vrsti drveta, trenutku njegove sječe, dijelu drva ...

• Vlažnost drveta sušenog na vazduhu. Postotak vlage od 12 do 15%, koji doseže drvo koje se suši na otvorenom, a zavisi o klimatskim uslovima.

• Vlažnost tehnički sušenog drveta. Drvo osušeno u sušarama sadrži od 6 do 12% vlage.

Page 11: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

Drvo počinje gubiti vodu odmah nakon sječe. Prvo isparava slobodna, a nakon toga vezana voda. Kod prosječne 30-postotne vlažnosti ćelije drveta su prazne. U u njima nema slobodne vode, dok se u ćelijskim stijenkama još nalazi sva vezana voda, što predstavlja tačku zasićenosti stijenki drveta (TNCS). Ispod te tačke počinje isparavati vezana voda, a drvo stiče dvije vrlo važne osobine: postaje higroskopno i počinje mijenjati svoje dimenzije i zapreminu. Higroskopnost je osobina nekih organskih materijala da preuzimaju vlagu iz okoline ili je predaju okolini, a posljedica je razlike između pritiska vodene pare u vazduhu i pritiska vezane vode u ćelijskoj stijenki. Što je pritisak vodene pare u vazduhu veći, vlaga prelazi u interkristalitne prostore i drvo bubri - i obrnuto, što je pritisak vezane vode veći, drvo predaje svoju vlagu u okolinu i steže se. Vlažnost drveta se neprestano mijenja i prilagođava klimi okoline, koju određuju temperatura i relativna vlažnost vazduha. Ako razlike između oba pritiska nema, nastupa higroskopska ravnoteža. Obično će isušivanje na otvorenom tokom godine dana smanjiti sadržaj vlage u drvetu do oko 35 %, no kako bi se postigao još niži sadržaj vlage potrebno je više vremena ili vještački način isušivanja.

• Toplotna moć drvenih goriva. Toplotna moć goriva određuje količinu energije koja se može dobiti njegovim izgaranjem. Povećanjem udjela vlage smanjuje se energetska vrijednost zbog toga što se dio energije dobiven izgaranjem treba utrošiti na isparavanje vode. Za isparavanje kilograma vode potrebno je utrošiti 2,44 MJ energije.

Zbog udjela vlage u gorivu razlikujemo donju i gornju toplotnu moć, pri čemu je razlika između ovih pojmova sljedeća:

• Donja toplotna moć (Hd) označava količinu energije koja se može dobiti izgaranjem uz uslov da se dimni gasovi ohlade do temperature kondenzacije vodene pare koja se nalazi u dimnim gasovima.

• Gornja toplotna moć (Hg) označava ukupnu količinu energije koja se može dobiti izgaranjem, uključujući toplotu vodene pare (latentna toplota), odnosno uz uslov da se cjelokupna količina vodene pare ohladi i kondenzira.

Toplotna jednog kilograma drveta relativno malo varira u zavisnosti od vrste drveta i za potpuno suho drvo tipično iznosi od 18 do 19 MJ/kg. Toplotna moć Hatro je toplotna moć apsolutno suhe drvne mase (bez vlage) i zavisi da li je masa od crnogoričnog ili bjelogoričnog drveta. Za crnogorično drvo uzima se vrijednost da je Hatro 19000 kJ/kg, a za bjelogorično drvo 18000 kJ/kg. Prema važećim standardima, maksimalno dozvoljen sadržaj vlage u peletima je 10%, a minimalna toplotna moć iznosi 18.000 kJ/kg. Gustoća peleta je 1,12 kg/dm3, a nasipna gustoća 650 kg/m3.

• Potrebna količina biomase

Page 12: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

Maksimalna satna potrošnja peleta se računa iz formule za snagu sistema za automatsko sagorjevanje biomase: Q [kW] = m [kg/h] × H [kJ/kg] / 3600, slijedi: m = 3600 × Q / H, gdje je: Q [kW] - nazivna snaga sistema za automatsko sagorjevanje biomase, m [kg/h] - masa peleta, H [kJ/kg] - toplotna moć peleta. Stvarna, kako satna tako i dnevna, mjesečna i sezonska potrošnja peleta zavisi od trenutnih potreba za toplotnom energijom (trenutna spoljna temperatura, podešene unutrašnje temperature (termostatski ventili na radijatorima), podešena temperatura polazne vode u noćnom režimu rada, eventualni prekid loženja u dane vikenda i praznika, način grijanja u periodu zimskog raspusta (toplota potrebna za zagrijavanje objekata u januaru iznosi preko 20% ukupno potrebne godišnje toplote za grijanje objekata).

• Analiza potrebne količine goriva

Na osnovu snage instalisanog kotla, maksimalnih potreba za toplotnom energijom, meteoroloških podataka za mikrolokaciju, vrste goriva i režima rada postrojenja, u sljedećojim tabelama su prikazane teoretske potrebne količine goriva za nekoliko slučaja:

• Maksimalna teoretska satna količina peleta za sistem snage 800 kW

Toplotna moć

peleta

Potrebna količina peleta

Potrebna količina peleta

(kJ/kg) (kg/h) (nm3/h) 18000 160 0,25

• Maksimalna teoretska satna količina peleta za grijanje objekta u odnosu na potrebnu toplotnu energiju

Toplotna moć

peleta

Potrebna količina peleta

Potrebna količina peleta

(kJ/kg) (kg/h) (nm3/h) 18000 122 0,19

• Maksimalna teoretska sezonska količina peleta za grijanje objekta u odnosu na potrebnu toplotnu energiju

Toplotna moć

peleta

Potrebna količina peleta

Potrebna količina peleta

(kJ/kg) (kg/god) (nm3/god) 18000 165.000 255

Page 13: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

• Maksimalna teoretska sezonska količina peleta za grijanje objekta u odnosu na potrebnu toplotnu energiju sa uključenim prekidima loženja za vrijeme raspusta i vikenda

Toplotna moć

peleta

Potrebna količina peleta

Potrebna količina peleta

(kJ/kg) (kg/god) (nm3/god) 18000 134.000 206

PROJEKTANT Haris Mekić, dipl. ing. maš.

Page 14: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

PRORAČUNI

Page 15: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

Project details: Description: EKSPANZIONA

POSUDA Location: KANTONALNA BOLNICA

GORAŽDE Number: PH_140220_48068_L Edited by: Date: 20.02.14Calculation program: 090729_100323 Calculation method: EN 12828 Product range: complete

Pneumatex - Dynamic Watermanagement

Stable pressure conditions, an excellent water quality in heating systems as well as a reliable, hygienic potable water supply - these subjects define Pneumatex. User-friendly products of the highest quality and a comprehensive customer service are our goal.

Dynamic water management stands for innovation, user friendliness and pioneering technology.

20.02.2014 PH_140220_48068 1/7

Page 16: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

System Data | Notes

Pressures

Static height HST 10 mVapour pressure pD 0.0 barResponse pressure safety valve PSV 3 barMinimum pressure (installation) P0 1.3 bar

Temperatures

Safety temperature limiter TAZ 100 °CMax. system temperature tmax. 90 °CReturn temperature tR 70 °CAntifreeze Z 0 %Expansion coefficient e 0.0356

Capacities | Water contents

Heat generator Art. Expansion pipe min. DNePrimarytemp./ °C Capacity/kW Content/litre

H1 Steel boiler 0 400 1000

total Statico,Compresso 20 400 1000

Transfero up to 10 m 32

Transfero up to 30 m 32

Consumers Proportion% Capacity/kW Content/litreCast iron radiators 55 220 2530Steel / tube radiators 5 20 300Flat radiators 15 60 390Convectors 0 0 0Air handlers 25 100 330Under floor heating 0 0 0

Other, e.g. buffer 3000

District heating 0

total 6550

Total installation 7550

Statico

Optimum water reserve plus utilisation of vessel reserve Vvopt 124 Lit.

vvopt 1.6 %

Reserve = (nominal volume / calculated volume - 1)*100% R 12 %

Pressure factor (pe+1)/(pe-P0) Df 2.9

Pre set pressure = Minimum pressure (installation), set at the Statico P0 1.3 bar

Initial pressure pa 1.6 bar

Final pressure pe 2.5 bar

Pressure curve p(t) see table below

20.02.2014 PH_140220_48068 2/7

Page 17: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

Pressure curve Statico

t | °C 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 P | bar 1.6 1.6 1.6 1.7 1.8 1.9 2.0 2.1 2.3 2.5

20.02.2014 PH_140220_48068 3/7

Page 18: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

Equipment heat generatorsHeat generator 1 1 5374030 1 DSV 32-3,0 H , gun Metal 2 7852501 1 ET 65-250 , steel , color beryllium 3 5021003 1 WMS 933.1 , main body made of nodular graphite iron, zinc coated 4 1 Pressure limiter Manufactured by third party

Equipment systemFavorite 5 7102015 1 Statico SG 1000.6 , expansion vessel 6 1 Lock shield valve DN 40 Manufactured by third party 7 8131010 1 Pleno PI , water make-up 8 5011037 1 H 4 9 5001060 1 DH , nickel-plated, brass

20.02.2014 PH_140220_48068 4/7

Page 19: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

Equipment heat generatorsHeat generator 1 1 5374030 1 DSV 32-3,0 H Safety valve, gun Metal, protection of the maximum pressure on heat

generators, secuguard version, 5-year warranty, precision valve withguaranteed small opening and closing pressure, spring-loaded, can be ventedmanually, spring compartment protected by diaphragms, heating watersystems, addition of antifreeze agent up to 30%; vertical installation, inlet andoutlet side with internal thread, outlet side increased;

deployment in systems according to EN 12828, SWKI 93-1, CE-componentinspected according to TRD 721-TÜV SV xx-516 H, PED/DEP 97/23/EC-01 202111-B-00027;

Swiss made by Pneumatex;

Safety valve pressure PSV 3.0 bar Opening pressure difference OSV 0.5 bar Closing pressure difference ASV 0.5 bar Blow off capacity - steam QPSV 496 kW Blow off capacity - water QPSVW 496 kW Max. admissible pressure PS 10 bar Min. admissible pressure PSmin 0 bar Max. admissible temperature TS 120 °C Min. admissible temperature TSmin -10 °C Connection in SE G 1 1/4 Connection out SA G 1 1/2 Height H 132 mm Length L 87 mm Empty weight G 1.1 kg 2 7852501 1 ET 65-250 Blow tank, steel, color beryllium, installation behind safety valves for the

separation of steam/water mixtures, dimensioning for a flow counter pressure ofmax. 2 bar, heating water systems; vertical installation, connections for safetyvalve, steam line and drain line;

deployment in systems according to EN 12828, SWKI 93-1, constructedaccording to SWKI 93-1, amendment 1;

Swiss made by Pneumatex;

Max. admissible pressure PS 2 bar Min. admissible pressure PSmin 0 bar Max. admissible temperature TS 120 °C Min. admissible temperature TSmin -10 °C Connection in SE DN 65 Connection out SA DN 125 Connection dewatering SW DN 20 Diameter D 285 mm Height H 500 mm Empty weight G 9 kg 3 5021003 1 WMS 933.1 Low water protection, main body made of nodular graphite iron, zinc coated,

protection of the heat generator and the system from overheating in case of lackof water, locking after turning off, change-over contact for signalling, heatingwater systems; vertical installation, 2 welding connections;

deployment in systems according to EN 12828, SWKI 93-1, componentinspected TÜV-HWB-96;

Max. admissible pressure PS 10 bar Min. admissible pressure PSmin 0 bar Max. admissible temperature TS 120 °C Min. admissible temperature TSmin -10 °C Electric voltage U 250 V Electric current I 10 A Height H 370 mm Length L 195 mm Empty weight G 3.3 kg 4 1 Pressure limiter Manufactured by third party

Equipment systemFavorite 5 7102015 1 Statico SG 1000.6

20.02.2014 PH_140220_48068 5/7

Page 20: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

expansion vessel, with fixed air cushion, heating, solar and chilled watersystems; steel, welded, color beryllium;

slim, cylindrical model, feet for upright assembly;

airproof butyl bag, according to EN 13831 and Pneumatex internal standard, exchangeable, permanently stable pre-pressure;

addition of antifreeze agent up to 50%;

two flange openings for internal inspections;

CE design-tested according to PED/DEP 97/23/EC;

5-year warranty for the airproof butyl bag;

Swiss made by Pneumatex;

Nominal volume VN 1000 litre Max. admissible pressure PS 6 bar Max. admissible pressure Switzerland PSCH 3 bar Min. admissible pressure PSmin 0 bar Pre-pressure, factory-set P0 3.5 bar Max. admissible temperature TS 120 °C Min. admissible temperature TSmin -10 °C Max. admissible bag temperature TB 70 °C Min. admissible bag temperature TBmin 5 °C Connection S R 1 1/2 Diameter D 850 mm Height H 2189 mm Empty weight G 290 kg 6 1 Lock shield valve DN 40 Manufactured by third party 7 8131010 1 Pleno PI water make-up, heating, solar and chilled water systems, for systems

according to EN 12828, EN 12976, ENV 12977, EN 12952, EN 12953, additionof antifreeze agent up to 50%; control unit TecBox, with integrated wallmounting bracket, compact with all required functional elements;

fillsafe water make-up, pressure-dependent, for pressure expansion vesselswith fixed air cushion, i.e. Statico, without pump;

with contact water meter and back flow preventer type BA according to EN 1717,DVGW, SVGW, KIWA N.V., BELGAQUA, WRAS and ACS tested, pressure-maintaining monitoring device in the sense of EN 12828-4.7.4, checkof water make-up quantity, time and frequency;

BrainCube control, for an intelligent, safe system operation, self-optimising withmemory function, intuitive, operation-orientated menu layout, multilingual;illuminated graphic-enabled 8-line display for the representation of all relevantparameters, user-friendly encoder with scroll and select function, electricalconnection with special coupling for network separation, RS 485 data interfaceand 1 volt free digital output, freely programmable; optimum operation by meansof inclination adjustment of the control, numeric and graphical display of thepressure.

CE-tested, according to the requirements of the European Directives2004/108/EC, 2006/95/EC;

Swiss made by Pneumatex;

Max. admissible pressure PS 10 bar Min. admissible pressure PSmin 0 bar Max. admissible temperature TS 65 °C Min. admissible temperature TSmin 0 °C Max. admissible ambient temperature TU 40 °C Electric voltage U 230 V/50 Hz Degree of protection IP 54 Electric load PA 0.04 kW Flow parameter KVS 0.5 m³/h Connection out SA G 1/2 Connection water make-up SNS G 1/2 Width B 1700 mm Height H 220 mm Depth T 280 mm Empty weight G 4 kg 8 5011037 1 H 4 Manometer, control of the filling pressure at expansion vessels, display range

20.02.2014 PH_140220_48068 6/7

Page 21: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

Manometer, control of the filling pressure at expansion vessels, display range0-4 bar, with 3 adjustable plastic segments for the marking of the desired greenpressure bandwith, heating, solar and cooling water systems; bottomconnection;

deployment in systems according to EN 12828, SWKI 93-1;

Max. admissible pressure PS 4 bar Min. admissible pressure PSmin 0 bar Max. admissible temperature TS 60 °C Min. admissible temperature TSmin -10 °C Connection S R 1/2 Diameter D 80 mm Empty weight G 0.3 kg 9 5001060 1 DH Push button valve, nickel-plated, brass, shut-off of manometers, pressure

measurement only with pressed piston, otherwise the manometer isunpressurized, heating, solar and cooling water systems;

deployment in systems according to EN 12828, SWKI 93-1;

Max. admissible pressure PS 30 bar Min. admissible pressure PSmin 0 bar Max. admissible temperature TS 100 °C Min. admissible temperature TSmin -20 °C Connection S G 1/2 Empty weight G 0.3 kg

20.02.2014 PH_140220_48068 7/7

Page 22: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

�� � �

� �� !" �" !# �# !$ �$ !% �% !! �! !& �& !

' � � ( ) * �� " # $ % ! & + , - " � " " " # " $ " % " ! " &

. / 0� 1 �

� " �# �$ �% �! �& �+ �, �- �" � �2 3 4 5 3 " % � 6 & � 7 8 ! � � 9: ; 9 0 < 0 / . = < > ? / @ A > B 0C . � D . E 0 / F E 0 / . = < > ? / ; @ # � G H4 F ? / ; < 0 @ - - , # I J ) � (

K "� L �

�# �% �& �, �" � �" # �" % �" & �" , �# � �

M N O

Page 23: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

PQ R ST U TT U VW U TW U VX U TX U VY U TY U VZ U TZ U VV U TV U V[ U T[ U V

\ Q R ] ^ _ ST X Z [ ` W T W X W Za b cQ d S

T W TX TY TZ TV T[ Te T` Tf TW T Tg h i j h W Z T k [ T l m V T P no p n c q c b a r q s t b u v s w cx a R y a z c b { z c b a r q s t b p u X T | }i { t b p q c u f f ` U X ~ � ^ R ]� WQ � S

TV TW T TW V T� � �� � � ���� �� � � ��� ��� � �

� � ��� � �� � � � � �� �� � � � � � �� � � � � � � ������ �

����

� � � � � � � �   ¡ � ¢£ ¤ ¥ ¦ § ¨ © ª ¥ § ª « ¤ ¬ ­ ® ¯ £ ® ° ± ² ³ ´ ² µ¶ © ª · ¨ © ª ¦ ¥ § ª « ¤ ¬ ¸ ¹ ¸ º ± ° ¹ »¼ ® £ ½ © ª · ¬ » ¹ ° ² ´ º ´ ± ¸ º ± ¸ ¹¾ � ¿   � À Á � Âà ¦ Ä ¦ Å ¤ Æ ¤ Ç È ¬ ´ ² « ÆÉ µ Ê Ë ¤ Ä ¤ ¬ ° ° ²Ì ¤ Í Ë ¤ Ä Å ª Ä Î ¦ Å ¤ Å ¤ Î ¨ ¦ Ä Å ª · ¨ Ë ª Ï ¦ Ð ¦ ¬ Ñ ¼ Ò Ã Ó ¼ Ò Ô Ñ É­ ª « Õ Ë ¬ ®Ö × ¢ � � � Ø × Ù � ÂÚ Û Ü ¦ Ý Î Õ ¨ Û Æ ¨ Õ ¬ Þ ¦ § Õ Å ª Í § ª ß à Õ¼ £ ³ ¯ á Þ ³ º » ²® Ì É ­ ® ± â ³ º » ² ¶ã ª Î ª © ¬ Ô ¼ Ì ä ² å ¯ µæ ç � × �   Ø × Âè ¨ Ä Õ Í Î Õ Æ ¨ Õ © ¤ Î Û © Õ ª Ê © Û ß Õ Å · ¤ ¬ ² È È ± ² é Ñ­ ¤ Ê Ä ¦ Æ ¤ Ë Å ¦ © ¤ « Å ¦ ¨ © ¦ Î ¦ Ä ¤ Ê ¬ ° ² ½ ¤ ©Ì Î ¤ Å « ¤ © « Å ¤ ¨ © ¦ © Û ½ Å ¦ Ð ¤ ¬ Ó ê £Ì ¨ ¤ · ¤ Å · Õ ¨ Û Æ ¨ Õ ¬ Ó £ ± ²£ ¤ ¥ ¦ § Å ¦ ¨ © ¦ Î ¦ Ä ¤ Ê ¬ Ô £ ´ ë ° ²Ó Û ß ¦ Å ¤ Û Í © ¤ à ¦ § ¤ Å · ¤ ¬ º º ² Æ Æ¾ � À   ¡ � ¢ ÂÓ ¦ ¥ ¤ Å ¤ Î Õ Ï Å ª Ä Î ¬ § ª « ¤ã ¤ Ä ¨ ª Å Î Õ Æ ¨ Õ © ¤ Î Û © Õ Î Õ Ï Å ª Ä Î ¦ ¬ ³ ° ² È È ° ° ² é ÑÉ Õ Æ ¨ È Î Õ Ï Å ª Ä Î ¦ ¬ º ² é ѯ Û Ä Î ¦ Å ¤ ¬ ¸ ¸ â È º Ê Í ë Æ ìí Ù � Á ¢ � � À   � � ¡ � × î � ÂÔ ª Î © Õ ½ Å ¤ Ä Å ¤ Í ¤ ³ Ô ° ¬ ° º È È ° ¸ ± ï­ ¤ Ê Ä ¦ Æ ¤ Ë Å ¤ Ä Î © Û · Å ¤ ¨ ª Î © ª Ý Å · ¤ ¬ ² È ° ° È È ° È » ´ ®µ © Õ Ê § Õ Å Ð ¦ · ¤ Ä Î © Û · Õ ¬ » ² ð ¥Ô ª Î © Õ ½ Å ¦ Å ¤ ¨ ª Å ¬ ° Ç º ä ² ÃÚ Ë ¤ Ä ¤ ¥ ¤ Ý Î ¦ Î Õ ñ ê ¼ Ñ ä ± ³ » ò ¬ ó ± ÓÚ Ë ¤ Ä ¤ ¦ ¥ ª Ë ¤ Ð ¦ · Õ ñ ê ¼ Ñ â » ò ¬ µ� � ¢ × Ù � Âè ¥ Å ¤ Ê ¤ ¬ ¯ © Û Å « ô ª Ä ¶ Ë Û Õ ô Ë Û Ç¼ Å Õ © Í õ ñ ¼ ¼ ê ò ¬ ² È º °£ Õ Î ª Æ ¤ Ä ¤ ¬ ¸ È ± ¸ Ê Í¶ © Û Î ª Æ ¤ Ä ¤ ¬ ° ² È » Ê ÍÉ © ¤ Å Ä ¨ ª © Î Å ¤ ¥ ¤ ¨ © Õ Æ ¦ Å ¤ ¬ ² È ² ° ´ Æ ì

ö N O

Page 24: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �£ ¤ ¨ ª Æ Õ Å ¤ ÷ Ì § Õ · Õ « ¦ Å ¦ Ð Õ Ä Û Û ø Æ Æ ù Û Ê ª Ë ¦ Ê ª « © Û Í ¤ Ï ¦ · Õ Å ¦ · Õ Å ¤ § Õ « Õ Å ª Èú ¨ ª ¥ ª © Õ Å · Õ ¬ è § ¤ · ¨ ª · Õ « Å ª Ä Î ¤ § Ë · Õ Å ¦ « ¦ Æ Õ Å ¥ ¦ ª Å ¦ Ð © Î Õ ß Å Õ ¨ ª Ê ¤ ¥ Û · Õ Ä § Õ « Õ Î ¤ Ë · Õ È

ûûû ûüýþÿ��� ûüý

��� ������ý

ÿ�ûý���û

ûýü �� ûüüûûü ûüüûûüþ�þ�

�ü

N O

Page 25: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �Ô ¤ ß Å · ¤ ÷ Ì § Õ · Õ « ¦ Å ¦ Ð Õ Ä Û Û ø Æ Æ ù Û Ê ª Ë ¦ Ê ª Å ¦ · Õ © Õ Ï Õ Å ª « © Û Í ¤ Ï ¦ · Õ È

� �

O N O

Page 26: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

�� � �

� !"#$%&'(

) � � * + , �� ! # % ' � ! # % ' ! � ! ! ! # ! % ! ' " �

- . /� 0 �

� �! �" �# �$ �% �& �' �( � � �1 2 3 4 2 $ � 5 � � 6 7 $ � � 89 : 8 / ; / . - < ; = > . ? @ = A /B - � C - D / . E D / . - < ; = > . : ? ! � F G3 E > . : ; / ? ( ( ' H ! I J + � *

K � L �

�$ � � � $ �! � �! $ �" � �" $ �# � �# $ �

M N O

Page 27: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

PQ R ST UVWXYZ[\]U TU U

^ Q R _ ` a ST Y U T U Y V T V Yb c dQ e S

T U TV TW TX TY TZ T[ T\ T] TU T Tf g h i g U Y T j U T T k l Y T P mn o m d p d c b q p r s c t u r v dw b R x b y d c z y d c b q p r s c o t V T { |h z s c o p d t ] ] \ } V ~ � ` R _� UQ � S

TU T TV T TW T T� � �� � � ���� �� � � ��� ��� � �

� � ��� � �� � � � � �� � �� � � � � � �� � � � � � � ������ �� �� �

� � � � � � � � �   � ¡¢ £ ¤ ¥ ¦ § ¨ © ¤ ¦ © ª £ « ¬ ­ ® ¢ ­ ¯ ° ± ² ¯ ± ± ³´ ¨ © µ § ¨ © ¥ ¤ ¦ © ª £ « ¶ · ¶ ¸ ¹ ¯ ¶ ¯º ­ ¢ » ¨ © µ « ° · ¯ ± ¼ ¸ ¼ ¹ ¶ ¸ ¼ ° ·½ � ¾ � � ¿ À � Á ¥ à ¥ Ä £ Å £ Æ Ç « ¯ ± ± ª ÅÈ ³ É Ê £ à £ « ¯ ¯ ±Ë £ Ì Ê £ Ã Ä © Ã Í ¥ Ä £ Ä £ Í § ¥ Ã Ä © µ § Ê © Î ¥ Ï ¥ « Ð º Ñ Â Ò º Ñ Ó Ð È¬ © ª Ô Ê « ­Õ Ö ¡ � � � × Ö Ø � ÁÙ Ú Û ¥ Ü Í Ô § Ú Å § Ô « Ý ¥ ¦ Ô Ä © Ì ¦ © Þ ß Ôº ¢ ² ® à Ý ² ¸ ° ±­ Ë È ¬ ­ ¹ á ² ¸ ° ± ´â © Í © ¨ « Ó º Ë ã ± ä ® ³å æ � Ö � � × Ö Áç § Ã Ô Ì Í Ô Å § Ô ¨ £ Í Ú ¨ Ô © É ¨ Ú Þ Ô Ä µ £ « ± Ç Ç ¹ ± è Ь £ É Ã ¥ Å £ Ê Ä ¥ ¨ £ ª Ä ¥ § ¨ ¥ Í ¥ à £ É « ¯ ± » £ ¨Ë Í £ Ä ª £ ¨ ª Ä £ § ¨ ¥ ¨ Ú » Ä ¥ Ï £ « Ò é ¢Ë § £ µ £ Ä µ Ô § Ú Å § Ô « Ò ¢ ° ±¢ £ ¤ ¥ ¦ Ä ¥ § ¨ ¥ Í ¥ à £ É « Ó ¢ ¼ ê ¯ ±Ò Ú Þ ¥ Ä £ Ú Ì ¨ £ ß ¥ ¦ £ Ä µ £ « ¸ á ± ŠŽ � ¿ �   � ¡ ÁÒ ¥ ¤ £ Ä £ Í Ô Î Ä © Ã Í « ¦ © ª £â £ à § © Ä Í Ô Å § Ô ¨ £ Í Ú ¨ Ô Í Ô Î Ä © Ã Í ¥ « ² ¯ ± Ç Ç ¯ ¯ ± è ÐÈ Ô Å § Ç Í Ô Î Ä © Ã Í ¥ « ¸ ± è Ю Ú Ã Í ¥ Ä £ « ¶ ¶ á Ç ¸ É Ì ê Å ëì Ø � À ¡ � � ¿ � � �   � Ö í � ÁÓ © Í ¨ Ô » Ä £ Ã Ä £ Ì £ ² Ó ¯ « ¸ ± Ç ¶ ¯ Ç Ç ¹ ¸ ° î¬ £ É Ã ¥ Å £ Ê Ä £ Ã Í ¨ Ú µ Ä £ § © Í ¨ © Ü Ä µ £ « ± Ç ¸ ¸ Ç Ç ¯ Ç ¶ ­³ ¨ Ô É ¦ Ô Ä Ï ¥ µ £ Ã Í ¨ Ú µ Ô « ° ± ï ¤Ó © Í ¨ Ô » Ä ¥ Ä £ § © Ä « ¯ Æ ¸ ã ± ÂÙ Ê £ à £ ¤ £ Ü Í ¥ Í Ô ð é º Ð ã ¹ ² ° ñ « ò ¹ ÒÙ Ê £ à £ ¥ ¤ © Ê £ Ï ¥ µ Ô ð é º Ð á ° ñ « ³� � ¡ Ö Ø � Áç ¤ Ä £ É £ « ® ¨ Ú Ä ª ó © Ã ´ Ê Ú Ô ó Ê Ú Æº Ä Ô ¨ Ì ô ð º º é ñ « ± Ç ¸ ¯¢ Ô Í © Å £ à £ « ¯ · Ç ¼ É Ì´ ¨ Ú Í © Å £ à £ « ¯ ¶ Ç ¼ É ÌÈ ¨ £ Ä Ã § © ¨ Í Ä £ ¤ £ § ¨ Ô Å ¥ Ä £ « ± Ç ± ¹ ¼ Å ë

õ N O

Page 28: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �¢ £ § © Å Ô Ä £ ö Ë ¦ Ô µ Ô ª ¥ Ä ¥ Ï Ô Ã Ú Ú ÷ Å Å ø Ú É © Ê ¥ É © ª ¨ Ú Ì £ Î ¥ µ Ô Ä ¥ µ Ô Ä £ ¦ Ô ª Ô Ä © Çù § © ¤ © ¨ Ô Ä µ Ô « ç ¦ £ µ § © µ Ô ª Ä © Ã Í £ ¦ Ê µ Ô Ä ¥ ª ¥ Å Ô Ä ¤ ¥ © Ä ¥ Ï ¨ Í Ô Þ Ä Ô § © É £ ¤ Ú µ Ô Ã ¦ Ô ª Ô Í £ Ê µ Ô Ç

úûü úýþÿ��þ� úýþ

ÿ�� ÿ���þþý

����ü�þû

úû� ú�ý úú��úý� úú��úý����

��

� N O

Page 29: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �Ó £ Þ Ä µ £ ö Ë ¦ Ô µ Ô ª ¥ Ä ¥ Ï Ô Ã Ú Ú ÷ Å Å ø Ú É © Ê ¥ É © Ä ¥ µ Ô ¨ Ô Î Ô Ä © ª ¨ Ú Ì £ Î ¥ µ Ô Ç O N O

Page 30: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

�� � �

� !"#$%&'(

) � � * + , �� ! " # $ % & ' ( �

- . /� 0 �

� �! �" �# �$ �% �& �' �( � � �1 2 3 4 2 " ! 5 ' � 6 $ � � 78 9 7 / : / . - ; : < = . > ? < @ /A - � B - C / . D C / . - ; : < = . 9 > ! � E F3 D = . 9 : / > ( ( ' G ! H I + � *

J � K �

� �! �" �# �$ �% �& �' �( � � � � ! � " � # � $ � % �

L M N

Page 31: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

OP Q RS TUVWXYZ[\

] P Q ^ _ ` RS T U V W X Y Z [ \a b cP d R

S T SU SV SW SX SY SZ S[ S\ Se f g h f T V U i [ S j X S O kl m k c n c b a o n p q b r s p t cu a Q v a w c b x w c b a o n p q b m r U S y zg x q b m n c r \ \ [ { U | } _ Q ^~ TP � R

SX ST S S� � �

� � � ���� �� � ��� ��� � � � � ��� � �� � � �� �

����

� � � � � � � � � � � �� � �   ¡ ¢ £ ¤ � ¡ ¤ ¥ � ¦ § ¨ © � ¨ ª « ¬ ­ ® ¯° £ ¤ ± ¢ £ ¤   � ¡ ¤ ¥ � ¦ ² ³ ² ¬ ´ ª µ ´¶ ¨ � · £ ¤ ± ¦ ¸ ³ ª ¯ µ ¬ µ ´ ² ¬ « ® ª¹ � º � � » ¼ � ½¾   ¿   À � Á �  à ¦ ® ¯ ¥ ÁÄ Å Æ Ç � ¿ � ¦ ª ª ¯È � É Ç � ¿ À ¤ ¿ Ê   À � À � Ê ¢   ¿ À ¤ ± ¢ Ç ¤ Ë   Ì   ¦ Í ¶ Î ¾ Ï ¶ Î Ð Í Ä§ ¤ ¥ Ñ Ç ¦ ¨Ò Ó � � � � Ô Ó Õ � ½Ö × Ø   Ù Ê Ñ ¢ × Á ¢ Ñ ¦ Ú   ¡ Ñ À ¤ É ¡ ¤ Û Ü Ñ¶ � ­ © Ý Ú ­ ¬ ¯ ¯¨ È Ä § ¨ ´ ® ­ ¬ ¯ ¯ °Þ ¤ Ê ¤ £ ¦ Ð ¶ È ¬ ¯ ß © Åà á � Ó � � Ô Ó ½â ¢ ¿ Ñ É Ê Ñ Á ¢ Ñ £ � Ê × £ Ñ ¤ Æ £ × Û Ñ À ± � ¦ ¯ à à ´ ¯ ã ͧ � Æ ¿   Á � Ç À   £ � ¥ À   ¢ £   Ê   ¿ � Æ ¦ ª ¯ · � £È ¢ � ± � À ± Ñ ¢ × Á ¢ Ñ ¦ © ¬ ä� � �   ¡ À   ¢ £   Ê   ¿ � Æ ¦ Ð � µ å ª ¯Ï × Û   À � × É £ � Ü   ¡ � À ± � ¦ ª ® ¯ Á Á¹ � » � � � � ½Ï   � � À � Ê Ñ Ë À ¤ ¿ Ê ¦ ¡ ¤ ¥ �Þ � ¿ ¢ ¤ À Ê Ñ Á ¢ Ñ £ � Ê × £ Ñ Ê Ñ Ë À ¤ ¿ Ê   ¦ ­ ª ¯ à à ª ª ¯ ã ÍÄ Ñ Á ¢ Ã Ê Ñ Ë À ¤ ¿ Ê   ¦ ¬ ¯ ã Í© × ¿ Ê   À � ¦ ² ² ® à ¬ Æ É å Á æç Õ � ¼ � � � » � � � � � Ó è � ½Ð ¤ Ê £ Ñ · À � ¿ À � É � ­ Ð ª ¦ ² à à ª ¸ ª é§ � Æ ¿   Á � Ç À � ¿ Ê £ × ± À � ¢ ¤ Ê £ ¤ Ù À ± � ¦ ¯ à ¯ ² à à ª à ¬ ¬ ¨Å £ Ñ Æ ¡ Ñ À Ì   ± � ¿ Ê £ × ± Ñ ¦ ¸ ¯ ê �Ð ¤ Ê £ Ñ · À   À � ¢ ¤ À ¦ ª  ¬ « ¯ ¾Ö Ç � ¿ � � � Ù Ê   Ê Ñ ë ì ¶ Í « ´ ­ ¸ í ¦ î ´ ÏÖ Ç � ¿ �   � ¤ Ç � Ì   ± Ñ ë ì ¶ Í ® ¸ í ¦ Å� � � Ó Õ � ½â � À � Æ � ¦ © £ × À ¥ ï ¤ ¿ ° Ç × Ñ ï Ç × Â¶ À Ñ £ É ð ë ¶ ¶ ì í ¦ ¯ à ¬ ¬� Ñ Ê ¤ Á � ¿ � ¦ ´ à « ® Æ É° £ × Ê ¤ Á � ¿ � ¦ ¸ à « ® Æ ÉÄ £ � À ¿ ¢ ¤ £ Ê À � � � ¢ £ Ñ Á   À � ¦ ¯ à ¯ ª ¬ Á æ

ñ M N

Page 32: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � ¢ ¤ Á Ñ À � ò È ¡ Ñ ± Ñ ¥   À   Ì Ñ ¿ × × ó Á Á ô × Æ ¤ Ç   Æ ¤ ¥ £ × É � Ë   ± Ñ À   ± Ñ À � ¡ Ñ ¥ Ñ À ¤ Ãõ ¢ ¤ � ¤ £ Ñ À ± Ñ ¦ â ¡ � ± ¢ ¤ ± Ñ ¥ À ¤ ¿ Ê � ¡ Ç ± Ñ À   ¥   Á Ñ À �   ¤ À   Ì £ Ê Ñ Û À Ñ ¢ ¤ Æ � � × ± Ñ ¿ ¡ Ñ ¥ Ñ Ê � Ç ± Ñ Ã

ööö öö÷øùúûü üý

øúþ øÿþ�ö��

ùúö��öüû

� ÷�

� M N

Page 33: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �Ð � Û À ± � ò È ¡ Ñ ± Ñ ¥   À   Ì Ñ ¿ × × ó Á Á ô × Æ ¤ Ç   Æ ¤ À   ± Ñ £ Ñ Ë Ñ À ¤ ¥ £ × É � Ë   ± Ñ Ã

� �

N M N

Page 34: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

�� � �

� !"#$ �$ $ !$ "

% � � & ' ( �� ! " # $ � $ $ ! $ " $ # � ! " # ) � ) ) ! ) "

* + ,� - �

� �! �" �# �$ � �

. / 0 1 / $ 2 � 3 $ # � 4 5 2 � � 67 8 6 , 9 , + * : 9 ; < + = > ; ? ,@ * � A * B , + C B , + * : 9 ; < + 8 = � D E0 C < + 8 9 , = F F # G H I ' � &

J $� H K �

�� 5 $� 5 � 5 )� 5 !� 5 2� 5 "� 5 L� 5 #

M N O

Page 35: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

PQ R STUVWX

Y TY UY VY WZ Q R [ \ ] ST ^ Y T Y ^ U T U ^ _ T _ ^

` a bQ c STU TV TW TX TY T T

d e f g e Y ^ T h Y X T i j ^ T P kl m k b n b a ` o n p q a r s p t bu ` R v ` w b a x w b a ` o n p q a m r U T y zf x q a m n b r { { X | U } ~ \ R [� YQ } � S

TT j UT j VT j W� � �� � � ���� �� � � ��� ��� � �

� � ��� � �� � � � � �� � �� � � � � � �� � � � � � � ������ �� �� �

� � � � � � � � � � �  ¡ ¢ £ ¤ ¥ ¦ § ¨ £ ¥ ¨ © ¢ ª « ¬ ­ ¡ ¬ ® ¯ ° ± ® ² ° ³´ § ¨ µ ¦ § ¨ ¤ £ ¥ ¨ © ¢ ª ¶ · ¶ ¸ ¹ ® ¶ ¹º ¬ ¡ » § ¨ µ ª ¯ · ® ° ¼ ¸ ¼ ¹ ¶ ¸ ¼ ² ²½ � ¾ � � ¿ À � Á ¤ à ¤ Ä ¢ Å ¢ Æ Ç ª ® ² ° © ÅÈ ³ É Ê ¢ à ¢ ª ® ® °Ë ¢ Ì Ê ¢ Ã Ä ¨ Ã Í ¤ Ä ¢ Ä ¢ Í ¦ ¤ Ã Ä ¨ µ ¦ Ê ¨ Î ¤ Ï ¤ ª Ð º Ñ Â Ò º Ñ Ó Ð È« ¨ © Ô Ê ª ¬Õ Ö   � � � × Ö Ø � ÁÙ Ú Û ¤ Ü Í Ô ¦ Ú Å ¦ Ô ª Ý ¤ ¥ Ô Ä ¨ Ì ¥ ¨ Þ ß Ôº ¡ ± ­ à Ý ± ¸ ¯ °¬ Ë È « ¬ ¹ ² ± ¸ ¯ ° ´á ¨ Í ¨ § ª Ó º Ë â ° ã ­ ³ä å � Ö � � × Ö Áæ ¦ Ã Ô Ì Í Ô Å ¦ Ô § ¢ Í Ú § Ô ¨ É § Ú Þ Ô Ä µ ¢ ª ° Ç Ç ¹ ° ç Ы ¢ É Ã ¤ Å ¢ Ê Ä ¤ § ¢ © Ä ¤ ¦ § ¤ Í ¤ à ¢ É ª ® ° » ¢ §Ë Í ¢ Ä © ¢ § © Ä ¢ ¦ § ¤ § Ú » Ä ¤ Ï ¢ ª Ò è ¡Ë ¦ ¢ µ ¢ Ä µ Ô ¦ Ú Å ¦ Ô ª Ò ¡ ¯ °¡ ¢ £ ¤ ¥ Ä ¤ ¦ § ¤ Í ¤ à ¢ É ª Ó ¡ ¼ é ® °Ò Ú Þ ¤ Ä ¢ Ú Ì § ¢ ß ¤ ¥ ¢ Ä µ ¢ ª ¸ ² ° ŠŽ � ¿ � � �   ÁÒ ¤ £ ¢ Ä ¢ Í Ô Î Ä ¨ Ã Í ª ¥ ¨ © ¢á ¢ à ¦ ¨ Ä Í Ô Å ¦ Ô § ¢ Í Ú § Ô Í Ô Î Ä ¨ Ã Í ¤ ª ± ® ° Ç Ç ® ® ° ç ÐÈ Ô Å ¦ Ç Í Ô Î Ä ¨ Ã Í ¤ ª ¸ ° ç Э Ú Ã Í ¤ Ä ¢ ª ¶ ¶ ² Ç ¸ É Ì é Å êë Ø � À   � � ¿ � � � � � Ö ì � ÁÓ ¨ Í § Ô » Ä ¢ Ã Ä ¢ Ì ¢ ± Ó ® ª ¸ ¸ Ç ® â Ç Ç · ¼ ¶ í« ¢ É Ã ¤ Å ¢ Ê Ä ¢ Ã Í § Ú µ Ä ¢ ¦ ¨ Í § ¨ Ü Ä µ ¢ ª ° Ç ¸ ¹ Ç Ç â Ç ¹ ¬³ § Ô É ¥ Ô Ä Ï ¤ µ ¢ Ã Í § Ú µ Ô ª ¯ ° î £Ó ¨ Í § Ô » Ä ¤ Ä ¢ ¦ ¨ Ä ª ® Æ ¸ â ° ÂÙ Ê ¢ à ¢ £ ¢ Ü Í ¤ Í Ô ï è º Ð â ¹ ± ¯ ð ª ñ ¹ ÒÙ Ê ¢ à ¢ ¤ £ ¨ Ê ¢ Ï ¤ µ Ô ï è º Ð ² ¯ ð ª ³� �   Ö Ø � Áæ £ Ä ¢ É ¢ ª ­ § Ú Ä © ò ¨ à ´ Ê Ú Ô ò Ê Ú Æº Ä Ô § Ì ó ï º º è ð ª ° Ç ¸ °¡ Ô Í ¨ Å ¢ à ¢ ª ® ² Ç ¯ É Ì´ § Ú Í ¨ Å ¢ à ¢ ª ¸ ° Ç ¯ É ÌÈ § ¢ Ä Ã ¦ ¨ § Í Ä ¢ £ ¢ ¦ § Ô Å ¤ Ä ¢ ª ° Ç ° ¹ ¼ Å ê

ô N O

Page 36: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �¡ ¢ ¦ ¨ Å Ô Ä ¢ õ Ë ¥ Ô µ Ô © ¤ Ä ¤ Ï Ô Ã Ú Ú ö Å Å ÷ Ú É ¨ Ê ¤ É ¨ © § Ú Ì ¢ Î ¤ µ Ô Ä ¤ µ Ô Ä ¢ ¥ Ô © Ô Ä ¨ Çø ¦ ¨ £ ¨ § Ô Ä µ Ô ª æ ¥ ¢ µ ¦ ¨ µ Ô © Ä ¨ Ã Í ¢ ¥ Ê µ Ô Ä ¤ © ¤ Å Ô Ä £ ¤ ¨ Ä ¤ Ï § Í Ô Þ Ä Ô ¦ ¨ É ¢ £ Ú µ Ô Ã ¥ Ô © Ô Í ¢ Ê µ Ô Ç

ùúû ùüýþÿ�ý� ùüý

þ�ÿ þ�ÿ�ýýü

����û�ýú

ùú� ù�ü ùù��ùü� ùù��ùü�����

��

N O

Page 37: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �Ó ¢ Þ Ä µ ¢ õ Ë ¥ Ô µ Ô © ¤ Ä ¤ Ï Ô Ã Ú Ú ö Å Å ÷ Ú É ¨ Ê ¤ É ¨ Ä ¤ µ Ô § Ô Î Ô Ä ¨ © § Ú Ì ¢ Î ¤ µ Ô Ç O N O

Page 38: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

�� � �

� �� !" �" !# �# !$ �$ !% �% !

& � � ' ( ) �� � * " � * # � * $ � * % � * ! � * + � * , � * - � * . " * � " * " " * # " * $ " * % " * ! " * + " * , " * - " * . # * � # * " # * # # * $ # * %

/ 0 1� 2 �

� " �# �$ �% �! �+ �, �3 4 5 � 3 # 4 # ! 6 % � " - � * ! � � 78 9 7 1 : 1 0 / ; : < = 0 > ? < @ 1A / � B / C 1 0 D C 1 0 / ; : < = 0 9 > # � E FG D = 0 9 : 1 > . . - # H I ( � '

5 "� J �

�#%+-" �" #" %" +" -# �# #

K L M

Page 39: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

NO P QR S RR S TU S RU S TV S RV S TW S RW S TX S R

Y O P Z [ \ QR R ] V R ] X R ] ^ R ] _ U ] R U ] V U ] X U ] ^ U ] _ V ] R V ] V` a bO c Q

R U RV RW RX RT R^ Rd Re f g N e V f V T h X R U _ R ] T R N ij k i b l b a ` m l n o a p q n r bs ` P t ` u b a v u b a ` m l n o a k p V R w xy v o a k l b p z z _ S V { | [ P Zg UO } Q

RTU RU T~ � ~ �� ~ � � ��� � �

� � � � ~� � � � �

�� �

� � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � �   ¡ ¢ £ ¤ ¡ ¥ ¢ ¥ ¦ § ¨ © ª « ©¬ � � ­ � � � � � � � � �   ® ¦ © ¨ ¯ ¦ ° ¥± ¡ � ² � � ­   ¦ ¯ © © ³ ª ª ° ° « ¦ ¯ ³´ � µ � � ¶ · � ¸¹ � º � » � ¼ � ½ ¾   ¨ © � ¼¿ À Á  � º �   ª ª ©Ã � Ä Â � º » � º Å � » � » � Å � � º » � ­ �  � Æ � Ç �   ¹ È ± É Ê Ã É Ë ±Ì Í � � � � Î Í Ï � ¸Ð Ñ Ò � Ó Å Ô � Ñ ¼ � Ô   ¢ � � Ô » � Ä � � Õ Ö Ô± � § × ¢ ª © ¥ ©¡ à ¿ Ø ¡ ¨ « § ¥ ¦ ¬Ù � Å � �   Ð � ¼ � � � � Å » � ¼ � Å Ô � � ­ � Â É £ £Ú Û � Í � � Î Í ¸Ü � º Ô Ä Å Ô ¼ � Ô � � Å Ñ � Ô � Á � Ñ Õ Ô » ­ �   © ¾ ¾ ¨ © Ý ËØ � Á º � ¼ �  » � � � � » � � � � Å � º � Á   ª © ² � �à � � ­ � » ­ Ô � Ñ ¼ � Ô   Ê ª ª Þ ¥� � � � � » � � � � Å � º � Á   £ � ª ©È Ñ Õ � » � Ñ Ä � � Ö � � � » ­ �   ª « © ¼ ¼´ � ¶ � � � � ¸È � � � » � Å Ô Æ » � º Å   � � � �Ù � º � � » Å Ô ¼ � Ô � � Å Ñ � Ô Å Ô Æ » � º Å �   ¥ ¾ ¾ ª ª © Ý Ë¿ Ô ¼ � ¾ Å Ô Æ » � º Å �   ¥ © Ý ËÊ Ñ º Å � » �   ® ® « ¾ ¥ Á Ä Þ ¼ ßà Ï � · � � � ¶ � � � � � Í á � ¸£ � Å � Ô ² » � º » � Ä � § £ ª   ¦ ¾ ¾ ¥ ¥ âØ � Á º � ¼ �  » � º Å � Ñ ­ » � � � Å � � Ó » ­ �   © ¾ © ¦ ¾ ¾ © ¾ ª ® ¡À � Ô Á � Ô » Ç � ­ � º Å � Ñ ­ Ô   ¦ © ¤ �£ � Å � Ô ² » � » � � � »   ª ½ ¥ ³ © ¹Ð  � º � � � Ó Å � Å Ô ã ä ± Ë ³ ¨ § ¦ å   ä £ ¨ ¥Ð  � º � � � �  � Ç � ­ Ô ã ä ± Ë « ¦ å   Àæ � Ó Å � Å � ¼ � Å � � �   ¬ Ô � � � Ó Å � Å Ô¿ Ô � ¼ � Æ Á � � � Ó Å � Å �   ± ¢ ± Ëç � � � � � Ï � ¸£ �  � Õ � ­ � � � Á  ­ ¾ Á Ñ Å � ­ Ô   ° ¤� � � Í Ï � ¸± » Ô � Ä è ã ± ± ä å   © ¾ ¥ ³� Ô Å � ¼ � º �   ¥ ¾ ª Á Ĭ � Ñ Å � ¼ � º �   ¥ ¾ ³ Á Ä

é L M

Page 40: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � ¼ Ô » � ê à � Ô ­ Ô � � » � Ç Ô º Ñ Ñ ë ¼ ¼ ì Ñ Á �  � Á � � � Ñ Ä � Æ � ­ Ô » � ­ Ô » � � Ô � Ô » � ¾í � � � � � Ô » ­ Ô   Ü � � ­ � � ­ Ô � » � º Å � �  ­ Ô » � � � ¼ Ô » � � � » � Ç � Å Ô Õ » Ô � � Á � � Ñ ­ Ô º � Ô � Ô Å �  ­ Ô ¾ î L M

Page 41: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �£ � Õ » ­ � ê à � Ô ­ Ô � � » � Ç Ô º Ñ Ñ ë ¼ ¼ ì Ñ Á �  � Á � » � ­ Ô � Ô Æ Ô » � � � Ñ Ä � Æ � ­ Ô ¾ M L M

Page 42: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

�� � �

� �� !" �" !# �# !$ �$ !% �% !

& � � ' ( ) �� # % * + " � " # " % " * " + # � # # # % # *

, - .� / �

� " �# �$ �% �! �* �0 �+ �1 2 3 4 2 " 5 ! � 6 % � 7 8 ! � � 95 : 9 . ; . - , < ; = > - ? @ = A .B , � C , D . - E D . - , < ; = > - : ? # � F G3 E > - : ; . ? H H + # I J ( � '

K "� L �

�# �% �* �+ �" � �" # �" % �" * �" + �# � �# # �# % �# * �# + �

M N O

Page 43: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

PQ R ST U TT U VW U TW U VX U TX U VY U TY U VZ U T

[ Q R \ ] ^ ST V W T W V X T_ ` aQ b S

T W TX TY TZ TV Tc Td Te Tf g h i g W j V T k Z T l m V T P nj o n a p a ` _ q p r s ` t u r v aw _ R x _ y a ` z y a ` _ q p r s ` o t X T { |h z s ` o p a t } } e U X ~ � ] R \� WQ � S

TV TW T TW V TX T T� � � ��� � � � � �� � � �� � � � � � � ��������� � � � � �� � �� � ������ � � � � �� � �� � � � � � �� � � � � � ������ � �

� �� �

� � � � � �   ¡ ¢ £ � ¤¥ ¦ § ¨ © ª « ¬ § © ¬ ­ ¦ ® ¯ ° ± ¥ ° ² ³ ´ µ ¶ · µ ¸¹ « ¬ º ª « ¬ ¨ § © ¬ ­ ¦ ® » ¼ » ½ · ¾ » ¾¿ ° ¥ À « ¬ º ® ´ ¼ ² µ Á ½ Á · » · ¼ µ ´Â   à ¢ � Ä Å � ÆÇ ¨ È ¨ É ¦ Ê ¦ Ë Ì ® · µ ­ ÊÍ ¸ Î Ï ¦ È ¦ ® ² ² µÐ ¦ Ñ Ï ¦ È É ¬ È Ò ¨ É ¦ É ¦ Ò ª ¨ È É ¬ º ª Ï ¬ Ó ¨ Ô ¨ ® Õ ¿ Ö Ç ³ ¿ Ö × Õ Í¯ ¬ ­ Ø Ï ® °Ù Ú ¤   � � Û Ú Ü � ÆÝ Þ ß ¨ à Ò Ø ª Þ Ê ª Ø ® á ¨ © Ø É ¬ Ñ © ¬ â ã Ø¿ ¥ ¶ ± ä á ¶ ½ ´ µ° Ð Í ¯ ° · å ¶ ½ ´ µ ¹æ ¬ Ò ¬ « ® × ¿ Ð ¾ µ ç ± ¸è é � Ú ¡ ¢ Û Ú Æê ª È Ø Ñ Ò Ø Ê ª Ø « ¦ Ò Þ « Ø ¬ Î « Þ â Ø É º ¦ ® µ Ì Ì · µ ë Õ¯ ¦ Î È ¨ Ê ¦ Ï É ¨ « ¦ ­ É ¨ ª « ¨ Ò ¨ È ¦ Î ® ² µ À ¦ «Ð Ò ¦ É ­ ¦ « ­ É ¦ ª « ¨ « Þ À É ¨ Ô ¦ ® ³ ì ¥Ð ª ¦ º ¦ É º Ø ª Þ Ê ª Ø ® ³ ¥ ´ µ¥ ¦ § ¨ © É ¨ ª « ¨ Ò ¨ È ¦ Î ® × ¥ Á í ² µ³ Þ â ¨ É ¦ Þ Ñ « ¦ ã ¨ © ¦ É º ¦ ® ½ · µ Ê Ê   Ä ¢ £ � ¤ Ƴ ¨ § ¦ É ¦ Ò Ø Ó É ¬ È Ò ® © ¬ ­ ¦æ ¦ È ª ¬ É Ò Ø Ê ª Ø « ¦ Ò Þ « Ø Ò Ø Ó É ¬ È Ò ¨ ® ¶ ² µ Ì Ì ² ² µ ë ÕÍ Ø Ê ª Ì Ò Ø Ó É ¬ È Ò ¨ ® ½ µ ë Õ± Þ È Ò ¨ É ¦ ® » » å Ì ½ Î Ñ í Ê îï Ü   Å ¤ � � Ä ¢ � � £ ¡ Ú ð � Æ× ¬ Ò « Ø À É ¦ È É ¦ Ñ ¦ ¶ × ² ® ½ ² Ì ² ² Ì Ì ² ¾ ¼ ñ¯ ¦ Î È ¨ Ê ¦ Ï É ¦ È Ò « Þ º É ¦ ª ¬ Ò « ¬ à É º ¦ ® µ Ì ½ ½ Ì Ì µ Ì Á ´ °¸ « Ø Î © Ø É Ô ¨ º ¦ È Ò « Þ º Ø ® ´ µ ò §× ¬ Ò « Ø À É ¨ É ¦ ª ¬ É ® ² Ë ½ ¾ µ ÇÝ Ï ¦ È ¦ § ¦ à Ò ¨ Ò Ø ó ì ¿ Õ ¾ · ¶ ´ ô ® õ · ³Ý Ï ¦ È ¦ ¨ § ¬ Ï ¦ Ô ¨ º Ø ó ì ¿ Õ å ´ ô ® ¸� � ¤ Ú Ü � Æê § É ¦ Î ¦ ® ± « Þ É ­ ö ¬ È ¹ Ï Þ Ø ö Ï Þ Ë¿ É Ø « Ñ ÷ ó ¿ ¿ ì ô ® µ Ì ½ ¾¥ Ø Ò ¬ Ê ¦ È ¦ ® ¾ · Ì ¾ Πѹ « Þ Ò ¬ Ê ¦ È ¦ ® · ½ Î ÑÍ « ¦ É È ª ¬ « Ò É ¦ § ¦ ª « Ø Ê ¨ É ¦ ® µ Ì ² ¾ ½ Ê î

ø N O

Page 44: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �¥ ¦ ª ¬ Ê Ø É ¦ ù Ð © Ø º Ø ­ ¨ É ¨ Ô Ø È Þ Þ ú Ê Ê û Þ Î ¬ Ï ¨ Î ¬ ­ « Þ Ñ ¦ Ó ¨ º Ø É ¨ º Ø É ¦ © Ø ­ Ø É ¬ Ìü ª ¬ § ¬ « Ø É º Ø ® ê © ¦ º ª ¬ º Ø ­ É ¬ È Ò ¦ © Ï º Ø É ¨ ­ ¨ Ê Ø É § ¨ ¬ É ¨ Ô « Ò Ø â É Ø ª ¬ Î ¦ § Þ º Ø È © Ø ­ Ø Ò ¦ Ï º Ø Ìýþý

ÿ���ý ��������

�����þ

ÿ�� ���þ��þ�� ���

�þ�

� ��þ�ý

þ�ý þ�� þþ��þ�ý þþ��þ�ý���ý�

� N O

Page 45: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �× ¦ â É º ¦ ù Ð © Ø º Ø ­ ¨ É ¨ Ô Ø È Þ Þ ú Ê Ê û Þ Î ¬ Ï ¨ Î ¬ É ¨ º Ø « Ø Ó Ø É ¬ ­ « Þ Ñ ¦ Ó ¨ º Ø Ì O N O

Page 46: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

�� � �

� !"#$%&'( � ! "

) � � * + , �� $ � $ ! � ! $ " � " $ # �

- . /� 0 �

� �! �" �# �$ �% �& �' �( �

1 2 3 4 2 5 $ � 6 ! � 7 8 $ � � 95 : 9 / ; / . - < ; = > . ? @ = A /B - � C - D / . E D / . - < ; = > . : ? ! � F G3 E > . : ; / ? ( ( ' H ! I J + � *

K � I L �

�� 8 � 8 !� 8 "� 8 #� 8 $� 8 %� 8 &� 8 '� 8 ( 8 � 8

M N O

Page 47: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

PQ R ST UVWXYZ[\]U TU UU VU W

^ Q R _ ` a ST Y U T U Y V T V Y W T W Y X Tb c dQ e S

T U TV TW TX TY TZ T[ T\ T] Tf g h i g U j Y T k U V T l m Y T P nj o n d p d c b q p r s c t u r v dw b R x b y d c z y d c b q p r s c o t V T { |h z s c o p d t ] ] \ } V ~ � ` R _� UQ ~ � S

TT m VT m XT m ZT m \� � � ��� � � � � �� � � �� � � � � � � ��������� � � � � �� � �� � ������ � � � � �� � �� � � � � � �� � � � � � ������ � �

� �� �

� � � � � �   ¡ ¢ £ � ¤¥ ¦ § ¨ © ª « ¬ § © ¬ ­ ¦ ® ¯ ° ± ¥ ° ² ³ ´ µ ¶ ² · µ ¸¹ « ¬ º ª « ¬ ¨ § © ¬ ­ ¦ ® » ¼ » · ½ ¾ » ¼¿ ° ¥ À « ¬ º ® ´ ¼ ² µ Á · Á ½ » ½ ¼ ½ ¾Â   à ¢ � Ä Å � ÆÇ ¨ È ¨ É ¦ Ê ¦ Ë Ì ® ² · µ ­ ÊÍ ¸ Î Ï ¦ È ¦ ® ² ² µÐ ¦ Ñ Ï ¦ È É ¬ È Ò ¨ É ¦ É ¦ Ò ª ¨ È É ¬ º ª Ï ¬ Ó ¨ Ô ¨ ® Õ ¿ Ö Ç ³ ¿ Ö × Õ Í¯ ¬ ­ Ø Ï ® °Ù Ú ¤   � � Û Ú Ü � ÆÝ Þ ß ¨ à Ò Ø ª Þ Ê ª Ø ® á ¨ © Ø É ¬ Ñ © ¬ â ã Ø¿ ¥ ¶ ± ä á ¶ · ´ µ° Ð Í ¯ ° ½ å ¶ · ´ µ ¹æ ¬ Ò ¬ « ® × ¿ Ð ¾ µ ç ± ¸è é � Ú ¡ ¢ Û Ú Æê ª È Ø Ñ Ò Ø Ê ª Ø « ¦ Ò Þ « Ø ¬ Î « Þ â Ø É º ¦ ® µ Ì Ì ½ µ ë Õ¯ ¦ Î È ¨ Ê ¦ Ï É ¨ « ¦ ­ É ¨ ª « ¨ Ò ¨ È ¦ Î ® ² µ À ¦ «Ð Ò ¦ É ­ ¦ « ­ É ¦ ª « ¨ « Þ À É ¨ Ô ¦ ® ³ ì ¥Ð ª ¦ º ¦ É º Ø ª Þ Ê ª Ø ® ³ ¥ ´ µ¥ ¦ § ¨ © É ¨ ª « ¨ Ò ¨ È ¦ Î ® × ¥ Á í ² µ³ Þ â ¨ É ¦ Þ Ñ « ¦ ã ¨ © ¦ É º ¦ ® · å µ Ê Ê   Ä ¢ £ � ¤ Ƴ ¨ § ¦ É ¦ Ò Ø Ó É ¬ È Ò ® © ¬ ­ ¦æ ¦ È ª ¬ É Ò Ø Ê ª Ø « ¦ Ò Þ « Ø Ò Ø Ó É ¬ È Ò ¨ ® ¶ ² µ Ì Ì ² ² µ ë ÕÍ Ø Ê ª Ì Ò Ø Ó É ¬ È Ò ¨ ® · µ ë Õ± Þ È Ò ¨ É ¦ ® » » å Ì · Î Ñ í Ê îï Ü   Å ¤ � � Ä ¢ � � £ ¡ Ú ð � Æ× ¬ Ò « Ø À É ¦ È É ¦ Ñ ¦ ¶ × ² ® · µ Ì ¼ ² Ì Ì ´ ¾ ½ ñ¯ ¦ Î È ¨ Ê ¦ Ï É ¦ È Ò « Þ º É ¦ ª ¬ Ò « ¬ à É º ¦ ® µ Ì · · Ì Ì · Ì ¾ ¼ °¸ « Ø Î © Ø É Ô ¨ º ¦ È Ò « Þ º Ø ® ´ µ ò §× ¬ Ò « Ø À É ¨ É ¦ ª ¬ É ® ² Ë · ¾ µ ÇÝ Ï ¦ È ¦ § ¦ à Ò ¨ Ò Ø ó ì ¿ Õ ¾ ½ ¶ ´ ô ® õ ½ ³Ý Ï ¦ È ¦ ¨ § ¬ Ï ¦ Ô ¨ º Ø ó ì ¿ Õ å ´ ô ® ¸� � ¤ Ú Ü � Æê § É ¦ Î ¦ ® ± « Þ É ­ ö ¬ È ¹ Ï Þ Ø ö Ï Þ Ë¿ É Ø « Ñ ÷ ó ¿ ¿ ì ô ® µ Ì · ·¥ Ø Ò ¬ Ê ¦ È ¦ ® ¾ ½ Ì ¾ Πѹ « Þ Ò ¬ Ê ¦ È ¦ ® ½ · Î ÑÍ « ¦ É È ª ¬ « Ò É ¦ § ¦ ª « Ø Ê ¨ É ¦ ® µ Ì ² ¾ · Ê î

ø N O

Page 48: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �¥ ¦ ª ¬ Ê Ø É ¦ ù Ð © Ø º Ø ­ ¨ É ¨ Ô Ø È Þ Þ ú Ê Ê û Þ Î ¬ Ï ¨ Î ¬ ­ « Þ Ñ ¦ Ó ¨ º Ø É ¨ º Ø É ¦ © Ø ­ Ø É ¬ Ìü ª ¬ § ¬ « Ø É º Ø ® ê © ¦ º ª ¬ º Ø ­ É ¬ È Ò ¦ © Ï º Ø É ¨ ­ ¨ Ê Ø É § ¨ ¬ É ¨ Ô « Ò Ø â É Ø ª ¬ Î ¦ § Þ º Ø È © Ø ­ Ø Ò ¦ Ï º Ø Ìýþÿ

���ÿý ����ÿ���

������

��� �þ��þ�� ���

þ�

� �þ�ý

þ�ý þ�� þþ��þ�ý þþ��þ�ý�����ý�

� N O

Page 49: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �× ¦ â É º ¦ ù Ð © Ø º Ø ­ ¨ É ¨ Ô Ø È Þ Þ ú Ê Ê û Þ Î ¬ Ï ¨ Î ¬ É ¨ º Ø « Ø Ó Ø É ¬ ­ « Þ Ñ ¦ Ó ¨ º Ø Ì O N O

Page 50: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

�� � �

� �� !" �" !# �# !$ �$ !% �% !! �! !& �& !

' � � ( ) * �� ! " � " ! # � # ! $ � $ ! % � % ! ! � ! ! & � & !

+ , -� . �

� " �# �$ �% �! �& �/ �0 �1 �" � �2 3 4 5 3 " 6 0 � 7 & � 8 9 ! � � :6 ; : - < - , + = < > ? , @ A > B -C + � D + E - , F E - , + = < > ? , ; @ # � G H4 F ? , ; < - @ 1 1 0 # I J ) � (

K "� I L �

�� 9 "� 9 #� 9 $� 9 %� 9 !� 9 &� 9 /� 9 0� 9 1" 9 �" 9 "

M N O

Page 51: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

PQ R ST U TT U VW U TW U VX U TX U VY U TY U VZ U TZ U VV U TV U V[ U T[ U V

\ Q R ] ^ _ ST W T X T Y T Z T V T [ T` a bQ c S

T W TX TY TZ TV T[ Td Te Tf TW T Tg h i j h W k e T l [ T m n V T P ok p o b q b a ` r q s t a u v s w bx ` R y ` z b a { z b a ` r q s t a p u X T | }i { t a p q b u f f e U X ~ � ^ R ]� WQ ~ � S

TT n XT n ZT n [T n e� � � ��� � � � � �� � � �� � � � � � � ���������� � � � � �� � �� � ��� � � � � �� � �� � � � � � ��� � �� � � � � � � � � � � �� �

� � � �   ¡ ¢ £ ¤ ¥ � ¦§ ¨ © ª « ¬ ­ ® © « ® ¯ ¨ ° ± ² ³ § ² ´ µ ¶ · ¸ ¹ · º» ­ ® ¼ ¬ ­ ® ª © « ® ¯ ¨ ° ½ ¾ ½ ¿ À À Á ·Â ² § à ­ ® ¼ ° Ä ¾ ´ · ¹ ¿ ¹ À ½ Ä · ¾ ¶Å ¢ Æ ¤ � Ç È � ÉÊ ª Ë ª Ì ¨ Í ¨ Î Ï ° ¹ · ¯ ÍÐ º Ñ Ò ¨ Ë ¨ ° ´ ´ ·Ó ¨ Ô Ò ¨ Ë Ì ® Ë Õ ª Ì ¨ Ì ¨ Õ ¬ ª Ë Ì ® ¼ ¬ Ò ® Ö ª × ª ° Ø Â Ù Ê µ Â Ù Ú Ø Ð± ® ¯ Û Ò ° ²Ü Ý ¦ ¢ ¡ � Þ Ý ß � Éà á â ª ã Õ Û ¬ á Í ¬ Û ° ä ª « Û Ì ® Ô « ® å æ Û § ¸ ³ ç ä ¸ ¿ Ä ·² Ó Ð ± ² À ¶ ¸ ¿ Ä · »è ® Õ ® ­ ° Ú Â Ó Á · é ³ ºê ë ¡ Ý £ ¤ Þ Ý Éì ¬ Ë Û Ô Õ Û Í ¬ Û ­ ¨ Õ á ­ Û ® Ñ ­ á å Û Ì ¼ ¨ ° · Ï Ï À · í ر ¨ Ñ Ë ª Í ¨ Ò Ì ª ­ ¨ ¯ Ì ª ¬ ­ ª Õ ª Ë ¨ Ñ ° ´ · à ¨ ­Ó Õ ¨ Ì ¯ ¨ ­ ¯ Ì ¨ ¬ ­ ª ­ á Ã Ì ª × ¨ ° µ î §Ó ¬ ¨ ¼ ¨ Ì ¼ Û ¬ á Í ¬ Û ° µ § ¶ ·§ ¨ © ª « Ì ª ¬ ­ ª Õ ª Ë ¨ Ñ ° Ú § ´ ·µ á å ª Ì ¨ á Ô ­ ¨ æ ª « ¨ Ì ¼ ¨ ° Á ¹ · Í ÍÅ ¢ Ç ¤ ¥ � ¦ ɵ ª © ¨ Ì ¨ Õ Û Ö Ì ® Ë Õ ° « ® ¯ ¨è ¨ Ë ¬ ® Ì Õ Û Í ¬ Û ­ ¨ Õ á ­ Û Õ Û Ö Ì ® Ë Õ ª ° ¸ ´ · Ï Ï ´ ´ · í ØÐ Û Í ¬ Ï Õ Û Ö Ì ® Ë Õ ª ° ¿ · í س á Ë Õ ª Ì ¨ ° ½ ½ ¶ Ï ¿ Ñ Ô ï Í ðñ ß ¢ È ¦ ¡ � Ç ¤ � � ¥ £ Ý ò � ÉÚ ® Õ ­ Û Ã Ì ¨ Ë Ì ¨ Ô ¨ ¸ Ú ´ ° ¿ À Ï ¹ ¶ Ï Ï Ä Á ¾ ó± ¨ Ñ Ë ª Í ¨ Ò Ì ¨ Ë Õ ­ á ¼ Ì ¨ ¬ ® Õ ­ ® ã Ì ¼ ¨ ° · Ï ¿ ¾ Ï Ï ¿ Ï Á ¶ ²º ­ Û Ñ « Û Ì × ª ¼ ¨ Ë Õ ­ á ¼ Û ° Ä · ô ©Ú ® Õ ­ Û Ã Ì ª Ì ¨ ¬ ® Ì ° ´ Î ¿ Á · Êà Ò ¨ Ë ¨ © ¨ ã Õ ª Õ Û õ î Â Ø Á À ¸ Ä ö ° ÷ À µà Ò ¨ Ë ¨ ª © ® Ò ¨ × ª ¼ Û õ î Â Ø ¶ Ä ö ° º� � ¦ Ý ß � Éì © Ì ¨ Ñ ¨ ° ³ ­ á Ì ¯ ø ® Ë » Ò á Û ø Ò á ÎÂ Ì Û ­ Ô ù õ   î ö ° · Ï ¿ ·§ Û Õ ® Í ¨ Ë ¨ ° À ¹ Ï À Ñ Ô» ­ á Õ ® Í ¨ Ë ¨ ° Ä ¹ Ï Á Ñ ÔÐ ­ ¨ Ì Ë ¬ ® ­ Õ Ì ¨ © ¨ ¬ ­ Û Í ª Ì ¨ ° · Ï ¿ · ¶ Í ð

ú N O

Page 52: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �§ ¨ ¬ ® Í Û Ì ¨ û Ó « Û ¼ Û ¯ ª Ì ª × Û Ë á á ü Í Í ý á Ñ ® Ò ª Ñ ® ¯ ­ á Ô ¨ Ö ª ¼ Û Ì ª ¼ Û Ì ¨ « Û ¯ Û Ì ® Ïþ ¬ ® © ® ­ Û Ì ¼ Û ° ì « ¨ ¼ ¬ ® ¼ Û ¯ Ì ® Ë Õ ¨ « Ò ¼ Û Ì ª ¯ ª Í Û Ì © ª ® Ì ª × ­ Õ Û å Ì Û ¬ ® Ñ ¨ © á ¼ Û Ë « Û ¯ Û Õ ¨ Ò ¼ Û Ïÿ��

����� �����ÿ�

����

��� ���

������ ��

��

���

�� ���ÿ����� ��� ��� �������

� N O

Page 53: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �Ú ¨ å Ì ¼ ¨ û Ó « Û ¼ Û ¯ ª Ì ª × Û Ë á á ü Í Í ý á Ñ ® Ò ª Ñ ® Ì ª ¼ Û ­ Û Ö Û Ì ® ¯ ­ á Ô ¨ Ö ª ¼ Û Ï O N O

Page 54: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

�� � �

� !"#$%&'( � ! "

) � � * + , �� $ � $ ! � ! $ " � " $ # � # $ $ � $ $ % � % $ & � & $ ' � ' $

- . /� 0 �

� �! �" �# �$ �% �& �' �( � � �1 2 3 4 2 5 ' � 6 ! � 7 8 $ � � 95 : 9 / ; / . - < ; = > . ? @ = A /B - � C - D / . E D / . - < ; = > . : ? ! � F G3 E > . : ; / ? ( ( ' H ! I J + � *

K � I L �

�� 8 !� 8 #� 8 %� 8 ' 8 � 8 ! 8 # 8 % 8 '! 8 �! 8 !! 8 #! 8 %

M N O

Page 55: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

PQ R ST UVWXYZ[\]U TU UU VU W

^ Q R _ ` a ST U T V T W T X T Y T Z T [ T \ Tb c dQ e S

T U TV TW TX TY TZ T[ T\ T] TU T Tf g h i g U j \ T k U V T l m Y T P nj o n d p d c b q p r s c t u r v dw b R x b y d c z y d c b q p r s c o t V T { |h z s c o p d t ] ] \ } V ~ � ` R _� UQ ~ � S

TT m YU m TU m YV m T� � � ��� � � � � �� � � �� � � � � � � ���������� � � � � �� � �� � ��� � � � � �� � �� � � � � � ��� � �� � � � � � � � � � � �� �

� � � �   ¡ ¢ £ ¤ ¥ � ¦§ ¨ © ª « ¬ ­ ® © « ® ¯ ¨ ° ± ² ³ § ² ´ µ ¶ · ¸ ´ ¹ · º» ­ ® ¼ ¬ ­ ® ª © « ® ¯ ¨ ° ½ ¾ ½ ¹ ¿ ¿ À ÀÁ ² §  ­ ® ¼ ° à ¾ ´ · Ä ¹ Ä ¿ ½ à ´ · ¶Å ¢ Æ ¤ � Ç È � ÉÊ ª Ë ª Ì ¨ Í ¨ Î Ï ° ´ ¹ · ¯ ÍÐ º Ñ Ò ¨ Ë ¨ ° ´ ´ ·Ó ¨ Ô Ò ¨ Ë Ì ® Ë Õ ª Ì ¨ Ì ¨ Õ ¬ ª Ë Ì ® ¼ ¬ Ò ® Ö ª × ª ° Ø Á Ù Ê µ Á Ù Ú Ø Ð± ® ¯ Û Ò ° ²Ü Ý ¦ ¢ ¡ � Þ Ý ß � Éà á â ª ã Õ Û ¬ á Í ¬ Û ° ä ª « Û Ì ® Ô « ® å æ ÛÁ § ¸ ³ ç ä ¸ ¹ à ·² Ó Ð ± ² ¿ ¶ ¸ ¹ à · »è ® Õ ® ­ ° Ú Á Ó À · é ³ ºê ë ¡ Ý £ ¤ Þ Ý Éì ¬ Ë Û Ô Õ Û Í ¬ Û ­ ¨ Õ á ­ Û ® Ñ ­ á å Û Ì ¼ ¨ ° · Ï Ï ¿ · í ر ¨ Ñ Ë ª Í ¨ Ò Ì ª ­ ¨ ¯ Ì ª ¬ ­ ª Õ ª Ë ¨ Ñ ° ´ ·  ¨ ­Ó Õ ¨ Ì ¯ ¨ ­ ¯ Ì ¨ ¬ ­ ª ­ á Â Ì ª × ¨ ° µ î §Ó ¬ ¨ ¼ ¨ Ì ¼ Û ¬ á Í ¬ Û ° µ § ¶ ·§ ¨ © ª « Ì ª ¬ ­ ª Õ ª Ë ¨ Ñ ° Ú § ´ ·µ á å ª Ì ¨ á Ô ­ ¨ æ ª « ¨ Ì ¼ ¨ ° À Ä · Í ÍÅ ¢ Ç ¤ ¥ � ¦ ɵ ª © ¨ Ì ¨ Õ Û Ö Ì ® Ë Õ ° « ® ¯ ¨è ¨ Ë ¬ ® Ì Õ Û Í ¬ Û ­ ¨ Õ á ­ Û Õ Û Ö Ì ® Ë Õ ª ° ¸ ´ · Ï Ï ´ ´ · í ØÐ Û Í ¬ Ï Õ Û Ö Ì ® Ë Õ ª ° ¹ · í س á Ë Õ ª Ì ¨ ° ½ ½ ¶ Ï ¹ Ñ Ô ï Í ðñ ß ¢ È ¦ ¡ � Ç ¤ � � ¥ £ Ý ò � ÉÚ ® Õ ­ Û Â Ì ¨ Ë Ì ¨ Ô ¨ ¸ Ú ´ ° À ¹ Ï ¹ À Ï Ï ´ ¹ Ä Ã ó± ¨ Ñ Ë ª Í ¨ Ò Ì ¨ Ë Õ ­ á ¼ Ì ¨ ¬ ® Õ ­ ® ã Ì ¼ ¨ ° · Ï À À Ï Ï Ã Ï Ã ¿ ²º ­ Û Ñ « Û Ì × ª ¼ ¨ Ë Õ ­ á ¼ Û ° à · ô ©Ú ® Õ ­ Û Â Ì ª Ì ¨ ¬ ® Ì ° ´ Î ¹ À · Êà Ò ¨ Ë ¨ © ¨ ã Õ ª Õ Û õ î Á Ø À ¿ ¸ à ö ° ÷ ¿ µà Ò ¨ Ë ¨ ª © ® Ò ¨ × ª ¼ Û õ î Á Ø ¶ à ö ° º� � ¦ Ý ß � Éì © Ì ¨ Ñ ¨ ° ³ ­ á Ì ¯ ø ® Ë » Ò á Û ø Ò á ÎÁ Ì Û ­ Ô ù õ Á Á î ö ° · Ï ¹ ´§ Û Õ ® Í ¨ Ë ¨ ° à ¹ Ï ¾ Ñ Ô» ­ á Õ ® Í ¨ Ë ¨ ° Ä ¹ Ï Ã Ñ ÔÐ ­ ¨ Ì Ë ¬ ® ­ Õ Ì ¨ © ¨ ¬ ­ Û Í ª Ì ¨ ° · Ï ¹ · ¶ Í ð

ú N O

Page 56: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �§ ¨ ¬ ® Í Û Ì ¨ û Ó « Û ¼ Û ¯ ª Ì ª × Û Ë á á ü Í Í ý á Ñ ® Ò ª Ñ ® ¯ ­ á Ô ¨ Ö ª ¼ Û Ì ª ¼ Û Ì ¨ « Û ¯ Û Ì ® Ïþ ¬ ® © ® ­ Û Ì ¼ Û ° ì « ¨ ¼ ¬ ® ¼ Û ¯ Ì ® Ë Õ ¨ « Ò ¼ Û Ì ª ¯ ª Í Û Ì © ª ® Ì ª × ­ Õ Û å Ì Û ¬ ® Ñ ¨ © á ¼ Û Ë « Û ¯ Û Õ ¨ Ò ¼ Û Ïÿ��

����� �����ÿ�

����

��� ���

������ ��

��

���

�� ���ÿ����� ��� ��� �������

� N O

Page 57: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �Ú ¨ å Ì ¼ ¨ û Ó « Û ¼ Û ¯ ª Ì ª × Û Ë á á ü Í Í ý á Ñ ® Ò ª Ñ ® Ì ª ¼ Û ­ Û Ö Û Ì ® ¯ ­ á Ô ¨ Ö ª ¼ Û Ï O N O

Page 58: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

OPŠTI I TEHNIČKI USLOVI ZA IZVOĐENJE

TERMOTEHNIČKIH INSTALACIJA

Page 59: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

OPŠTI USLOVI ZA IZVOĐENJE TERMOTEHNIČKIH INSTALACIJA

1. Investiciono tehnička dokumentacija se radi na bazi projektnog zadatka, a nakon sklapanja ugovora

2. Projektni zadatak se smatra važećim ako je potpisan od strane ovlašćenog lica investitora

3. Ugovor o projektovanju se smatra zaključenim kad su se strane pismeno sporazumjele o izradi projektne dokumentacije i njenoj cijeni.

4. Ugovor o izvođenju smatra se zaključenim kad su se strane pismeno sporazumjele o montiranju instalacije i njenoj cijeni.

5. Ugovori o projektovanju i izvođenju moraju da sadrže: - rok početka i rok završetka radova - garantni rok - ugovorene penale - obaveze izvođača da postrojenje izradi prema odobrenom projektu u skladu sa važećim standardima, tehničkim uputstvima i normama.

6. Po ustupanju posla izvođač je dužan da pregleda gradilište i utvrdi stanje građevinskih radova. Izvođenju se ne smije pristupiti bez građevinske dozvole koju pribavlja investitor.

7. Garantni rok za kvalitet montažnih radova je rok predviđen zakonskim propisima, u koliko ugovorom nije drugačije određeno. Za ugrađenu opremu važi garancija proizvođača. Ako se ne izvrši blagovremen prijem prema ugovoru, garantni rok teče od dana kada je trebalo izvršiti prijem.

8. Ugrađeni materijal i oprema moraju da odgovaraju važećim tehničkim propisima i standardima.

9. Za sve materijale i opremu izvođač je dužan, ako je potrebno, priložiti odgovarajuće ateste.

10. Izvođač je dužan da postrojenje izvodi po odobrenom projektu i ne smije vršiti izmjenu bez saglasnosti projektanta.

11. Ispitivanje instalacija vrši izvođač u skladu sa važećim propisima. 12. O izvršenom ispitivanju moraju se sastaviti zapisnici. 13. Puštanje instalacije u pogon vrši izvođač uz obavezno prisustvo predstavnika

Investitora i distributera. 14. Instalacija se ne smije puštati bez prisustva izvođača, jer za sve nastale kvarove

odgovornost snosi investitor, a istovremeno gubi garanciju. 15. Za tehnički prijem izvođač, odnosno Investitor, dužan je kompletirati slijedeću

dokumentaciju: - odobrenje za gradnju objekta, odnosno montažu - ocjenu ovlašćene ustanove da se pri projektovanju primjenjuju propisane i zakonske mjere - atestnu dokumentaciju upotrijebljenog materijala i opreme - izvještaj o izvršenom ispitivanju instalacija i uređaja sa zapisnicima - ateste varioca - ateste elektroda kojima je vršeno spajanje - dokumentaciju o kontroli zavarenih spojeva.

Page 60: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

TEHNIČKI USLOVI ZA IZVODJENJE TERMOTEHNIČKIH INSTALACIJA 1.

Ventilatori Prije nego što se naruči ventilator provjeriti karakteristike ventilatora vodeći računa

da ima dobar stepen iskorištenja. Karakteristika obrtnog momenta elektromotora mora odgovarati ventilatoru. Snaga

mu treba biti takva da motor nije preopterećen ako je 20% odstupanje pada pritiska od predviđenog u sistemu na koga je priključen ventilator.

2.

Sekcija za grijanje ili hlađenje Grijači/hladnjaci trebaju se dati u izvedbi sa vertikalnim lamelama koje čvrsto naliježu

na cijev. Višeredni grijači zraka moraju se priključiti na protustrujnom principu. Rashladna sekcija, treba biti sa paronepropustljivom izolacijom i mora imati

priključak i za kondenzat. 3.

Cijevi rashladnog postrojenja Rashladni agregati koje treba izvesti na mjestu montaže, za rashladno sredstvo

moraju se primjeniti bezšavne bakarne cijevi, izrađene prema utvrđenim američkim normama (ASA).

Za cijevi sa prečnikom 12/0,81 i manje dozvoljava se primjena mekano žarenih cijevi, a cijevi veće od 12/0,81 moraju biti hlađene izvučene.

Debljina zidova bakarnih cijevi za rashladno sredstvo mora minimalno iznositi Vanjski prečnik Debljina zida mm Vanjski prečnik Debljina zida mm 6 i manje 0,76 18 1,06 8 0,81 22 1,14 10 0,81 28 1.27 12 0,81 35 1,39 16 1,01 40 1,52 Lukove u cijevima do prečnika 28/1,27 savijati pomoću mašine, a veći lukovi trebaju

biti standardni sa krajevima za letovanje. 4.

Ventilacioni kanali Izvođač je dužan da raspolaže sa fabrikacionim nacrtima kanala, sa jasnim

pogledom dimenzija, debljine lima i spojeva kanala kao i vrstu materijala. Svi elementi - sastavni dijelovi limenih kanala moraju imati iste osobine materijala

kao i onaj od koga se stijene kanala izrađuju. Ukoliko posebno nije naglašeno i tamo gdje prostor dozvoljava lukove kanala treba

izvesti uvijek sa radiusom unutarnje strane jednak najmanje polovini širine kanala. Ukoliko to nije moguće trebaju se u kanalu ugraditi usmjerivači prema instrukcijama vodeći računa o dovoljnoj čvrstoći skretnih lopatica.

Istrujne rešetke koje su na glavnom kanalu, ogranke treba osigurati za dobru raspodjelu zraka po cijeloj dužini rešetke pomoću usmjerivača. Usmjerivačke lamele istrujnih rešetki nikad se ne mogu upotrijebiti kao regulatori protoka.

Nakon dovršavanja instalacija kanala sa priključcima u sistemima sa pritiskom preko 400 Pa treba izvršiti dihtovanje na mjestima propuštanja.

Page 61: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

Ventilacioni kanali sa svim specijalnim komadima, ukoliko nije drugačije naglašeno, moraju se raditi iz galvaniziranog ili elektrolitički pocinčanog čeličnog lima.

Vazdušne kanale možemo podijeliti u tri grupe: I - kanali za pritiske do 400 Pa II - kanali za pritiske 400-1000 Pa III - kanali za pritiske 1000-2000 Pa U ponudi treba da je navedeno za koji pritisak će se kanali praviti.

Kod kliznih spojeva treba voditi računa o smjeru strujanja zraka i da se svaki slijedeći komad uvlači u prednji dio postavljenog kanala.

Debljine lima i način poprečnog spajanja pravouglih kanala treba izvesti prema dole datim podacima. Minimalna debljina lima pravougaonih kanala mora biti 0,6 mm .

Spajanje i ukrućivanje kanala (I) a) Uzdužni šavovi na uglovima moraju se izvesti kao “Pittsburg lock”

b) Ukrućenja kanala treba izvesti sa U- profilom iz galvaniziranog lima debljine 2 mm. Veća strana kanala Ukrućenja 500 - 1000 mm 20/20 x 2 mm 1000 - 200 mm 30/30 x 2 mm veći od 2000 mm 50/50 x 2 mm Kanali čija je veća strana manja od 500 mm mogu se izvoditi u dužini od 2000 mm

do međusobnog spoja. Kanali sa većom stranom od 500-1500 mm moraju se na svaki metar dužine posebno ukrutiti profilom za ukrućenje Kanali sa većom stranom od 1500 mm treba se na svakih pola metra predvidjeti sa odgovarajućim ukrućenjem. c) Svi spojevi kanala na opremu moraju se izvesti sa flanšama iz ugaonih L profila. d) Spojeve kanala prije montaže treba premazati zaptivnom pastom kako bi se postiglo dobro zaptivanje u pogonu.

Spajanje i ukručivanje kanala (II) a) Uzdužni šav se mora izvesti kao “Pittsburg lock” a samo u posebnim

slučajevima može se dozvoliti varenje. b) Ukrućivanje kanala izvesti sa U- profilom iz galvaniziranog lima debljine 2 mm.

Veća strana kanala Ukrućenje 300 - 700 mm 20/20 x 2 mm 700 - 1500 mm 30/30 x 2 mm preko 1500 mm 50/50 x 2 mm Kanali čija je veća strana manja od 300 mm mogu se izvoditi bez ukručenja u dužini

od 200 mm do međusobnog spoja. Kanali sa većom stranom od 300-1000 mm moraju se na svakih pola metra predvidjeti sa odgovarajućim ukrućenjem . c) Svi spojevi kanala na opremu moraju se izvesti sa flanšama od ugaonog L- profila. d) Zaptivanje kanala u pogonu se mora osigurati u granicama da propuštanje nije veće od 3% ukupnog kapaciteta ventilatora.

Svi željezni dijelovi kanala, podupirači i konstrukcija zavješenja ukoliko nisu pocinkovani, trebaju se prije montaže očistiti i premazati dobrim slojem zaštitne odgovarajuće farbe.

Ventilacioni kanali se mogu zavještavati sa držačima izrađenim od ugaonog L-profila 30/30/3 mm i šipkama sa navojem odgovarajuće dužine ili druge specijalne izvedbe zavješenja.

Na prelazima kroz zidove i konstrukciju po cijeloj dužini prolaza treba otvore za kanal dihtovati staklenom vunom i doraditi sa plastično postojanim kitom kako bi se spriječio prelaz zvuka između prostorija.

Page 62: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

5.

Rešetke za prolaz zraka

Rešetke se moraju isporučiti u izvedbi od aluminijuma ili drugog materijala otpornog ili zaštićenog protiv korozije. Pričvršćivanje se vrši sa kromiranim zavrtnjima loptaste glave.

Boja rešetki i odsisnih rozetni mora biti u dogovoru sa arhitektom odnosno upravom radilišta.

Spoljne rešetke, krovne odsisne kape kao i njihovi priključci moraju se raditi iz najboljeg materijala otpornog na atmosferske uticaje, i sa takvom kostrukcijom da je isključeno prodiranje vlage u unutrašnjost. Spoljne rešetke, moraju imati prečke koje onemogućavaju upadanje kiše.

Kod ugrađivanja rešetki u građevinske objekte ne smije biti deformacije rešetke. 6.

Protupožarne klapne

Za slučaj požara gdje nije na drugi način predviđena blokada sistema ventilacije, treba ugraditi na odgovarajuća mjesta protupožarne klapne u izvedbi sa lako pokretljivim zatvaranjem. Kučište klapne treba biti iz galvaniziranog lima debljine min. 2 mm i na obadvije strane predvidjeti sa odgovarajućim profilom za montažu. Na kučištu treba obezbjediti postolje za mogućnost postavljanja servomotora.

Protupožarna klapna se montira u kanale tako što se sa jednom stranom pričvršćuje u vatrootporni zid, a zavješenje klapne mora biti neovisno od zavješenja kanala, ukoliko je druga strana vezana za kanal.

Maksimalna propustljivost zatvorene klapne može iznositi 10 m2/h a da je ventilator u pogonu.

7.

Izolacija kanala

Unutarnja izolacija kanala treba se izvesti sa odgovarajućom izolacijom sa postojanim slojem koji sprečava da staklena vuna dolazi u direktan kontakt sa vazdušnom strujom. Šavovi izolacije se moraju sa svih strana uhvatiti postojanim slojem prije nego što se izolacija pričvrsti na kanale.

Vanjska izolacija kanala se vrši sa dekama ili pločama u debljii od 25 mm. Pričvršćivanje izolacije treba da je sigurno i da zadovoljava estetsku stranu.

Pričvršćivanje vanjske izolacije se može vršiti raznim trakama. Paro nepropustljivi slojevi po izolaciji mogu biti aluminijum ili PVC folija. Svaka primjenjena izolacija treba da je od strane proizvođača ispitana na zapaljivost

i u tom pogledu da odgovara protupožarnim zahtjevima. 8.

Balansiranje funkcionalnosti sistema

Nakon što je zračna instalacija izvedena potrebno je izvršiti podešavanje sistema i mjerenja projektovanih veličina. Prilikom balansiranja treba konstatovati karakteristike ventilatora.

Balansiranje može vršiti samo specijalno obučeno lice koristeći se pri tome pogodnim formularom za upisivanje gore spomenutih veličina

Za instrumente se mogu koristiti anemometri, pitotova ili U cijev, termometar, tahometar, volmetar, ampermetar i sl.

Posebnu pažnju treba posvetiti broju izmjena sa postizanjem zadovoljavajućeg stepena čistoće ubačenog zraka.

Kod balansiranja treba razmotriti sve glavne komponente sistema Ventilatori i uređaji za obradu zraka trebaju se izregulisati ili ispitati na vrijednosti

Page 63: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

koje se uslovljavaju projektom. Automatska reugulaciona aparatura mora se postaviti i izregulisati u dogovoru sa

isporučiocem imajući u vidu i ostale zahtjeve vezane za smještaj. Regulacioni organi bilo da su ručni ili automatski kod kojih se može očekivati min. i

max. vrijednost, moraju se na obadvije veličine kontrolisati. Svi termostatski ili magnetski sigurnosti prekidači motora moraju se kontrolisati i isprobati na prave vrijednosti.

Rashladni uređaj se mora ispitati i regulisati na kapacitet koji se zahtjeva. Za razna opterećenja mašine treba mjeriti i kontrolisati potrošnju struje za elektromotor. Svi termostati i presostati koji su za sigurnost rashladnog uređaja, moraju se kontrolisati na funkcionalan rad. Uređaji postavljeni vani moraju biti provjereni na zaštitu od smrzavanja.

U magistralnim dionicama treba ustanoviti stvarne brzine. Kod elemenata za distribuciju zraka šum ne smije preći granicu 35 db u prostoriji. Vrijednosti dobivene mjerenjem balansiranja moraju se pismeno obraditi i sređene

dati korisniku koje će koristiti za vrijeme održavanja. 9.

Ogovornost funkcionalnosti Izvođač je dužan da dobro poznaje funkcionalnost opreme koju će izvoditi. Projektant i izvođač računaju na vrijednosti koje daje isporučioc opreme. Ukoliko se radi o novoj tehnologiji ili izuzetno kratkim rokovima koji nose u sebi

rizika, treba sa investitorom posebno razmotriti odgovornosti. 10.

Kotlovi centralnog grijanja sa pripadajućom opremom

10.1. Postavljanje kotlova: Kotlove koji se lože lož uljem treba nastojati smjestiti na pod prizemlja u nivou terena

ili u smještenom prostoru za kotlovnicu ispod nivoa terena. Odvođenje zraka iz kotlovnice treba postaviti što dalje od ulaza svježeg zraka i što

bliže plafonu. Kotao mora biti postavljen na nenapregnut horizontalan i čvrst fundament-temelj Kotlove i razdjeljivače treba tako postaviti da ima dovoljno prostora za montažu i

posluživanje. Svaki kotao mora posjedovati: a) Jasnu tablicu, na kojoj je naznačen kapacitet, radni pritisak, tip, fabrikant,

isporučioc itd. b) Dimni kanal na kome su priključena dva priključka NO-15 mm za mjerenje dimnih

gasova. c) Eksplozioni otvor. d) Mano-termometar. e) Priključak za punjenje i pražnjenje. Kotlovi se trebaju priključiti na instalaciju sa flanšama ili holenderima radi reparacije. Sve priključke i armaturu na kotlovima treba tako montirati da je moguće čišćenje

kotlova. Tamo gdje je objedinjeno više kotlova u sastavu jedne kotlovnice treba zaporne

organe kotlova tako ugraditi da sigurnosni organi ispravno rade. Više kotlova na instalaciju treba priključiti da je osiguran isti protok kroz svaki. Ukoliko je moguće i odmah iznad kotla na polaznom vodu treba postaviti odzračni

lonac. 10.2. Armatura

Page 64: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

Armatura se treba montirati tako da je lako održavati, ispravno posluživati i zamijeniti. Zaporne organe se vretenom kod montaže treba horizontalno ili prema dole. Armaturu i regulacione organe tako ugraditi, da u slučaju propuštanja vode na

flanšama, holenderima ili cijevnim spojeveima ne dođe do šteta na aparaturi. Ukoliko je membranski ventil upotrebljen onda predvidjeti mogućnost kontrole

membrane. Za ugradnju zapornih organa sa flanšama, upotrijebiti odgovarajuće kontra flanše. Kod postavljanja sigurnosnog ventila uvijek imati na umu pravac protoka. Ventil za pražnjenje-punjenje mora biti iz mesinga ili bronze i predviđen sa ključem za

otvaranje-zatvaranje, priključkom za crijevo, kapicom i lancem. Crijevo za punjenje mora biti konačno ojačana ruber guma postojana na pritisak min.

3 atp. i predviđeno sa priključkom za ventil i klemom za crijevo. 10.3. Instrumenti Sve instrumente treba po mogućnosti postaviti na dohvat ruke i da su skale . Treba nastojati da se termičko-mjerni i regulacioni instrumenti postave na polaznom

vodu u neposrednoj blizini kotla. Svi osjetnici su tako postavljeni da pokazuju tačne mjerne vrijednosti.

Kod mješačke regulacije, svaki mjerni aparat postaviti min. 1 m iza regulacionog organa a povoljnije je ukoliko je i iza cirkulacione pumpe.

Na manometru pritiska mora biti naznačeno radno područje uz posebnu oznaku granice opasnosti sa crvenom bojom.

Manometar mora biti u metalnom kućištu pokriven staklom u mesinganom prstenu. Prečnik manometra, ukoliko je za kotlovnicu mora biti najmanje 150 mm.

Manometar se mora priključiti tako što će se u priključku postaviti bronzani troputi ventil.

10.4. Ekspanzioni sudovi i sigurnosno-tehnička oprema Ekspanzioni sud se priključuje direktno na kotao odnosno kotlove. Između priključnog

mjesta ekspanzionih vodova i kotla, ne smiju postojati zaporni organi. Zatvoreni ekspanzioni sud sa membranom se mora montirati prema uputstvu

proizvođača, s tim da se sa sudom isporuči sigurnosni ventil, odzračni ventil, manometar i holenderi. Pritisak koji je u fabrici regulisan ne smije niko drugi mijenjati.

Zatvoreni ekspanzioni sud sa membranom treba montirati na mjestu gdje je niža temperatura tj. na povratnom vodu, da nije na cirkulaciju priključen i da je zaštićen od eventualnog prevelikog zračenja.

Kod zatvorenog suda sa membranom instalacija se puni 2 N/cm2 iznad prethodno regulisanog pritiska u sudu.

Sigurnosno-tehnička oprema postrojenja za centralno grijanje toplom vodom, sa temperaturom razvodne vode do 110o C treba zadovoljiti propise JUS. M.E 7. 201-202-203 i DIN 4751

11.

Instalacija za gorivo i sagorijevanje

Kod postavljanja gorača ispod kotla mora se zaptivanje izvesti sa azbestnim pločama ili kanapom.

Amortizeri gorača ne smiju prenositi vibracije preko kotla na instalaciju. Gorač treba lako demontirati radi održavanja i opravke. Priključke uljnog gorača sa pumpom ili sa rezervoarom goriva treba izvesti sa

mekanom bakarnom cijevi ili plastificiranim aluminijskim crijevom. 11.1.

Uljni rezervoari

Page 65: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

Uljne rezervoare treba u zemlju ukopati horizontalno. Rezervoar se mora položiti u ležište od sitnog pijeska po cijeloj dužini kako ne bi podloga ili otpadci oštetili omotač rezervoara. Prije nego što se izvrši zatrpavanje rezervoara potrebno je da se zaptivanje zaštitnog omotača dobro kontroliše. Konstrukcija i kvalitet izrade treba zadovoljiti propisima DIN-normi.

Rezervoar se treba za montažu gotov isporučiti. Isporučioc mora dostaviti i atest probnog ispitivanja pod pritiskom. Zaptivač poklopca ulaznog otvora u rezervoar i cijevne priključke treba osigurati

protiv prodiranja kiše i podzemne vode u rezervoar. Poklopac ulaznog otvora iznutra konzervirati protiv korozije.

Priključak za punjenje preporučuje se da nije iznad rezervoara već udaljen min. 3 m od rezervoara.

Priključak za autocisternu treba odgovarati zahtjevu isporučioca ulja. Cijevi za punjenje se trebaju izvesti od čelične cijevi i spolja bituminizirati. Odzračni

vod izvesti sa galvaniziranom cijevi. Odzračni vod priključuje se na rezervoar na mjesto sa proširenjem da bi se postiglo

dobro ozračivanje i onemogućilo zatvaranje uljem. Kod smještaja odzračnog voda treba imati u vidu da se ne ugrožava neki prostor, bilo

isparinama ili eventualnim prepunjavanjem rezervoara. 12.

Grijaca tijela 12.1. Opšte o grijacim tijelima Varovi trebaju biti izvedeni da su nevidljivi poslije farbanja. Grejna tijela se ispituju pritiskom većim za 1,5 x od maksimalnog radnog pritiska,

zatim se zagrije na 90o C i ponovno ispituje gore navedenim pripadajućim pritiskom Cijevni priključci trebaju biti izvedeni da veze sa cijevnom mrežom ne izazivaju

naprezanje. Sva grejna tijela moraju se demontažno montirati. Čelični radijatori trebaju biti izrađeni od lima deb. 1,25 mm. 12.2. Postavljanje radijatora Odstojanje donje ivice radijatora od gotovog poda treba biti 100 mm. Kod postavljanja

ispod prozorske klupice treba zadržati odstojanje između gornje ivice radijatora i donje ivice klupice 50 mm. Odstojanje pozadi radijatora do zida je 50 mm.

Kod postavljanja radijatora ispod prozora, treba ga smjestiti u sredini izuzev ukoliko to posebne okolnosti ne dozvoljavaju.

12.3. Pričvršćenje - zavješanje radijatora Konstrukciju za vješanje i pričvršćenje radijatora treba izabrati koja obezbjeđuje

dugotrajniju sigurnost. Radijator se mora slobodno pomicati kod širenja uslijed grijanja, hlađenja. Varovi radijatora moraju izdržati bez opasnosti normalan dozvoljen pritisak u mreži i

vučnu silu od 80 kg. Zavrtnjevi za pričvršćavanje ne smiju biti galvanizirani. 12.4. Priključivanje grejnih tijela Ventil radijatora se mora horizontalno postaviti. Radijatorski ventili moraju biti duplo-

regulirajući izrađeni od mesinga ili bronze sa konično zaptivajućim holenderom. Montaža radijatorskog ventila i odzračnog pipca ili ispusne slavine mora omogućiti

nesmetano posluživanje. Horizontalni priključci duži od 0,5 m moraju se voditi uza zid. Kod ugradnje radijatorskih ventila sa ugrađenim termostatičkim osjetnikom treba imati

Page 66: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

u vidu da se na mjestima ugradnje obezbijedi potrebna cirkulacija zraka i da se izbjegava smještaj iza zavjesa, u dubokim nišama i uglovima. Minimalno odstojanje gornje ivice termostatske glave od klupice treba iznositi 200 mm po visini, a od zida horizontalno 150 mm. Odstojanje termostatske glave i radijatora je potrebno min. 50 mm.

12.5. Zaštita grejnih tijela Eventualna oštećenja treba odmah obraditi osnovnom radijatorskom farbom. Ukoliko je isporuka sa prethodno montiranom armaturom onda je istu potrebno

zaštititi. Kod demontaže grejnih elemenata treba otvore za ventile i holendere zaštititi od

o{tećenja. Kod isporučivanja radijatora treba ih u fabrici obraditi sa osnovnom farbom. Potrebno je da se grejna tijela se osnovnom farbom smjeste u nadkrivenu i suhu

prostoriju na drvene podmetače. Radijatori se ne smiju pokrivati sa plastičnim ili gumiranim pokrivačima.

Voditi računa da navoji priključaka ne budu ofarbani. Ukoliko su pločasti radijatori isporučeni sa navarenim mjestima za držače a ukaže se

potreba postavljanja na drugo mjesto, onda treba paziti da se ne navaruje na mjestu gdje je protok vode već između protoka.

Kod ispitivanja instalacije na pritisak ne treba davati max. pritisak jer radijatori se u fabrici ispituju a cijevna mreža inače može da izdrži visok pritisak.

13.

Cirkulacione pumpe 13.1. Opšte napomene Na pumpi treba biti tablica sa podacima, fabrikant, tip izvedbe sa kapacitetom dobave

i pritiskom. Ukoliko je pumpa sa regulacionim kapacitetom onda se za dotičnu instalaciju treba

navesti potrebna regulacija. Kod puštanja pumpe u pogon treba ispred staviti odvajač prljavštine, a ukoliko nije

stalno predviđen onda privremeno. Pumpe se moraju uvijek isporučiti sa svim pripadajućim dijelovima kao

elektromotorom, materijalom za pričvršćavanje i podmetanje. Naručivanje se može izvršiti nakon što se provjere priključci i karakteristike pumpe.

Priključivanje pumpe na armaturu treba tako izvesti da nema naprezanja u kućištu pumpe.

Pumpe i armatura se međusobno naregulišu da kod porasta pritiska u sistemu uslijed smanjenja toplotnog opterećenja. (DIN 4109) ne dođe do prekoračenja predviđenog šuma u sistemu. U takvim slučajevima vidjeti potrebu ugradnje regulatora diferencijalnog pritiska. Maksimalna brzina vode kroz otvoreni zaporni organ ne treba prekoračiti 2 m/sek.

U zatvorenim sistemima sa membranskim ekspanzionim posudama treba izbjegavati cirkulacione pumpe u kojima se gubi voda zbog hlađenja ležišta kako ne bi došlo do problema sa odzračivanjem grejnih tijela na najvišoj etaži.

13.2. Ugrađene pumpe Ugrađene pumpe se uglavnom podmazivaju vodom. Prije puštanja u pogon pumpu

odzračiti i prekontrolistai pravac okretanja. Ugrađivanje na najnižu tačku instalacije treba izbjegavati jer bi prljavština iz instalacije mogla prouzrokovati smetnje.

Voditi računa da u slučaju curenja voda ne dođe na priključnu električnu kutiju. Kod najvećeg dijela ugrađenih cirkulacionih pumpi potrebno je zadržati horizontalan

Page 67: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

položaj montaže radi ležajeva. Ugrađene pumpe se trebaju tako montirati da se vibracije ne prenose na cijevnu

mrežu, što se postiže fleksibilnim spojevima. Ukoliko su predviđene za instalaciju tople vode onda cijela pumpa se mora izraditi u

bronzanoj izvedbi. Broj obrtaja cirkulacione pumpe ne može biti dozvoljen iznad 1.500 obr./min. radi

mogućnosti šuma. To je naročito važno za objekte gdje se uslovljava sprečavanje šuma.

14.

Cijevi 14.1. Opšte o cijevima Za instalacije toplovodnog grijanja od 110 0C i do prečnika 57/2,9 primjenjuju se

čelične šavne navojne cijevi. Dimenzije cijevi trebaju odgovarati internacionalnom standardu ISO-preporuci R 65 a oblik navoja ISO-preporuci R 7. Ovom standardu odgovaraju JUS C. B5. 221, i JUS C. B5. 225 zatim DIN 2440 za čelične srednje teške navojne cijevi DIN 2441 za teške navoje cijevi. Materijal za šavne i bešavne cijevi je C. 0000 - JUS C. B5. 020 ili ST. 00 prema DIM 1629

Ukoliko se crne čelične navojne cijevi isporučuju zaštićene sa spoljašne strane i prilikom montaže, npr. kod varenja dođe do oštećenja zaštite, mora se odmah nakon hlađenja cijevi doraditi specijalnim sredstvom.

Fitinzi za spajanje čeličnih cijevi moraju biti iz istog materijala kao i cijevi a isto tako i prirubnice ukoliko su primjenjene. Spojeve sa navojima treba tako postaviti da kod montaže i demontaže nema naprezanja. Lukove i koljena treba izvesti savijanjem i to u toplom stanju sa radijusom 3 r.

Bešavne čelične cijevi se spajaju zavarivanjem ili prirubnicama ukoliko moraju biti primjenjene. Prelaze različitih prečnika cijevi treba postepeno izvesti. Prirubnice zapornih organa i uređaja moraju biti istih prečnika. Lukove u bašavnim čeličnim cijevima spojiti zavarivanjem i primjenjivati sa radijusom 3 r. Lukovi moraju imati istu debljinu stijene kao i cijeviBešavni cijevni lukovi se isporučuju sa ravnim krajevima u obliku 900 i 1800.

Svu opremu (kotlove, pumpe, radijatore i dr.) treba bez naprezanja priključiti. Nepotrebno ukrštanje i lukove izbjegavati. Širenje i skupljanje cijevi se treba mirno preuzimati. Odstojanje među cijevima treba biti takvo da se vodovi mogu posebno izolovati i da je

dovoljan razmak od cijevi koje se ne griju. Cijevi za druge vrste instalacije treba predvidjeti kako je nadalje navedeno ukoliko se

izričito drugačije ne zahtjeva. Odzračne prelivne ispusne cijevi, trebaju biti čelične navojne, i galvanizirane sa

vanjske i unutrašnje strane. 14.2. Montaža cijevi u objektu i kanalima Sve cijevi prije montaže treba dobro očistiti. Za vrijeme montaže cijevi sa kojima se ne radi treba začepiti. Za vertikalne cijevi kod normalne visine spratova dovoljno je jedno pričvršćenje po

spratu. Kod prečnika većih od 42,4/2,6 mogu se obujmice najčešće izostaviti. Međusobnim postavljanjem cijevi razvodne mreže treba omogućiti ugradnju zapornih

organa sa flanšama i da između flanši preostaje malo prostora. Kod usponskih-vertikalnih vodova mora odstojanje od zida iznositi min. 60 mm a

međusobni razmak najmanje 80 mm. a međusobno razmak najmanje 80 mm. Kod ovog odstojanja nije potrebno rubove rozetni rezati.

Page 68: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

Kod montiranja cijevnih spojnih elemenata (fitinzi) na usponskim vodovima koji idu jedan pored drugog, voditi računa da su na istoj visini i iznad cijevne obujmice.

Montaža cijevnih spojnih elemenata na horizontalnim vodovima treba biti tačno jedan pored drugog ili jedan iznad drugog.

Ukoliko dolazi do ukrštanja horizontalnih i vertikalnih vodova, preporučljivo je da se horizontalni vodovi na mjestu sjecišta saviju kako bi vertikalni vodovi mogli prvo proći. Pri tome voditi računa da vertikalni vodovi prolaze kroz centar lučnog dijela.

Obujmice postavljati prije montaže ili za vrijeme montaže. Nije dozvoljeno obujmice cijevi centralnog grijanja pričvrstiti na druge cijevi kao gas, vodu, struju itd.

Treba nastojati da se u objektu što je moguće više predvidi jednoobraznost priključivanja.

Gdje su duži cjevovodi u objektu i izvan objekta voditi računa da je širenje i skupljanje cijevi lako ostvarljivo. Potrebno je predvidjeti dovoljno lukova-lira i krakova za preuzimanje širenja. Isto tako treba rasporediti čvrste tačke kako bi se cijevi kod hlađenja ponovno vratile u položaj prvobitne montaže. Cijevi se kod montaže trebaju prenapregnuti za polovinu očekivanog istezanja. Čvrsta tačka se mora oduprijeti svim silama koje djeluju na nju i da stalno ostaje bez promjena na starost instalacija. Ako je čvrsta tačka u zemlji, ukupna težina betonskog bloka mora biti ravna ukupnoj aksijalnoj sili. Centralni dio temelja treba da ima armaturu u dvije horizontalne vertikalne ravni. Prenaprezaje cjevovoda na hladno od 50% izvesti tako što se 25% isijeca na svakoj strani kompenzatora ispred čvrstih tačaka nakon spojenog (nastavljenog) cjevovoda i isjecanje konstatovati zapisnički.

Zaporne organe na usponskim vodovima treba nastojati da se montiraju na pristupačna mjesta.

Vertikalni vodovi ne smiju naprezati priključke grejnih tijela. Etažiranje je pogodno samo ukoliko okolnosti dozvoljavaju.

Horizontalno vođenje cjevovoda treba se montirati vodeći računa da se kod punjenja odzrače a kod pražnjenja sistema isprazne. Nagib cijevi treba biti do 5 mm. po dužnom m. Cijevi koje su u podu, što je najčešći slučaj kod jednocijevnog sistema, treba priključiti na usponske vodove kompenzacionim petljama na mjestima gdje je pogodno za pražnjenje i zatvaranje cijevnog voda.

Cijevni vodovi u podu i ispod grejnih tijela se trebaju osigurati za nesmetano širenje i skupljanje bez naprezanja na priključcima grejnih tijela. To se postiže oblaganjem cijevi npr. armafleksom ili PVC fleksibilnom i kliznom konstrukcijom pričvršćenja koja omogućava pomjeranje grejnog tijela. Kad se u podu postavljaju bakarne cijevi potrebno je izravnajućem sloju betona ostaviti šliceve, i nakon polaganje cijevi iste zatrpati da ne dođe do oštećenja. Svi izvodi za priključivanje trebaju biti duži 50 mm radi sigurnosti montaže. Nakon montaže krugova potrebno je izvršiti ispiranje cijevi prije priključivanja grejnih tijela.

Stalna briga treba biti odzračivanje instalacije koje u principu treba predvidjeti preko štrangova ili grejnih tijela. Radijatori se odzračuju preko odzračnih ventila dok veće grejne aparate i cijevnu mrežu treba odzračiti preko odzračnih lonaca postavljenih na ispravno mjesto. Lonac treba imati ispusni odzračni vod 15 mm. sa zapornim organom.

Sve cijevi moraju imati razmak da se mogu pojedinačno izolovati a isto tako kod ukrštenja da su odvojene izolacije. Na mjestima gdje su flanše i holenderi mora biti dovoljno mjesta za njihovu montažu.

Cijevi koje se vode u neprohodnim kanalima ili položene u teren sa izolacijom, trebaju imati na pogodnim odstojanjima predviđena mjesta za kontrolu curenja.

Page 69: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

Vođenje cijevi i pričvršćivanje istih treba se prilagoditi situaciji građevinskog dijela. Sve cijevne ogranke, osim onih koji su na sabirnicama i razdjeljivačima, treba

montirati usmjerene strujanju ukoliko se pri tome odzračivanje ne ometa. Cijevi položene u zemlju za daljinsko grijanje izvoditi prema propisima DIN 4033 i

prema uputstvu proizvođača ako se radi o predizoliranim cijevima. 14.3. Varenje Varenje cijevi treba se obaviti prema propisima JUS-a. Kod varenja treba posebno

pripaziti da se na spojevima cijevi ne probije sa varom u unutrašnjost i da je var po cijeloj dužini spoja kvalitetan.

Uprava radilišta odnosno nadzorna služba zadržava pravo ispitivanja kvaliteta varova. Troškove ispitivanja može snositi izvođač i investitor.

Bez obzira na druge propise, u instalacijama centralnog grijanja ne treba vrštit ispitivanje varova na cijevima koje se ne polažu u zemlju i gdje nije radni pritisak veći od 5 bara i gdje su prečnici manji od 200 mm. U slučajevima gdje se sumnja u kvalitet varova i varioca treba probu izvršiti vizuelno i pokušajem savijanja.

Bez obzira na druge propise, varovi na cijevima sa prečnikom manjim od 200 mm i sa radnim pritiskom manjim od 20-d/20 bara (gdje je d-unutarnji dijametar u mm), zatim za cijevi prečnika između 200 i 400 mm sa radnim pritiskom manjim od 10 bara nije potrebno vrštiti radiografsko ispitivanje osim probno ispitivanje vara. Broj ispitivanih varova ne treba biti veći od 2,5% od ukupnog broja varova, s tim da u tom slučaju prednost treba dati radiografskom ispitivanju kvaliteta vara. Kvalitet vara treba zadovoljiti uslovima pod tačkom 1.2 ili 3 članom 5.3.6.

Bez obzira na druge propise, cijevi sa manjim prečnikom od 200 mm. većim radnim pritiskom od 20-d/20 bara (gdje je d-unutarnji prečnik cijevi u mm) zatim za cijevi sa prečnikom između 200 i 400 mm. i radnim pritiskom većim od 10 bara, i na cijevima prečnika većeg od 400 mm. potrebno je radiografsku kontrolu upotrijebiti. Maksimalno treba ispitati radiografski 5% od ukupnog broja varova a kvalitet mora zadovoljiti uslovima pod tačkom 1 ili 2 članom 5.3.6.

Ukoliko dolazi do primjene radiografskog snimanja (Röntgenfoto) treba imati u vidu kod ispitivanja varova slijedeće kvalitete.

1. Homogen šav vara ili šav sa jednim proširenjem. 2. Vrlo mala odstupanja u homogenosti što znači jedan ili više grešaka u vidu

zatvaranja gasa ili šljake, isjeckanosti vara. 3. Mala odsutpanja, što znači jedan ili više grešaka, u vidu zatvaranja gasa ili

šljake, isjeckanosti vara, greška u osnovi šava. 4. Upadljiva odstupanja, što znači više grešaka u vidu zatvaranja gasa ili šljake,

isjeckanosti vara, greška u osnovi vara, greška u spojevima, rascjepi. Kod navarivanja ogranka treba voditi računa o sljedećem: a) veća cijev se treba izrezati za cijevi do prečnika 65 mm. b) ogranci se ne smiju u veću cijev ubacivati, c) za ogranke sa većim prečnikom od 65 mm poželjno je da se navare standardni

priključci. Kod varova koji su sasvim blizu kao kod razdjeljivača, općenito se primjenjuju

priključci koncentričnog denceta. 15.

Proba pritiskom

Pošto je završena montaža instalacije mora se prije postavljanja izolacije instalacija ispitati na zaptivenost pod hladnim probnim ispitnim pritiskom. Probni pritisak je poželjan 1,4 puta veći od radnog pritiska do visine stupca od 4,0 bara, a sa min. 1,0

Page 70: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

bar iznad radnog pritiska, ukoliko je radni pritisak veći od 4,5 bara. Prilikom ispitivanja ekspanzione rezervoare i sigurnosne ventile treba otkopčati. Kod zatvorenih ekspanzionih sudova treba kontrolisati sigurnosni uređaj i pritisak otvaranja ventila.

Probni pritisak pod kojim se ispituje instalacija, mora u trajanju od jednog sata biti praktično konstantan, a da je pri tome pumpa probnog pritiska odkopčana.

Instalacija se mora isprati prije puštanja u pogon kako bi se ostranila eventualna prljavština. Pri tome treba imati u vidu maksimalni probni pritisak, što znači da treba biti u granicama 1,4 puta radni pritisak.

16.

Izolacioni radovi 16.1 Konzervacija cijevi prije izolacije Prije nego što se cijevi izoliraju potrebno je da se temeljno očiste i odstrani sva

korozija i masnoća. Cijevi koje su nakon montaže nepristupačne za izolaciju, treba prije montaže obraditi specijalnom protiv-korozionom zaštitom predviđenom za instalaciju centralnog grijanja. Zaštitni sloj mora biti u dva sloja nanešen i da zadovolji svojom postojanošću protiv vlage i kemikalija u objektu, mehaničkih oštećenja, visoke temperature i velikih temperaturnih odstupanja. Osim toga zaštita mora imati osobinu da se obojene cijevi mogu zavarivati. Osim prvog nanešenog osnovnog sloja, svim ovim osobinama ne moraju udovoljiti ostali slojevi farbarskog sistema. Boja mora imati sljedeće osobine:

1.) Da se sastoji od takvog vezivnog sredstva koje je čini postojanom u alkaličnoj sredini, da je postojana protiv kiseline i praktično neostjetljiva na vlagu.

2.) Ovo vezivno sredstvo treba dati boji osobinu dobrog zatvaranja filma, zatim da film ima veliku mehaničku čvrstoču i sadrži potrebnu elastičnst.

3.) Postojanost prema temperaturi mora biti najmanje 473 K. 4.) Boja mora biti pigmentirana sa dobro na koroziju otpornim pigmentom i pomoćnim

pigmentirana sa dobro otpornim na vlagu i hemijske agresivne gasove, a isti ne smiju biti otrovni niti kod zavarivanja stvarati šljaku.

5.) Prvi sloj farbe mora imati željeznog oksida kao pomoćni pigment, radi čega posjeduje crveno-braun boju.

16.2. Izolacija Treba nastojati da se izolacija stavi na tople cijevi (naročito kad izolacija treba biti i

parna brana) kako bi se osiguralo da cijevi nisu u vlažnom stanju. Kod primjene izolacionih deka, treba ih sa vanjske strane obložiti pocinčanom

mrežom a privremeno spojeve šavova vezati za par zavrtnjeva. Kod izolacije zapornih organa treba voditi računa da vretena sa točkom budu

slobodna radi posluživanja. Cijevi se moraju posebno izolovati i kad se međusobno ukrštavaju. Materijal ne smije biti izložen vremenskim nepogodama tj. cijevi i izolacija moraju biti

suhi za vrijeme montaže. Debljina izolacije mora odgovarati propisu ekonomske analize izolacije za prostore u

kojima se cijevi nalaze. Limeni omotač - mantili za izolacije trebaju se predvidjeti sa kružno formiranim

žljebovima na okruglim i uzdužnim spojevima. Limeni mantil mora čvrsto nalijegati na izolaciju. Uzdužni šavovi se pričvršćuju sa specijalnim zavrtnjima u međusobnom odstojanju do 0,5 m. Na lukovima i vertikalnim cijevima okrugle šavove treba tako izvesti da voda ne može prodrijeti u izolaciju. Uzdužni šavovi se postavljaju sa strane tako da su istureni i da okapljavaju vodu.

Page 71: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

17. Dimni kanali 17.1 Opšte od dimnim gasovima Treba nastojati da kotao radi punim kapacitetom kako be se osigurala dovoljno

visoka temperatura dimnih gasova. Ukoliko temperatura gasova padne ispod tačke rose dimnih gasova može nastupiti ozbiljno nagomilavanje grudica čađi u dimnjaku. Kod loženja teškim lož uljem tačka rose je oko 60 0C. Prisustvom sumpora stvara se sumporna kiselina ispod tačke rose kiseline, koja je 288 K kod teškog lož ulja. Što je manji sadržaj sumpora u gorivu tačka rose leži niže. Kod izvođenja treba spriječiti hlađenje dimnih kanala. Kad se utvrđuje propisani kapacitet kotla treba istodobno izvršiti mjerenja u dimnim gasovima: Sadržaj C02, dimni broj, jačinu vuče i temperaturu gasa.

17.2. Opšte o dimnim kanalima Spoj kotla (dimnjača) sa dimnjakom ukoliko nije zidan izvesti limenim kanalom

odgovarajuće konstrukcije koja je u dijelovima. Dijelove spojiti flanšama ili limenim klemema a treba predvidjeti i azbestne zaptivače.

Dimnjača mora imati mogućnost lakog pristupa za čišćenje. Promjenu presjeka i pravca dimnih kanala treba izbjegavati. Unutrašnjost dimnih kanala treba pažljivo doraditi. Fuge ili otvore koji bi mogli izazvati nepoželjno uvlačenje zraka u dimnjak treba

zatvoriti. Izvod završetka dimnjaka treba izvesti u vanjski prostor a da se pri tome ne može

desiti povratno strujanje. Ne smije se izvesti tamo gdje se kod određenog pravca vjetra može očekivati veliki

statički nadpritisak. Po iskustvu to područje leži ispod linije koja se dobija kad se povuče pravac 0,5 m. iznad šljemena zgrade pod uglom od 450(u odnosu na horizontalu). U međuprostoru linije 450 i linije od 150 u odnosu na horizontalu povučene od 0,5 m. iznad šljemne, dozvoljava se izvod dimnjaka ukoliko je predviđena propisna kapa sa ispitanim karakteristikama. Tek iznad linije 150 moguće je slobodno izvod dimnjaka.

Kanale dimnih gasova treba predvidjeti od vatrootpornog materijala, mehanički čvrstog, hemijski potpunog postojnog i postojanog protiv očekivane temperature.

U dimnjaku se ne smije ugrađivati regulacione klapne ili šiberi. Dimnjače treba izvesti što je moguće kraće i po mogućnosti izvesti sa što većim

uglom. Dimne kanale treba tako položiti da ne mogu požar izazvati. Tamo gdje prolaze kroz

konstrukciju, podove, stropove, krovove, zidove i sl. treba predviditi limeni zaštitni omotač.

Priključivanje horizontalnog kanala na dimnjak treba izvesti tako da prolazi kroz cijelu debljinu zida. Ukoliko ulazi vertikalno u dimnjak, priključak treba ubaciti najmanje 30 cm.

Page 72: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

PREDMJER RADOVA

Page 73: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

PREDMJER RADOVA UZ GLAVNI PROJEKAT

ISPORUKA, TRANSPORT I MONTAŽA

R.brOPIS RADOVA JED

MJERA KOL.JED.CIJENA

(KM)

UKUPNA

CIJENA (KM)

1 Sistem za automatsko sagorijevanje biomase, kapaciteta

grijanja 2x400 kW. Sistem se sastoji od osam glavnih

sklopova koji čine funkcionalnu cjelinu, a to su: dva

toplovodna kotla, dva gorionika, dva dozatora, dva ventilatora

za odvod produkata sagorijevanja, dva pult za upravljanje.

Sistem je konstruisan tako da omogućava sagorijevanje

biomase - peleta. Dozvoljena granulacija peleta je prečnika 6-

8 mm, dužine 10 do 30 mm, prema DIN 51731 ili ON OR M

7135.

Funkcionisanje sistema je potpuno automatizovano i vodi se

na osnovu potrebe za toplotom potrošača preko pulta za

upravljanje, podešavanje i praćenje rada sistema.

Sistem je usaglašen sa Evropskim normama:

EN292-1:1991, EN292-2:1991, EN12953-2, EN12953-3,

EN12953-4, EN12953-5,

EN60204-1, EN50 081-1, EN 303-5, EN287-1, EN288-3

Komponente sistema:

Dva toplovodna kotla snage 400 kW. Kotlovi su urađeni od

kvalitetnog kotlovskog čeličnog lima tehnologijom zavarivanja

predviđeni za automatsko loženje biomase - peleta.Toplotni

režim rada kotlova je 90/70 ºC.

Gorionik je uređaj u kome se odvija proces spaljivanja peleta

tako da u ložište kotla dolazi već formirani mlaz vrelih gasova.

Gorionik je cilindričnog oblika sa tangencionalno postavljenim

kanalom preko kojeg se vrši doziranje goriva. Sam gorionik je

izolovan debelim slojem termo betona i ima obezbjeđene

priključke za ulaz vazduha i izlaz produkata sagorijevanja

prema kotlu. Na gorioniku se nalazi montiran centrifugalni

ventilator koji ima ulogu da pospješi proces sagorijevanja i

usmjeravanja - strujanja gasova prema kotlu odnosno

dimnjaku.

Zajednički rezervoar sa dozatorima se sastoji od rezervoara,

pužnog transportera i rotacionih dozatora (po jedan za svaki

kotao). Pužni transporter i rotacioni dozator imaju pogon sa

elektromotorima i reduktorima. Izrađen je čeličnog lima

debljine 4 mm. Dimenzije: DxŠxV=1750x1750x1080 mm.

Obaveza odabranog izvođača radova KGH je da izradi radioničke nacrte i detalje neophodne za izvođenje.

Cijena izrade treba biti uključena u stavke. Izvođač treba da provjeri količine navedene u predmjeru.

Sve stavke koje slijede podrazumjeva se da se nude sa: nabavkom, dovozom, montažom, propisnim

ispitivanjima, stavljanjem u prvu upotrebu i obezbjeđenjem odgovarajuće atestno-tehničke dokumentacije u

skladu sa propisima, standardima i Tehničkim uslovima iz ovog Projekta. Ugovaraju se u skladu sa ovim

predmjerom samo ukoliko se ne ugovaraju u okviru neke druge faze Projekta, prema uslovima koji slijede.

Page 74: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

R.brOPIS RADOVA JED

MJERA KOL.JED.CIJENA

(KM)

UKUPNA

CIJENA (KM)

Pult za upravljanje ima zadatak automatskog vođenja procesa

sagorijevanja preko zadate gornje i donje temperature

kotlovske vode.

Dimnjača dimenzija Ø 350 izrađena od čeličnog lima sa

izolacijom od mineralne vune d=50 mm, obložen Al limom. komplet 1

2 Centralni rezervoar peleta, komplet sa nosećom čeličnom

konstrukcijom. Dimenzija: DxŠxV= 7350x3000x1300 mm.

Izrađen je čeličnog lima debljine 4 mm. Strane rezervoara su

pod uglom od 45o. komplet 1

3 Pužni transporter za transport peleta iz centralnog silosa do

pojedinačnih silosa kotlova, dužine cca. 6 m, sa elektro

motorom kom 2

4 Polazni razdjelnik tople vode koji se izoluje sa mineralnom

vunom d=50 mm, u plaštu od AL lima d=0,65 mm. slijedećih

dimenzija: NO300x2000 sa priključcima: sa gornje strane:

1xNO100, 1xNO80; 1xNO50;1xNO40;1xNO32; sa donje

strane: NO15, NO25 kom 1

5 Povratni razdjelnik tople vode koji se izoluje sa mineralnom

vunom d=50 mm, u plaštu od AL lima d=0,65 mm. slijedećih

dimenzija: NO300x2000 sa priključcima: sa gornje strane:

1xNO100, 1xNO80; 1xNO50;1xNO40;1xNO32; sa donje

strane: NO15, NO25 kom 1

6 Cirkulaciona pumpa tople vode, P1,energetske klase A, sa

frekfentnom regulacijom broja obrtaja, proizvod kao

GRUNDFOS, tip MAGNA1 50-100F 280. kom 2

Napomena: Pumpa se isporučuje sa protuprirubnicama i

vijcima. Komande i elektro oprema ove pumpe je u

razvodnom ormaru.

7 Cirkulaciona pumpa tople vode, P2,energetske klase A, sa

frekfentnom regulacijom broja obrtaja, proizvod kao

GRUNDFOS, tip ALPHA2 L 25-40 180. kom 1

Napomena: Pumpa se isporučuje sa protuprirubnicama i

vijcima. Komande i elektro oprema ove pumpe je u

razvodnom ormaru.

8 Cirkulaciona pumpa tople vode, P3, energetske klase A, sa

frekfentnom regulacijom broja obrtaja, proizvod kao

GRUNDFOS, tip MAGNA1 32-80 180. kom 1

Napomena: Pumpa se isporučuje sa protuprirubnicama i

vijcima. Komande i elektro oprema ove pumpe je u

razvodnom ormaru.

Page 75: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

R.brOPIS RADOVA JED

MJERA KOL.JED.CIJENA

(KM)

UKUPNA

CIJENA (KM)

9 Cirkulaciona pumpa tople vode u duplex izvedbi, P4,

energetske klase A, sa frekfentnom regulacijom broja obrtaja,

proizvod kao GRUNDFOS, tip MAGNA1 D 80-60 F 360

kom 1

Napomena: Pumpa se isporučuje sa protuprirubnicama i

vijcima. Komande i elektro oprema ove pumpe je u

razvodnom ormaru.

10 Cirkulaciona pumpa tople vode u duplex izvedbi, P5,

energetske klase A, sa frekfentnom regulacijom broja obrtaja,

proizvod kao GRUNDFOS, tip MAGNA1 D 50-40 F 240

kom 1

Napomena: Pumpa se isporučuje sa protuprirubnicama i

vijcima. Komande i elektro oprema ove pumpe je u

razvodnom ormaru.

11 Cirkulaciona pumpa tople vode u duplex izvedbi, za

kotlovnicu na čvrsto gorivo, P6, energetske klase A, sa

frekfentnom regulacijom broja obrtaja, proizvod kao

GRUNDFOS, tip MAGNA1 D 50-120 F 280. kom 1

Napomena: Pumpa se isporučuje sa protuprirubnicama i

vijcima. Komande i elektro oprema ove pumpe je u

razvodnom ormaru.

12 Cirkulaciona pumpa tople vode u duplex izvedbi, za

kotlovnicu na čvrsto gorivo, P7, energetske klase A, sa

frekfentnom regulacijom broja obrtaja, proizvod kao

GRUNDFOS, tip MAGNA1 D 80-120 F 360. kom 1

Napomena: Pumpa se isporučuje sa protuprirubnicama i

vijcima. Komande i elektro oprema ove pumpe je u

razvodnom ormaru.

13 Cirkulaciona pumpa tople vode, za kotlovnicu na čvrsto

gorivo, P8, energetske klase A, sa frekfentnom regulacijom

broja obrtaja, proizvod kao GRUNDFOS, tip MAGNA1 32-80

180. kom 1

Napomena: Pumpa se isporučuje sa protuprirubnicama i

vijcima. Komande i elektro oprema ove pumpe je u

razvodnom ormaru.

14 Cirkulaciona pumpa tople vode, za kotlovnicu na čvrsto

gorivo, P9, energetske klase A, sa frekfentnom regulacijom

broja obrtaja, proizvod kao GRUNDFOS, tip MAGNA1 50-180

F 280. kom 3

Napomena: Pumpa se isporučuje sa protuprirubnicama i

vijcima. Komande i elektro oprema ove pumpe je u

razvodnom ormaru.

Page 76: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

R.brOPIS RADOVA JED

MJERA KOL.JED.CIJENA

(KM)

UKUPNA

CIJENA (KM)

15 Expanziona posuda, sa zračnim jastukom, sa difuziono

nepropusnim mjehom od butila prema DIN 4807 T3; servisnim

ventilom (održavanje i demontaža, sa zaštitom od

neovlaštenog otvaranja) i sigurnosnim ventilom DSV za

zaštitu od prekomjernog pritiska u instalaciji; za sisteme

grijanja, hlađenja i solarne sisteme (područje temperatura -

10°C do 120°C),sljedećih karakteristika:

Nom. volume posude VN = 1000 lit

Max. dozvoljeni pritisak PS = 6 bar

Servisni ventil DN 32

Sigurnosni ventil DH, pritiska otvaranja PSV = 3 bar kompl 2

16 Sigurnosni ventil NO40, p=3 bar kom 2

17 Akumulator toplote zapremine 3000 l, stojeći sa priključcima:

4xNO80, 2xNO15; 1xNO32 kom 2

18 Troputi miješajući ventil ventil sa el. motornim pogonom,

vođen automatikom, sljedećih karakteristika:

DN25,kVs 5 kompl 1

DN25,kVs 6,3 kompl 1

DN40, kVs 30 kompl 1

DN65, kVs 50 kompl 1

DN80, kVs 50 kompl 2

19 Kuglasti ventili sa prirubnicama, protuprirubnicama i vijcima

za toplu i hladnu vodu, NP6 dimenzija:

NO80 kom 17

NO50 kom 3

20 Kugl ventil za toplu i hladnu vodu, navojni NP6, sljedecih

dimenzija:

NO40 kom 3

NO32 kom 3

NO25 kom 4

NO15 kom 10

21 Ventil sa kosim vretenom za finu regulaciju protoka i

zapiranje, sa postavnom skalom i priključcima za mjerenje

protoka i pada pritiska, navojni NP6, sljedećih dimenzija:

NO50 kom 1

NO40 kom 1

NO32 kom 1

22 Ventil sa kosim vretenom za finu regulaciju protoka i

zapiranje, sa postavnom skalom i priključcima za mjerenje

protoka i pada pritiska, prirubnički NP6, sljedećih dimenzija:

NO125 kom 1

NO80 kom 4

Page 77: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

R.brOPIS RADOVA JED

MJERA KOL.JED.CIJENA

(KM)

UKUPNA

CIJENA (KM)

23 Crna čelična bešavna cijev za razvod tople vode, prema DIN

2448, uključivo lukove i T-komade, sljedećih dimenzija:

NO100 m 40

NO80 m 110

NO50 m 30

NO40 m 45

NO32 m 30

NO25 m 40

NO15 m 30

Napomena: Ovom stavkom je uključeno čišćenje i dvostruko

miniziranje cjevovoda. Na svim mjestima prolaska cijevi iz

jednog požarnog sektora u drugi, cijevi trebaju prolaziti kroz

cjevnu hilznu i biti zaštićene ekspandirajućom požarnom

trakom. Zazor između cijevne hilzne i zida/stropa treba da

bude vatro i dimo nepropusan.

24 Materijal potreban za spajanje, zavarivanje, zaptivanje,

ovješenje (klizne i fiksne tačke), cjevne provodnice i sl.

Računa se 60% od cijene date za pozicije cijevi % 0,6

25 Izolacija cjevovoda tople vode sa izolacijom od polietilena sa

zatvorenim ćelijama, otpornom na temperaturu do 110°C

debljine 10 mm, za cijevi slijedećih dimenzija:

NO100 m 40

NO80 m 110

NO50 m 30

NO40 m 45

NO32 m 30

NO25 m 40

NO15 m 30

26 Isporuka i montaža jednostrukog ionskog omekšivača vode

sa regeneracijom masom za omekšavanje i sa posudom za

sol. Kapacitet omekšivača je 1,5 m3/h. Omekšivač se

isporučuje pripremljen za rad (napunjen sa ionsko-

izmjenjivačkom masom). kompl 1

Napomena: Omeksivač se isporučuje sa svom neophodnom

zapornom armature kao i mjerečem protoka vode (priključna

dimenzija NO20).

27Uređaj za automatsko nadopunjavanje vode za instalacije sa

ekspanzionim posudama sa mjehom tip Statico ili uređajima

za održavanje pritiska tip Compresso, sa jednom pumpom,

vodomjerom i spremnikom tipa BA, prema EN 1717, sa

BrainCube regulacijom, za montažu na zid/pod u metalnom

kućištu; za sisteme grijanja, hlađenja i solarne sisteme.

Max. dozvoljeni pritisak PS = 10 bar

Max. dozvoljena temperatura TS = 30°C

Kapacitet dopunjavanja VNS = 500 l/h

Raspon radnog pritiska DPp = 1 - 8 bar

Page 78: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

R.brOPIS RADOVA JED

MJERA KOL.JED.CIJENA

(KM)

UKUPNA

CIJENA (KM)

Ulazni spojni priključak SNS = Rp 1/2"

Izlazni spojni priključak SA = Rp 3/4"

Napomena: Raspon radnog pritiska za nadopunjavanje vode

treba biti usklađen sa pritiskom u sistemu. kom 1

28 Ozracni lonac, volumen V=2 lit sa kugl slavinom za vodu

NO15 i 4 m cijevi NO15 koja služi za ozrake na sistemima kom 20

29 Hvatač nečistoće NP6, prirubnički, dimenzija

NO100 kom 1

NO80 kom 1

30 Hvatač nečistoće NP6, navojni, dimenzija

NO50 kom 1

NO40 kom 1

NO32 kom 1

31 Nepovratni ventili ugrađeni na tlačnoj strani pumpi NP6, sa

prirubnicama, protuprirubnicama i vijcima, dimenzija

NO125 kom 4

NO80 kom 4

32 Nepovratni ventili ugrađeni na tlačnoj strani pumpi NP6,

navojni, dimenzija

NO50 kom 1

NO40 kom 1

NO32 kom 1

NO20 kom 1

33 El. Kalorifer snage 4 kW sa prostornim termostatom, za

zaštitu prostora kotlovnice od smrzavanja. kom 1

34 Termometri sa čaurom za mjerno područje 0-100°C kom 20

35 Manometri za mjerno područje 0-6 bar kom 15

36 Aparat za gašenje požara:

tip S-9 kom 1

tip CO2-5 kom 1

37 Izrada sabirnog korita za odvod vode sa ozraka u kotlovnici,

sa spajanjem na predviđeni otvor kom 2

38 Pripremni radovi na organizaciji gradilišta, transport ljudstva i

alata paušal

39 Demontaža postojeće mašinske opreme iz kotlovnice

(razdjeljivači, pumpe, armatura i cjevovodi) i odvoženja na

predviđenu lokaciju paušal

40 Probijanje zidova i obrada otvora u zidu kotlovnice paušal

Page 79: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

R.brOPIS RADOVA JED

MJERA KOL.JED.CIJENA

(KM)

UKUPNA

CIJENA (KM)

41 Ispuštanje vode iz sistema i ponovno punjenje sistema paušal

42 Ispitivanje kompletne instalacije na hladni vodeni pritisak

od 5 bara u trajanju od 4 sata, bez opadanja pritiska, o čemu

se sačinjava zapisnik koji potpisuju izvođač radova i nadležni

nadzorni organ paušal

43 Ispiranje kompletne instalacije dok se ne dobije

zadovoljavajuća čistoća, o čemu se sačinjava zapisnik koji

potpisuju izvođač radova i nadležni nadzorni organ paušal

44 Topla proba instalacije pri maksimalnoj radnoj temperaturi

ogrijevnog medija, sa regulacijom svih projektom predvidjenih

parametara paušal

45 Izrada šema instalacije, te njihovo zastakljivane i uramljivanje,

sa postavljanjem na vidno mjesto paušal

46 Izrada uputstava za rukovanje i održavanje instalacije paušal

47 Obilježavanje opreme, armatura i cjevovoda u skladu sa

tehničkim uslovima, i izrada natpisa "KOTLOVNICA -

NEZAPOSLENIMA ULAZ ZABRANJEN" paušal

48 Izrada projekata izvedenog stanja u 3. primjerka. paušal 1

49 Radovi koji nisu specificirani, a neophodni su za funkciju

objekta koji se trebaju izvesti po odobrenju nadzornog organa,

nakon upisa u montažni dnevnik i dokazuju se građevinskom

knjigom % 5

SVE UKUPNO BEZ PDV-a (KM):

VAŽNO : U vezi sa predmjerom zahtijevanim materijalima, opremom i uređajima:• Brandovi/Proizvođači/Modeli/Tipovi u predmjeru su dati samo kao preporuka.

Ponuđači mogu ponuditi materijale, uređaje i opremu ekvivalentnih karakteristika/performansi/

specifikacija. (ili bolje)

Napomena:

Ovim predmjerom nisu obuhvaćeni elektro radovi, osim

priključenja specificirane opreme na napojni kabl

Ovim predmjerom nisu obuhvaćeni građevinski radovi, osim

bušenja rupa za prolaz cijevi

Ovim predmjerom nisu obuhvaćeni eventualni hidro radovi

Page 80: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP

NACRTI

Page 81: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP
Page 82: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP
Page 83: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP
Page 84: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP
Page 85: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP
Page 86: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP
Page 87: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP
Page 88: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP
Page 89: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP
Page 90: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP
Page 91: MAŠINSKE INSTALACIJE - UNDP