U Opuzenu, 02. srpnja 2019.

Lokalna razvojna strategija

LOKALNE AKCIJSKE GRUPE

NERETVA

2014. – 2020.

Ova Lokalna razvojna strategija

Lokalne akcijske grupe Neretva 2014.-2020.

izrađena je u suradnji:

Izrađivač strategije: Mario Polić

Izrađivači strategije:

Tomislava Bule - Radaljac

Ivan Mihaljević

Marin Zekaj

Prva izmjena-Srpanj 2019

Copyright © 2016.

Lokalna akcijska grupa Neretva

Institut za razvoj i međunarodne odnose Zagreb

*Sva prava pridržana. Izričito zabranjeno neovlašteno umnožavanje i reprodukcija sadržaja materijala u bilo

kojoj formi ili obliku osim u slučaju pisane dozvole izrađivača

SADRŽAJ

UVOD

POJMOVNIK

POPIS KRATICA

1. OPIS PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-om NERETVA ........................................1

1.1. Opće značajke područja .................................................................................................1

1.2. Gospodarske značajke područja.....................................................................................7

1.3. Demografske i socijalne značajke područja .................................................................13

2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA – SWOT

ANALIZA ...............................................................................................................................15

2.1. Snage, slabosti, prijetnje i prilike (SWOT) .................................................................15

2.2. Analiza rizika (PEST) ..................................................................................................18

3. OPIS CILJEVA LRS TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA

LRS UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE ....................................19

3.1. Vizija, ciljevi, prioriteti, mjere LRS za područje LAG – a Neretva temeljeni na

PRR 2014. – 2020. RH .............................................................................................19

3.2. Opis mjera uključujući definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti .......................25

3.3. Opis odabira projekata na razini LAG –a ....................................................................36

3.4. Opis tema planiranih projekata suradnje i načina odabira projekata ...........................41

3.5. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima (ŽRS, PRR) ..............................42

4. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS ............................43

4.1. Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina uključujući u izradu strategije

i primjena načela „odozdo prema gore“ ....................................................................43

4.2. Opis partnerstva ...........................................................................................................45

5. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS ..............................................................................47

6. NAČIN PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS ................................................48

6.1. Opis praćanja i procjene provedbe LRS ......................................................................49

6.2. Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS ..............................................................50

7. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRS ......................................................................51

7.1. Ljudski kapaciteti za provedbu LRS ...........................................................................51

7.2. Financijski kapaciteti za provedbu LRS .....................................................................53

7.3. Iskustvo u provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007. - 2013. .....53

7.4. Iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADER ................................................54

8. FINANCIRANJE PROVEDBE LRS .............................................................................55

PRILOZI

UVOD

Poštovani,

pred vama se nalazi Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe (LAG) Neretva za

razdoblje 2014-2020, koja djeluje na području doline Neretve, obuhvaćajući sedam gradova i

općina i to gradove: Metković, Ploče, Opuzen te općine Kula Norinska, Slivno, Pojezerje i

Zažablje.

Ova Lokalna razvojna strategija rezultat je dugotrajnog rada i promišljanja na koji način

svojim djelovanjem pridonijeti lokalnim dionicima povezujući ih u cjelinu radi zajedničkog

ostvarivanja ciljeva pritom promičući načela održivog razvoja. Ovom strategijom definirani

su temeljni ciljevi, vizija, prioriteti djelovanja što predstavlja određen pomak u promišljanju

kako i na koji način valorizirati vrijednosti područja na kojem LAG djeluje, obzirom da je

naše područje prepuno kulturno – povijesne baštine i netaknute prirode.

Cijela dolina Neretve i okolica svojim prirodnim i kulturnim znamenitostima veliki je

turistički potencijal, koji je još uvijek nedovoljno iskorišten, a razvoj turističke ponude odvija

se spontano i sporadično. Uviđajući manjkavosti područja u svom dosadašnjem radu LAG je

za svoj primarni cilj imao potaknuti razvoj poljoprivrede, malog i srednjeg poduzetništva,

podizanje kvalitete življenja, zaštita okoliša te razvoj ljudskih potencijala. Vjerujemo kako

zajedničkim naporima u radu sa svim zainteresiranim lokalnim dionicima, usvajanjem načela

zajedničke suradnje, uvažavanjem različitih razmišljanja, pristupa i ideja možemo ostvariti

zadanu

Viziju Lokalne akcijske grupe Neretva koja glasi:

” LAG Neretva je područje konkurentne poljoprivrede, malog i srednjeg gospodarstva,

očuvane kulturne baštine, poduzetnih i sposobnih stanovnika te područje ugodno za rad

i življenje.”

Tomislava Bule – Radaljac

Predsjednica LAG Neretve

POJMOVNIK:

Pojedini pojmovi u smislu ove lokalne razvojne strategije imaju sljedeće značenje:

1. CLLD (eng. Community Led Local Development- lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) je mehanizam za uključivanje partnera na lokalnoj razini, uključujući i

predstavnike civilnog društva i lokalne gospodarske dionike, u izradu i provedbu

integrirane lokalne razvojne strategije koja pomaže njihovom području u prijelazu k

održivoj budućnosti.

2. LEADER (franc. Liaison Entre Actions de Développement de l’Economie Rurale – Veze među aktivnostima za razvoj ruralnog gospodarstva) je mehanizam provedbe mjera

politike ruralnog razvoja Europske unije, a temelji se na realizaciji lokalnih razvojnih

strategija kojima upravljaju lokalne akcijske grupe.

3. Lokalna akcijska grupa (u daljnjem tekstu: LAG) je partnerstvo predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ruralnog područja koje je osnovano s

namjerom izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja, a čiji članovi

mogu biti fizičke i pravne osobe.

4. Lokalna razvojna strategija (u daljnjem tekstu: LRS) je CLLD strategija tj. strateški plansko-razvojni dokument koji donosi i provodi LAG za područje koje obuhvaća.

5. Tip operacije je skup aktivnosti koje doprinose ostvarivanju ciljeva jednog ili više prioriteta Europske unije za ruralni razvoj na koje se odnose.

6. Projekt je cjelokupna i sveobuhvatna investicijska aktivnost, koja se sastoji od prihvatljivih i neprihvatljivih troškova te pripada određenom tipu operacije za kojeg je

nositelj projekta podnio zahtjev LAG-u za odabir projekta/operacije.

7. Prihvatljivi troškovi su troškovi koji mogu biti sufinancirani iz Programa.

8. Neprihvatljivi troškovi su troškovi koji ne mogu biti sufinancirani iz Programa.

9. Odabrani LAG je LAG koji s Agencijom za plaćanja sklopi ugovor o dodijeli sredstava za Podmjere 19.2., 19.3 i 19.4. u okviru Mjere 19. »Potpora lokalnom razvoju u okviru

inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa

ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

10. Odabrana LRS je LRS odabranog LAG-a.

11. Nositelj projekta je svaki subjekt koji je podnio prijavu odabranom LAG-u za odabir projekta/operacije, a koji je izravno odgovoran za početak, upravljanje, provedbu i

rezultate projekta/operacije i koji ima prebivalište ili je registriran ili ima podružnicu

unutar područja koje obuhvaća odabrani LAG.

12. Odabrani projekt na LAG razini je projekt kojeg je odabrao LAG u okviru Podmjere 19.2.

13. Javna potpora je svaki oblik potpore iz javnih izvora Republike Hrvatske i proračuna Europske unije.

14. Intenzitet javne potpore izražen je kao postotni udio javne potpore u prihvatljivim troškovima aktivnosti.

15. Međuteritorijalni projekti suradnje su projekti suradnje između partnera koji djeluju unutar Republike Hrvatske.

16. Transnacionalni projekti suradnje su projekti suradnje sa partnerima koji djeluju izvan granica Republike Hrvatske odnosno na području EU i izvan područja EU.

17. AGRONET je zaštićena mrežna aplikacija namijenjena korisnicima za upis u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu (u daljnjem tekstu:

Evidencija korisnika), pregled uputa za korištenje AGRONET-a, pregled pravne

osnove, elektronsko popunjavanje određenih Zahtjeva i preuzimanje dokumenata.

18. Tečaj Europske komisije je mjesečni tečaj Europske komisije iskazanom na šest (6) decimala u mjesecu u kojem je podnesen određeni Zahtjev. Mrežna stranica na kojoj

se može dobiti uvid u navedeni tečaj je: http://ec.europa.eu/budget/inforeuro/.

19. Natječaj na nacionalnoj razini je natječaj koji provodi Agencija za plaćanja za mjeru, podmjeru, tip operacije i nije namijenjen samo za područje jednog LAG-a.

20. Natječaj na LAG razini je natječaj koji provodi LAG za mjeru, podmjeru, tip operacije koji je naveden u odabranoj LRS i namijenjen je nositeljima projekta na području

LAG-a.

21. Poduzetnik je svaka fizička ili pravna osoba, udružene osobe ili imovinska masa bez pravne osobnosti, koja gospodarstvenu djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi

ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi.

*Ostali pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju jednako značenje kao pojmovi u Uredbi

(EU) br. 1305/2013.i Programu ruralnog razvoja 2014-2020 RH

POPIS KRATICA

LAG Lokalna akcijska grupa

DNŽ Dubrovačko – neretvanska županija

ARKOD Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela

RH Republika Hrvatska

SPA Special Protection Areas (područje posebne zaštite)

pSCI Proposed Site of Community Importance (predloženo Područje od značaja za

zajednicu)

FINA Financijska agencija Republike Hrvatske

DZS Državni zavod za statistiku

CIFR Croatia Investor Friendly Region (Hrvatska regija otvorena za investicije)

APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije

HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje

KUD Kulturno umjetničko društvo

SWOT Akronim- Strenghts/Weaknesses/Opportunities/Threats/ (analiza snaga,

slabosti, prilika i prijetnji)

NP Nacionalni park

A1 Autocesta

LRS Lokalna razvojna strategija

PRR RH Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske

EUR European rate (Europska valuta)

TO Tip operacije

OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

PDV Porez na dodanu vrijednost proizvoda

EU Europska Unija

JLS Jedinice lokalne samouprave

PG Poljoprivredno gospodarstvo

NATURA

2000

Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena Uredbom o ekološkoj

mreži, a predstavlja područja ekološke mreže

LEADER Liaison Entre Actions de Développement de‘l Économie Rurale

(Veze među aktivnostima razvoja ruralnog razvoja)

UO Upravni odbor

AGRONET Elektronička aplikacija za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima i ostalim

korisnicima prava na potpore u poljoprivredi

EKPRRiR Evidencija korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu

ŽRS Županijska razvojna strategija

CLLD Community Led Local Development (Lokalni razvoj pod vodstvom

zajednice)

M / PM Mjera / Podmjera

AP Akcijski plan

FN Financijski plan

mag.oec. Magistar/ica ekonomije

mag.ing.traff. Magistar/ica inženjer prometa

mag.pol. Magistar/ica političkih znanosti

mag.ing.agr.

Magistar/ica inženjer agronomije

struč.spec.oec. Stručni/a specijalist/ica ekonomije

pristup.oec. Stručni/a pristupnik/ica ekonomije

Lab.Cre.Ad Laboratori Creativi Dell‘Adriatico (ime projekta provođenog od strane LAG

Neretve s inozemnim partnerima iz Italije, Program: ”Mladi na djelu”)

DUNEA Regionalna razvojna agencija Dubrovačko – neretvanske županije

JIE Jugoistočna Europa

CMEF Common Monitoring and Evaluation Framework (Zajednički vremenski

okvir za praćenje i evaluaciju)

1

1. OPIS PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG – om NERETVA

1.1. OPĆE ZNAČAJKE PODRUČJA

1.1.1. Površina i granice područja

Područje LAG-a Neretva pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji (DNŽ), a čine ga ukupno 7

gradova i općina: gradovi Metković, Opuzen i Ploče; te općine Kula Norinska, Pojezerje, Slivno i

Zažablje.

Slika 1. Površina i granice područja

Izvor: LAG Neretva

Glavna je zemljopisna značajka područja obuhvaćenog LAG-om Neretva prostorna kompaktnost

te velika sličnost klimatskih, gospodarskih, društvenih, kulturnih i povijesnih obilježja. Međutim,

razvojni je problem nedostatna prometna povezanost njegovih dijelova. Veći dio područja nalazi

se u unutrašnjosti kopna, a dijelovi gradova Ploča i Opuzena te općine Slivno su primorski.

Područje LAG-a Neretva ima površinu od 412.57 km2 ili 23,15% površine DNŽ te u svom

sastavu broji 56 naselja (PRILOG 1, TAB.1). Prema popisu stanovništva 2011. godine na

području LAG-a Neretva živjelo je 35.672 ili gotovo 30% ukupnog stanovništva DNŽ-a.

Najnaseljenija područja LAG-a Neretva su gradovi Metković, Ploče i Opuzen, a najslabije

naseljena mjesta općine Kula Norinska, Pojezerje, Slivno i Zažablje.

1.1.2. Reljefne i klimatske karakteristike

Neretvansko područje karakteriziraju dva tipa reljefa: zaravnjeni naplavni tereni delte Neretve i

brdoviti krški vapnenački reljef. Većina je naplavne zaravni močvarna, a ondje gdje je provedena

2

melioracija, stvorene su plodne poljoprivredne površine s prilično poroznim tlom jer sadrže

pijesak i šljunak. Brdoviti vapnenački kraški prostori sjeverozapadno i jugoistočno od delte

Neretve ističu se strmim formama reljefa s razvijenim elementima krša.

Osnovna je značajka delte Neretve velika pedogenetska raznovrsnost i prostorna varijabilnost tla.

Tako se na prostorima uz korita rijeka Neretve i Male Neretve nalaze aluvijalna tla s grubljim

pjeskovito-ilovastim karbonatnim nanosom izrazite slojevitosti. Na nižim i udaljenijim

položajima od rijeka i u kontaktu s kraškim vodopropusnim terenima, razvila su se slabo i srednje

zaslanjena močvarno glejna i tresetna tla (Vidrice – područje južno od Male Neretve, Kuti, Vid –

Norin, područje oko izvora Modro oko i jezera Desne). Na prostranim krškim terenima

sjeverozapadno i jugoistočno od delte Neretve prostire se plodno tlo crvenica, koja prekriva dna

ponikvi i krških uvala. Raspadanjem dolomita u udolini Blace – Duboka nastala su pješčana tla

pogodna za uzgoj poljoprivrednih kultura, pa su se uz dolinu razvila agrarna naselja Duba,

Kremena, Raba i Duboka.

Područje LAG-a Neretva pripada mediteranskom klimatskom području sa suhim, vedrim i vrlo

toplim ljetima te kišovitim i blagim zimama. U godišnjem hodu temperature zraka najtopliji je u

prosjeku srpanj (s prosjekom 25 °C), a najhladniji siječanj (s prosjekom 6,9 °C), dok prosječna

godišnja temperatura iznosi 15,4 °C. Prema Köppenovoj klasifikaciji klima područje LAG-a Neretva pripada Csa tipu, što znači da taj prostor ima sredozemnu klimu sa suhim vrućim ljetom i

pravilnom izmjenom godišnjih doba. Ljeto je najsunčanije doba s 37% insolacije, dok je osunčanost

gotovo podjednaka u proljeće (25%) i jesen (22%). Zimi je najmanje sunca, svega16%.

1.1.3. Kulturna i povijesna baština

Bogatstvo kulturno-povijesne baštine područja LAG-a Neretva rezultat je burne povijesti

obilježene grčkom i rimskom kolonizacijom te prepletanjem različitih utjecaja tijekom povijesti

(crkveni redovi, Iliri, Venecija, Dubrovačka Republika i dr.).

Na području LAG-a Neretva nalazi se blizu 1.900 registriranih i evidentiranih spomenika kulture,

s posebnim naglaskom na vrlo vrijedne urbane cjeline. S aspekta važnosti lokaliteta posebno je

važno izdvojiti prostor doline Neretve (nalazi iz doba grčke i rimske antike). Također, od

posebnog je značaja zona sela Vida, za koju se pretpostavlja da je šira lokacija rimske metropole

Narone. Zaštita kulturne baštine se ne provodi planski niti sustavno što upućuje na nisku razinu

svijesti o njezinim vrijednostima i mogućnostima uključenja u lokalni razvoj (npr. kroz razvijanje

kulturnog turizma).

Nematerijalna kulturna baština također otkriva jedinstvenost područja LAG-a Neretva. Od

mnogobrojnih manifestacija valja spomenuti Maraton lađa na cijelom području doline Neretve,

smotru folklora „Na Neretvu misečina pala“ te festival zabavne glazbe Opuzen „Melodije

Hrvatskog juga“, kojima se teži očuvati tradicijske vrijednosti područja.

Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:

3

Tablica 1. Osnovni razvojni problemi i potrebe u području kulturno-povijesne baštine RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- nedovoljna zaštita i čuvanje kulturne baštine - nedovoljna razina svijesti stanovništva o

vrijednosti kulturne baštine

- kulturna baština ne koristi se kao važan resurs za razvoj turizma

- nedostatna istraživanja, praćenja i vrednovanja kulturne baštine i njezino

prezentiranje

- poboljšanje obnove i očuvanja kulturne baštine i izvorne arhitekture na čitavom području LAG-a

Neretva

- poticanje ulaganja u arheološka istraživanja - poticanje očuvanja i njegovanja nematerijalne kulturne

baštine

- promidžba i razvijanje održivog kulturnog turizma temeljenog na kulturno-povijesnoj baštini LAG-a

Neretva

1.1.4. Prirodna baština

Dolina Neretve, glavno poljoprivredno područje DNŽ-a, ujedno je vrlo osjetljivo područje zbog

ihtiološko-ornitološkog rezervata u jugoistočnom dijelu delte te je pretežito NATURA 2000

područje.

Na prostoru LAG-a Neretva sedam je lokaliteta s ukupnom površinom od 1624 ha, zaštićenih

sljedećim kategorijama: ornitološki rezervat (Pod Gredom, jugoistočni dio delte Neretve, Prud i

Orepak), značajni krajobraz (Modro oko i jezero uz naselje Desne, Predolac) te zaštićeni mineral

(kamene kugle u Pojezerju). Među kopnenom faunom prednjače različite vrste ptica. (PRILOG

1., tablica 2.)

Najveći rizik za očuvanje prirodne baštine su otpadne vode i odlagališta otpada, što upućuje na

neadekvatnu komunalnu infrastrukturu. Prijetnje za održanje visoke stope bioraznolikosti su

također i pretjeran lov, neodrživa poljoprivreda, urbanizacija (posebno na području Grada Ploča)

te hidrografska kontrola i regulacija u blizini grada Opuzena na ušću rijeke Neretve i njezinu

sjevernom toku. Na pet malih zaštićenih lokaliteta ne provodi se stalni i dovoljno učinkovit

nadzor. Prirodnom baštinom se ne upravlja na održiv i učinkovit način pa prirodne vrijednosti

nisu dovoljno iskorištene za jačanje lokalnog razvoja (npr. u turizmu). Područje delte Neretve kao

park prirode bi mogao istodobno djelovati kao sredstvo očuvanja prostora i izvor prihoda za

domaće stanovništvo. Drugim riječima, bi mogao stimulirati i pomagati tradicionalno korištenje

prostora razvojem ekološke poljoprivrede, lova i ribolova te ruralnog turizma, pogotovo u

predjelu šumskog zemljišta na kojeg otpada više od 58% ukupne površine LAG-a Neretva

(PRILOG 1.,tablica 3.).

Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila slijedeće razvojne probleme i potrebe:

Tablica 2. Flora, fauna i šumske zajednice: osnovne razvojne potrebe RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- ugrožena prirodna baština (kanalizacija, odvodnja, odlagališta otpada, poplave)

- ne koristi se kao važan resurs za razvoj turizma - sukob interesa: zaštita prirode i poljoprivredna

proizvodnja

- nedovoljna svijest stanovništva o čuvanju prirodne baštine

- poboljšanje komunalne infrastrukture - jačanje kapaciteta ključnih u svrhu očuvanja

visokog stupnja bioraznolikosti LAG-a Neretva

- upoznavanje i edukacija stanovništva o važnosti zaštite prirode i potencijalima održivog korištenja

prirodne baštine

- poticanje usuglašavanja interesa poljoprivrednika i potreba zaštite prirode

4

1.1.5. Društvena infrastruktura

Pod pojmom društvena infrastruktura obuhvaćena je zdravstvena zaštita, socijalna skrb, sportski

sadržaji i civilno društvo. Školska infrastruktura sadržana je u poglavlju o školstvu (1.3.3.), a

kulturna infrastruktura u poglavlju o kulturi (1.3.4.).

Na cijelom području LAG-a Neretva primarna zdravstvena zaštita najkvalitetnije je

organizirana na području gradova Metkovića i Ploča, a provodi se preko domova zdravlja te

ordinacija obiteljske i stomatološke medicine. Ostale jedinice lokalne samouprave LAG-a

Neretva nemaju domove zdravlja.

Specijalistička zdravstvena zaštita ne pruža se na području LAG-a Neretva, pa se u slučaju težih

slučajeva stanovnici upućuju u Split i Dubrovnik. Potrebno je dodatno jačati ulaganja u bolju i

kvalitetniju prometnu povezanost sa županijskim središtem Dubrovnikom kao i ulaganja u

zdravstvenu infrastrukturu.

Socijalna skrb organizirana je u gradu Metkoviću (Dom za odrasle osobe i rehabilitaciju

Metković upravljan putem Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi) i u gradu Ploče (privatni dom

za starije i nemoćne). U ostalim dijelovima LAG-a manjak je institucija socijalne skrbi iako bi to

dobna struktura i potrebe stanovništva zahtijevali. Udomljavanje kao oblik brige za starije i

nemoćne još nije sustavno organizirano i razvijeno.

Sportsko-rekreacijske dvorane imaju gradovi Metković, Opuzen i Ploče. Iako je u zadnjih

nekoliko godina izgrađen ili uređen čitav niz igrališta i sportskih terena, i dalje je prisutan

manjak sportske infrastrukture koji bi omogućio veće uključivanje stanovnika u sport i

rekreaciju, a time i poboljšanje kvalitete života.

Zabilježen je trend rasta broja organizacija civilnog društva (OCD) u odnosu na prošlo

promatrano razdoblje. Naime, 2011.g. ukupan broj organizacija civilnog društva je bio 250 da bi

se trend rasta nastavio u 2015. (ukupno 493) dok u 2018. taj broj iznosi 536. Vidiljiv je

pokazatelj ukupnog porasta za više od 100%. Promatrajući područje LAG-a Neretva ovo su

izuzetno važni podatci uzevši u obzir činjenicu kako je nastupilo jačanje OCD-ova te je važno

posvetiti pozornost intenzivnijoj suradnji i jačanju kapaciteta OCD-ova. Veliki je broj udruga u

sferi sporta te kulture i umjetnosti. (PRILOG 1.,tablica 4.)

Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:

Tablica 3. Osnovne razvojne potrebe i problemi u području društvene infrastrukture RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- nedostatna infrastruktura za sportsko -rekreacijske aktivnosti

- nedostatna –zastarjela infrastruktura za: društvena događanja (domovi kultura),

preventivnu zaštitu (vatrogasni domovi),

igraonica za djecu, vrtića

- mnogobrojne udruge, ali nedovoljno uključene u lokalni razvoj

- manjak udruga specijaliziranih za zaštitu okoliša i NATURA 2000 područja

- nedostatak bolnice na području LAG-a - nedostatak domova za starije i nemoćne osobe

- ulaganja u malu društvenu i ostalu infrastrukturu (domovi kulture, dječji vrtići, igraonice...)

- ulaganja u sportske sadržaje i promoviranje zdravog načina života kroz sportske aktivnosti

- jačati sudjelovanje organizacija civilnog društva u upravljanju lokalnim razvojem

- ojačati kapacitete udruga za bavljenjem pitanja okoliša

- poboljšanje dostupnosti zdravstvenim specijalističkim uslugama

- osnivanje novih domova za starije i nemoćne

5

1.1.6. Prometna i komunalna infrastruktura

Cestovna mreža na području LAG-a Neretva nije dovoljno razvijena. Većina lokalnih cesta

(gotovo 40%) u vrlo je lošem stanju, a problem su i neadekvatno riješeni prolazi kroz naselja. U

iznimno lošem stanju nalazi se oko 80% nerazvrstanih cesta (poljskih putova) na cijelom

području LAG-a, koje zahtijevaju nasipavanje i održavanje. Također, prometna povezanost

općina javnim prijevozom nije zadovoljavajuća.

Najvažnije prometnice na području LAG-a Neretva su autocesta A1 koja završava kod Ploča te

državna cesta D8 (Jadranska turistička cesta). Područje LAG Neretva na svom području ima

nekoliko poduzetničkih zona, a posebno je, zbog svog geografskog položaja zanimljiva ona u

Novim Selima, čija je najveća prednost blizina autocesti te mogućnost naslanjanja na bosansko -

hercegovačku autocestu (A1), koja je trenutno izgrađena do Međugorja, a u planu je i daljnja

izgradnja dionice Mostar – Sarajevo.

Na državnu cestu D8 se spajaju brojne državne i županijske ceste među kojima su najvažnije: D9

– G.P. Metković – Opuzen – D8; D62 – Mali Prolog – Kula Norinska – Metković; G.P. Mali

Prolog (granica BiH) – D62; Ploče (D8) – Luka Ploče; Karamatići (D513) – čvor Čeveljuša; M.

Prolog (D62) – Ploče (D8). Među najvažnije razvrstane županijske ceste spadaju: Vrgorac (D62)

– Staševica (D513), dužine 6,6 km; Dusina (Ž6208) – Otrić Seoci (D513), dužine 4,0 km; D8 –

Ploče (D413), dužine 2,4 km; Rogotin (D8) – Komin – Krvavac – Kula (D62), dužine 12,4 km;

G.P. BiH – Prud – Metković (D62), dužine 5,9 km; Buk Vlaka (L69010) – Podgradina – Opuzen

(D9), dužine 4,5 km kao i Metković (D9) – Mlinište – G.P. BiH, dužine 18,9 km. Ukupna dužina

razvrstanih županijskih cesta na području LAG-a Neretva iznosi 54,7 km. Područje karakterizira i

oko 45 km cestovnih prometnica koje su dio mreže razvrstanih lokalnih cesta.

Pomorski promet ima osobito važnu ulogu za područje LAG-a Neretva. Teretna luka Ploče od

osobitog je međunarodnog značaja za Republiku Hrvatsku, a od županijskog značaja je teretna

luka Metković.

Na području LAG-a je i jedina željeznička pruga u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od Ploča

preko Metkovića prema Sarajevu i dalje prema Srednjoj Europi. Pripada prugama prvoga reda i

dio je paneuropskog koridora Vc. Ima veliku važnost zato što predstavlja najbližu vezu Srednje

Europe i Sredozemnoga mora. Najbliže međunarodne zračne luke su Dubrovnik i Split.

Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:

Tablica 4. Položaj i prometna povezanost –osnovni razvojni problemi i potrebe RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- Loša kvaliteta lokalne prometne infrastrukture - nedovoljna prometna povezanost s drugim

dijelovima Dubrovačko-neretvanske županije

- kontinuirao ulaganje u rekonstrukciju i/ili izgradnju lokalne prometne infrastrukture

- poboljšanje prometne povezanosti s drugim dijelovima Dubrovačko-neretvanske županije

- Potreba završetka koridora Vc

Opskrba električnom energijom na području LAG-a Neretva je tek djelomično zadovoljavajuća

zbog uglavnom zastarjelih instalacija. Na području Ploča novoizgrađena je trafostanica jačine

110/20 (10) kV koja služi za napajanje autoceste i za potrebe lučkih terminala. Na cijelom

6

području doline Neretve, nerijetko se prilikom preopterećenja sustava znaju dogoditi kvarovi što

rezultira, ponekad i dugotrajnim izostankom napajanja većeg dijela doline.

Voda za piće na području LAG-a Neretva uglavnom je zadovoljavajuće kvalitete, no znatan dio

područja na prostoru LAG-a nedostatno je pokriven vodoopskrbnim sustavom. U većini naselja

na području Ploča cjevovodi su u lošem stanju, a to vrijedi i za magistralne cjevovode. Zapadni

dio Županije koji pripada neretvanskom slivu, a obuhvaća područje LAG-a Neretva opskrbljuje

se s nekoliko izvora (Klokun, Modro oko, Prud, Doljani, Butina). Buduće potrebe zahtijevaju

veće uključivanje izvora Modro oko i regionalnog vodovoda u vodoopskrbu tog područja.

Također, potrebno je naglasiti nedostatan kapacitet izvora Doljani u blizini Metkovića. Sanitarna

zaštita izvorišta nije uspostavljena. Preliminarne zone sanitarne zaštite utvrđene su za izvorišta

Prud, Klokun i Modro oko u dolini Neretve, a odluku o određivanju zona sanitarne zaštite

izvorišta donio je jedino Grad Metković za izvorište Prud.

Što se tiče kanalizacijskog sustava i odvodnje, stanje je nezadovoljavajuće na području LAG-a. U

mnogim naseljima postoje izravni ispusti u rijeke, vodotoke i more zbog čega je potrebno izraditi

pročistače otpadnih voda.

Vezano za zbrinjavanje otpada, velike poteškoće imaju gradovi Opuzen i Ploče te općina Slivno,

posebno zbog zakonskih propisa o prikupljanju i razvrstavanju otpada. Problem su divlja

odlagališta otpada jer se nakon njihove sanacije stalno pojavljuju nova.

Područje delte Neretve posebno ugrožavaju poplave. Zaštitni i melioracijski sustav još uvijek nije

dovršen (pojedini dijelovi nedovoljno su zaštićeni) te su najugroženiji desnoobalni niži dijelovi

Metkovića.

Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:

Tablica 5. Komunalna infrastruktura: osnovni razvojni problemi i potrebe RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- loša prometna povezanost (lokalne i nerazvrstane ceste u lošem su stanju )

- nedostatni programi razvoja usluga i gospodarskih aktivnosti vezanih za daljnji razvoj

željezničkog prometa

- zastarjela i nerazvijena vodnokomunalna i ostala javna infrastruktura

- nezadovoljavajuća elektroopskrba u nekim dijelovima LAG-a

- nedostatna izgrađenost sustava odvodnje, nepostojanje sustava za pročišćavanje otpadnih

voda zbog čega se otpadne vode izravno ispuštaju

u podzemne, površinske vodotoke i more

- nedostatno zbrinjavanje otpada (odlagališta, divlji deponiji)

- nedovoljno korištenje obnovljivih izvora energije i nedostatna provedba programa energetske

učinkovitosti

- nezadovoljavajuća zaštita od poplava

- rekonstrukcija lokalnih cesta i ostalih cesta koje ne udovoljavaju tehničkim standardima

- dovršetak započetih projekata prometne infrastrukture te realizacija nezapočetih, a

planiranih projekata

- proširenje i dogradnja sustava opskrbe električnom energijom

- rekonstrukcija i izgradnja vodovodnog i komunalnog sustava uz izgradnju pročistača

otpadnih voda

- uspostavljanje učinkovitog sustava zbrinjavanja otpada

- poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i primjene programa energetske učinkovitosti

- rekonstrukcija regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i učinkovitija zaštita od poplava

7

1.2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

Područje LAG-a Neretva, uostalom kao i čitava Dubrovačko-neretvanska županija, ima

nepovoljnu sektorsku strukturu gospodarstva. Izrazito nizak udjel prerađivačke industrije i

nedovoljno razvijen tercijarni sektor (osim trgovine i lučkog poslovanja) otežavaju tehnološku

modernizaciju i značajnije povećanje produktivnosti ukupne proizvodnje. S druge strane je visoki

udjel primarnog sektora koji zapošljava veliki broj osoba i u kojem se uglavnom stvaraju

proizvodi niske dodane vrijednosti te s niskom razinom produktivnosti u odnosu na europske

standarde.

1.2.1. Glavne gospodarske djelatnosti

U razdoblju 2014.-2017. godine povećane su gospodarske aktivnosti na području LAG-a Neretva.

Broj poduzetnika povećan je za 27,6% a ukupni prihodi za čak 43,6%. Ukupni rashodi povećani

su za 43,1% dok se i ukupni gubitak navedenog razdoblja povećao za 12,1% (PRILOG 2.,

tablica 1.).

Djelatnosti trgovine te prijevoza i skladištenja prednjače po broju zaposlenih i ukupnim

prihodima nad ostalim evidentiranim djelatnostima. U djelatnosti trgovine ostvaruje se 38,6%

prihoda uz 20,4% zaposlenosti dok djelatnost prijevoza i skladištenja ostvaruje 29,7% prihoda uz

28% zaposlenosti. Udjel prerađivačke industrije niskih je 5,4% u ukupnom prihodu i 10% u

zaposlenosti, dok trgovina generira gotovo cjelokupni gubitak područja ovog LAG-a.

U gospodarstvu na području LAG-a Neretva nema velikih gospodarskih subjekata kao nositelja

gospodarskog razvoja, nego posluju samo mala i nekoliko srednjih poduzeća. U svom poslovanju

ta poduzeća nisu orijentirana na tehnološki i inovativni razvoj. Također, na području LAG-a

manjak je potporne poduzetničke infrastrukture: nedostatna je povezanost sa županijskim i

državnim potpornim institucijama iako su vidljiva ulaganja u poduzetničku infrastrukturu

(Poduzetnički centri). Također, vidljivi su pomaci u poduzetništvu kroz povećani broj

poduzetnika a samim time i zaposlenih na ovom području što možemo prepoznati kao

gospodarstveni trend. (PRILOG 2., tablica 2.)

1.2.2. Obrtništvo

Na području LAG-a Neretva broj obrta proteklih godina je prilično stabilan što indicira otpornost

na promjenjive tržišno gospodarske uvjete, ali i nepostojanje odgovarajućih razvojnih poticaja.

Najviše obrta je u gospodarski najaktivnijim dijelovima LAG-a, Metkoviću (315) i Pločama

(177).

U strukturi po djelatnostima prevladavaju obrti u uslugama i trgovini te prijevozu i ugostiteljstvu

(PRILOG 2., tablica 3.).

Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:

8

Tablica 6. Osnovni razvojni problemi i potrebe u gospodarstvu RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- ukupno gospodarstvo stagnira i slabi - smanjuje se konkurentnost industrije - nerazvijena je prerađivačka industrija, osobito u

sektoru proizvodnje hrane

- velika je neiskorištenost razvojnih potencijala - nizak je stupanj ulaganja u nove tehnologije i

inovacije, u nova znanja i vještine

- - niska kvaliteta poslovnog okruženja, nedovoljno

razvijene potporne institucije za poduzetništvo,

manjak poticajnog financiranja poduzetništva,

stručne i razvojne potpore poduzetnicima

- nedovoljna potpora lokalne vlasti razvoju poduzetništva

- iseljavanje „mlade“ radne snage - nedostaje poslovnog povezivanja i umrežavanja

poduzetnika

- nedovoljna razvijenost zadrugarstva, poslovnih udruga, klastera

- razvijati i provoditi programe za jačanje konkurentnosti posebno malog gospodarstva.

- poticati promjene u poslovanju poduzeća kroz dodatnu edukaciju, savjetovanje i informiranje

poduzetnika, uvođenje modernih procesa i

ulaganja u razvoj te stvaranje proizvoda i usluga s

većom dodanom vrijednosti

- poticati brži razvoj poduzetničkih zona, učinkovito upravljanje zonama i jačati aktivnosti

za privlačenje ulaganja

- sustavno poboljšavati poslovno okruženje, razvijati poduzetničku infrastrukturu i poticajne

financijske potpore, osobito za malo i srednje

poduzetništvo

- poticati razvoj zadruga, proizvođačkih organizacija, poslovnih udruga, klastera radi

povećanja konkurentnosti

- poticati razvoj zelenog poduzetništva i drugih novih i inovativnih djelatnosti

1.2.3. Turizam

Područje LAG-a Neretva se kao sastavni dio turistički vrlo jake Dubrovačko-neretvanske

županije slabo povezuje s turizmom, iako je posredna uloga rijeke Neretve u turističkom

gospodarstvu vrlo značajna u kontekstu trgovine, prometa i posebice poljoprivredne proizvodnje.

Ipak, po ostvarenim rezultatima za sada mnogo veću važnost ima uski obalni pojas oko Kleka s

razmjerno ograničenim klasičnim kupališnim turizmom, dok je turizam zasnovan na atrakcijama

prirodne i kulturno-povijesne baštine prostora Donje Neretve tek u začecima. Neretva ima

potencijal za različite oblike ruralnog turizma i eko-turizma s naglaskom na edukativnoj

komponenti i tradicionalnom načinu gospodarenja.

Kulturna baština i spomenici graditeljstva na području LAG-a Neretva su također važan

potencijal za razvoj turizma, koji se može iskoristiti za stvaranje novih i inovativnih proizvoda i

usluga zasnovanih na kreativnoj interpretaciji kao i za obnovu tradicionalnih neretvanskih

djelatnosti, zanata kao što je npr. izrada i korištenje drvenih lađa.

Ovi resursi i razvojni potencijali prepoznati su i vrednovani kao osnova za razvoj Klastera

Neretva u Strategiji razvoja turizma Dubrovačko - neretvanske županije. Potencijal za razvoj

turizma na području LAG-a Neretva je i njegov geo-turistički položaj, tj. blizina grada

Dubrovnika s oko 1 milijun turista godišnje te svetište Međugorje s oko 1,7 milijun hodočasnika

(PRILOG 2.,tablica 4.).

Na području LAG-a Neretva posljednjih je nekoliko godina zabilježen trend porasta dolazaka i

noćenja turista, ali povećanje je ispod mogućnosti s obzirom na resurse, potencijale i blizinu

velikih turističkih destinacija. Smještajni kapaciteti su skromni, te nedostatni i po broju i po

vrstama. Na području LAG-a dominiraju privatni iznajmljivači. Postoji tek jedan turistički kamp

(autokamp u Opuzenu). Turistička infrastruktura je vrlo slabo razvijena (PRILOG 2., tablica 5.).

9

U atrakcije područja LAG-a Neretva trenutno su uključeni safari izleti, tj. vožnje lađama po

Neretvi te posjet ornitološkoj zbirci u Metkoviću i iskopinama Narone. Usprkos tome, lokalni

turizam još uvijek je nerazvijen, lokalna gastronomska ponuda skromna, a ostali turistički

sadržaji (poput vinskih i uljnih cesta, kitesurfinga, kanu safarija, sportskog ribolova i dr.) tek su u

početnoj fazi razvoja ili su vrlo malo iskorišteni.

Razlozi ovakvog trenutnog stanja su mnogobrojni, pri čemu se najviše izdvajaju manjak

smještajnih kapaciteta i turističke infrastrukture, izostanak marketinških aktivnosti, pomanjkanje

poduzetničkog duha uz slabu educiranost o suvremenom turizmu lokalnog stanovništva. Dodatan

problem čine i nesređene zemljišne knjige i imovinsko pravni odnosi. U ruralnom području

doline Neretve postoji i veliki broj neobnovljenih starih kamenih kuća, što s adaptacijom istih

predstavlja potencijalni turistički kapacitet. Interes za bavljenjem nepoljoprivrednim

djelatnostima u dolini Neretve ima trend rasta, pri čemu se najviše izdvaja interes za razvoj

objekata u domaćinstvu, otvaranjem novih i unapređenjem postojećih kapaciteta skrbi za

nemoćne, ulaganjem u preradu proizvoda pri čemu najviše dominira mandarina. Zbog zastarjele

infrastrukture postoji potreba za građenjem novih i adaptacijom postojećih dječjih vrtića,

igraonica za djecu te sportsko-rekreacijskih centara, što doprinosi povećanju

(samo)zapošljavanja.

Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:

Tablica 7. Osnovni razvojni problemi i potrebe turizma RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- nedovoljan broj smještajnih kapaciteta - pretežito razvijen samo izletnički turizam - nedovoljno razvijeni oblici selektivnog turizma,

ruralni turizam, enogastronomije i dr. temeljenih na

lokalnim resursima

- nedostatak obrazovane radne snage koja ima razvijene vještine za usluge visoke kvalitete

- nedostatak turističkih kapaciteta i infrastrukture (nedostatak vinskih i uljnih cesta, smještajnih

kapaciteta, biciklističkih i pješačkih staza,

informativnih punktova i dr.)

- manjak odgovarajućih turističkih programa, kvalitetnih proizvoda i usluga

- manjak primjerenog marketing i povezivanja sa susjednim velikim turističkim odredištima (Dubrovnik

i Međugorje)

- nepostojanje destinacijskog menadžmenta - nedovoljna povezanost glavnih aktera za zajednički

razvoj turizma

- manjak poduzetničkog duha za ulaganje u turizam

- poticati investicije usmjerene na podizanje kvalitete u turizmu (povećanje smještajnih

kapaciteta) i na stvaranje proizvoda i usluga veće

dodane vrijednosti

- Izletnički turizam „pretvoriti“ u „boravišni“ - razvijati ruralni turizam i druge selektivne oblike

turizma, nove proizvode i usluge

- povećati ulaganja u turističku infrastrukturu - promovirati održiv razvoj turizma u skladu sa

zaštitom okoliša (podržavati akcije za zaštitu

okoliša, jačanje ekološke svijesti stanovništva i

turista)

- poticati kontinuirano obrazovanje i usavršavanje zaposlenih u turizmu, poduzetnika i svih

stanovnika

- jačati povezivanje svih aktera u turizmu - razvijati zajednički marketing za čitavo područje

LAG-a

- razvoj turizma temeljiti na turističkoj destinaciji, turističkom klasteru

1.2.4. Poduzetnička infrastruktura

Na području LAG-a Neretva postoje poduzetničke zone od kojih je najznačajnija ona u Luci

Ploče. Jedan od ključnih uvjeta za brži razvoj poduzetničkih zona, odnosno za privlačenje

10

investicija je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i vlasništva nad parcelama unutar pojedinih

zona, u ishođenju građevinskih dozvola za gradnju infrastrukture u zonama, a u nekim

slučajevima i u izradi detaljnih planova uređenja poduzetničkih zona. Također, u pojedinim

zonama uočljiv je manjak osmišljenih i organiziranih aktivnosti u svrhu privlačenja investitora.

Postoje tri poduzetničke zone od kojih su po jedna u gradovima Ploče i Opuzen, te jedna u općini

Kula Norinska (PRILOG 2., tablica 6.).

1.2.5. Poljoprivreda

Za razvoj poljoprivrede i proizvodnju sredozemnih kultura postoje dobri klimatski i pedološki

uvjeti kao i mogućnosti navodnjavanja na čitavom područja LAG-a Neretva. Prema karakteru

poljoprivredne proizvodnje ovo područje LAG-a je povrtlarsko-voćarsko-vinogradarsko

područje. Ukupna raspoloživa površina zemljišta na području LAG-a prema podacima iz

ARKOD-a iznosi 4.412,40 ha (PRILOG 2., tablica 7.).

Područje LAG-a Neretva ima relativno brojnu populaciju uključenu u poljoprivrednu

proizvodnju. Najveći dio korištenog zemljišta otpada na voćne vrste u iznosu od 2.159,27 ha. Uz

voćarstvo, velik dio zauzimaju i vinogradi te oranice na kojima se uzgajaju razne povrtne kulture.

U poljoprivrednoj proizvodnji ključno je voćarstvo, prvenstveno uzgoj citrusa (pretežito

mandarina). Većina stabala nalazi se na području grada Opuzena i općine Slivno, u kojima su

dvije trećine svih stabala u DNŽ zbog čega su u pogledu uzgoja i proizvodnje dominantni i u RH.

Najveći broj stabala citrusa nalazi se na zemljištu poljoprivrednih kućanstava, a tek neznatni dio

na zemljištima drugih poljoprivrednih subjekata. Osim citrusa, uzgajaju se breskve, jabuke i

šljive, ali s marginalnim značajem u odnosu na proizvodnju mandarina. Sadašnji proizvodni

kapaciteti u dolini Neretve procjenjuju se na oko 2,5 milijuna stabala koji se nalaze u različitim

stadijima rodnosti. Europska komisija 2015. godine dodijelila je mandarini oznaku izvornosti

„Neretvanska mandarina“ (ZOI). Također, u dolini Neretve iznimno je razvijeno povrtlarstvo te

se tijekom cijele godine proizvode različite kulture (npr. rajčice, kupus, mrkva, cikla i krumpir).

Na području LAG-a Neretva nalazi se 3.936 košnica od kojih je najveći broj registriran u

Metkoviću (2.474 na 36 PG-ova), potom u Pločama (952 na 20 PG-ova), Kuli Norinskoj (271 na

4 PG-a), Zažablju (100 na 1 PG-u), Opuzenu (75 na 4 PG-a), Slivnu (33 na 2 PG-a) i Pojezerju

(31 na 1 PG-u). Navedeni broj košnica predstavlja udio od 38,54% ukupnog broja u Dubrovačko-

neretvanskoj županiji u kojoj se nalazi 10.213 košnica. Primarni proizvod pčelara je med i

pčelinji otrov, dok su sekundarni proizvodi od likera i rakije od meda.

Na području LAG-a započeo je razvoj suvremenog vinogradarstva i podrumarstva te

maslinarstva. Ekološka poljoprivreda je u početnim fazama te bilježi trend rasta, a trenutno je u

evidenciji ekoloških poljoprivrednih proizvođača 12 subjekata. U ribarstvu, od morske ribe

najviše se lovi plava riba (srdela, skuša i lokarda), a od bijele ribe posebno mjesto zauzima cipal.

Slatkovodno ribarstvo, ponajprije ulov jegulja, stagnira dok je razvoj školjkarstva tek u začecima.

Od ukupno 4.047 organizacija poljoprivredne proizvodnje, čak 3.945 su obiteljska poljoprivredna

gospodarstva (PRILOG 2., tablica 8.). Dobna struktura je nepovoljna, sa samo 11,66% (472)

nositelja mlađih od 40 godina i 38,72% (1.567) nositelja u dobi između 41. i 60. godine života. I

dalje je broj nositelja starijih od 60 godina previsok i iznosi 49.62% (2.008). (PRILOG 2.,

tablica 9.) Poljoprivredni proizvođači su vrlo usitnjeni te je najveći dio površina u posjedu manji

od 3 hektara (PRILOG 2., tablica 10.). Broj zadruga na području doline Neretve u 2018. godini

11

iznosi 15, a broj članova unutar tih zadruga iznosi 147. Najveći broj zadrugara broje zadruge koje

se bave uzgojem bilja za farmaceutsku upotrebu (22) te uzgojem agruma (22) (PRILOG 2.,

tablica 11.).

Stočarstvo na području LAG-a1 Neretva nije značajnije zastupljeno. Naime, bilježi se samo rast

bavljenja svinjogojstvom na području Metkovića (2014. nije bilo svinja dok je 2015. evidentirano

109). Također zabilježen je trend porasta broja ovaca na cijelom području LAG-a.

Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:

Tablica 8. Razvojni problemi i potrebe poljoprivrede na području LAG-a RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- neriješeni imovinsko-pravni odnosi (neažurirane zemljišno-vlasničke knjige)

- neprimjerena rješenja s državne i lokalne razine u raspolaganju i upravljanju poljoprivrednim

zemljištem (zakup i otkup zemljišta)

- ovisnost o posrednicima u lancima prodaje - otkup i plasman poljoprivrednih proizvoda na

nezadovoljavajućoj razini

- nedovoljna educiranost i sudjelovanje u sustavima kvalitete, posebno ZOI

- neadekvatna poljoprivredna infrastruktura - nedovoljno korištenje suvremenih tehnologija,

znanja i vještina

- manjak inicijativa za ulaganja u preradu i proizvode s većom dodanom vrijednosti

- nerazvijena ekološka poljoprivreda - dio poljoprivredne proizvodnje u sivoj zoni - nedovoljna poslovna povezanost proizvođača radi

poboljšanja proizvodnje, razvoja novih proizvoda,

marketinga i prodaje

- nedovoljno lokalno povezivanje i partnerstvo u ruralnom razvoju (zadruge, udruge, proizvođačke

organizacije, klasteri)

- manjak planova za povezivanje poljoprivrede i ruralnog i drugih selektivnih oblika turizma

- modernizacija malih poljoprivrednih gospodarstava

- povećati broj konkurentnih i održivih

poljoprivrednih gospodarstava

- izraditi i provoditi plan poticanja razvoja poljoprivrede (uključivo upravljanje

poljoprivrednim zemljištem) i prerade

- nastaviti provedbu programa okrupnjivanja zemljišta

- intenzivirati sređivanje imovinsko-pravnih odnosa - edukacija i animacija za ulazak u sustave kvalitete

(ZOI)

- edukacija i poticanje poljoprivrednika za sudjelovanje u sustavima kvalitete

- poticati udruživanja malih proizvođača radi intenzivnijeg i učinkovitijeg ulaganja u

proizvodnju, korištenja znanja i tehnologije i

uspješnijeg plasmana

- izraditi i provoditi programe stalne izobrazbe poljoprivrednika, predstavljanja naprednih i

održivih tehnologija

- poticati proizvodnju i preradu temeljenu na domaćim, autohtonim, ekološki proizvedenim

sirovinama i povezivati je s turizmom

- podržavati oživljavanje i očuvanje tradicijskih vrijednosti sela i poljoprivrede (arhitekture, obrta,

običaja)

- poboljšati komunalnu infrastrukturu na ruralnim područjima

1.2.6. Stanje gospodarstva

Osnovni uvid u stanje gospodarstva na području LAG-a daju pokazatelji o poslovanju

gospodarstvenika posljednjih nekoliko godina, kao i stupanj ukupne razvijenosti izražen

indeksom razvijenosti (PRILOG 2., tablica 12.).

Stagnaciju i pad gospodarske aktivnosti, uz loše financijsko stanje poduzetnika prati i

smanjivanje ionako niske razine ulaganja u modernizaciju i povećanje konkurentnosti

1 Izvor: Hrvatska Poljoprivredna Agencija

12

(PRILOG 2., tablica 13.). Također, nema novih ulaganja, u nove djelatnosti te u inoviranje

proizvoda i usluga, osim u par pojedinačnih slučajeva u poljoprivredi, vinogradarstvu, vinarstvu

te voćarstvu i maslinarstvu.

Prema vrijednosti indeksa razvijenosti, koji ovisi o dohotku po stanovniku, stopi nezaposlenosti,

proračunskim prihodima, udjelu obrazovanog stanovništva te kretanju stanovništva, cjelokupno

područje LAG-a Neretva ispod je razine razvijenosti Dubrovačko-neretvanske županije kao i

ispod prosjeka razvijenosti općina i gradova Republike Hrvatske.

Najslabije razvijene općine na području LAG-a su općine Zažablje (I. razvojna skupina JLS)

Pojezerje (II. razvojna skupina JLS), Kula Norinska i Slivno (III. razvojna skupina JLS) koje

ujedno pripadaju skupini najmanje razvijenih općina. Gradovi Metković i Opuzen neznatno

prednjače po stupnju razvijenosti (V. razvojna skupina JLS) dok je Grad Ploče nešto razvijeniji,

ali još uvijek ispod prosjeka razvijenosti jedinica lokalne samouprave za Republiku Hrvatsku

(VI. razvojna skupina JLS).

1.2.7. Tržište radne snage

U razdoblju 2012. - 2018. i na području LAG-a Neretva zabilježen je trend smanjenja broja

nezaposlenih te se broj nezaposlenih osoba u 2018. godini (2.550) smanjio za 1.074 (29,64%) u

odnosu na 2014. godinu (3.624) (PRILOG 2., tablica 14.).

Najveći broj nezaposlenih je u gradovima Metkoviću i Pločama, a najveći udio među

nezaposlenima imaju osobe sa srednjom stručnom spremom (71%). Znatno je veća nezaposlenost

žena, što također karakterizira tržište rada na području LAG-a Neretva, a što je i obilježje

županijske razine (PRILOG 2., tablica 15.).

Kod dobne strukture nezaposlenih osoba značajan je i problem starijih, koji su nekonkurentni na

tržištu rada i ujedno se teško odlučuju za dodatno obrazovanje, doškolovanje ili prekvalifikaciju.

Među nezaposlenima velik je udio mladih što je i jedan od uzroka iseljavanja. Poseban je

problem visoka sezonalnost zapošljavanja (veliki udio ukupno novozaposlenih), posljedica čega

je vrlo izraženo zapošljavanje na određeno vrijeme.

Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:

Tablica 9. Razvojni problemi i potrebe u području tržišta rada RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- velika nezaposlenost - prikrivena nezaposlenost (siva ekonomija,

poljoprivreda,turizam)

- izražena strukturna nezaposlenost (kvalifikacijska struktura nezaposlene radne snage u mnogim

slučajevima ne odgovara potrebama tržišta rada)

- nedovoljna animiranost i edukacija o mogućnostima samozapošljavanja

- velik je udio nezaposlenih starije dobi koji se teško prilagođavaju zahtjevima tržišta

- nezainteresiranost srednjoškolske populacije za obrazovanje za neka tražena zanimanja

- nedovoljna je uključenost gradova i općina u programe za obrazovanje radne snage,

stipendiranje deficitarnih zanimanja i sl.

- u suradnji s županijskim i državnim institucijama i kroz lokalno partnerstvo za zapošljavanjesudjelovati u

programima aktivne politike zapošljavanja

- osnažiti aktivnosti za usklađivanje srednjoškolskih programa s potrebama lokalnog gospodarstva kroz

lokalno partnerstvo za zapošljavanje, osobito boljom

suradnjom s ključnim poduzetnicima

- edukacija o mogućnostima samozapošljavanja dugotrajno nezaposlenim osobama

- izraditi provoditi mjere za zapošljavanje mladih u skladu s potrebama gospodarstva (kroz dodatna

ulaganja u školovanje i doškolovanje, cjeloživotno

učenje, prekvalificiranje, u skladu s gospodarskim

razvojnim potrebama područja LAG-a

13

1.3. Demografske i socijalne značajke područja

1.3.1. Broj i gustoća stanovništva

Prema Popisu stanovništva RH iz 2011. godine na području LAG-a Neretva živi oko 30%

ukupnog stanovništva DNŽ-a. U odnosu na Popis stanovništva RH iz 2001. godine, broj

stanovnika LAG-a Neretva povećao se za oko 1% za što je zaslužan porast broja stanovnika u

gradovima Metkoviću i Opuzenu, dok ostale jedinice lokalne samouprave LAG-a Neretva bilježe

kontinuiran pad broja stanovnika. Gustoća stanovništva LAG-a Neretva veća je od prosjeka

županije i iznosi 86 stanovnika na četvorni kilometar (PRILOG 2., tablice 16., 17., 18.).1.3.2.

Demografska kretanja

Područje LAG-a Neretva po demografskim pokazateljima razlikuje se od DNŽ i RH. Osim

dugoročnog porasta broja stanovnika, za razliku od DNŽ i RH, područje LAG-a ima povoljniji

prirodni prirast stanovništva i dobnu strukturu stanovništva. Područje LAG-a Neretva ima nešto niži indeks vitalnosti stanovništva (85,4) od županijskog (87,6) prosjeka, ali znatno veći u

usporedbi s državnim prosjekom (68,4) (PRILOG 2., tablica 19.). Osnovni pokazatelji starosti

stanovništva prikazani su koeficijentom starosti (udio stanovništva starijeg od 60 godina u

ukupnom stanovništvu) i indeks starosti (omjer stanovništva starijeg od 60 godina i stanovništva

mlađeg od 20 godina). Područje obuhvaćeno LAG-om Neretva ima manji koeficijent starosti

(23,0) i index starosti (97,0) u usporedbi sa županijskim i državnim prosjekom (PRILOG 2, tablica 20.).

Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:

Tablica 10. Razvojni problemi i potrebe u demografskom i socijalnom području DNŽ

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- starenje stanovništva - depopulacija, posebno odlazak mladih

obrazovanih osoba

- nedovoljan broj obrazovnih ustanova - ispod prosječna obrazovna razina stanovništva u

odnosu na županijski i državni prosjek

- nedovoljna opremljenost škola za suvremenu nastavu

- nedostatak dodatnih programa obrazovanja za mlade i programa vezanih za posebnosti razvoja

područja LAG-a

- slaba provedba cjeloživotnog učenja i usavršavanja

- nedostatni objekti i programi za sport i rekreaciju - nedostatna infrastruktura za kulturne aktivnosti

(knjižnice, centri, muzeji i dr.)

- nedovoljno korištenje kulturnih resursa na održiv način i za razvoj turističke destinacije

- nedovoljna financijska potpora radu kulturno-umjetničkih društava i kulturnim manifestacijama

- poboljšati kvalitetu življenja osobito obrazovanje, zdravstvo, sport i rekreaciju

- poboljšati skrb za starije i nemoćne - intenzivirati cjeloživotno učenje i dodatne programe i

oblike obrazovanja i usavršavanja posebno za

potrebe razvoja lokalnog gospodarstva

- osigurati opremu za suvremenu nastavu (posebno informatičku opremu i podršku)

- uvesti i provoditi dodatne obrazovne programe za mlade, posebno za prosperitetne djelatnosti (turizam,

poljoprivreda, agroturizam) na području LAG-a

- obnoviti i izgraditi objekte za sport i rekreaciju te poboljšati organizaciju korištenja za građane i za

korištenje u turizmu

- obnoviti , osuvremeniti objekte za kulturne aktivnosti (knjižnice, centri, muzeji i dr.)

- poticati poduzetništvo u održivom korištenju kulturne baštine (kulturne i kreativne industrije)

- provoditi edukaciju i kampanje o značenju i vrijednosti kulturne baštine te njezinog očuvanja kao

resursa za razvoj turizma

14

1.3.3. Obrazovna struktura stanovništva

Obrazovna struktura pokazuje da dominira stanovništvo sa srednjom stručnom spremom. Prema

spolnoj strukturi, žene imaju nižu obrazovnu razinu te manji udio u ukupnoj radno aktivnoj

populaciji. Izražen je visok postotak stanovništva bez završene ili samo sa završenom osnovnom

školom, a udjel stanovništva s višom ili visokom stručnom spremom (10,6%) znatno je manji od

prosjeka županije (PRILOG 2., tablica 21).

1.3.4. Školstvo i kultura

Od ukupno sedam jedinica lokalne samouprave na području LAG-a Neretva, ustanove

predškolskog odgoja imaju samo tri; gradovi Metković, Ploče i Opuzen. Na području LAG-a je

ukupno pet osnovnoškolskih obrazovnih ustanova. Također, područne osnovne škole

organizirane su u naseljima Vid, Prud i Blace. Srednje škole postoje u gradovima Metković,

Ploče i Opuzen.

Škole uglavnom imaju standardnu opremu, ali postoje potrebe za modernizacijom i suvremenim

sredstvima za nastavu (informatička oprema i dr.). Nedostatak odgovarajućeg prostora za

sportske aktivnosti i rekreaciju značajan je problem u svim školama.

Na području LAG-a Neretva održavaju se brojne i raznovrsne kulturne manifestacije. Kulturna

infrastruktura nešto je bolja u gradovima, dok je u nekim dijelovima područja LAG-a slabije

razvijena. U nastavku prikazane su neke od glavnih kulturnih manifestacija na području LAG-a.

Od lokalnih i međunarodnih manifestacija koje se organiziraju svake godine u gradu Metkoviću

svakako treba izdvojiti Maraton lađa (amatersko sportsko natjecanje u utrci lađa, tradicionalnih

autohtonih plovila u dolini Neretve, od Lučkog mosta u Metkoviću te dalje nizvodno kroz

Opuzen do Ploča), Žudije župe sv. Ilije (najstarije žudije u Hrvatskoj, osnovane 1857.), smotru

folklora "Na Neretvu misečina pala”, “Glas Neretve” - festival pjevača amatera koji se održava

od 1973. godine, Prosinačke svečanosti, Metkovsko kulturno ljeto te Metkovske maškare.

Prirodoslovni muzej je otvoren 2015 godine sa stalnim postavom (jedinstvenim u Europi) te je

postao nezaobilazno mjesto za posjet kako turistima tako i stanovništvu LAG-a. Kulturne

institucije koje djeluju na području grada Metkovića su gradsko kazalište, gradska knjižnica i 4

školske knjižnice te Arheološki muzej Narona (koji se nalazi u Vidu kod Metkovića),

Prirodoslovni muzej i Dom kulture. Također, u Metkoviću postoji i kino – ”Kino Pobjeda”, koje

je nakon desetogodišnje pauze, započelo s radom u ožujku, 2015. godine i jedino je kino koje

radi cijele godine na području između Splita i Dubrovnika.

Kulturni događaji od posebnog značaja za grad Opuzen i okolicu, istodobno povezani s

turističkom ponudom grada, jesu Opuzenski krnjeval, vjerski korizmeni običaji (Stražari Kristova

groba) te Opuzensko lito, u sklopu kojega se održavaju brojne manifestacije, uključujući festival

zabavne glazbe "Melodije hrvatskog juga", Festival dalmatinskih klapa Omiš Opuzen, Opuzen

film festival, Dani mandarina, Maraton lađa, Ćikarijada, Neretvanska brudetijada, Maslini u lice.

Kulturnu infrastrukturu na području grada Opuzena čine gradska knjižnica i čitaonica.

Kulturnu infrastrukturu u gradu Ploče čine Narodna knjižnica Ploče, 3 školske te 1 crkvena

knjižnica, Dom kulture, ljetno kino te Pučko otvoreno učilište. Od kulturnih sadržaja na području

grada ističu se manifestacija Pločansko ljeto u sklopu kojeg se održavaju brojna kulturna

događanja; Maraton lađa, malonogometni humanitarni turnir ”Ko to more platit”, Mediteran film

festival, Utrka trupa, Ribarska noć. Svake godine maškare se organiziraju u većini mjesta na

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Opuzensko_lito&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Melodije_Hrvatskog_juga&action=edit&redlink=1

15

području grada, a grad Ploče započeo je s organiziranjem manifestacije ”Advent u Pločama” u

predbožićno vrijeme.

Osnovni su nositelji kulture na području općine Kula Norinska kulturno-umjetnička društva:

KUD «Župa Bagalović», Krvavac, KUU „Škrapa Momići“, Udruga za očuvanje tradicijskih

vrijednosti Krvavac te Pokladno društvo Krvavac. U najznačajnije kulturne manifestacije

ubrajaju se Božićni koncert KUD-a Župa Bagalović te Proslava Gospe Karmelske – dan Općine.

Na području općine postoje dva doma kulture.

Na području općine Pojezerje jednom godišnje održava se kulturno-sportska manifestacija pod

nazivom Blagdan svetog Roka – Dan Općine Pojezerje. Na području općine ne postoji knjižnica,

muzej, dom kulture, kino odnosno pozornica. Na prijedlog Državnog zavoda za zaštitu prirode

Ministarstvo zaštite okoliša zaštitilo je sedamdeset kamenih kugli pronađenih na sjevernim

padinama brda Šubir u Općini Pojezerje tijekom izgradnje autoceste A1. Kako je nalazište

neposredno uz trasu autoceste, nije bilo moguće zaštititi kugle 'in situ', već samo izvan nalazišta,

'ex situ' te Općina Pojezerje intenzivno radi na njihovoj valorizaciji .

Najpoznatije manifestacije općine Slivno svakako su ”Maslini u lice” te ”Slivanjsko lito”.

Kulturna infrastruktura općine Slivno sastoji se od Neretvanske riznice umjetnina i inih

vrijednosti te Galerije „Stećak“(Klek).

U Općini Zažablje manifestacije su najčešće organizirane od malobrojnih udruga. Međutim,

važno je spomenuti značaj vjerskih manifestacija i proslava među kojima se izdvaja održani

petnaesti festival vodičkih žudija čuvara Kristova groba koji je održan u neretvanskoj župi

Vidonje u općini Zažablje 2015. godine.

2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA -

SWOT ANALIZA

2.1. Snage,slabosti, prilike i prijetnje (SWOT)

Razvojne potrebe i potencijali područja LAG-a Neretva su raspravljene i usuglašene na radionici

o analizi gospodarskog i društvenog stanja i na radionici izrade SWOT analize.

Tablica br. 11 SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

Opće zemljopisne značajke područja Opće zemljopisne značajke područja

- Povezanost na mrežu hrvatskih autocesta - dobar turistički položaj (blizina turističkih središta

Dubrovnika, Splita i hodočasničkog središta Međugorja,

blizina NP Mljet, NP Krka)

- pogodna klima za razvoj poljoprivrede - dobri potencijali i za obnovljive izvore energije (sunce,

vjetar)

- nedostatna prometna povezanost s južnim dijelom Dubrovačko-neretvanske županije i Bosnom i

Hercegovinom

- veliki salinitet u obalnom dijelu LAG-a

Prirodna i kulturna baština Prirodna i kulturna baština

- bogata prirodna baština, bioraznolikost, bogatstvo vode (rijeka Neretva), NATURA 2000 područja

- izrazite krajobrazne vrijednosti prostora - brojna i raznovrsna, bogata i atraktivna kulturna baština

(materijalna i nematerijalna baština, kulturno-povijesna

baština)

- ugrožena prirodna baština (kanalizacija,odvodnja, odlagališta otpada, poplave)

- sukob interesa: zaštita prirode i poljoprivredna proizvodnja

- nepostojanje plana upravljanja i zaštite riječnog sliva Neretve

16

- nedovoljna razina svijesti lokalnog stanovništva o čuvanju prirodne baštine

- nedovoljna zaštita i čuvanje kulturne baštine

Prometna i komunalna infrastruktura Prometna i komunalna infrastruktura

- djelomično izgrađeni sustavi za zaštitu od poplava - cestovna povezanost s autocestom A1 - cestovna povezanost s izgrađenom autocestom kroz BiH

(čvor Nova sela)

- zastarjela i nerazvijena komunalna infrastruktura nekvalitetna vodoopskrba)

- nedostatna izgrađenost sustava odvodnje,

- nekontrolirano ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u podzemlje, vodotoke i more

- nedostatno zbrinjavanje otpada (odlagališta,divlji deponij, odlaganje velikih količina plastike u dolini Neretve,

nepostojanje reciklažnog dvorišta)

- loša prometna povezanost (lokalne ceste u lošem su stanju/nerazvrstane ceste)

- nedovoljno razvijen javni prijevoz - nezadovoljavajuća zaštita od poplava i suše - nedovoljno korištenje obnovljivih izvora energije i slaba

provedba energetske učinkovitosti

Gospodarstvo Gospodarstvo

- dobri resursi za poljoprivredu, osobito voćarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, ekološka poljoprivreda

- razvijeno voćarstvo (mandarine) i povrtlarstvo, specifične poljoprivredne kulture, agrumi

- ZOI „neretvanska mandarina“ - dobri prirodni resursi za“zeleno poduzetništvo“

- pojedinačni uspješni proizvođači voća, povrća te vinogradari i vinari

- dobre mogućnosti za male obiteljske hotele i druge smještajne kapacitete u ruralnom području

- dobri i raznovrsni resursi za razvoj ruralnog i drugih oblika selektivnog turizma

- blizina snažnih turističkih središta (Dubrovnik, Split i Međugorje)

- nedovoljno razvijena prehrambena industrija, nerazvijena prerada poljoprivrednih proizvoda

- manjak ulaganja u razvoj, tehnologije i inovacije u poljoprivredi i malom i srednjem poduzetništvu

- nepovezanost znanosti i gospodarstva (poljoprivreda, turizam)

- nedostatak poduzetničke klime, manjak interesa lokalnog stanovništva za poduzetništvo

- neriješeni imovinsko-pravni odnosi u vezi s poljoprivrednim zemljištem

- neprimjerena rješenja s državne i lokalne razine u raspolaganju i upravljanju poljoprivrednim zemljištem

(zakup i otkup zemljišta)

- usitnjeni i nepovezani poljoprivredni proizvođači - otkup i plasman poljoprivrednih proizvoda na

nezadovoljavajućoj razini

- neadekvatna poljoprivredna infrastruktura - nerazvijena ekološka poljoprivreda - neznanje i nezainteresiranost za sustave kvalitete

- slab interes poljoprivrednih proizvođača za udruživanje, nedovoljno lokalno povezivanje i

partnerstvo u ruralnom razvoju

- nedovoljno razvijeni oblici selektivnog turizma (ruralni turizam, enogastonomski turizam i kitesurfing dr.)

- manjak smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, osobito viših kategorija(nedovoljni turistički kapaciteti, manjak

soba za veći broj turista, nepostojanje hostela)

- manjak turističke infrastrukture (vinskih i uljnih cesta, biciklističkih, pješačkih staza i dr.)

Tržište radne snage Tržište radne snage

- strukturna nezaposlenost, kvalifikacijska struktura nezaposlene radne snage ne odgovara potrebama

gospodarstva

- nedovoljna animiranost i edukacija o mogućnostima samozapošljavanja

17

Tablica br. 12 Pregled prilika i prijetnji

PRILIKE PRIJETNJE

- programi i fondovi EU-a i mogućnosti za financiranje razvoja

- državni, županijski i drugi programi za financiranje razvojnih projekata

- rast turizma, povećanje turističke potrošnje i povećanje interesa turista za područje LAG-a; porast

potražnje za selektivnim oblicima turizma

(enogastronomski, seoski, kulturni, sportski,

zdravstveni, pustolovni i dr. ; kitesurfing) i elitnim

turizmom

- potražnja za ekološkim poljoprivrednim proizvodima

- poticaji za povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora

- jačanje prekogranične suradnje s Crnom Gorom, BiH - jačanje međunarodne suradnje Županije i Republike

Hrvatske

- velike temperaturne razlike (ljeti – tuča; zimi – mraz) - kapaciteti za prijavu na programe EU

- izgradnja sustava Gornji horizonti – regulacija vodotoka Neretve (zaslanjenje poljoprivrednih površina, nedostatak vode

za natapanje)

- neodgovarajuća provedba politike ruralnog razvoja - sporo i neučinkovito rješavanje vlasničkih prava - neprilagođeno zakonodavstvo s obzirom na specifičnost kraja,

zemlje, klime i veličine posjeda

- komplicirana administracija prilikom prijava na natječaje EU fondova

- elementarne nepogode (požar, potresi) i ekološke katastrofe - otpad i zagađenja iz susjedne države - “betoniziranje“ i apartmanizacija u turizmu - prostorno planiranje bez sudjelovanja lokalne zajednice - uništavanje poljoprivrednih površina - nerealan broj populacije zbog fiktivnih prijava iz susjedne BiH - nefunkcionalnost željeznice nedostatak željezničkog prometa - utjecaj geopolitičkih prilika u okruženju

- prikrivena nezaposlenost (siva ekonomija),

- manjak kvalitetnih stručnjaka i poznavanje vještina za proizvodnju voća i povrća

- nezainteresiranost srednjoškolske populacije za obrazovanje za tražena zanimanja

- nedovoljno stipendiranje deficitarnih zanimanja i sl. - nepostojanje formalnog tržišta rada za zapošljavanje

mladih obrazovanih ljudi

Stanovništvo Stanovništvo

- privrženost stanovništva zavičaju

- odlazak mladih obrazovanih van područja LAG-a - niska obrazovna razina stanovništva - manjak dodatnih obrazovnih programa - nedostatak školskih prostora i opreme (dvorane, kabineti i

dr.)

- nedovoljno razvijeno cjeloživotno učenje

Kvaliteta života Kvaliteta života

- raznovrsni kulturni programi/događaji vezani uz tradiciju i običaje

- očuvanost i njegovanje lokalne nematerijalne kulturne baštine (folklor, proslave i priredbe i dr.)

- angažiranost nekih udruga u kulturnom i javnom životu

- spremnost pojedinaca za volonterski rad

- uspješan rad pojedinih organizacija civilnoga društva

- socijalna ugroženost dijela stanovništva - nedostupnost zdravstvenih specijalističkih usluga,

nedostatak bolnice za područje Neretve

- nedostatak domova za starije i programa skrbi za starije osobe i osobe s poteškoćama u razvoju

- nedovoljno kulturnih institucija, manjak kulturnih događaja i sadržaja

- nedovoljno razvijene sportske i rekreacijske aktivnosti, - nedostatna infrastruktura za sportsko-rekreacijske

aktivnosti

- organizacije civilnog društva nedovoljno uključene u lokalni razvoj

18

2.2.Analiza rizika (PEST)

Kako bi se što uspješnije provela LRS u procesu izrade posebno se vodilo računa o potencijalnim

rizicima provedbe.

Rizik između ostalih možemo definirati kao: „Rizik su svi čimbenici koji mogu pozitivno ili

negativno utjecati na ostvarenje cilja, a karakterizira ga vjerojatnost ili mogućnost nastanka

događaja i učinak ili posljedica koja će se pojaviti nastankom događaja.“

Svrha podrobnije i kontinuirane analize rizika ima za cilj poboljšati sposobnost ostvarivanja

strateških ciljeva LRS kroz sustavno upravljanje prijetnjama i prilikama, a time neposredno

stvarati okruženje koje pridonosi kvaliteti, učinkovitosti i ostvarenju rezultata provedbom

aktivnosti iz LRS-a.

Kako bi se što uspješnije provodila LRS, a s obzirom na rizike, akcijski plan predviđa izradu

PLANA UPRAVLJANJA RIZICIMA s detaljnijim opisom, samih rizika, uloga u odgovornosti u

upravljanjima rizicima, modela izvještavanja, vremenskih intervala procjene (polugodišnje)...

Predviđeni termin izrade plana je kraj 2016. godine.

Identificirani su potencijalni vanjski rizici korištenjem PEST analize2 (dok su unutarnji rizici

identificirani analizom čimbenika samog LAG-a).

Specifični rizici su opisani na nivou odabranih mjera.

Tablica br. 13. Pregled utvrđenih rizika (PEST analiza)

Opis Mogućnost

ostvarenja Utjecaj Preventivne aktivnosti

Aktivnosti ublažavanja /

ispravljanja

VANJSKI RIZICI

Politički čimbenici

1 Promjene u

zakonodavstvu Srednja Visoka

Stalna suradnja s nadležnim

tijelima radi informiranosti

Revizija/Izmjena

strategije

2 Korupcija i Sukob

interesa Visoka Visoka

Aktivnosti promoviranja i

naglašavanja transparentnosti

provedbe,djelovanja i procedura,

osnaživanje svijesti o štetnosti

korupcije i izbjegavanju sukoba

interesa.

Uvođenje elemenata

(praćenje i izvještavanja)

za spriječavanje korupcije

i izbjegavanja sukoba

interesa

Ekonomski čimbenici

1

Opća gospodarska

recesija u određenom

sektoru

Srednja Srednja Rano razmatranje različitih

strategija razvoja, fleksibilnost

Prilagodba strategije, tj.

ispravak stope

sufinanciranja/ ispravak

planiranog broja projekata

2

(Pred)Financiranje

banaka, kamatne

stope; dostupnost

kapitala i uvjeti

kreditiranja.

Visoka Visoka

Aktivnosti osiguravanja

partnerstava u kreditnim

institucijama za potencijalne

korisnike

Prilagodba strategije

(ispravak planiranog broja

projekata, stopa

sufinanciranja).

Socijalni čimbenici

1 Povećanje razvojnih Srednja Srednja Posebnu je pažnju potrebno Učinkovita dostava

2 akronim ( politička, ekonomska, sociološka i tehnološka ) metoda analize poslovnog okruženja i predstavlja temelj za strateško planiranje.

19

razlika unutar

područja LAG-a

usmjeriti na udaljena i pasivna

područja

informacija, sudjelovanje

dionika

2

Razinu obrazovanosti

/dobna struktura/

Migracija mladih

Visoka Visoka

Kontinuirane edukacijske

radionice o LRS i uvjetima

provedbe i načinu apliciranja

Prilagodba strategije i

provedbenih akata

(jedostavniji obrasci,

kriterij bodovanja po

pitanju mladih osoba)

Tehnološki čimbenici

1

Jednostavni web

sustavi (web stranica,

okruženje za prijavu

projekata, itd.)

Visoka Srednja

Pronalazak trajnog i pouzdanog

partnera za suradnju na uslugama

tehničke podrške

Kontinuirani razvoj

učinkovitih i ažurnih web

rješenja

UNUTARNJI RIZICI

1

Povećano

administrativno

opterećenje LAG-a

Visoka Visoka Kontinuirana obuka osoblja, uska

suradnja s UT i APPRRR-om ,

učinkoviti upravljački alati i

metode (IT sustavi) izrada plana

usavršavanja

Zapošljavanje dodatnih

radnika, vanjska

savjetovanja korištenje

usluga vanjskog

stručnjaka 2

Promjena osoblja

LAG-a Srednja Visoka

3. OPIS CILJEVA LRS TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG

KARAKTERA LRS UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE

POKAZATELJE

3.1. VIZIJA, CILJEVI, PRIORITETI, MJERE LRS ZA PODRUČJA LAG-A NERETVA

TEMELJENI NA MOGUĆNOSTIMA PRR 2014. – 2020. RH

Vizija razvoja, strateški ciljevi, prioriteti i odabrane mjere čine srž LRS-a.

Vizija pretpostavlja jasnu i sveobuhvatnu sliku budućnosti LAG-a Neretva, predodžbu budućih

događaja, dugoročan željeni rezultat u sklopu kojega članovi zajednice mogu prepoznavati i

rješavati probleme na putu njezina ostvarenja. Pri donošenju vizije nije dovoljno željeti – treba uz

to uvažiti realne mogućnosti razvoja, stvarne resurse i potencijale.

Vizija razvoja LAG-a Neretva okvir je kojim se pobliže definira što se želi postići u razvoju

čitavog područja, ali i što se može i treba postići, čime se omogućuje dugoročno planiranje,

usklađivanje, koordiniranje, usmjeravanje te mjerenje napretka u njenom ostvarenju.

Dionici na radionicama, individualnim konzultacijama, web anketama su se usuglasili kako je

vizija razvoja i dalje:

LAG Neretva je područje konkurentne poljoprivrede, malog i srednjeg gospodarstva,

očuvane prirodne i kulturne baštine, poduzetnih i sposobnih stanovnika te

područje ugodno za rad i življenje.

Na radionicama, sastancima i komunikacijom putem interneta, nakon analize stanja, utvrđivanja

razvojnih problema i potreba te izrade SWOT analize dionici LAG-a Neretva identificirali su i

usuglašavanjem utvrdili tri strateška cilja, četiri prioriteta s pripadajućim mjerama.

20

Važno je napomenuti kako u matrici ciljeva u sklopu strateškog cilja tri je uključena provedba

mjera; projekata suradnje kao i tekući troškovi i animacija budući da će se projektima suradnje

razmjenjivati znanja i stjecati nove vještine koje će sinergijski doprinijeti provedbi

„osam“odabranih tipova operacija iz PRR-a. Jedino kontinuiranim jačanjem kapaciteta, stalnim

zaposlenjima djelatnika LAG-a će biti moguće kvalitetno provesti LRS.

Tijekom identifikacije i utvrđivanja ciljeva, prioriteta i mjera temeljenih na razvojnim

problemima, potrebama i planiranim aktivnostima posebna pozornost se posvetila POLITICI

JEDNAKOSTI.3

Nadalje je prikazana matrica ciljeva, prioriteta i mjera Lokalne razvojne strategije LAG-a

Neretva.

3.1.1. Matrica ciljeva, prioriteta i mjera LRS Tablica 14 . Ciljevi, prioriteti, mjere LRS

VIZIJA

LAG Neretva je područje konkurentne poljoprivrede, malog i srednjeg gospodarstva, očuvane prirodne i kulturne

baštine, poduzetnih i sposobnih stanovnika te

područje ugodno za rad i življenje.

CILJ PRIORITETI MJERE

1. RAZVOJ KONKURENTNE, ODRŽIVE

I TRŽIŠNO ORIJENTIRANE

POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

1.1. Razvoj

konkurentnih

poljoprivrednih

gospodarstava

1.1.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih

gospodarstava

2. JAČANJE DIVERZIFIKACIJE

GOSPODARSTVA

2.1. Jačanje

nepoljoprivrednih

djelatnosti

2.1.1. Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u

ruralnim područjima

2.1.2. Uspostava i uređenje poučnih staza,

vidikovaca i ostale manje infrastrukture

3. POBOLJŠANJE KVALITETE

ŽIVLJENJA , ZAŠTITE OKOLIŠA I

JAČANJE ULOGE LAG-A

3.1. Ulaganje u

infrastrukturu za

poboljšanje kvalitete

življenja

3.1.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili

proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno

stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i

kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

3.2. Jačanje suradnje i

kapaciteta LAG-a

3.2.1. Priprema aktivnosti suradnje LAG-a

3.2.2. Provedba aktivnosti suradnje LAG-a

3.2.3. Tekući troškovi i animacija

3 Osiguranje jednakih mogućnosti za stanovništvo područja LAG-a bez obzira na dob, vjeru, rasu, spol, etničko ili nacionalno podrijetlo, invalidnost, političko mišljenje, seksulano opredjeljenje ili bračno stanje.

Prema svim pojedincima će se pravedno odnositi i otklanjati potencijalne barijere za ranjive skupine (npr. osigurati odvijanje

radionica na mjestima s osiguranim prilazom osobama s invaliditetom; osiguranje dostave materijala u papirnatom obliku

korisnicima koji nemaju pristup internetu ili nemaju dovoljnu razinu informatičke pismenosti za tu vrstu komunikaciju; upotreba

mobilnih operatera za dostavu informacija i animacijskih aktivnosti itd...) Politika jednakosti je sastavni dio politika naznačenih

internim aktima LAG-a Neretva.

21

3.1.2. OPIS CILJEVA, PRIORITETA I MJERA LRS-A

Tijekom izrade LRS u identifikaciji ciljeva posebno je naglašeno kako oni trebaju biti:

1. Specifični 2. Mjerljivi – a time su i određeni indikatori 3. Izvedivi – tehnički izvedivi u okviru raspoloživih tipova operacija; 4. Realni – s obzirom na sve preduvjete, resurse koji stoje na raspolaganje, potencijalne

korisnike, realne potrebe, vrijeme za provedbu

5. Vremenski ograničeni – sadrže razrađen akcijski plan provedbe i vremenski okvir do kojih bi ciljevi trebali biti postignuti.

Svjesni kako provedbom ciljeva se ne mogu riješiti svi problemi područja LAG-a Neretva te kako

LAG nije operativni-provedbeni razvojni mehanizam, poseban je naglasak dan na izradu

ANIMACIJSKOG PLANA AKTIVNOSTI. S obzirom na to kako su „naučene lekcije“ kroz

provedbu IPARD-a ukazivale na kritičan problem animacije isto se i manifestiralo prilikom

izrade LRS. Stoga, bez naglaska i jasnog animacijskog plana aktivnosti i sama provedba LRS će

doći u pitanje. Slijedom toga se odredila i „hijerarhija ciljeva” čime se jasno naznačilo kako se

ne može sve postići odjednom te kako je najvažnije „posložiti prioritete“ i odabrati mjere koje će

najviše doprinijeti postizanju ciljeva a time i doprinijeti ostvarenju vizije.

Integrirani pristup Lokalne razvojne strategije

S obzirom na broj utvrđenih problema i potreba, analizu stanja područja LAG-a te ograničenost

raspoloživih sredstava u pristupu utvrđivanja mjera i prioriteta primjenjivan je

integrirani pristup u kojem su sve mjere povezane na način da se jedino sinergijskim djelovanjem

može doći do planiranog ostvarenja ciljeva definiranih lokalnom razvojnom strategijom LAG-a

Neretva. Ostvarenjem identificiranih ciljeva izravno se pridonosi ostvarenju vizije za područje

LAG-a Neretve. Mjera koja se tiče razvoja poljoprivrednih gospodarstava postavljena je iz

razloga da ojača kvalitetu i brzinu poljoprivredne proizvodnje uz daljni razvoj i proširenje iste. S

obzirom na intenzivnu primarnu proizvodnju pokušati će se doprinijeti tehnološkoj obnovi i

daljnjem razvoju postojećih i novih PG-ovakako bi se ostvarili preduvjeti za očuvanje postojećih

i eventualno kreiranje novih radnih mjesta. Naglasak je dan na „generacijskoj obnovi“ stoga je

pozornost usmjerena prema mladim poljoprivrednicima. Nadalje, povezivanje je ostvareno i kroz

diverzifikaciju gospodarstva gdje se kroz poticanje nepoljoprivredne djelatnosti doprinosi jačanju

PG-ova na ruralnom području, zadržavanju mladih te se ostvaruju integrirani sektorski preduvjeti

za razvoj (novi turistički proizvodi komplementarni s postojećim resursima). Kako bi područje

LAG-a Neretve bilo mjesto ugodno za rad i življenje odabranim mjerama želi se poticati ulaganje

u temeljne lokalne usluge i šumsku infrastrukturu kako bi se područje uz osnovne preduvjete

učinilo ugodnim za življenje s ciljem zadržavanja i privlačenja novih stanovnika. Suradnja na

odabranim temama važnima za područje LAG Neretve doprinijeti će razmjeni stručnih znanja i

primjera dobrih inovativnih praksi koji će provedbom zasigurno doprinijeti ostvarenju ciljeva.

Kako bi bilo moguće integrirano provesti Lokalnu razvojnu strategiju potrebno je kontinuirano

ulagati u kapacitete provedbe i suradnju sa stanovništvom, što nije moguće (i ugrožava provedbu)

ukoliko se pozornost ne usmjeri na animaciju stanovništva te edukaciju zaposlenika.

Doprinos horizontalnim ciljevima je opisan na nivou pojedinačnog cilja kao i specificiran na

nivou svake mjere.

22

STRATEŠKI CILJ 1: RAZVOJ KONKURENTNE, ODRŽIVE I TRŽIŠNO

ORIJENTIRANE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

OPIS CILJA:

Osnovna analiza i analiza problema, potreba i SWOT su identificirali važnost odabira

poljoprivrede kao prvog strateškog cilja. Osnovnom analizom je utvrđen velik broj PG-a u

kategoriji mala gospodarstva do 3 ha. Kao takvi teško mogu konkurirati kada su u pitanju

količine međutim svakako mogu konkurirati kada je u pitanju kvaliteta proizvoda. Takvim malim

PG-ovima su potrebna dodatna ulaganja kako bi ih se osnažilo i moderniziralo s ciljem

konkurentnosti. Također je uočen problem nepoznavanja/nesudjelovanja u dobivanju oznake

kvalitete (ZOI) za proizvod „neretvanska mandarina“ na čemu se intenzivno treba raditi u tijeku i

idućem razdoblju. Slijedom toga identificirana je potreba za edukacijom i animacijom

potencijalnih korisnika za ulazak u sustave kvalitete. Analizom problema na radionicama je

prepoznat jak utjecaj posrednika u prodaji, ali i negativan stav prema bilo kakvoj vrsti

udruživanja. Prepoznat