GEOPOLITIKE SLIKE SVIJETA (ILI GLOBALNE GEOSTRATEGIJE)

RAZNI GLOBALNI PRISTUPI I GLAVNI PREDSTAVNICI

Politika geografija i geopolitika nastale su i utemeljile se kao znanstvene discipline kroz prouavanje drave, odnosno njezinog razvoja

Njihovo znanstveno utemeljenje dolo je na kraj 19. st. i to na prostoru Njemake, ali se razvijaju i u Francuskoj i Rusiji

Sve ove sile svoje su meusobne odnose temeljile na ravnotei snaga, svoju vanjsku politiku uglavnom su usmjeravale jedna prema drugoj

Na poetku 20. st. javlja se Britanac Halford Mackinder Znaenje Velike Britanije tijekom 20. st. I prije Mackindera postojali su autori koji su razvili tzv. Svjetski pristup,

jer su svijet promatrali u njegovu totalitetu

primjerice Hegel i Marx su se bavili interpretacijom povijesnih dogaaja

prostor su smatrali kljunim faktorom u razovju ovjeka europsko sredozemno podruje za njih je bilo jedino podruje

stvarnog i potpunog razvoja ovjeka

za Marxa je istono i azijsko znailo niu razinu ljudskih dostignua, tu su se po Marxu razvijala primitivna nerazvijena drutva

zapadni prostor je omoguio napredak ovjeka sukladno njegovoj dijalektikoj prirodi

na prostoru razvijenog kapitalizma dogaa se povijest, dok istoni i azijski narodi ive u prolosti

tu se po Marxu nije mogao razvijati komunizam kasnije se pokazalo da nije bio u pravu

Karl Marx

Karl Marx 1818.-1883. njemaki filozof 19. st.

Udaljen od geopolitike

Kljuni initelji povijest su drutvene klase koje su oblikovane zbog gospodarskog razvoja i raspodjele bogastva

Geoplitika prouava drave, prema Marxu, odluujui initelj je tehnika, za geopolitiku to je utrka za mo

Za Marxa geografija je spordna datost, bitno je kretanje povijesti koje vodi ovjeanstvo u istu dinamiku prorok globalizacije

Suprotstavlja se podjeli bogastva, ali zanemaruje uspon nacija

Proletarijat nema domovinu, solidarnost s izrabljivanima

Radnici svih zemalja trebali bi se ujediniti kako bi sprjeili rat klasna solidarnost trebala bi pobjediti nacionalnu lojalnost

Dogaa se suprotno mobilizacija vojske gotov da ne nailazi na otpor svaki proleter vjeran je svojoj domovini

Za vrijeme svog djelovanja Marx je prihvaao Hegelovu

dijalektiku po kojoj se razvijaju

drutvo i svijet. No unato tome odbacio je

njegov idealizam, po Marxu materijalno odreuje svijest, a ne obrnuto.

U svojem je djelovanju proao kroz razliita polja, a pritom se

dotakao velikog broja pitanja, s

tim da je ipak najpoznatiji bio u

analizi povijesti u terminima

borbe klasa, saete u

"Komunistikom manifestu".

Svojim razmiljanjem utjecao

je na Lenjina, Staljina, Fidela

Castra, Che Guevaru, Deborda

i mnoge druge.

Karl Marx Friedrich Engels

Ratzel je smatrao da na prostoru Srednje Europe treba nastati velika mona drava s germanskom dominaciojom.

Mahan razvija drugu ideju more smatra glavnim imbenikom. Njegove ideje najbolje su prihvatili Njemci prilikom razvoja njemake pomorske politike

Sir Halford Mackinderov geografski stoer udruio je sva dotadanja stajalita i oblikovao tzv. cjelovitu

zamisao sa svjetskim pristupom

svoj rad je prvi puta predstavio 1904. godine u lanku Kljune geografske toke povijesti, da bi kasnije svoje uenje razvio, objavio u knjizi Demokratski ideali i realisti

SIR HALFORD MACKINDER (1861.1947.) prvi sveuilini profesor geografije u Oxfordu, autor je djela Britanija i britanska mora

primjer moderne geografije lan imperijalista okupljenih oko Chamberlainove tarifne reforme,

odnosno protekcionistike kampanje

Arthur Neville Chamberlain, britanski politiar, premijer Ujedinjenog Kraljevstva; zagovornik britanskog imperijalizma 19. stoljea. Od 1930-40. bio je predsjednik Konzervativne stranke, od 1937-40. britanski premijer

Mackinder je na polju globalne ekonomije zastupao protekcionistiki imperijalizam

na polju globalne strategije trgovinski rat na polju globalne politike bioloki imperijalizam

etiri ideje koje Mackinder iznosi u djelu: On the Scope and Methods of Geography kljune za daljnji razvoj Mackinderovih

geopolitikih razmiljanja:

1. Cilj geografa je gledati prema prolosti kako bi bolje interpretirao

sadanjost.

2. Velik geografska otkria blie se svom kraju, svega je nekoliko

nepoznanica ostalo na naim kartama.

3. Mackinder je opisao dvije vrste politikih osvajaa: kopneni

vukovi i morski vukovi.

4. Spoznaje da su tehnoloka dostignua omoguila stvaranje

povrinom velikih modernih drava.

Mackinder

The actual balance of political power at any given time is

the product, on the one hand, of geographical conditions,

both economic and strategic, and, on the other hand, of the

relative number, equipment and organization of the

competing nations.

No mere scraps of paper, even though they be the written

constitution of a League of Nations, are, under the conditions of

to-day, a sufficient guarantee that the Heartland will not again

become the center of a World war.

Mackinder je smatrao da racionalna politika geografija ne moe postojati ukoliko se ne zasniva na fizikoj geografiji.

Razmiljao je u kategorijama sila mora i sila kopna, odnosno pomorskih talasokratskih sila i kopnenih telurokratskih sila.

Godine 1904. odrao je predavanje u Britanskom kraljevskom geografskom drutvu pod nazivom Geografski stoer povijesti u kojem je izloio teoriju HEARTLANDA KAO KONCEPCIJU GLOBALNE STRATEGIJE.

Ta teorija shematski stavlja povijest ovjeanstva u okvire globalnih geografskih predstava.

Kontinente Europu, Aziju i Afriku naziva SVJETSKI OTOK. Unutranjost svjetskog otoka koja je teko dostupna s oceana, nazvao je

HEARTLANDOM - (Rusija, Ural, Zapadni Sibir, Kazahstan, Mongolija).

Oko te oblasti, koja je u pravilu rijetko naseljena i nedostupna pomorskim snagama, na rubovima izdvajaju se dva primorja - privrene zemlje.

Europsko primorje i tzv. monsunsko primorje, oba lako dostupna s oceana. Unutar tih prostora koncentriran je velik dio svjetskog stanovnitva Unutranjost Afrike juno od Sahare, Mackinder je oznaio kao sekundarni ili

juni HEARTLAND, koji nema stratekog znaaja, a obje Amerike, Australiju, Britaniju i Japan svrstao je u otoni pojas.

Svoja razmiljanja Mckinder je usmjerio prema procesu irenja stanovnitva iz prostora HEARTLANDA prema primorjima i otonom pojasu

Primorje je uvijek bilo slabo zatieno od napadaa iz HEARTLANDA, dok je sam HEARTLAND ostajao siguran, poto je bio nedostupan pomorskom prometu. Radi toga je on HEARTLAND nazvao stoerom povijesti.

Geografski stoer povijesti

Prvi lanak nastao je nakon burskih ratova, dok je kjiga nastala tijekom 1. i 2. svjetskog rata

Mackinder smatra da je poetkom 20. stoljea dolo vrijeme za cjelovito promatranje svjetske povijesti i procesa koji se dogaaju u razliitim djelovima svijeta, ali su svi meusobno povezani

europska povijest postala je svjetska i njezina se povijest ne moe promatrati odvojeno

glavna teza u radu iz 1904. godine bila je da se svjetska povijest odvija kroz borbu izmeu stanovnika kopnene mase i pomorskih ljudi

Prema Mackinderu zemljina povrina dijeli se na:

Svjetski otok (stoer): Europa, Azija i Afrika (najvei, najbogatiji, najnaseljeniji prostor)

Unutranji otoni prsten Britansko otoje, Japan

Vanjski otoni prsten Sjeverna Amerika, Juna Amerika i Australija

Heartland od Volge do Yangtze, od Himalaja do Arktika (Rusko cartsvo, kasnije SSSR izuzevi poluotok Kamatku)

Mackinderovo upozorenje ukoliko Njemaka i Rusija sklope savez, ili ukoliko bi Njemaka osvojila Rusiju bili bi stvoreni preduvjeti da Njemaka osvoji cijeli svijet

Takva razmiljanja utjecala su na njemake geopolitiare prilikom stvaranja vojnog pohoda u dubinu euroazijskog kontinenta

Njemaki geopolitiari nisu u obzir uzeli mogunost da e se britanske i amerike vojne snage udruiti s ruskim kopnenim vojnim snagama

Mackinder je smatrao da Sovjetski savez ne smije izai na Mediteran Predlagao je stvaranje drava June Rusije od neslavenskih naroda koji

su ivjeli na prostoru izmeu ruskog i poljskog naroda

Ujedinjeno kraljevstvo mora sklopiti savez s Sjedinjenim Draavama ili se mora razviti u jaku politiku i ekonomsku silu koja e svoje resurse staviti nasuprot svake kontinentalne sile koja zaprijeti globalnoj moi

Takve ideje pronale su svoj odgovor u stvaranju NATO saveza i strategiji ograniavanja CONTAINMENT SSSR-a u vrijeme Hladnog rata

Mackinder zatvoreni svjetski politiki sustav

Ujedinjeno kraljevstvo mora imati povlaten poloaj na tritima Kine i Afrike, traio je okretanje i savez s

Australijom i Novim Zelandom

Ujedinjeno kraljevstvo zauzima sredinje mjesto u njegovoj strategiji i razvoj UK je prikazao vanim za svjetsku

civilizaciju

Mackinder je tvrdio da je najvanije sredite kopnene mase u sreditu Euroazije iz kojeg veliko azijsko kladivo stalno udara prema morskim rubovima te velike kopnene mase.

sredite Euroazije je veliko podruje sastavljeno od stepa i visoravni, okruuju ga velike planine, na sjeveru hladni pojas Arktika.

Prirodna tvrava koja je u potpunosti nedostupna pomorskim ljudima.

Samo mali broj naroda je preivio uglavnom nomadi Prostor na kojem su se nalazila velika carstva (lako prodiranje

prema unutranjosti, osvajai nisu nailazili na vei otpor)

na junom i zapadnom rubu euroazijske kopnene mase nalazio se pojas unutar kojeg su nastale i razvijale se brojne civilizacije (gua naseljenost)

domovina pomorskih ljudi sastavljena od 4 gusto naseljena prostora: Kina, Indija, Europa i Bliski istok

Bliski istok oduvijek je bio prostor preko kojih su prodirali iz kopnene tvrave na rubne djelove, na toplo more

tu se razvija stalni i jaki pritisak s istoka za zapadne rubove velike sredinje kopnene mase

to je rezultiralo jaanjem pomorske inicijative zapadnih rubova koji odlaze u poragu za novim svjetovima

istovremeno s povlaenjem zapadnog ruba iz podruja dodira i sukoba na Bliskom istoku, slabe tenzije u tom podruju to otvara mogunost Rusiji za njezino irenje prema Sibiru i Istoku

od tada pa do danas jedna organizirana sila zamjenila je u tim podrujima razjedinjene nomadske narode, poela kontrolirati taj prostor i iz toga proizlazi njezina svjetska mo

upravo je taj prostor stoer svjetske povijesti (kljuna geografska toka)

zauzimanjem tog prostora Rusija je ostvarila svjetsku mo rubne drave svijeta su sastavljene iz dva koncentrina prstena: unutarnji ili rubni je bio podruje velikih civilizacija Europe,

Bliskog istoka, Indije i Kine

vanjski ili otoni ine: Sjeverna i Juna Amerika, Afrika i Australija.

Premda je Ujedinjeno kraljevstvo dio Europe Mackinder ju je smjestio u vanjski prsten

glavni problemi kraja 19. i poetka 20. stoljea bili su na Bliskom i Dalekom Istoku, a bili su posljedica nepovoljne ravnotee koja se uspostavila izmeu kopnenog i pomorskog djela

Mackinder je smatrao da je u Kolumbovo vrijeme morska sila bila monija i vanija od kopnene

u postkolumbovo vrijeme stvari su se promijenile i kopnene sile poinju imati veu mo, a pokretljivost postaje mogua razvojem eljeznice

za Mackindera Rusija je imala idealnu geografsku poziciju za ostvarenje svjetske moi, a kao takva predstavljala je opasnost za pomorske sile, i smatra da bi UK kao pomorska sila trebala zaustaviti irenje Rusije prema rubovima

Francuska je trebala odvratiti Njemaku da i ona ne pone provoditi politiku stoerne sile to je i mogla s obzirom na svoj geografski smjetaj u sreditu Europe

Mackinderovo drugo djelo Demokratski ideali i realnost napisao je 15 godina kasnije

Mackinder predlae da to prije treba pristupiti realiziranju ratnih uspjeha kako bi se to ranije uspostavio poredak koji bi ponovo onemoguio ratovanje na prostoru Europe

to treba napraviti to prije dok su drave mlade, jer kad ostare tada su promjene neizvjesne

uveo je i neka nova promiljanja, a neke geografske cjeline je imenovao drugaije. Azija i Afrika su postale svjetski otok, unutarnji prsten postaje svjetsko predgorje, tim prostorom jo od 16. st. vladaju europske sile.

Stoer je preimenovao u HEARTLAND kojeg s Europom povezuje velika nizina koja omoguava dobru komunikaciju

Sredinji dio ili HEARTLAND iri se na dva kraja: 1) u gorskim predjelima Srednje Azije (pomorskim silama taj

prostor nije zanimljiv)

2) prema istonoj Europi, Crnom i Baltikom moru (mnogo zanimljivije podruje)

Mackinder je tvrdio da je Istona Europa klju Heartlanda, iz toga je proiziao njegov poznati triptih (Demokratski ideali i realnost, 1919.):

TKO VLADA ISTONOM EU, VLADA I HEARTLANDOM TKO VLADA HEARTLANDOM, VLADA SVJETSKIM OTOKOM TKO VLADA SVJETSKIM OTOKOM, VLADA SVIJETOM

Mackinder nakon Prvog svjetskog rata:

Njemaka (Prusija) postaje glavna prijetnja UK to vie nije bila Rusija i njeno kretanje prema HEARTLANDU i

UNUTARNJEM PRSTENU

Mackinder smatra da je teite istone Europe na kraju 19. i poetkom 20. stoljea preselilo iz Petrograda u Berlin,

Sukob Germana, Slavena, koji proizlazi iz tenji Germana za ovladavanjem prostorom Slavena, postao je glavni uzrok Prvog svjetskog rata

Njemaki drang nach osten (pohod na istok), Njemaku je vodio prema sreditu HEARTLANDA i sukobu s Rusijom

Ve 1904. Mackinder pie o Rusiji kao krvniku Heartlanda i mogunosti drugih sila da protjeraju Ruse

Prvi svjetski rat se prema Mackinderu dogodio na temelju povijesnih obrazaca kako je on zapisao 1904., kao rat pomorskih i kopnenih ljudi.

Vodio se na prostoru Istone i Zapadne Europe. Kopnene drave su bile poraene

Svoja razmiljanja na kraju Prvog svjetskog rata Mackinder je posvetio pitanjima budunosti meunarodne zajednice

sredinje pitanje je bilo kako obuzdati voenje ratova smatrao je da su glavni uzroci ratova nejednak raspored svjetskih

izvora i stratekih potencijala

cilj Lige naroda trebao bi biti uspostava ravnotee svjetskih sila ime bi se onemoguilo prevladavanje jedne sile nad drugom

jedan od naina uspostave povjerenja i ravnotee u meunarodnoj zajednici je uspostava skrbnitva velikih sila nad odreenim podrujima uz odobrenje lige naroda

MACKINDER PREDLAE UDRUENJE DRAVA KAKO BI SE IZBJEGAO UTJECAJ VELIKIH SILA NA

PROSTORU EUROPE, EUROPE BI TREBALA BITI FEDERACIJA DRAVA

Predlae stvaranje tampon zone koja bi sprjeavala rusko i njemako posezanje u tom podruju i razdvajala dvije velesile, to bi u konanici dovelo do stabilnosti tog prostora i cijele Europe.

Ukoliko se to ne dogodi tu e biti stalni sukobi U svom zadnjem lanku iz 1943. The Round World and the

Winning of the Peace, Foreign Affairs, Vol. 21., Br. 4 Mackinder odstupa od svojeg svjetskog pristupa koji je razvijao poetkom stoljea pa sve do kraja 30ih godina 20. stoljea

njegov svjetski pristup s poetka 20. st. bio je pod utjecajem socijalnog darvinizma

u svojim tvrdnjama pribliio se Ratzelu, mada nije tvrdio da bioloki zakoni budu pojanjenje drutvenih pojava

smatrao je da se na povijesna zbivanja moe utjecati

Mackinder je vjerovao da ovjek moe prevladati prirodnu determiniranost

njegov geopolitiki nadzor proizlazio je iz analitikog i interpretatistikog istraivanja svjetske povijesti

isticao je opasnost Rusije za budunost Europe Godine 1919. bio je veleposlanik u Rusiji (Oktobarska revolucija) kaos u vrijeme revolucije potvrdio je njegova razmiljanja o

stvaranju federacije drava u Europi, koje bi bile zapreka prodoru Rusije na ostatak europskog kontinenta

Opasnost od Rusije ne svodi se samo na opasnost koja proizlazi iz veliine ruskog teritorija, broja stanovnitva ili prirodnih sirovina, ve i na njezin smjetaj na vratima europskog poluotoka.

osim povijesnog sukoba Njemake i Rusije, postoji i opasnost njihovog saveznitva

To treba sprijeiti Godine 1938. Hitler je pokuao to ostvariti NEUSPJEH Nakon Drugog svjetkog rata dogodilo se ono ega se Mackinder

pribojavao: SSSR je uao duboko u Srednju Europu, uspio je u podjeli Njemake

pobjedom komunizma dolo je do formiranja ogromnog saveznikog bloka koji je ukljuivao dio europskog rimlanda, itav heartland i dio azijskog primorskog rimlanda

taj spoj geopolitiari su smatrali glavnom opasnou svjetkom miru

Mackinder predlae stvaranje tampon zona od Baltika, preko Jadrana do Crnog mora, da bi se izbjegao glavni sukob u Europi sukob Germana i Slavena

Mackinder je bio prvi geograf koji je pokuao uspostaviti svjetski pristup

povezao je geografiju i povijest u UK su njegovo uenje smatrali nerealnim, okantnim i pretjeranim Francuzi i Englezi nisu mnogo drali do njegovih postavki, ali

Nijemci jesu

njegovo uenje bilo je oblikovano na kraju Prvog svjetskog rata kada su europski politiari bili zaokupljeni Versaillesom i poslijeratnim ureenjem svjetskog poretka

Alfred Thayer Mahan

Mahan 1840-1914 admiral Utemeljitelj amerike geopolitike Sudjeluje u Secesijkom ratu (1861.-1865.) otkriva odluujuu ulogu

industrijske snage Sjevera bez obzira na nadarenost generala Juga, u kupnji Aljakse (1867.), pobjedi nad panjolskom na Kubi kojom Sjedinjene Drave dobivaju Portoriko (1898.), izgradnji otvaranju Panamskog kanala (1914.)

Prouava maritimnu silu Mora i oceani su prostor za kretanje trgovinski putevi Nuno je nadzirati tjesnace, prolaze Utjecaj maritimne sile na povijest, 1600.-1783. (1890.) Utjecaj maritimne sile na Revoluciju i Francusko cartsvo, 1783.-1812.

(1892.)

Suprotstavlja metodiku upornost Engleske, gospodarice mora koja zatvara Francusku u Europu, oscilacijama Francuske koja nastoji, istodobno ili naizmjenino, dominirati Europom i osvojiti oceane

Jedan od prvih ideologa novog svjetskog poretka PAX AMERIKA koji e smijeniti stari PAX Britania.

naglasio je pomorski imperijalizam SAD kao manifest sudbinske predodreenosti globalnim poloajem, duinom obalskih linija, lukama

i njihovim hinterlandom

Mahan je naglasio da britanska nadmo poiva na kraljevskoj mornarici, koja kontolira euroazijsku ravnoteu snaga

Amerika treba, u tom lancu sigurnosti, biti komplentarna Britaniji sa bazama na Pacifiku, gdje e joj potencijalni protivnik biti Japan.

Po njemu najvanija komponenta na sjevernoj polutci je Rusija.

Mahan smatra da ta zatvorena kopnena forma ima strateke prednosti i nedostatke.

Tvrdi da e savez izmeu SAD, UK, Njemake i Japana, jednog dana sukobiti s Rusijom i Kinom.

The interest of America in Sea Power (1897.) prioriteti Amerikog otoka su:

Zadrati oceane u suradnji s drugom maritimnom silom, Engleskom

Suprotstaviti se pojavlivanju novih maritimnih sila i ambicijama Njemake Villiama II

Osnovati savez Amerikanaca i Europljana

Imperijalizam snanije nacije ire svoj politiki, ekonomski i vojni utjecaj nad slabijim

Matthew Perry ameriki vojni zapovjednik koji je 1853. uplovio u Tokijski zaljev te zapoeo trgovinu s Japanom

Krajem 1800-ih Sjedinjene Drave naputaju razdoblje izolacionizma zapoinje teritorijalno irenje van vlastitih

kontinentalnih granica

Od sredine

18. do

poetka 19. st.-

Razdoblje

imperijalizma

Snane europske drave ire svoj politiki, vojni i

ekonomski utjecaj

Kolonije u Africi i Aziji

SAD i Japan primjenjuju slinu imperijalistiku politiku

Europske drave i Japan iz svojih kolonija uzimali su srovine koje su zatim odvozili do svojih teritorija gdje su ih preraivali i dalje

distribuirali

SAD posjeduju vlastite sirovine.

Problem nedovoljno veliko trite na kojem bi plasirali proizvode

Ameriki industrijalisti trae nova prekomorska trita za svoje proizvode

U svom djelu The Influence of Sea Power Upon History, Mahan tvrdi da velike nacije svoj poloaj duguju svojoj pomorskoj moi

Zahtjevao je gradnju flote elinih brodova, osvanje (kupnja) prekomorskih baza i konstrukciju pomorskog kanala na teritoriju

Srednje Amerike

U konanici su SAD prihvatile sve njegove preporuke

Mahanova teorija pomorske moi

Znaajke pomorske moi:

1. Geografski poloaj inzularnost predstavlja prednost

2. Prirodno-geografska obiljeja brojne i u kopno uvuene luke,

mogunost kretanja rijenim plovnim putevima, rijeke koje spajaju

unutranjost kontinenta s obalom

3. irenje teritorija duljina obalne crte i znaajke luka

4. Stanovnitvo broj pojedinaca koji mogu sudjelovati u pomorskim

bitkama

5. Nacionalne znaajke oslananje na trgovinu i poslovanje

6. Vlada vjerna volji naroda, osigurava patno vodstvo, potie rast i

razvoj, gradi jaku mornaricu, razvija prekomorsku trgovinu

Mahan kae da se znaenje pomorske moi moe promatrati unutar tri podruja:

PROIZVODNJA mogunost i potreba proizodnje proizvoda za razmjenu ili trgovinu. Na taj nain raslo bi nacionalno bogastvo

BRODARSTVO pod tim Mahan podrazumjeva i trgovako i

vojno brodovlje

KOLONIJE one nisu potrebene samo kao trite za amerike

proizvode ve i kao zatiena mjesta iz kojih e amerika mornarica

razvijati svoje pomorske koridore; mjesta gdje e moi popraviti

brodove, uzeti gorivo, itd.

Alfred Mahan

Organized force alone enables the quiet and the weak to go about their business and to sleep securely in their beds, safe from the violent without or

within.

The study of history lies at the foundation of all sound military conclusions and practice.

The surer of himself an admiral is, the finer the tactical development of his fleet, the better his captains, the more reluctant must he necessarily be to

enter into a fight with equal forces, in which all these advantages will be

thrown away, chance reign supreme, and his fleet be place on terms of

equality with an assemblage of ships which have never before acted

together.

Whether they will or not, Americans must now begin to look outward. The growing production of the country demands it.