LOKACIJA: INVESTITOR: GLAVNI PROJEKT STROJARSKI …

Duga ulica 35 42223 Varaždinske Toplice OIB: 98611931145 mob: 098/657-004 mail: [email protected]

GRAĐEVINA: ENERGETSKA OBNOVA GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE,KULTURNA USTANOVA -

DRUŠTVENI DOM LOKACIJA:

Trg dr. Franje Tuđmana 1, 48326 Virje, k.č.br. 10485/394, k.o. Virje INVESTITOR:

OPĆINA VIRJE, Đure Sudete 10, 48326 Virje; OIB: 80841894315

GLAVNI PROJEKT – STROJARSKI PROJEKT MAPA 2

ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA: DOM VIRJE

BROJ PROJEKTA: 009/2019

GLAVNI PROJEKTANT:

Dragica Carek dipl. ing. arh.

PROJEKTANT:

Zoran Bahunek dipl. ing. stroj.

SURADNIK:

DIREKTOR: Zoran Bahunek dipl. ing. stroj.

MJESTO I DATUM: Varaždinske Toplice, 03.2019.

REVIZIJA: 0

mailto:[email protected]

Građevina: ENERGETSKA OBNOVA GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE,KULTURNA USTANOVA - DRUŠTVENI DOM

Razina razrade: GLAVNI PROJEKT Gl. projektant: Dragica Carek dipl. ing. arh. Rev.: Br.proj.: Datum: Projektant: Zoran Bahunek dipl. ing. stroj. 0 009/2019 03.2019.

ECO PROJEKT d.o.o. • Duga ulica 35, 42225 Varaždinske Toplice • OIB 98611931145 T +385 98/657-004 • [email protected]

Str.0- 1

POPIS PROJEKATA I PROJEKTANATA GLAVNOG PROJEKTA

ZOP: DOM VIRJE

Građevina:

ENERGETSKA OBNOVA GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE,KULTURNA

USTANOVA - DRUŠTVENI DOM

Lokacija građevine:

Trg dr. Franje Tuđmana 1, 48326 Virje, k.č.br. 10485/394, k.o. Virje

OPĆINA VIRJE, Đure Sudete 10, 48326 Virje;

MAPA 1. GLAVNI ARHITEKTONSKI PROJEKT

- izradio " Prostor Eko " d.o.o. za projektiranje i usluge Bjelovar - T.D.: 20/19, od 15. ožujka 2019. godine - projektant: Dragica Carek dipl.ing.arh.

MAPA 2. GLAVNI STROJARSKI PROJEKT

- izradio " ECO Projekt " d.o.o. Varaždinske Toplice - T. D.: 009/2019, od ožujka 2019. godine

- projektant: Zoran Bahunek dipl.ing.stroj.




Str.0- 2

SADRŽAJ

1. OPĆI DIO

Izvod iz sudskog registra Rješenje o imenovanju projektanta Izjava o usklađenosti projekta sa zakonima, pravilnicima i propisima Projektni zadatak

2. TEHNIČKI OPIS

Uvod Plinska instalacija Instalacija toplovodnog grijanja Instalacija ventilacije

3. PRORAČUNI

Proračun plinske instalacije Proračun grijanja Ventilacija

4. PRIKAZ TEHNIČKIH MJERA ZAŠTITE

Primijenjeni propisi i pravila Prikaz mjera zaštite na radu Prikaz mjera zaštite od požara Program kontrole i osiguranja kakvoće

5. TROŠKOVI GRADNJE

Procjena troškova gradnje

6. GRAFIČKI DIO

001 Tlocrt prizemlja – plinska instalacija 002 Shema plinske instalacije 003 Tlocrt podruma – instalacija grijanja 004 Tlocrt prizemlja – instalacija grijanja 005 Tlocrt 1. kata – instalacija grijanja 006 Tlocrt 2. kata – instalacija grijanja 007 Shema spajanja opreme 008 Tlocrt 1. kata –ventilacija 009 Tlocrt 2. kata –ventilacija




Str. 1-1

1. OPĆI DIO




Str. 1-2

Izvod iz sudskog registra




Str. 1-3




Str. 1-4




Str. 1-5




Str. 1-6




Str. 1-7

Rješenje o imenovanju projektanta

Na temelju članka 51. stavka 1. "Zakona o gradnji" (NN RH br. 153/13, 20/17) donosim:

RJEŠENJE br. 009/2019

o imenovanju projektanta

Kao projektant za projekt br. 009/2019

za građevinu: ENERGETSKA OBNOVA GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE,KULTURNA USTANOVA - DRUŠTVENI DOM

na lokaciji: Trg dr. Franje Tuđmana 1, 48326 Virje, k.č.br. 10485/394, k.o. Virje

za investitora: OPĆINA VIRJE, Đure Sudete 10, 48326 Virje; faza projekta: GLAVNI PROJEKT- STROJARSKI PROJEKT imenuje se:

Ovlašteni inženjer strojarstva Zoran Bahunek dipl. ing. stroj. Imenovani djelatnik ispunjava uvjete iz gore navedenih Zakona, a ovo rješenje služi kao prilog projektu za izdavanje građevinske dozvole.

Varaždinske Toplice, 03.2019.

Direktor:





Str. 1-8

Izjava o usklađenosti projekta sa zakonima, pravilnicima i propisima

U skladu s člankom 108. "Zakona o gradnji" (NN RH br. 153/13, 20/17) izdaje se

IZJAVA br. 009/2019

kojom se potvrđuje da je projekt br. 009/2019

za građevinu: ENERGETSKA OBNOVA GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE,KULTURNA USTANOVA - DRUŠTVENI DOM

na lokaciji: Trg dr. Franje Tuđmana 1, 48326 Virje, k.č.br. 10485/394, k.o. Virje

za investitora: OPĆINA VIRJE, Đure Sudete 10, 48326 Virje; faza projekta: GLAVNI PROJEKT- STROJARSKI PROJEKT usklađen sa - Prostornim planom uređenja Općine Virje (Sl. glasnik Koprivničko-križevačke županije 3/07), te

Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Virje (Sl. glasnik glasnik Koprivničko-križevačke županije 3/07, 14/08, 11/14, 1/15, 7/17 i 15/17 – pročišćeni tekst),

- Zakon o gradnji (NN br. 153/13, 20/17) - Zakon o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17) - Zakon o zaštiti na radu (NN br. 71/14, 118/14, 154/14) - Zakon o zaštiti od požara (NN br. 92/10) - Pravilnik zaštite na radu za mjesta rada (NN br. 29/13) - Zakon o normizaciji (NN br. 80/13) - Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN br.36/10, 135/11) - Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN br. 64/14, 41/15, 105/15, 61/16) - Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. 78/15) - Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ( NN 78/15 ) - Zakon o zaštiti od buke (NN br. 30/09, 55/13, 155/13, 41/16) - Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN br. 46/08) - Pravilnik o najvišim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br.145/04, 46/08) - Zakon o građevnim proizvodima (NN br.76/13, 30/14) - Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN br. 30/09, 139/10) - Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN br. 80/13, 14/14) - Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda (NN br. 113/08) - Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode (NN br. 103/08) - Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN

br. 103/08,147/09, 87/10 i 129/11) - Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN br. 79/14, 41/15, 75/15) - Zakon o zaštiti zraka (NN br. 130/11, 47/14) - Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 80/13, 153/13, 78/15) - Zakonom o zaštiti prirode ( NN br. 80/13) - Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13) - Zakon o energetskoj učinkovitosti ( NN 127/14 ) - Plinska goriva (HN H.F1.001) - Pravilnik o zahtjevima za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekuće i plinsko gorivo

(NN br. 135/05, 140/12) - Njemačkim tehničkim propisima za plinske instalacije DWGV-TRGI 1986 (izdanje 1996)




Str. 1-9

- Pravilnikom HSUP-P 600, 2002. - Plinarskim priručnikom 7. izdanje (Strelec &suradnici) - Pravilnikom za plinske aparate (NN 55/10) - Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN br. 128/15) - Tehnički propis sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN br. 03/07) - Tehnički propisi za dimnjake u građevinama (NN br. 03/07)

Varaždinske Toplice, 03.2019. Projektant: Direktor: Zoran Bahunek dipl. ing. stroj. Zoran Bahunek dipl. ing. stroj.




Str. 1-10

Projektni zadatak

U projektu će biti obuhvaćena tehnička rješenja, a koja se odnose na slijedeće strojarske instalacije:

ugradnja uređaja kondenzacijske tehnologije

Novi mjereni dio plinske instalacije

Instalacija grijanja o proračun toplinskih gubitaka o novi razvod radijatorskog grijanja o odabir radijatora

Ventilacija o Odabir opreme za mehaničko provjetravanje sa rekuperatorom

Detalji su prikazani u grafičkom dijelu projekta.

Kod projektiranja potrebno je pridržavati se postojećih zakona, normi i propisa za tu vrstu gradnje.

Projektant: Investitor: Zoran Bahunek dipl. ing. stroj.




Str. 2-1

2. TEHNIČKI OPIS




Str. 2-2

Uvod

U sklopu energetske obnove javne zgrade, potrebno je izraditi projekt rekonstrukcije mjerenog dijela plinske instalacije, ugradnje instalacije grijanja i ventilacije glavne sale.

Unutar postojeće kotlovnice ugrađen je plinski termogen snage 170 kW te su ugrađene plinske peći po pojedinim prostorijama. Zbog dotrajalosti postojećeg termogena i plinskih peći isti će se demontirati zajedno sa postojećom opremom i armaturom uključujući kanalni razvod toplozračnog grijanja. Za grijanje objekta predviđena je ugradnja dva nova kondenzacijska kotla pojedinačne snage 45 kW.

Plinska instalacija

Postojeće stanje

Plinski priključak za potrebe objekta neće se mijenjati. Na fasadi je smješten glavni zaporni ventil DN25 u zidnom ormaru za potrebe predmetnog objekta. Kompletna plinska instalacija unutar objekta će se demontirati osim plinske instalacije prema štednjacima koja se ne mijenja. Na vanjskom zidu smještena je plinska stanica sa regulatorom tlaka i plinomjerom tip G-16.

Novo stanje

Za potrebe mjerenja potrošnje prirodnog plina, postojeći plinomjer na mijeh tip G-16 DN 40 sa ugrađenom temperaturnom kompenzacijom će zadovoljavati i neće se mijenjati kao ni plinski regulator tlaka. Nazivni protok plinomjera je Qnaz=16,0 m3/h dok je maksimalni protok 25 m3/h. Plinomjer je ugrađen nakon regulatora tlaka, a u plinskoj instalaciji unutar objekta biti će radni tlak 22 mbar.

Nakon plinomjera, novi dio mjerenog dijela plinske instalacije vodit će se u objekt prema plinskim trošilima. Razvodni plinovod biti će dimenzije DN40, položit će se nadžbukno na zid pod stropom. Unutar objekta predviđena je ugradnja dva plinska kondenzacijska uređaja svaki snage 45 kW. Odvod dimnih plinova riješi će se sanacijom postojećeg dimnjaka provlačenjem novih zrakodimovodnih cijevi Φ80/125 odobrenih od strane proizvođača uređaja za jedan uređaj dok je za drugi predviđena izgradnja novog zrako-dimovodnog sustava vertikalno preko krova objekta.

Razvodni plinovod

Radni tlak u razvodnom plinovodu nakon plinomjera iznosi 22 mbar. U grafičkom dijelu projekta prikazan je način opskrbe plinom budućih potrošača. S vanjske strane objekta smjesti će se glavni zaporni ventil. Prije plinskih trošila potrebno je ugraditi plinsku kuglastu slavinu odgovarajućih dimenzija. Sve prolaze kroz stropove i zidove izvesti u zaštitnim cijevima-čahurama prema propisima i zahtjevu distributera. Cijevna mreža izvodi se srednje teškim, čeličnim bešavnim cijevima. Polaganje plinskog razvoda predviđeno je u ravnim potezima, a skretanja pod oštrim kutovima izvode se ugradnjom cijevnih lukova. Segmenti cijevi i cijevni lukovi međusobno se spajaju postupkom plinskog zavarivanja.

Prije puštanja plina u plinnsku instalaciju, lokalnom distributeru plina potrebno je dostaviti završno izvješće nadzornog inženjera o izvedenim radovima.

Materijal plinskih cijevi

Za čelični dio plinske instalacije koristit će se crne bešavne cijevi. Cjevovod se učvršćuje na zid i strop građevine gumenim obujmicama na propisanim udaljenostima prema sljedećoj tablici:




Str. 2-3

Nazivni Vanjski Glatke stijenke Cijevi s navojem

15 21,3 2,6 3,25 2,5 40

20 26,9 2,6 3,25 2,7 50

25 33,7 2,6 3,25 3 80

40 48,3 2,6 3,25 3,5 90

50 60,3 2,9 3,25 4,1 110

Promjer cijevi u mm

Razmak oslonaca cjevovoda

Debljina stijenke u mm Razmak

oslonca u m

Udaljenost od

zida u mm

Antikorozivna zaštita cjevovoda i nosivih elemenata sastojat će se od premaza temeljnom bojom na prethodno očišćenu površinu od svih nečistoća do metalnog sjaja, i od dva premaza zaštitne uljne boje, žute za cjevovod te sive za nosive elemente cjevovoda i opremu. Prodori plinovoda kroz zidove izvode se u zaštitnoj cijevi.

Odvod dimnih plinova

Odvod produkata izgaranja iz plinskog kondenzacijskog uređaja potrebno je riješiti zrakodimovodnom instalacijom vertikalno preko krova objekta za svaki uređaj posebno.

Ispitivanje plinske instalacije

Ispitivanje na čvrstoću vrši se stlačenim zrakom ili inertnim plinom s pretlakom 1 bar. Nakon što se postigne kontrolni tlak i izjednači temperatura instalacije i okoline, ispitni tlak ne smije pasti u roku od 30 min.

Ispitivanje nepropusnosti vrši se nakon ispitivanja na čvrstoću i to se odnosi na instalaciju s armaturom, ali bez trošila, regulacijskih i sigurnosnih elemenata. Ispitivanje na nepropusnost vrši se stlačenim zrakom ili inertnim plinom s pretlakom od 110 mbar. Nakon što se postigne kontrolni tlak i izjednači temperatura instalacije i okoline, ispitni tlak ne smije pasti u roku od 10 min. Mjerni instrument mora imati skalu s podjelom koja omogućuje sigurno očitanje razlike tlaka od 0,1 mbar.

Tlačna proba plinske instalacije

Unutarnja plinska instalacija za radni tlak do 22 mbar mora biti provjerena prethodnim ispitivanjem i glavnim ispitivanjem. Prethodno ispitivanje treba provesti prije nego li je instalacija ožbukana ili prekrivena i prije izoliranja spojeva. Prethodno ispitivanje je ispitivanje čvrstoće i odnosi se na novopostavljenu instalaciju bez armature. Za vrijeme ispitivanja moraju svi ispusti instalacije biti nepropusno zatvoreni metalnim čepovima, kapama ili slijepim prirubnicama. Ispitivanje se obavlja pri ispitnom tlaku od 1 bar, zrakom ili inertnim plinom, ni u kom slučaju kisikom. Nakon izjednačenja temperature cjevovoda i okoline, ispitni tlak ne smije pasti za ispitno vrijeme od 10 minuta. Glavno ispitivanje je ispitivanje nepropusnosti i odnosi se na instalaciju s armaturom, ali bez trošila regulacijskih i sigurnosnih elemenata. Plinomjer može biti uključen u glavno ispitivanje. Glavno ispitivanje se vrši pri ispitnom tlaku 110 mbar-a, zrakom ili inertnim plinom, ni u kom slučaju kisikom. Nakon izjednačenja temperature cjevovoda i okoline, ispitni tlak ne smije pasti za ispitno vrijeme od 10 minuta. Mjerni instrument mora imati skalu na kojoj se može očitati razlika tlaka 0,1 mbar. Tlačnom ispitivanju nepropusnosti plinovoda treba prisustvovati izvođač radova, nadzorni inženjer te predstavnik distributera plina, a samo na osnovu njegovog pozitivnog nalaza, distributer će izdati izvođaču radova, odnosno investitoru potvrdu-uvjerenje o uspješno izvršenoj tlačnoj probi.

Puštanje u pogon i pokusni rad

Radove na zavarivanju plinskog cjevovoda mogu vršiti samo atestirani zavarivači. Posebno važna sigurnosno tehnička mjera kod puštanja u rad novoizgrađene plinske instalacije je da se neposredno prije puštanja plina u instalaciju utvrdi da su provedene odgovarajuće tlačne probe za predviđeni radni pritisak i da se pregleda da li su otvori na cjevovodu zatvoreni. Nakon što se donese zaključak da se plin može pustiti u instalaciju, potrebno je cjevovode propuhati plinom, tako da se iz njih istjera sav inertni plin ili zrak. Propuhivanje vertikalnih vodova preko plinomjera i instalacije je nesvrsishodno jer može oštetiti plinomjer. Nakon što je plin pušten u instalaciju, potrebno je sva spojna mjesta, koja nisu ranije ispitana, sada ispitati premazivanjem pjenušavim sredstvom i ispitati. To su svakako priključci plinomjera i izlazna strana priključaka plinskih trošila, te regulator tlaka plina i ostalih dijelova plinske instalacije koji su naknadno montirani.




Str. 2-4

Prvo puštanje plina u novo položenu ili rekonstruiranu instalaciju obavlja dobavljač plina. Prilikom puštanja prirodnog plina u novoizgrađeni plinovod, za isti se predviđa pokusni rad. Pokusni rad predviđen je u vremenskom periodu u kojem će se pojačano vršiti nadzor nad novopoloženim plinovodom. Prilikom samog prespoja novopoloženog plinovoda i puštanja prirodnog plina u instalaciju, potrebno je ispitati sva spojna mjesta koja nisu bila obuhvaćena glavnim ispitivanjem. Ista se ispituju plinskim detektorom nakon puštanja prirodnog plina u plinsku instalaciju.

Provjera nepropusnosti sadržana u okviru provjere ispravnosti plinskog cjevovoda koja se obavlja po prvom puštanju plina u instalaciju i tijekom pogona plinske instalacije u izvanrednim i redovnim rokovima ispitivanja u pravilu se obavlja pri maksimalnom pogonskom tlaku u plinskoj instalaciji pomoću plinskih detektora. Svrha je plinskih detektora da uz pomoć sondi otkriju najmanje koncentracije plina u ppm-području iznad trase voda i da ovu koncentraciju indiciraju

Ukoliko se u tijeku eksploatacije prirodnog plina kroz novopoloženi plinovod utvrdi i najmanje propuštanje, isto je potrebno u što kraćem roku sanirati.

Podaci o plinu:

a) Na raspolaganju je prirodni plin slijedećih svojstava: - donja ogrijevna vrijednost plina Hd = 33.340 kJ/m3 - relativna masa 0,5635 - kemijske komponente: metan 98,33% etan 0,46% propan 0,18% dušik 0,84% CO2 0,08% b) Tlak plina u plinovodu unutar objekta je 22 mbar (pretlaka) Predviđena trošila:

- plinski kondenzacijski uređaja snage 45 kW – 2 kom - plinski štednjak 16 kW – 2 kom - postojeće

Instalacija toplovodnog grijanja

Predviđena je ugradnja dva nova zidna plinska kondenzacijska kotla pojedinačne snage 45 kW.

Ukupna snaga novih instaliranih uređaja za grijanje iznosi Q=90 kW.

Priprema vode za potrebe grijanja riješit će se ugradnjom novog omekšivača vode. Zbog širenja vode u sustavu grijanja prilikom zagrijavanja vode, u kotlovnici će se ugraditi ekspanzijske posude.

Instalacija za odvod kondenzata izvesti će se iz tvrdih PP cijevi. Instalacija će se izvesti nadžbukno prema setu za neutralizaciju kondenzata i spojit će se na postojeću instalaciju sanitarne odvodnje.

Za potrebe grijanja u građevinu će se ugraditi novi plinski kondenzacijski uređaji za grijanje i pripremu potrošne tople vode. Strojarskim instalacijama predviđeno je održavanje sljedećih mikroklimatskih uvjeta u prostorijama:

Temperatura grijanja 22 °C Plinski aparat opremljen je sa potrebnom regulacijskom i indikatorskom opremom te sa cirkulacijskom crpkom primarnog kruga sa pripremljenim priključcima za ekspanzijsku posudu i sigurnosni ventil. Odvod kondenzata iz uređaja spojit će se u sifon koji je sastavni dio plinskog aparata, a dalje se spaja preko seta za neutralizaciju kondenzata u kanalizacijsku mrežu. Plinski priključak te priključci za grijanje nalaze se s donje strane aparata što omogućuje jednostavnu montažu. S donje strane uređaja nalazi se i priključak sigurnosnog ventila koji je potrebno posebno naručiti kao i ekspanzijska posuda.

Instalacija jedinice mora se izvršiti u skladu s važećim propisima (EN norme, međunarodne norme i nacionalne norme) koji se odnose na projektiranje, ugradnju i održavanje toplinskih i rashladnih sustava od strane stručno osposobljenog osoblja prema uputama proizvođača.

Predviđen je rad sustava grijanja u režimu 60/40°C




Str. 2-5

Primarni krug grijanja će se od novih plinskih kondenzacijskih kotlova spojiti na pločasti izmjenjivač grijanja radi zaštite samih uređaja od nečistoće u cjevovodu. Na povratni vod grijanja prije svakog kondenzacijskog uređaja ugraditi će se ekspanzijska posuda volumena V=18 litara te sigurnosni ventil. Uređaji će se spojiti na glavni polazni i povratni vod primarnog krug grijanja. Na povratni vod nakon izmjenjivača topline ugraditi će se zaporni ventil i filtar.

Na sekundarnu stranu nakon izmjenjivača cjevovod se vodi prema razdjeljivaču grijanja smješten uz vanjski zid. Razdjeljivač grijanja imat će tri kruga grijanja i to jedan za potrebe grijanja objekta, jedan za potrebe zračnih grijača i jedan direktni krug za potrebe grijanja sanitarne vode. Na krugove grijanja objekta ugrađuju visokoučinkovite elektronski regulirane cirkulacijske crpke sa mokrim rotorom s integriranom elektroničkom regulacijom snage za konstantni/varijabilni diferencijalni tlak. Odabir vrste regulacije:

- dp-c (diferencijalni tlak konstantan)

- dp-v (diferencijalni tlak varijabilan)

Radi lakšeg održavanja i zamjene prije i nakon svake crpke ugraditi će se zaporni ventili.

Na polazni vod grijanja ugraditi će se nepovratni ventil za zaštitu crpki od povratnog strujanja, termomanometar te zaporni ventil. Na povratni vod grijanja, prije izmjenjivača, ugraditi će se Y-filtar sa mrežicom te zaporni ventil.

Kompletni novi razvod grijanja izvest će se iz bakrenih cijevi.

Zagrijavanje prostora predviđeno je dvocijevnim sustavom radijatorskog grijanja. Cijevi grijanja položit će se podstropno i iznad poda, a izvest će se iz bakrenih cijevi dimenzija vidljivih u grafičkom dijelu projekta. Temperaturni režim ogrjevne tople vode kod minimalnih vanjskih temperatura iznosi 60/40°C. Predviđena je ugradnja člankastih radijatora sa bočnim priključkom.

Radijatorske baterije isporučit će se sa pipcima za odzračivanje i čepom za ispust. Radijatori u svim prostorijama su na zid pričvršćeni standardnim ovjesom tako da im je udaljenost od zida 3 cm, a od poda 8-12 cm. Smještaj, boja i tip dogovoren je u skladu sa zahtjevima arhitekta. Veličine i broj ogrjevnih tijela vidljive su iz grafičkog dijela dokumentacije kao i temperatura i namjena pojedinih prostora. Odzračivanje je predviđeno na odzračnim pipcima na ogrjevnim tijelima, na najvišim mjestima razvoda i na samim plinskim uređajima. Pražnjenje će se osigurati preko ispusnih slavina.

U grafičkom dijelu projekta prikazani su položaji i tipovi ogrjevnih tijela, te razvodna mreža grijanja.

Regulacija grijanja

Uz plinski uređaj ugraditi će se automatika ovisna o vanjskoj temperaturi sa dodatnim modulima za kaskadno vođenje plinskih uređaja. Automatika će također upravljati crpkama kruga grijanja te pripremom tople sanitarne vode.

Temperaturna regulacija grijanja izvest će se kao lokalna regulacija po prostorijama ugradnjom radijatorskih termostata na tlačno neovisne radijatorske termostatske ventile sa predpodešenje.

Priprema sanitarne tople vode

Priprema PTV izvesti će se preko postojećeg indirektno grijanog spremnika tople vode volumena 200 lit. u kojem se grije sanitarna voda pomoću plinskog kondenzacijskog uređaja.

Kompenzacija širenja vode u sustavu grijanja

Uslijed toplinskog rastezanja vode dolazi do porasta tlaka u sustavu pa “višak” vode izlazi u ekspanzijsku posudu.

S prestankom rada izvora topline, sustav se hladi, tlak sustava pada, a pretlak posude vraća vodu ponovno u sustav. Stoga je potrebno u sustav ugraditi ekspanzijsku posudu.

Cijevna mreža

Cijevna mreža grijanja predviđena je iz bakrenih cijevi položenih pod stropom ili iznad poda. Izolacija cjevovoda predviđena je u svim dijelovima cijevne mreže.




Str. 2-6

Ispitivanja nepropusnosti i čvrstoće instalacije

Nakon završetka polaganja cijevi i priključnih vodova treba krugove grijanja ispitati pod tlakom. Tlačno ispitivanje se može provesti vodom ili komprimiranim zrakom. Ispitivanje komprimiranim zrakom se preporučuje u slučajevima kad postoji opasnost od smrzavanja, odnosno kad još nije određeno točno vrijeme puštanja sustava u rad. Punjenje sustava grijanja treba provesti za svaki krug grijanja posebno. Voda koja se koristi u sustavu mora biti besprijekorna. Krugove grijanja treba puniti tako dugo dok se ne pojavi voda bez mjehurića. Zatim se krug grijanja mora zatvoriti, a slijedeći krug grijanja napuniti na isti način. Tlačno ispitivanje se treba provesti u skladu s priloženim protokolom ispitivanja i pismeno zabilježiti. Energetsku centralu treba prije tlačnog ispitivanja odvojiti od dijela koji se ispituje. Kod tlačnog ispitivanja treba obratiti pažnja na to da razlike u temperaturi uzrokuju promjene tlaka (orijentacijska vrijednost: 10 K promjene u temperaturi uzrokuje promjenu tlaka od cca 0,5 bara). Ispitni tlak bi trebao iznositi min. 8 do 10 bara. Za vrijeme glavnog ispitivanja tlak može pasti za maksimalno 0,5 bara. Potrebna točnost prikaza manometra: 0,1 bar.

Topla proba i regulacija sustava

Kod pogodnih vremenskih uvjeta (vanjska temperatura min –5°C), izvršiti toplu probu sustava. Po konstataciji nadzornog inženjera da je topla proba uspješno obavljena i sastavljanju Zapisnika o toploj probi, potrebno je izvršiti mjerenja i regulacije termostatskih radijatorskih ventila i ostalih regulacijskih elemenata. O regulaciji sustava sastaviti zapisnik o regulaciji.

Instalacija ventilacije

Kako bi se osigurali zdravstveno-higijenskih zahtjevi ovim projektom predviđena je ugradnja sustava prisilne ventilacije sa povratom topline.

Sustav ventilacije izvesti će se na bazi 100% svježeg zraka a ugrađuje se za ventilaciju prostora sale tako da se osigura minimalno 25m3/h/ osobi svježeg zraka putem sustava rekuperatorskih klima komora. Ugraditi će se nove podstropne rekuperatorske jedinice sa ugrađena dva ventilatora EC izvedbe.

Svi priključci kanala na komore biti će izvedeni pomoću elastičnog spoja, radi sprečavanja prijenosa vibracija. Otvori za svježi i otpadni zrak će se zaštititi posebnim rešetkama sa zaštitnom mrežom protiv ptica. Svježi obrađeni zrak i otpadni zrak razvoditi će se po pojedinim prostorima zračnim kanalima. Distribuciju zraka će se ostvariti novim anemostatima i odsisnim rešetkama. Izolira se samo kanalni razvod svježeg i otpadnog zraka između rekuperatorskog uređaja i vanjskog prostora dok kanalni razvod iza uređaja nije potrebno izolirati (odsis i dovod prema učionicama).

Projektom je predviđen protok zraka kako je prikazano u proračunima. Ventilacijski kanali će se voditi pod stropom i po tavanu.

Tlačna grana

Dovod zraka u prostor izvest će se preko rekuperatorske jedinice. Predgrijavanje zraka će se izvesti ugradnjom toplovodnog grijača. Razvod svježeg zraka izvesti će se ugradnjom izoliranih okruglih spiro cijevi. Za distribuciju zraka po prostoru ugradit će se zračni anemostati.

Odsisna grana

Odvod zraka iz predmetnog prostora izvest će se također preko rekuperatorske jedinice. Razvod svježeg zraka izvesti će se ugradnjom izoliranih okruglih spiro cijevi. Za distribuciju zraka po prostoru ugradit će se rešetke.

Regulacija ventilacije

Regulacija jedinice za pripremu zraka i električnog predgrijača zraka izvesti će se ugradnjom žičanog daljinskog upravljača za kontrolu i regulaciju. Točan položaj utvrditi na licu mjsta u dogovoru s predstavnikom investitora.

Predgrijavanje zraka




Str. 2-1

Električni grijač će se u ugraditi na strani usisa svježeg zraka iz atmosfere, za predgrijavanje zraka prije klima komore. Regulacija temperature električnog grijača vršit će se preko upravljača jedinice za pripremu zraka. Svaki rekuperator zraka će imati odvojeno predgrijavanje zraka.

Kanalni razvod

Kanalni razvod u centralnim sustavima ventilacije i klimatizacije služi za odvođenje pripremljenog zraka u prostorije i odvođenje onečišćenog zraka iz njih natrag u komoru za pripremu ili okolicu. Osnovni dijelovi kanalnog razvoda su:

kanali (pravokutnog, četverokutnog i kružnog poprečnog presjeka)

kutni (lukovi, koljena), prijelazni (suženja, proširenja, spojevi) i elementi za grananje razvoda (T-komadi) te usmjereni limovi

prigušivači buke i vibracija (npr. jedreno platno kojim se izlazna ili usisna cijev ventilatora spaja na kanalni razvod za sprečavanje vibracija)

regulacijski uređaji za upravljanje svim dijelovima sustava. Svaki od tih dijelova predstavlja otpor strujanju zraka koji treba uključiti u proračun otpora strujanja pri odrađivanju potrebnog učina ventilatora. Ukupan pad tlaka u sustavu sastoji se od internog i eksternog pada tlaka. Interni pad tlaka čine padovi tlaka na svim uređajima, od ulaska zraka do ventilatora (npr. na ulaznoj zaklopki, u miješalištu, na filtru itd. Eksterni pad tlaka čine otpori u kanalnom razvodu između ventilatora i prostorije koji se dijele na linijske (otpore strujanja) i lokalne (otpore oblika).

Debljina stjenke kanala određuje se prema njegovom poprečnom presjeku. Na materijal za izradu kanalnog razvoda, ali i drugih dijelova sustava ventilacije i klimatizacije (ventilatora, komore za pripremu zraka, istrujnih otvora) postavljaju se visoki zahtjevi. Materijal mora biti lako obradiv, razmjerno male specifične težine (kanali ili uređaji se najčešće vješaju o zid ili strop), nemagnetičan (zbog lošeg djelovanja npr. u sobama s elektroničkim uređajima), vrlo dobro korozijski postojan, male površinske hrapavosti (zbog manjih otpora strujanju i onemogućavanja nakupljanja onečišćenja i razvoja mikroorganizama) i bez elektrostatičkog djelovanja (pa nema mogućnosti privlačenja čestica prašine ili spora iz zraka) Sve te zahtjeve ispunjavaju nehrđajući čelici i aluminij pa se stoga u obliku raznih profila ili limova najčešće koriste (osobiti kao pocinčani limovi).

Nakon montaže kanali sustava klimatizacije oblažu se toplinskom izolacijom u ovisnosti o transportnom mediju:

- rashladni sustav toplinskom izolacijom (spužvasti materijal zatvorenih čelijastih struktura) s parnom branom.

- ogrjevni sustav toplinskom izolacijom odgovarajuće debljine u funkciji optimuma investicije i uštede energije.

Ventilacijske cijevi

Kanali za dovod i odvod zraka izvesti će se iz okruglih i pravokutnih cijevi. Okrugle cijevi se izrađuju od aluminijskog ili pocinčanog lima. Na mjestima gdje je potrebno iz konstrukcijskih razloga, cijevi se mogu izvesti i sa spljošteno ovalnim presjekom. Povezivanje cijevi se vrši pomoću spojnica ili uvlačenjem, a brtvljenje ljepljivim trakama ili gumom. Koljena treba izvesti prema propisanim aerodinamičkim zakrivljenjima ovisno o dimenziji kanala. Za male poprečne presjeke koljena su prešana dok za veće presjeke izrađuju se pertlanjem.

Ovjes cijevi će se izvesti navojnim čeličnim šipkama koje će se pričvrstiti na strop/zid lokala. Dimenzije cijevi prikazane su u grafičkom djelu projekta.

Projektant:





Str. 3-1

3. PRORAČUNI




Str. 3-2

Proračun plinske instalacije

Plinska trošila

R.br. trošila

PLINSKO TROŠILO BROJ

TROŠILA NAZIVNA

TOPLINSKA SNAGA UKUPNA SNAGA

kom kW kW

1 Plinski kondenzacijski uređaj 2 45 90

2 Plinski štednjak - postojeće 2 16 32

Ukupna nazivna toplinska snaga koja će se ugraditi iznosi: 122 kW

1 2 3 4 5 6 7

R.br. trošila

Vrsta trošila i nazivna toplinska snaga Broj

trošila Priključna vrijednost

Σ VA (m3/h)

F.I. Vršni protok

VS (m3/h)

QN

(kW) n

(kom) VA (m3/h) 3 X 4 fG 5 X 6

1 Plinski kondenzacijski uređaj 45 2 5,1 10,2 1,000 10,2

2 Plinski štednjak - postojeće 16 2 1,8 3,6 1,000 3,6

UKUPNI VRŠNI PROTOK IZNOSI (m3/h): 13,8

Dozvoljeni padovi tlaka za pojedine dionice plinovoda iznose:

razvodni vod:

Δp ≤ 0,3 mbar

potrošni vod:

Δp ≤ 0,8 mbar

uzvod:

Δp ≤ 0,0 mbar

ogranci i priključni vodovi: Δp ≤ 0,5 mbar

Plinski priključak, regulator tlaka i plinomjer

S obzirom da se postojeća trošila unutar objekta demontiraju uključujući termogen snage 170 kW te da se ugrađuju dva nova plinska kondenzacijska uređaja ukupne snage 90 kW, plinski priključak, regulator tlaka i plinomjer neće se mijenjati.

Ugrađen je plinomjer G-16 DN40. Nazivni protok plinomjera je Qnaz=16,0 m3/h dok je maksimalni protok 25 m3/h što zadovoljava buduću potrošnju prirodnog plina.

Osnovni kriterij za dimenzioniranje plinovoda je dozvoljeni pad tlaka u plinovodu koji, je definiran potrebnim minimalnim ulaznim tlakom plina u plinsku instalaciju i potrebnom protočnom količinom plina.

Donja ogrjevna moć plina

Hd= 9,26 kWh/m3

Stupanj iskoristivosti

η= 0,95

Atmosferski tlak (normalno stanje)

po= 1,0133 bar

Srednja temperatura plina

Tsr= 288 K

Temperatura okoline (normalno stanje)

To= 273 K

Koeficijent trenja (ST)

λ= 0,03

Faktor kompresibilnosti

Z= 2,83

Gustoća plina pri normalnom stanju

ρ= 0,752 kg/m3

Dopuštena brzina pri srednjem tlaku

wd= 6 m/s

Koeficijent trenja (NT)

λ= 0,03

Ubrzanje sile teže

g= 9,81 m/s2




Str. 3-3

Gustoća zraka

ρz= 1,293 kg/m3

Tlak plina u plinskoj mreži

p= 3 bar

Tlak plina u građevini:

p= 0,022 bar

Dimenzioniranje razvodnog plinovoda

A B C D E F G H I J K L M

dionica R.br.

trošila trošilo fG VA p cijev VS L ΔH v Σξ Δp

(D) - kom - m3/h mbar - m3/h m m m/s - mbar

1 1 2 1 10,2

22 DN40 13,8 1,0 0,0 2,6 1,5 0,06 2 2 1 3,6

2 1 1 1 5,1 22 DN25 5,1 0,5 0,0 2,2 3,5 0,07

3 1 1 1 5,1

22 DN32 8,7 12,0 2,0 2,2 6 0,18 2 2 1 3,6

4 1 1 1 5,1 22 DN25 5,1 3,0 -2,5 2,2 5 0,28

Pad tlaka u plinskoj instalaciji

Pad tlaka na dionicama razvodnog plinovoda

Broj

dionice Pad tlaka

D 1 0,06 mbar

D 2 0,07 mbar

D 3 0,18 mbar

D 4 0,28 mbar

Ukupni pad tlaka

Maksimalni pad tlaka plina u instalaciji nalazi se na plinovodu prema sljedećem trošilu:

Redni broj trošila: 1

Vrsta trošila: Plinski kondenzacijski uređaj

Plinsko brojilo: G-16

Δppl.= 1,40 mbar

Broj dionice Pad tlaka

d 1 0,06 mbar

d 3 0,18 mbar

d 4 0,28 mbar

UKUPNO: Δp= 1,92 mbar




Str. 3-4

Proračun grijanja

3.2.1. Koeficijent prolaza topline

Koeficijenti prolaza topline preuzeti su iz Elaborata o toplinskoj zaštiti.

Oznaka Vrsta Ra (m²K/W)

Ri (m²K/W)

k (W/m²K)

vz Vanjski zid 0,04 0,13 0,240

vs Prozor 0,00 0,00 1,400

vvr Vrata 0,00 0,00 1,400

ppt Pod prema tlu 0,04 0,17 0,660

zpt Zid prema tlu 0,04 0,17 3,240

strop Strop 0,13 0,13 0,170

krov Strop 0,13 0,13 0,180

mk Strop 0,13 0,13 0,980

uz kotl Unutarnji zid 0,13 0,13 1,110

uz tavan Unutarnji zid 0,13 0,13 0,210

ppt1 Pod prema tlu 0,04 0,17 0,600

3.2.2. Toplinska bilanca

K1 Podrum

P Prostorija A (m²)

tu (°C)

Qn (W)

PhiT (W)

PhiV (W)

Qi(dvo) (W)

Qinst (W)

Qost (W)

001 Dvorana 86 20 3396 1810 1586 3780 3780 384

002 Spremište 16 20 851 552 299 980 980 129

003 Spremište 14 20 550 292 258 700 700 150

004 Spremište 17 20 972 653 319 980 980 8

005 Spremište 12 20 910 672 238 980 980 70

006 Stubište 17 20 1185 866 319 1260 1260 75

Ukupno: Podrum 7864 4845 3019 8680 8680 816

K2 Prizemlje


tu (°C)

Qn (W)

PhiT (W)

PhiV (W)

Qi(dvo) (W)

Qinst (W)

Qost (W)

101 Sala i pozornica 274 20 21158 6987 11412 12460 12460 - 8698

102 Garderoba 17 20 703 394 309 840 840 137

103 Hodnik 11 20 435 226 209 560 560 125

104 Garderoba 13 20 578 337 241 700 700 122

105 WC 5 20 492 198 294 560 560 68

106 Hodnik 18 20 806 476 330 840 840 34

107 Pretprostor sa stubištem 30 20 1366 811 555 1400 1400 34

108 Ulaz 14 20 761 505 256 840 840 79

109 Spremište 4 20 192 116 76 420 420 228

110 Spremište 12 20 487 262 225 560 560 73

111 Kuhinja 60 20 2084 986 1098 2100 2100 16

112 Ulaz 4 20 327 244 83 420 420 93




Str. 3-5

113 Garderoba 5 24 303 200 103 336 336 33

114 WC 1 20 179 76 103 280 280 101

115 Spremište 4 20 193 110 83 280 280 87

116 Spremište 12 20 375 154 221 420 420 45

117 Hall 63 20 1773 624 1149 2100 2100 327

118 WC m 14 20 964 180 784 1120 1120 156

119 WC m 2 20 181 67 114 280 280 99

120 WC ž 2 20 190 70 120 280 280 90

121 WC ž 2 20 240 109 131 280 280 40

122 WC ž 16 20 1062 180 882 1120 1120 58

123 Vjetrobran 7 15 552 432 120 696 696 144

Ukupno: Prizemlje 35401 13744 18898 28892 28892 - 6509

K3 Kat 3


tu (°C)

Qn (W)

PhiT (W)

PhiV (W)

Qi(dvo) (W)

Qinst (W)

Qost (W)

201 Sala za sastanke 72 20 2874 1405 1469 2940 2940 66

202 Pretprostor sa stubištem 53 20 2391 1313 1078 2450 2450 59

203 Spremište 21 20 1051 624 427 1120 1120 69

Ukupno: Kat 3 6316 3342 2974 6510 6510 194

Ukupno: 49581 21931 24891 44082 44082 - 5499

Uređaj je odabran na osnovu toplinskih gubitaka, ugrađenih zračnih grijača te grijanja spremnika tople vode. Grijanje spremnika tople vode

ZA= 1,5

ZB= 1

Ta= 60 °C

Te= 12 °C

V= 200 litara

dodatna snaga na kotlu:

Q= 18,6 kW

Na osnovu toplinskih gubitaka građevine za potrebe grijanja i pripreme PTV odabrana su dva plinska kondenzacijska uređaja pojedinačne snage 45 kW. Priključak dimovoda φ80/125.

3.2.3. Odabir radijatora

K1 Podrum

P Prostorija tu (°C)

Qn (W)

Qi (W)

Radijator Br. čl.

Qi(rad) (W)

001 Dvorana 20 3396 3780 Lipovica ORION 600/95 18 1260

Lipovica ORION 600/95 18 1260


002 Spremište 20 851 980 Lipovica ORION 600/95 14 980






Str. 3-6


006 Stubište 20 1185 1260 Lipovica ORION 600/95 18 1260

K2 Prizemlje


Qn (W)

Qi (W)

Radijator Br. čl.

Qi(rad) (W)

101 Sala i pozornica 20 21158 12460 Lipovica ORION 600/95 15 1050






102 Garderoba 20 703 840 Lipovica ORION 600/95 12 840

103 Hodnik 20 435 560 Lipovica ORION 600/95 8 560


105 WC 20 492 560 Lipovica ORION 600/95 8 560

106 Hodnik 20 806 840 Lipovica ORION 600/95 12 840

107 Pretprostor sa stubištem

20 1366 1400 Lipovica ORION 600/95 20 1400

108 Ulaz 20 761 840 Lipovica ORION 600/95 12 840



111 Kuhinja 20 2084 2100 Lipovica ORION 600/95 10 700


112 Ulaz 20 327 420 Lipovica ORION 600/95 6 420


114 WC 20 179 280 Lipovica ORION 600/95 4 280



117 Hall 20 1773 2100 Lipovica ORION 600/95 10 700


118 WC m 20 964 1120 Lipovica ORION 600/95 16 1120

119 WC m 20 181 280 Lipovica ORION 600/95 4 280

120 WC ž 20 190 280 Lipovica ORION 600/95 4 280



123 Vjetrobran 15 552 696 Lipovica ORION 600/95 8 696

K3 Kat 3


Qn (W)

Qi (W)

Radijator Br. čl.

Qi(rad) (W)

201 Sala za sastanke 20 2874 2940 Lipovica ORION 600/95 14 980



202 Pretprostor sa stubištem

20 2391 2450 Lipovica ORION 600/95 35 2450





Str. 3-7

Na radijatore će se ugraditi neovisno tlačni termostatski ventili sa predregulacijom.

3.2.4. Proračun cijevne mreže grijanja

Temp. polaza

Temp. povrata

Srednja temp.

Razlika temp.

Gustoća Spec. topl. koef.

Topl. vodljivost

Dinam. žilavost

Hrapavost

Tpol Tpov Tsr T cp

°C °C °C °C kg/m3 kJ/kgK W/mK Ns/m2 mm

60 40 50 20,0 988,1 4,178 0,65 0,0006 0,001

dužina dionic

e snaga Potreban protok

Tip cijevi

Vanjski promje

r

Unutarnji promjer

Stvarna

brzina

Koef. trenja

Linijski otpor

Pad tlaka u dionici

Dionica od - do

L Q ms mh V D d w l R dp

m kW kg/s kg/h m3/h

mm mm m/s Pa/m kPa

1 18 1,610 0,02 69 0,07 Cu 15 13,0 0,15 0,042 36,1 0,65

1 3 0,840 0,01 36 0,04 Cu 15 13,0 0,08 0,051 12,1 0,04

1 2 2 2,450 0,03 106 0,11 Cu 15 13,0 0,22 0,037 74,0 0,15

2 5 0,980 0,01 42 0,04 Cu 15 13,0 0,09 0,049 15,6 0,08

2 3 7 3,430 0,04 148 0,15 Cu 18 16,0 0,21 0,036 49,5 0,35

3 5 1,680 0,02 72 0,07 Cu 15 13,0 0,15 0,041 38,9 0,19

3 4 2 5,110 0,06 220 0,22 Cu 18 16,0 0,31 0,032 98,5 0,20

4 3 0,700 0,01 30 0,03 Cu 15 13,0 0,06 0,055 8,9 0,03

4 5 7 5,810 0,07 250 0,25 Cu 18 16,0 0,35 0,031 123,1 0,86

5 3 0,560 0,01 24 0,02 Cu 15 13,0 0,05 0,059 6,2 0,02

5 6 4 6,370 0,08 274 0,28 Cu 22 20,0 0,25 0,032 50,2 0,20

6 6 0,560 0,01 24 0,02 Cu 15 13,0 0,05 0,059 6,2 0,04

6 7 8 6,930 0,08 299 0,30 Cu 22 20,0 0,27 0,031 58,1 0,46

7 6 1,260 0,02 54 0,05 Cu 15 13,0 0,11 0,045 23,9 0,14

7 8 5 8,190 0,10 353 0,36 Cu 22 20,0 0,32 0,030 77,6 0,39

8 3 0,840 0,01 36 0,04 Cu 15 13,0 0,08 0,051 12,1 0,04

8 9 4 9,030 0,11 389 0,39 Cu 22 20,0 0,35 0,029 92,0 0,37

9 6 1,260 0,02 54 0,05 Cu 15 13,0 0,11 0,045 23,9 0,14

9 10 7 10,29

0 0,12 443

0,45 Cu 22 20,0

0,40 0,028 115,6 0,81

10 6 1,400 0,02 60 0,06 Cu 15 13,0 0,13 0,044 28,5 0,17

10 11 7 11,69

0 0,14 504

0,51 Cu 28 25,6

0,28 0,029 44,7 0,31

11 6 0,980 0,01 42 0,04 Cu 15 13,0 0,09 0,049 15,6 0,09

11 12 2 12,67

0 0,15 546

0,55 Cu 28 25,6

0,30 0,029 51,5 0,10

12 11 1,260 0,02 54 0,05 Cu 15 13,0 0,11 0,045 23,9 0,26

12 13 5 13,93

0 0,17 600

0,61 Cu 28 25,6

0,33 0,028 60,8 0,30

13 6 1,260 0,02 54 0,05 Cu 15 13,0 0,11 0,045 23,9 0,14

13 14 12 15,19

0 0,18 654

0,66 Cu 28 25,6

0,36 0,027 70,7 0,85

14 2 1,050 0,01 45 0,05 Cu 15 13,0 0,10 0,048 17,5 0,04

14 15 20 16,24

0 0,19 700

0,71 Cu 28 25,6

0,38 0,027 79,5 1,59

16 3 2,450 0,03 106 0,11 Cu 15 13,0 0,22 0,037 74,0 0,22

16 8 0,696 0,01 30 0,03 Cu 15 13,0 0,06 0,055 8,8 0,07

16 17 8 3,146 0,04 136 0,14 Cu 15 13,0 0,29 0,035 113,8 0,91

17 22 2,450 0,03 106 0,11 Cu 15 13,0 0,22 0,037 74,0 1,63

17 8 3,850 0,05 166 0,17 Cu 18 16,0 0,23 0,035 60,4 0,48

17 19 19 9,446 0,11 407 0,41 Cu 22 20,0 0,36 0,029 99,6 1,89

18 2 0,700 0,01 30 0,03 Cu 15 13,0 0,06 0,055 8,9 0,02




Str. 3-8

18 1 0,700 0,01 30 0,03 Cu 15 13,0 0,06 0,055 8,9 0,01

18 19 11 1,400 0,02 60 0,06 Cu 15 13,0 0,13 0,044 28,5 0,31

19 20 4 10,84

6 0,13 467

0,47 Cu 22 20,0

0,42 0,028 126,8 0,51

21 6 1,120 0,01 48 0,05 Cu 15 13,0 0,10 0,047 19,6 0,12

21 6 0,280 0,00 12 0,01 Cu 15 13,0 0,03 0,076 2,0 0,01

21 22 3 1,400 0,02 60 0,06 Cu 15 13,0 0,13 0,044 28,5 0,09

22 6 0,280 0,00 12 0,01 Cu 15 13,0 0,03 0,076 2,0 0,01

22 23 1 1,680 0,02 72 0,07 Cu 15 13,0 0,15 0,041 38,9 0,04

23 16 1,120 0,01 48 0,05 Cu 15 13,0 0,10 0,047 19,6 0,31

23 24 6 2,800 0,03 121 0,12 Cu 15 13,0 0,26 0,036 93,1 0,56

24 6 0,280 0,00 12 0,01 Cu 15 13,0 0,03 0,076 2,0 0,01

24 25 10 3,080 0,04 133 0,13 Cu 15 13,0 0,28 0,035 109,7 1,10

25 6 1,120 0,01 48 0,05 Cu 15 13,0 0,10 0,047 19,6 0,12

25 26 11 4,200 0,05 181 0,18 Cu 18 16,0 0,25 0,034 70,2 0,77

27 2 0,420 0,01 18 0,02 Cu 15 13,0 0,04 0,065 3,8 0,01

27 2 0,336 0,00 14 0,01 Cu 15 13,0 0,03 0,071 2,7 0,01

27 28 15 0,756 0,01 33 0,03 Cu 15 13,0 0,07 0,053 10,1 0,15

28 9 0,280 0,00 12 0,01 Cu 15 13,0 0,03 0,076 2,0 0,02

28 29 3 1,036 0,01 45 0,05 Cu 15 13,0 0,09 0,048 17,2 0,05

29 3 0,280 0,00 12 0,01 Cu 15 13,0 0,03 0,076 2,0 0,01

29 30 2 1,316 0,02 57 0,06 Cu 15 13,0 0,12 0,045 25,7 0,05

30 6 0,420 0,01 18 0,02 Cu 15 13,0 0,04 0,065 3,8 0,02

30 31 5 1,736 0,02 75 0,08 Cu 15 13,0 0,16 0,041 41,1 0,21

31 4 0,980 0,01 42 0,04 Cu 15 13,0 0,09 0,049 15,6 0,06

31 26 5 2,716 0,03 117 0,12 Cu 15 13,0 0,25 0,036 88,3 0,44

26 32 7 6,916 0,08 298 0,30 Cu 22 20,0 0,27 0,031 57,9 0,41

32 4 1,960 0,02 84 0,09 Cu 15 13,0 0,18 0,040 50,5 0,20

32 20 8 8,876 0,11 382 0,39 Cu 22 20,0 0,34 0,029 89,3 0,71

20 33 2 19,72

2 0,24 850

0,86 Cu 28 25,6

0,46 0,026 111,8 0,22

33 8 2,450 0,03 106 0,11 Cu 15 13,0 0,22 0,037 74,0 0,59

33 34 6 22,17

2 0,27 955

0,97 Cu 28 25,6

0,52 0,025 137,4 0,82

35 13 1,400 0,02 60 0,06 Cu 15 13,0 0,13 0,044 28,5 0,37

35 6 0,560 0,01 24 0,02 Cu 15 13,0 0,05 0,059 6,2 0,04

35 37 5 1,960 0,02 84 0,09 Cu 15 13,0 0,18 0,040 50,5 0,25

36 2 0,840 0,01 36 0,04 Cu 15 13,0 0,08 0,051 12,1 0,02

36 2 0,420 0,01 18 0,02 Cu 15 13,0 0,04 0,065 3,8 0,01

36 37 9 1,260 0,02 54 0,05 Cu 15 13,0 0,11 0,045 23,9 0,21

37 34 9 3,220 0,04 139 0,14 Cu 15 13,0 0,29 0,034 118,4 1,07

34 38 10 25,39

2 0,30 1094 1,11 Cu

35 32,6 0,37 0,026 55,2 0,55

38 8 2,450 0,03 106 0,11 Cu 15 13,0 0,22 0,037 74,0 0,59

38 15 2 27,84

2 0,33 1200 1,21 Cu

35 32,6 0,40 0,025 64,9 0,13

15 K1 8 44,08

2 0,53 1899 1,92 Cu

42 39,0 0,45 0,023 62,1 0,50

G 12 18,00

0 0,22 792

0,80 Cu 28 25,6

0,43 0,026 98,8 1,19

G 5 18,00

0 0,22 792

0,80 Cu 28 25,6

0,43 0,026 98,8 0,49

G K2 40 36,00

0 0,43 1548 1,57 Cu

35 32,6 0,52 0,024 101,7 4,07

B1 26 45,00

0 0,54 1944 1,97 Cu

35 32,6 0,65 0,022 152,3 3,96

B2 8 45,00

0 0,54 1944 1,97 Cu

35 32,6 0,65 0,022 152,3 1,22




Str. 3-9

2 90,00

0 1,08 3888 3,93 Cu

54 50,0 0,56 0,021 67,5 0,14




Str. 3-10

3.2.5. Odabir cirkulacijske crpke

Radijatorsko grijanje

Protok 2,0 m3/h

Δp=85 kPa

DN32

Toplozračni grijači

Protok 1,6 m3/h

Δp=60 kPa

DN25




Str. 3-11

Ventilacija

3.3.1. Količine zraka

po

vrši

na

visi

na

volu

me

bro

j izm

jen

a

min

imal

ni p

roto

k p

o

m2

min

imal

ni p

roto

k

pre

dvi

đen

i bro

j oso

ba

(30

m3

/h/o

sob

i)

pro

tok

pre

ma

bro

ju

oso

ba

OD

AB

RA

NI P

RO

TOK

Br.

dis

tr.

Pro

tok

po

dis

t.

Br.

dis

tr.

Pro

tok

po

dis

t.

OD

AB

RA

NI

REK

UP

ERA

TOR

m2 m m3 izmj/h m3/(m2 h) m3/h m3/h m3/h kom m3/h kom m3/h

259,0 7,00 1813,0 2,2 4,0 1036,0 125,0 3750,0 4000,0 4 1000,0 2 2000,0 ENY-4

Odabrana je ventuilacijska komora podstropne izvedbe sa rekuperatorom zraka i dva ventilatora te sa

električnim predgrijačem i toplovodnim grijačem zraka. Priključke na uređaj je potrebno izvesti fleksibilnim

spojem, a prije ulaza svježeg zraka u komoru ugradit će se električni predgrijač zraka za zaštitu izmjenjivača od

smrzavanja.

Ventilacijska komora

-min./max. protok zraka; 690/2600 m3//h -max.pad tlaka zraka; 250 Pa -stupanj iskoristivosti; 85% -broj ventilatora; 2 -nazivna snaga; 1460 W; 6,5 A -230 V / 50 Hz -dimenzije; 610x1700x2355 mm -masa; 325 kg Električni predgrijač 400V; 9 kW DN400 Minimalni protok 690 m3/h Toplovodni grijač Q=19 kW kod režima 60/50°C i protoka zraka 2100 m3/h Δpt=45 Pa DN400

Za dovod zraka u prostor odabran je vrtložni distributer s kružnim raspršivačem za visoke prostore V=1000 m3/h Δpt=45 Pa LWA = 43 db DN400

Za odvod zraka odabrane su rešetke 825x325 mm V=2000 m3/h Δpt=13 Pa LWA = 41 db




Str. 3-2

3.3.2. Proračun ventilacijskih kanala

Dovod zraka

du

žin

a d

ion

ice

pro

tok

tip

kan

ala

A

B

pro

mje

r d

Po

vrši

na

po

pr.

Pre

sjek

a

stva

rna

brz

ina

pad

tla

ka

pad

tla

ka o

stal

o

pad

tla

ka n

a el

eme

ntu

pad

tla

ka u

kup

no

m m3/h mm mm mm m2 m/s Pa/m Pa Pa

2 1000 spiro 400 0,126 2,2 0,14 0,0 45 45,3

6 1000 kvad. 450 350 0,158 1,8 0,09 0,3 0,8

2 1000 spiro 400 0,126 2,2 0,14 4,0 45 49,3

7 2000 kvad. 450 350 0,158 3,5 0,32 0,0 2,2

2 2000 spiro 400 0,126 4,4 0,49 3,2 45 49,2

5 2000 kvad. 450 350 0,158 3,5 0,33 1,0 2,7

1 4000 kvad. 800 400 0,320 3,5 0,20 9,8 10,0

1 4000 kvad. 1000 600 0,600 1,9 0,04 0,3 0,3

159,8

Odvod zraka

du

žin

a d

ion

ice

pro

tok

tip

kan

ala

širi

na

A

visi

na

B

pro

mje

r d

Po

vrši

na

po

pr.

Pre

sjek

a

stva

rna

brz

ina

pad

tla

ka

pad

tla

ka o

stal

o

pad

tla

ka n

a el

eme

ntu

pad

tla

ka u

kup

no

m m3/h mm mm mm m2 m/s Pa/m Pa Pa

3 2000 kvad. 450 350 0,158 3,5 0,30 3,1 13 17,1

2 2000 spiro 400 0,126 4,4 0,45 1,6 2,5

5 2000 kvad. 450 350 0,158 3,5 0,30 1,1 2,6

1 4000 kvad. 800 400 0,320 3,5 0,20 9,8 10,0

1 4000 kvad. 1000 600 0,600 1,9 0,04 0,3 0,3

32,5

Ukupno 192,4 Pa

Projektant:





Str. 4-2

4. PRIKAZ TEHNIČKIH MJERA ZAŠTITE




Str. 4-3

Primijenjeni propisi i pravila

- Zakon o gradnji (NN br. 153/13, 20/17) - Zakon o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17) - Zakon o zaštiti na radu (NN br. 71/14, 118/14, 154/14) - Zakon o zaštiti od požara (NN br. 92/10) - Pravilnik zaštite na radu za mjesta rada (NN br. 29/13) - Zakon o normizaciji (NN br. 80/13) - Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN br.36/10, 135/11) - Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN br. 64/14, 41/15, 105/15, 61/16) - Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. 78/15) - Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ( NN 78/15 ) - Zakon o zaštiti od buke (NN br. 30/09, 55/13, 155/13, 41/16) - Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN br. 46/08) - Pravilnik o najvišim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br.145/04, 46/08) - Zakon o građevnim proizvodima (NN br.76/13, 30/14) - Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN br. 30/09, 139/10) - Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN br. 80/13, 14/14) - Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda (NN br. 113/08) - Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode (NN br. 103/08) - Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN

br. 103/08,147/09, 87/10 i 129/11) - Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN br. 79/14, 41/15, 75/15) - Zakon o zaštiti zraka (NN br. 130/11, 47/14) - Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 80/13, 153/13, 78/15) - Zakonom o zaštiti prirode ( NN br. 80/13) - Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13) - Zakon o energetskoj učinkovitosti ( NN 127/14 ) - Plinska goriva (HN H.F1.001) - Pravilnik o zahtjevima za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekuće i plinsko gorivo

(NN br. 135/05, 140/12) - Njemačkim tehničkim propisima za plinske instalacije DWGV-TRGI 1986 (izdanje 1996) - Pravilnikom HSUP-P 600, 2002. - Plinarskim priručnikom 7. izdanje (Strelec &suradnici) - Pravilnikom za plinske aparate (NN 55/10) - Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN br. 128/15) - Tehnički propis sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN br. 03/07) - Tehnički propisi za dimnjake u građevinama (NN br. 03/07)




Str. 4-4

Prikaz mjera zaštite na radu

S obzirom na karakter opasnosti mogu se izdvojili četiri potencijalne vrste opasnosti vezano za zaštitu životne i radne okoline od neželjenih djelovanja na život, zdravlje i rad ljudi, te njihova materijalna dobra. To su:

- opasnost od požara i eksplozije - opasnost od kontakta sa medijima - opasnost od povišenih tlakova i temperatura - opasnost za čovjekovu okolinu

Ova posljednja vrsta opasnosti proizilazi iz prve tri vrste i uklanja se uglavnom istim tehničkim rješenjima i zaštitnim mjerama koje se primjenjuju kod njih.

Opasnost od požara i eksplozije

U slučaju propuštanja metana vrlo brzo može nastati smjesa koja može eksplodirati u kontaktu sa otvorenim plamenom, ili nekim drugim izvorom koji ima dovoljnu energiju (električna iskra, iskra nastala mehaničkim djelovanjem, opušak i sl.).

Na ovom mjestu potrebno je naglasiti da spomenuta instalacija u skladu sa svojom namjenom predstavlja zatvoren sustav, koji je smješten podzemno i nadzemno. Transport plina pomoću plinske mreže odvija se u sistemu plinovoda, te prema osnovnim tehnološkim karakteristikama ove vrste objekta u normalnom radu nije predviđeno nekontrolirano ispuštanje medija u okolinu niti se na objektu odvija tehnološki postupak uz prisustvo stalno zaposlenog osoblja.

Do nekontroliranog istjecanja plina može se doći zbog:

- Puknuća cjevovoda - Nekontroliranog ispuštanja na prirubničkim spojevima, zasunima, ventilima, slavinama i ostaloj

armaturi, - Loma zapornih uređaja - Elementarne nepogode

Zbog toga se:

- Čelični plinovodi i armatura antikorozivno zaštićuju, - Nepropusnost plinovoda osigurava primjenom odgovarajućih propisa za zavarivanje čeličnih cijevi, - Puštanje plina u instalaciju vrši po propisima distributera plina - Osigurava prirodna ventilacija.

Opasnost od kontakta s medijem

S obzirom da se radi o organskim spojevima na bazi ugljikovodika, iz kemijskih i fizičkih svojstava tih tvari proizlazi izrazita zapaljivost i stvaranje eksplozivnih smjesa (plin sa zrakom u širokom rasponu koncentracija), što predstavlja najizrazitiji vid njihovog mogućeg štetnog djelovanja. Nadalje štetni utjecaj plina na zdravlje čovjeka i na njegovu radnu i životnu okolinu izražen je u puno manjoj mjeri, te se manifestira u kontaktu zaposlenih osoba kroz nadražaj sluznice i kože.

Ukoliko dođe do trovanja plinom, potrebno je odvesti unesrećenog na svježi zrak. Ako je gušenje bilo kratkotrajno unesrećeni brzo dolazi svijesti, ali ako je disanje nejednoliko ili ako je sasvim prestalo, treba odmah prirnjeniti umjetno disanje. Unesrećenog držati u toplom i u potpunom mirovanju, davati kisik i pozvati liječnika.

Treći medij koji se koristi je topla voda. Ista nije opasna za ljude jedino u vrućem stanju.




Str. 4-5

Izvedba instalacije plina.

Posebne mjere od djelovanja potresa nisu predviđene projektom, jer se dosadašnjim iskustvima smatra da je kod jačih potresa plinovod dovoljno elastičan. Međutim, kod katastrofalnih potresa (raspuknuče i razdvajanje tla) nikakve zaštitne mjere ne bi bile djelotvorne pa se i ne predviđaju. Jedino se kod loma cjevovoda vrši zatvaranje dionice na prvom neoštećenom blokadnom ventilu.

Priključni plinovod ukopan je na min 0,9 m a prolaz plinovoda pored drugih instalacija izveden je u zaštitnoj cijevi.

Kako je u prijašnjim mjerama opisano, prilikom eventualnih popravaka plinovoda predviđa se da radnici zaduženi za nadzor i održavanje u svom radu trebaju koristiti neiskreći alat i detektore pojave eksplozivne koncentracije zraka i plina. Ukoliko se popravci obavljaju noću, koriste se svijetla servisnih vozila sa udaljenosti veće od 8 m, te ručne svjetiljke u eksplozivnoj izvedbi ili prema propisima za zonu opasnosti 1. Sva vozila koja se koriste u blizini nadzemnih instalacija moraju biti opremljena hvataćima iskri na ispušnim cijevima motora sa unutrašnjim sagorijevanjem.

Na vanjskoj strani građevine nalazi se glavni plinski ventil kojim se zatvara kompletna unutrašnja instalacija. Prodori cijevi kroz zidove izvedeni su u zaštitnoj cijevi. Plinsko brojilo postavljeno je u prostoru gdje je osigurana prirodna ventilacija kroz otvore.

Ispitivanje plinske instalacije vrši se na kraju izgradnje te se izvešćima o uspješnosti ispitivanja dokazuje da je instalacija sigurna i može se upotrebljavati.

Svi ugrađeni uređaji i oprema ispitana je i sadrži ateste i certifikate kvalitete na hrvatskom jeziku kojima se dokazuje da su sukladni važećim zakonima i propisima za siguran rad i upotrebu.

Opasnost od povišenih tlakova i temperatura

U smislu prethodno iznesenog, daljnja direktna mjera u pogledu smanjenja opasnosti od povišenih tlakova (izražena općenito u manjoj mjeri na objektu), koja indirektno pozitivno utječe na ostale vrste opasnosti je izbor i ugradnja cjevovoda i opreme ovisno o uvjetima tlaka, temperature i eventualne korozivnosti i prisutnih medija prema pravilima struke i u skladu s dobrom tehničkom praksom. Tako će se na objektu u sprečavanja puknuća zavara ili loma cijevi, primjeniti odgovarajući koeficijent sigurnosti s obzirom na granicu popuštanja cijevnog materijala.

Podjednako je važno da se ugrađivanje cjevovoda u rovove provodi stručno uz poštivanje svih predviđenih faza radova i postupaka, kako bi se spriječila pojava dodatnih opterećenja i unutrašnjih naprezanja na materijalu cijevi prilikom njihovog polaganja na neadekvatno pripremljenu podlogu, a isto tako i da ne bi došlo do oštećivanja izolirane trake na cijevima, kojima su one antikorozivno zaštićene od štetnih utjecaja okoline.

Sustav kompenzacije toplinske dilatacije vode u cijevima izveden je sustavom za održavanje tlaka i ekspanzion ekspanzijskom posudom. Sustav radi samostalno, a opremljen je i sigurnosnim ventilom od previsokog tlaka.

Priprema sanitarne vode opremljena je ekspanzijskom posudom i sigurnosnim ventilom na hladnoj vodi kao ne bi došlo do prevelikog tlaka u sustavu sanitarne tople vode.

Radi sprečavanja nastanka povišenih temperatura u sustavu grijanja, kotlovska jedinica opremljena je radnim i graničnim osjetnicima koji isključuju uređaj u slučaju nastanka povišenih temperatura.

Sustav toplovodnog grijanja izveden je u režimu 70/50°C (45/35°C)što je u skladu s propisima. Sva ogrjevna tijela opremljena su termostatskim glavama (u blokiranom prednamještenom položaju) koja sprečavaju povećanje temperature od nameštemh vrijednosti. Na taj način se ujedno i štedi energija.

Cjevovodi su izolirani radi nemogućnosti dodira, sprečavanja gubitaka topline i pregrijavanja prostora. Dimnjača je opremljena revizijom radi mogućnosti čišćenja i održavanja,

Sustav pripreme tople vode vođen je automatski, a temperatura se namješta u granicama dopuštenih vrijednosti da ne bi došlo do pojave opekotina.

Opasnost od prijenosa topline na druge elemente riješeno je zaštitnim oblogama na samim uređajima.




Str. 4-6

Opasnost za čovjekovu okolinu

Što se tiče eventualnog djelovanja prirodnog plina na vodene resurse i tlo može se ukratko reći da djelovanje nije u suštini štetno što je u skladu sa fizikalno-kemijskim svojstvima metana (nije toksičan, ni topiv u vodi i lakši je od zraka). Tako će se on na mjestima eventualnog propuštanja ukopanog plinovoda, penjati prema površini kroz tlo, a da se tu neće zadržavati niti dalje prodirati u zemlju ili vodu.

Jednom izgrađena plinska mreža za široku potrošnju neće u normalnom radu iz već prije spomenutih razloga (uz uvijet da će biti izvedena stručno u skladu s projektom, te na propisani način redovito održavana) u znatnoj mjeri negativno utjecati na ekološke faktore koji će u smislu zagađenja vode i tla predstavljati opasnost za čovjekovu životnu i radnu okolinu.

Nadalje, projektom predviđene mjere trebaju osigurati da za vrijeme izgradnje u toku eksploatacije, nakon eventualnog prestanka rada objekta ne dođe do narušavanja postojećih ambijentalnih urbanih i inih vrijednosti u okolini plinske mreže, te stabilnosti područja gdje plinovodi prolaze.

Sustav grijanja izveden je pomoću izgaranja zemnog plina a ispitivanjem dimnih plinova utvrdit će se da su dimni plinovi u skladu sa zakonski dozvoljenim koncentracijama, što proizvođač opreme dokumentira certifikatima opreme.

Posebnu pozornost treba obratiti na utjecaj produkata izgaranja na vanjsku atmosferu.

Produkti izgaranja vode se u okolnu atmosferu preko dimovoda, za koji je potrebno ishoditi potrebne ateste od ovlaštene dimnjačarske tvrtke. Loženje se vrsi prirodnim plinom koji je praktički očišćen od sumpornih spojeva, tako da produkti izgaranja sadrže uglavnom ugljični dioksid i vodenu paru. Kao prateća pojava može se pojaviti i simbolična količina NO2 spojeva.

Odgovarajuća visina dimovoda odnosno proračunati dimovodni sastav garancija su da će emisija u okolinu odgovarati važećim propisima.

Važno je istaknuti da eksploatacija plinskih trošila mora biti u skladu s važećim propisima i pravilima struke. U svrhu provjere pravilnosti izgaranja, potrebno je u određenim vremenskim razmacima sukladno članku 73. Pravilnika vršiti analizu sastava dimnih plinova. Pravilnim podešavanjem izgaranja neposredno se utječe na manje zagađivanje okoline.

Priprema sanitarne vode izvedena je u režimu čija temperatura nije opasna za dodir ruke. Sustav je opremljen ekspanijskom posudom i sigurnosim ventilom. Posuda je prolazna radi sprečavanja nastanka legionele u posudi. Ispitivanjem kvalitete vode utvrđuje se da li je nova instalacija ispravna, a izgradit će se od odgovarajućih cijevi.

Podizanjem temperature sanitarne vode (vrši se rijetko uz nadzor) omogućava se uništenje legionele na toplim dijelovima instalacije PTV.

Ispitivanje nepropusnosti instalacije grijanja vrši se potrebnim tlakovima i u određenom trajanju te se na kraju izvješćima o uspješnosti ispitivanja dokazuje da je instalacija sigurna i može se upotrebljavati.

Buka koju proizvodi ventilator plamenika u skladu je s bukom za takvu vrstu uređaja, a on je smješten u unutar kotlovnice.

Dimni plinovi izbacuju se kroz dimnjake u visini iznad okolnih građevina. Mjerenjima se uvtrđuje kvaliteta dimnih plinova koji trebaju zadovoljavati važeće propise.

Svi uređaji učvršćeni su tako da ne predstavljaju opasnost od loma ili pada.

Buka koju proizvode ventilatori uređaja u skladu su s bukom za takvu vrstu uređaja, odnosno s predviđenom dozvoljenom bukom u prostoru. Svi ugrađeni uređaji i oprema ispitani su i sadrži ateste i certifikate kvalitete na hrvatskom jeziku kojima se dokazuje da su sukladni važećim zakonima i propisima za siguran rad i upotrebu

Provjere, pregledi, kontrole i ispitivanja




Str. 4-7

Ispravne instalacije će se pustiti u rad tek nakon uspješno izvedene tlačne probe na čvrstoću i nepropusnost, a u skladu sa važećim propisima. Obavezne su redovite provjere, pregledi, kontrole i ispitivanja plinske instalacije radi postizanja i održavanja pouzdanosti i sigurnosti rada.

Prikaz mjera zaštite od požara

Najveću potencijalnu opasnost od izbijanja požara i eksplozije predstavlja nekontrolirano izlaženje prirodnog plina u okolni prostor. Obzirom da u plinovodu protječe plin pod povišenim tlakom (pretlakom) to će u slučaju havarije na plinovodu (lom, puknuće, korozija) plin izlaziti u okolinu stvarajući povišenu koncentraciju. Opasna koncentracija prirodnog plina kod koje može doći do eksplozije pri pojavi iskre ovisi o sastavu plina, te obično nastupa kod 4 % volumnog udjela plina u smjesi plina i zraka. Ta opasna koncentracija počinje donjom granicom eksplozivnosti (DGE) i prisutna je do otprilike 17 % volumnog udjela plina u smjesi plina i zraka. Ova se povišena koncentracija naziva gornjom granicom eksplozivnosti (GGE). U pojasu iznad te koncentracije može doći do zapaljenja plina.

Prirodni plin je zapaljiv, bezbojan, bez mirisa i lakši je od zraka. U slučaju propuštanja plinovoda izlaziti će iz cjevovoda tražeći put najmanjeg otpora, pa postoji mogućnost prodiranja duž postojećih kanala u zemlji u objekte. Posebno je opasno ako se nakuplja u kanalizaciji stvarajući opasnu koncentraciju.

Karakterističan miris daje mu dodani odorans (neugodan miris po sumporu) pa ga se po tome može osjetiti. Propuštanje plina može se javiti u slučaju loše izvedenih brtvljenih spojeva, kvara na ventilima, puknuća zavara, loma cijevi, utjecaja korozije ili prekoračenjem dozvoljenog tlaka plinovoda pmax.

Najčešći uzroci nekontroliranog izlaženja plina smatraju se spojevi koji nedovoljno brtve, neispravna mjerno-regulacijska oprema, loše izvedeni zavareni spojevi, neodržavanje plinovoda i utjecaj korozije. Zapaljenje i eksploziju plina može izazvati električna iskra, unošenje električnih uređaja koji iskre u blizinu mjesta ispuštanja, korištenje alata koji iskri, elektrostatički naboj, iskra iz motornih vozila i unošenje otvorenog plamena.

Kontrolirano izlaženje plina može biti uzrokom požara prilikom izvođenja radova na plinskom sustavu u postupku pražnjenja i čišćenja plinovoda, te ispiranja plinovoda zrakom i ispuštanja plina u okolinu. Da bi se otklonila potencijalna opasnost od izbijanja požara i eksplozije potrebno je pridržavati se odgovarajućih pravila za siguran način izvođenja takvih zahvata na cjevovodu.

Kako bi se spriječili navedeni uzorci nastanka požara ili eksplozije kod kontroliranog i nekontroliranog ispuštanja plina, pri projektiranju se primjenjuju sljedeće preventivne mjere, koje su prvenstveno za nadzemne dijelove instalacija:

- svi su uređaji i oprema atestirani i zadovoljavaju propise - kontrola izvedene instalacije dokazuje se izvršenom tlačnom probom - odvod dimnih plinova omogućuje sprečavanje stvaranja eksplozivnih smjesa ili otrovnih smjesa - radnici zaduženi za nadzor i održavanje u svom radu trebaju koristiti neiskreći alat i detektore pojave

eksplozivne koncentracije zraka i plina, - izvodi se gromobranska zaštita nadzemnih dijelova instalacija za zaštitu od atmosferskog praženja

kao i uzemljenje uz osiguranje dobrog galvanskog spoja metalnih konstrukcija i spojeva za odvođenje statičkih naboja

- plinski plamenik opremljen je duplom kontrolom nepropusnosti - kotlovi su opremljeni potrebnom radnom i sigurnosnom automatikom kojom se sprječava eventualno

pregrijavanje i pojava plamena u samom uređaju - na kotlovima se nalaze sigurnosni ventili - kotlovi su obučeni u zaštitni plašt radi sprječavanja širenja topline u okolinu i na druge elemente - zatvaranje plina osigurano je glavnim ventilom u MRS i glavnim ventilom kotlovnice. Svaki plamenik

ima




Str. 4-8

Nadalje, mogućnost nastanka požara postoji od prijenosa topline na okolne elemente građevine. To se spriječava postavljanjem uređaja na potrebnu udaljenost od elemenata građevine.

Eventualno požar može izazvati ventilator odnosno električna struja. Ugrađeni uređaji (ventilatori) atestitrani su i imaju potrebne zaštite.

Sustav grijanja izveden je cirkulacijom tople vode koje je temperature 80/60°C a voda kao medij ne predstavlja opasnost od nastanka požara.

Prethodne navedene mjere za spriječavanje i smanjenje opasnosti od požara i eksplozije bit će djelotvorne jedino onda, kada će se provoditi redoviti nadzor (posebno nadzemne instalacije), pravilna manipulacija (cijevi, zaporni organi, ostala oprema), te radovi na servisnom održavanju u normalnom radu objekta od strane stručno osposobljenih radnika.

Tehnička rješenja

Navedene instalacije transportiraju medije ili energente koji ne ugrožavaju niti povećavaju požarno opterećenje građevine. Sva instalacija hladne vode i tople vode izvedena je polipropilenskim i čeličnim cijevima vođena vertikalno i horizontalno /podžbukno/.

Uz poštivanje ovih odredbi za vrijeme izvođenja stroj. instalacija i u tijeku eksploatacije projektiranih stroj. uređaja ne bi smjelo doći do opasnosti od požara i eksplozije.




Str. 4-9

Program kontrole i osiguranja kakvoće

Sav materijal i oprema, trebaju biti pogodni i sigurni za radne uvjete kojima su namijenjeni. Na osnovu Zakona o gradnji (N.N. 153/13) tehnička svojstva građevine moraju odgovarati zahtjevima iz poglavlja Temeljni zahtjevi za građevinu, odnosno smiju se ugrađivati proizvodi koji su u skladu sa Zakonom o građevnim proizvodima (NN 76/13, 30/14). Takav materijal i oprema trebaju biti sposobni zadovoljiti uvjete primjene u skladu s odgovarajućim specifikacijama, standardima i specijalnim zahtjevima. Da bi se to postiglo potrebno je sljedeće:

- Investitor je dužan osigurati stručni nadzor nad izvođenjem radova. - Projektiranje, gradnju i stručni nadzor gradnje investitor mora povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje

tih djelatnosti. - Nadzorni inženjer je odgovoran za poštivanje uvjeta prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. - Izvođač je dužan izvoditi radove tako da se ispune bitni zahtjevi za građevinu iz Zakona o prostornom

uređenju i gradnji, ugrađivati materijale, opremu i proizvode u skladu s zahtjevima iz poglavlja Bitni zahtjevi za građevinu iz ovog Zakona, osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovog Zakona i zahtjevima iz projekta.

- Dozvoljava se ugradnja svih materijala koji su u skladu s važećim normama prema Zakonu o normizaciji (NN br 163/03) kao i propisima, pravilnicima i normama donesenim na temelju Zakona o standardizaciji.

- Za sve ugrađene materijale (cijevi, fazone, spojni elementi, armature i dr.) treba pribaviti odgovarajuće ateste materijala kao dokaz kvalitete, na hrvatskom jeziku.

- Sva dokumentacija (atesti materijala i opreme) daje se na uvid nadzornom inženjeru, koji vrši provjeru i dozvoljava ugradnju samo one opreme koja ima atest i koja je predviđena projektnom dokumentacijom.

- Za vođenje radova izvoditelj je dužan imenovati osobu voditelja gradilišta koja zadovoljava zakonske uvjete.

- Prije početka radova izvoditelj je dužan utvrditi da li stanje na objektu odgovara za ugradnju strojarske opreme i instalacija prema rješenju iz projekta.

- Instalaciju treba izvesti prema priloženim nacrtima, tehničkom opisu i ovim uvjetima. Sve aktivnosti tijekom građenja prati i kontrolira nadzorni inženjer i unosi ih u obliku zapažanja u građevni dnevnik.

- Izmjene se mogu vršiti jedino uz suglasnost investitora i projektanta, a eventualne izmjene ne smiju otežati mogućnost demontaže i ponovne montaže opreme.

- Prilikom izvođenja radova prema ovom projektu, izvoditelj mora voditi građevinski dnevnik prema postojećim propisima.

- Isporučitelj opreme i izvoditelj dužni su kroz probni pogon obučiti ljudstvo korisnika ispravnim rukovanjem instalacija.

- Program kontrole i osiguranja kvalitete u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji osigurava bitne zahtjeve za građevinu, a to su: mehanička otpornost i stabilnost, zaštita od požara, higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke i ušteda energije i toplinska zaštita.

- Kontrolom kvalitete izvedenih radova potrebno je provjeriti sve cjevovodne instalacije na čvrstoću i nepropusnost.

- Ispitivanje na čvrstoću izvršiti hladnom tlačnom probom uz ispitni tlak 1,3 x radni tlak, ako nije propisno definirano drugačije.

- Ispitivanje na nepropusnost izvršiti na radnom tlaku pod pogonskim uvjetima u trajanju najmanje 24 h, ako nije propisima drugačije definirano.

- Ispitivanje svih sigurnosnih elemenata instalacije (sigurnosni ventili, zaštitni termostati, zaštitni presostati, presostati visokog tlaka, regulatori razine i slično) koji bitno utječu na sigurnost osoblja i opreme, izvršiti prije puštanja u probni pogon. Kod svakog ispitivanja ili podešavanja postavnih vrijednosti obavezna je prisutnost nadzornog inženjera. Za svako podešavanje potrebno je izraditi zapisnik sa podacima o stanju podešenosti sigurnosnih elemenata.

- Za sva ispitivanja; tlačna proba, proba nepropusnosti, kontrola sigurnosnih elemenata, sačiniti zapisnik uz prisustvo nadzornog inženjera i voditelja radova.

- Sve zapisnike uvezati u knjigu kao dokaz kvalitete izvedenih radova i kod primopredaje objekta predati investitoru.

- Za provjeru ostvarenih projektnih uvjeta kontrole kvalitete postignuti rezultati dokazuju se mjerenjem i nadzorom i to: - mjerenje postignutih tehničkih karakteristika plinovoda i opreme (protoci, radni režimi, kapaciteti…)




Str. 4-10

- kontrola plinovoda i opreme u cilju osiguranja kriterija za sigurno rukovanje. - Nakon mjerenja izrađuje se elaborat izvršenih mjera i kod primopredaje građevine predaje investitoru. - Kontrola kvalitete postignutih rezultata dokazuje se mjerenjem i izradom elaborata o izvršenim

mjerenjima, a koje mora izvršiti neovisna i registrirana organizacija. - Prilikom internog tehničkog pregleda potrebno je kao prilog građevnom dnevniku priložiti kompletnu

atestnu dokumentaciju. - Plinovod mogu izgrađivati samo ovlašteni zaposlenici registriranih pravnih osoba uz prethodnu suglasnost

distributera plina. - Materijali koji se koristi za izradu plinovoda mora zadovoljavati DIN norme i DVGW propise. - Za izradu kvalitetnih spojeva potrebno je vršiti nadzor na gradilištu. Kontrolu kvalitete spojeva treba vršiti

vizualno i metodama bez razaranja spoja (prozračivanjem, ultrazvučno). Za svaki spoj potrebno je izraditi dokumentaciju koja sadrži podatke o djelatniku koji je spoj izradio, osobi koja je vršila nadzor, firmi koja je izvodila radove, rezultatima ispitivanja te datumu i satu kada je izvršeno ispitivanje.

- Provjera kojom se dokazuje ispravnost i nepropusnost plinskog cjevovoda po obavljenom građenju mora uključivati vizualnu provjeru i tlačnu probu.

- Tlačnom probom se ispituje instalacija na čvrstoću i nepropusnost na propisani način ovisno o radnom tlaku instalacije.

- O uspješno izvedenoj tlačnoj probi sačinjava se zapisnik uz prisustvo nadzornog inženjera. Prilikom primopredaje se jedan primjerak zajedno sa svom ostalom tehničkom dokumentacijom predaje naručitelju

- Čelični podzemni i nadzemni plinovod se izrađuje od bešavnih cijevi standardnih profila i debljina stjenke u skladu sa DIN 2448 standardom. Antikorozivna zaštita podzemnog čeličnog plinovoda se izvodi pomoću plastizol i dekorodal trake, a nadzemnog zaštitnim premazima temeljnom i uljenom bojom.

- Spajanje čeličnih bešavnih cijevi vrši se isključivo zavarivanjem, osim kod spojeva sa zapornom armaturom i regulacijskom opremom, gdje se koriste rastavljivi (navojni ili prirubnički) spojevi.

- Zavari čeličnih bešavnih cijevi se izvode prema DIN 2448, a zavarivanje mogu izvoditi isključivo atestirani zavarivači.

- Ateste zavarivača treba prije početka radova predočiti predstavniku investitora. Bez odgovarajućeg atesta, niti jedan zavarivač ne smije izvoditi zavare na plinovodu

- Svaki zavar na plinovodu najprije se kontrolira vizualno, a zapažanja se unose u knjigu zavarivanja. Ako je neki zavar na izgled loš, potrebno ga je prioritetno odrediti za kontrolu nepropusnosti, odnosno eventualno radiografsko snimanje

- Za eventualno radiografsko snimanje potrebno je angažirati specijalizirano i potpuno opremljeno poduzeće sa stručnjacima koji nude kompletnu uslugu

- Navojni spojevi do NO 50 izvode se prema HRN M.BO.057, odnosno DIN 2999-1 za radni tlak plina do 100 mbar. Brtveni materijal u navojnom spoju su fina vlakna kudelje od konoplje ili lana uz primjenu sredstava za brtvljenje, koja imaju trajna elastična svojstva prema normi DIN 30660, ili se primjenjuju trake od sintetskih vlakana natopljene navedenim sredstvima za brtvljenje.

- Prirubnički spojevi se izvode prema DIN 2566, 2631, 2641 i 2673. - Navojni fitinzi iz temper-lijeva ugrađuju se prema DIN EN 10242. - Na mjestima gdje cijev prolazi kroz zidove ili tavanske konstrukcije ,moraju se postaviti prolazni tuljci sa

rozetama, kod kojih je otvor najmanje 10 mm veći od vanjskog promjera cijevi koja prolazi kroz taj otvor,tako da ne može doći do čvrstog dodira između tuljka i cijevi.Armatura i fazonski komadi ne smiju se smjestiti na prolazima kroz zidove i tavanice.

- Sve cijevi mreže (razvodne i povratne) moraju odgovarati Hrvatskim normama ili drugim priznatim normama DIN 4262, DIN 17458.

- Horizontalna razvodna i povratna mreža mora biti izvedena sa propisanim padom od 2-5 mm/m, priključci ogrjevnih tijela min. 10 mm/m,tako da se omogući dobro odzračivanje cijele instalacije.

- Cjelokupnu cijevnu mrežu treba položiti tako da je omogućeno nesmetano širenje uslijed topline, kako ne bi došlo do oštećenja građevinskih elemenata,a i zbog lake montaže i demontaže cijevi.

- Na svim najvišim mjestima instalacije ugraditi odzračne lonce sa ručnim ili automatskim odzračnim ventilima,a na najnižim mjestima treba ostaviti slavine za pražnjenje.

- Armatura i fazonski komadi ne smiju se smjestiti na prolazima kroz zidove i stropove. - Nakon završene montaže,a prije postavljanja izolacije, instalacija se mora ispitati na nepropusnost pod

hladnim probnim ispitnim tlakom. Poželjan je probni tlak od 1.4xputa veći od radnog tlaka do visine stupca




Str. 4-1

od 4.0 bara,a sa min. 1.0 bar iznad radnog tlaka, ukoliko je radni tlak veći od 4.5 bara. Prilikom ispitivanja treba otkopčati ekspanzijske posude i sigurnosne ventile.

- Probni tlak pod kojim se ispituje instalacija mora biti praktički konstantan u trajanju od 1 sata,a da je pri tome pumpa probnog tlaka otkopčana.

- Instalacija se mora oprati prije puštanja u pogon kako bi se odstranila eventualna prljavština. Pri tome treba imati u vidu maksimalni probni tlak, što znači da treba biti u granicama 1.4 puta radni tlak.

- Svi elementi instalacija koji mogu doći pod utjecaj agresivnih sredina izvesti od materijala otpornog na agresivni utjecaj iste.

- Ispitivanje instalacije ima za cilj provjeru, da li ugradnja opreme, uređaji i automatika odgovara projektiranim uvjetima za zimski i ljetni režim rada, ocjenu kvalitete montažnih radova, brzine i tlaka u karakterističnim točkama postrojenja. Dozvoljeno odstupanje od projektiranih uvjeta iznosi ±10%.

- Izvršeni objekt se ne može koristiti odnosno stavljati u pogon prije izvršenog tehničkog prijema radi provjeravanja tehničke ispravnosti. Tehnički pregled se vrši na zahtijeva investitora i izvoditelja.

- Pri transportu višeslojnih cijevi potrebno je paziti da ne dođe do oštećenja prilikom uklanjanja zaštite oštrim predmetima

- Ne koristiti oštećene cijevi s naborima ili izbočenjima - Polagati cijevi pazeći da se ne savijaju, ne deformiraju, ne prljati ih i ne oštećivati ih na bilo koji način - Cijevi se polažu i s njima se rukuje samo korištenjem odgovarajućeg alata - Cijevi se režu uvijek pod pravim kutom, krajevi se pažljivo izbruse i spajaju - Izbjegavati izradu lukova na rubovima i spojenim stjenkama kako bi se izbjegla puknuća i oštećenja cijevi - Ukoliko se na gradilištu nastavljaju radovi nakon što je izvršeno montiranje cijevi, potrebno je položene

cijevi zaštititi od mogućih oštećenja - Potrebno je držati se uputa u svrhu rastezljivosti cijevi, kao i koristiti odgovarajuću izolacijsku cijev - Za rezanje cijevi se upotrebljavati odgovarajuće rezače cijevi kako bi se cijev okomito odrezala. - Spojeve cijevi izvesti specijalnim alatom prema uputi proizvođača cijevi - Savijanje cijevi izvesti prema preporučenom radijusu. Razmak zakrivljenja treba biti veći pet puta od

vanjskog promjera cijevi. - Koristiti cijevi prema EN ISO 15875-1, EN ISO 15875-2 i EN ISO 15875-3 - Spajanje bakrenih cijevi vrši se mekim lemljenjem sa kapilarno lemljenim fitingom prema EN 1254-1 i -4 - Cjelokupnu cijevnu mrežu treba položiti tako da je omogućeno nesmetano širenje uslijed topline, kako ne

bi došlo do oštećenja građevinskih elemenata,a i zbog lake montaže i demontaže cijevi. - Karakteristike bešavnih bakrenih cijevi za instalacije dane su prema DIN EN 1057 - Dozvoljeni radni pritisci dani su prema EN 1254-1

Projektant:





Str. 5-1

5. TROŠKOVI GRADNJE




Str. 5-1

Procjena troškova gradnje

Procjena troškova izgradnje strojarskih instalacija za predmetnu građevinu iznosi:

500.000,00 kn + PDV

Projektant:





Str. 6-1

6. GRAFIČKI DIO

GARDEROBAtepisonP=10,80 m² GARDEROBA

tepisonP=13,52 m²

WCker.ploč.P=3,45 m²

HODNIKker.ploč.P=9,25 m²

HODNIKker.ploč.P=12,45m²

POZORNICAparketP=63,63m² WC/m/

ker.ploč.P=12,82 m²

WC/ž/ker.ploč.P=15,63 m²

SPREM.betonP=4,20 m²

VJETROBRANkamenP=6,73 m²

HALLkamenP=55,68 m²

KOTLOVNICAker.ploč.P=12,80 m²

SALAker.ploč.P=195,50 m²

ULAZker.ploč.P=11,25 m²

SPREM.

SPREMIŠTEtepisonP=10,27 m² ULAZ


GARDEROBAI WCker.ploč.P=4,83 m²

SPREMIŠTEker.ploč.P=3,26 m²


KUHINJAker.ploč.P=53,77 m²

NATKRIVENIULAZkamenP=21,24 m²



NENATKRIVENIPROLAZkamenP=7,66 m²


NENATKR.PROLAZkamenP=4,75 m²

PRETPROSTORSA STUBIŠTEMker.ploč.P=23,26m²

B

B

±0,00

+0,60

A

A

320

95 320

95

100260

8080

8080

8080

8080

240

250

80 95 80 95

200

310

160

260

200260

100

120

60 50 510

60 520

140

146

260 60 60

6060

6060

20060

6060

6060

6060

6060

6060

6060

60 60 60 60 60 60

315

310

315

31020

031

0

540

39020

031

0

P=165 P=165

P=18

0P=

180

P=220 P=200 P=200

P=20

0P=

200

P=20

0P=

200

P=20

0P=

200

P=20

0P=

200

P=200P=200 P=120P=140

P=165 P=70

Postojeći plinskištednjakQ=16 kW

Postojeća kuhinjskanapa - odvod vertikalnopreko krova

Zaporni ventilDN25

Elektromagnetskiventil DN25 uparensa radom kuhinjskenape

Spoj na postojećuinstalaciju

DN25

Postojeća plinska MRS u kojoj jeugrađen glavni zaporni ventil DN25,regulator tlaka tip Actaris 133-4-72DN25 te plinomjer na mijeh tip G-16

Napomena: kompletna postojeća plinska instalacija unutarobjekta će se demontirati osim dio premaplinskim štednjacima u kuhinji.

01

01Zaporni ventilDN25

Dovod zraka za izgaranje iodvod dimnih plinova izvestipreko krova koaksijalnimcijevima ∅80/125 odproizvođača uređaja

Zaporni ventilDN25

01 Novi visokoučinkoviti plinski kondenzacijskiuređaj za grijanje snage 45kW.

DN25

S

Investitor:

Građevina:

List br.:

Broj projekta:

Mjerilo:

ECO PROJEKT d.o.o.

Nacrt br.:

Lokacija:

Z.O.P.: Mapa/knjiga:

Glavni projektant:

Projektant:

Projekt :

Sadržaj nacrta:

Datum:

Suradnik:Duga ulica 35

Faza projekta:

Varaždinske Toplice

DRAGICA CAREK dipl.ing.arh.

ZORAN BAHUNEK, dipl. ing. stroj.

STROJARSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

TLOCRT PRIZEMLJAPlinska instalacija

Trg dr. Franje Tuđmana 1, Virje

ENERGETSKA OBNOVA GRAĐEVINEJAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE,

KULTURNA USTANOVA

OPĆINA VIRJEĐure Sudete 10, Virje

1:10003.2019

009/2019

DOM VIRJE 2

1001

kč.br.: 10485/394 k.o. Virje

- DRUŠTVENI DOM

S 1699

Zoran Bahunekdipl. ing. stroj.Ovlašteni inženjer strojarstva

Hrvatska komora inženjera strojarstva

DN32DN32

DN25

Ventil DN25

01

01

Postojeći plinskištednjakQ=16 kW

DN25

Zaporni ventilDN25

Elektromagnetskiventil DN25 uparensa radom kuhinjskenape

DN32

DN32

Ventil DN25

Postojeći plinski priključak

Postojeća plinska MRS u kojoj jeugrađen glavni zaporni ventil DN25,regulator tlaka tip Actaris 133-4-72DN25 te plinomjer na mijeh tip G-16

DN25

DN32

DN25

DN40

Investitor:

Građevina:

List br.:

Broj projekta:

Mjerilo:

ECO PROJEKT d.o.o.

Nacrt br.:

Lokacija:


Glavni projektant:

Projektant:

Projekt :

Sadržaj nacrta:

Datum:


Faza projekta:




STROJARSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

SHEMA PLINSKEINSTALACIJE



KULTURNA USTANOVA


-03.2019

009/2019

DOM VIRJE 2

1002

kč.br.: 10485/394 k.o. Virje

- DRUŠTVENI DOM

S 1699



d1

d2

DN25

d3

d3

d3d4

Spoj na postojećuinstalaciju

SPREMIŠTEtepisonP=13,48 m²



DVORANAparketP=75,42 m²

STUBIŠTEker.ploč.P=12,97m²

SPREMIŠTEker.ploč.P=9,50m²

B

B

80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80

80240

80240

P=225 P=225 P=225

P=22

5P=

225

°C20001

°C20005

°C20006

°C20004

°C20003°C20

002

Člankasti radijator 600/95visina članka 680 mm18 članaka1260 W

Člankasti radijator 600/95visina članka 680 mm18 članaka1260 W Člankasti radijator 600/95

visina članka 680 mm18 članaka1260 W






1234

5

6

7

8

9

1011 12 13

Instalacija radijatorskog grijanjaInstalacija grijanja prema zračnim grijačima

oznaka prostorijeprojektna temperatura

NAPOMENA:Na radijatorske baterije ugraditi termostatske ventile sapredregulacijom i termostate

°C22

Člankasti radijator sa učinom na60/40°C

S

Investitor:

Građevina:

List br.:

Broj projekta:

Mjerilo:

ECO PROJEKT d.o.o.

Nacrt br.:

Lokacija:


Glavni projektant:

Projektant:

Projekt :

Sadržaj nacrta:

Datum:


Faza projekta:




STROJARSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

TLOCRT PODRUMAInstalacija grijanja



KULTURNA USTANOVA


1:10003.2019

009/2019

DOM VIRJE 2

1003

kč.br.: 10485/394 k.o. Virje

- DRUŠTVENI DOM

Cu18Cu18

Cu22

Cu22

Cu22

Cu28Cu28 Cu28

S 1699



AutoCAD SHX Text

120

GARDEROBAtepisonP=10,80 m² GARDEROBA

tepisonP=13,52 m²

WCker.ploč.P=3,45 m²

HODNIKker.ploč.P=9,25 m²

HODNIKker.ploč.P=12,45m²

POZORNICAparketP=63,63m² WC/m/


WC/ž/ker.ploč.P=15,63 m²

SPREM.betonP=4,20 m²

VJETROBRANkamenP=6,73 m²

HALLkamenP=55,68 m²

KOTLOVNICAker.ploč.P=12,80 m²

SALAker.ploč.P=195,50 m²

ULAZker.ploč.P=11,25 m²

SPREM.

SPREMIŠTEtepisonP=10,27 m² ULAZ


GARDEROBAI WCker.ploč.P=4,83 m²



KUHINJAker.ploč.P=53,77 m²






NENATKR.PROLAZkamenP=4,75 m²

PRETPROSTORSA STUBIŠTEMker.ploč.P=23,26m²

B

B

±0,00

+0,60

A

A

320

95 320

95

100260

8080

8080

8080

8080

240

250

80 95 80 95

200

310

160

260

200260

100

120

60 50 510

60 520

140

146

260 60 60

6060

6060

20060

6060

6060

6060

6060

6060

6060

60 60 60 60 60 60

315

310

315

31020

031

0

540

39020

031

0

P=165 P=165

P=18

0P=

180

P=220 P=200 P=200

P=20

0P=

200

P=20

0P=

200

P=20

0P=

200

P=20

0P=

200

P=200P=200 P=120P=140

P=165 P=70

°C20101

°C20105

°C20104

°C20103

°C20106

°C20102

°C20107

°C20108 °C20

110 °C20111

°C20112

°C24113

°C20114

°C20115

°C20116

°C20118

°C20117

°C15123

°C20122

°C20121

°C20120

°C20119

°C20109































K2 K1

14 15

17 16

1918

20

21

2223

24

25

26

27

28

29

3031323334

3536 37

38

premapodrumu

premapodrumu

premapodrumu

premapodrumu

premapodrumu

premapodrumu

premapodrumu

premapodrumu

Pločasti izmjenjivač topline 100 kW

06

02

04

Spremnik PTV volumena 200 lit.


02

03

Automatika ovisna o vanjskoj temperaturi04

05 Razdjeljivač grijanja

Automatski ionski omekšivač vod06

03

05

01

01




°C22


S

Investitor:

Građevina:

List br.:

Broj projekta:

Mjerilo:

ECO PROJEKT d.o.o.

Nacrt br.:

Lokacija:


Glavni projektant:

Projektant:

Projekt :

Sadržaj nacrta:

Datum:


Faza projekta:




STROJARSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

TLOCRT PRIZEMLJAInstalacija grijanja



KULTURNA USTANOVA


1:10003.2019

009/2019

DOM VIRJE 2

1004

kč.br.: 10485/394 k.o. Virje

- DRUŠTVENI DOMOdvod kondenzata PP ∅32

PP∅50u padu

Ispod uređaja ugraditicrpku sa spremnikom zapodizanje kondenzata

Odvod dimnih plinova izvestivertikalno preko krova objekta

Cu35

Cu35Cu35Cu28

Cu28Cu35

Odvod dimnih plinova izvestivertikalno preko krova objektakroz postojeći dimnjak

Cu22

Cu22

Cu22 Cu15

Cu18

S 1699



TK

450x

350m

m

450x

350m

m

450x

350m

m

650x450mm

Ventilacijska komora sa ugrađenim filterom,ventilatorom i toplovodnim grijačem zraka za dovodzraka prilikom rada kuhinjske napeV=2000 m3/hQgr=15 kW230V; 1,3 kW

TK

Cu28 napa

postojeći kanal

postojeći kanal

AutoCAD SHX Text

120

NENATKRIVENATERASAker.ploč.P=18,72 m²

zrak

GALERIJAker.ploč.P=20,78 m²

zrak

PRETPROSTORSA STUBIŠTEMkamenP=32,10 m²

SALA ZASASTANKEparketP=62,30 m²

SPREMIŠTEparketP=16,56 m²

zrak


A

A

B

B

120

190

120

190

120

190

120

190

315

275

315

275

120

190

120

190

6060

120

190

120

190

120

190

120

190

120

190

120

190

120

190

120

190

120

190

120

190

80 95

P=85

P=85P=85P=85P=85P=420P=420P=420P=420P=420

P=420 P=220 P=420

P=55

P=16

5

P=85

°C20201

°C20202 °C20

203






izprizemlja

izprizemlja

izprizemlja

izprizemlja




°C22


S

Investitor:

Građevina:

List br.:

Broj projekta:

Mjerilo:

ECO PROJEKT d.o.o.

Nacrt br.:

Lokacija:


Glavni projektant:

Projektant:

Projekt :

Sadržaj nacrta:

Datum:


Faza projekta:




STROJARSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

TLOCRT 1. KATAInstalacija grijanja



KULTURNA USTANOVA


1:10003.2019

009/2019

DOM VIRJE 2

1005

kč.br.: 10485/394 k.o. Virje

- DRUŠTVENI DOM

Cu35

S 1699



AutoCAD SHX Text

120

zrak

PRETPROSTORker.ploč.P=11,84m²

GALERIJAIZNADPOZORNICEker.ploč.P=7,65 m²

B

B

A

A

80 95

P=85

STROP PREMA TAVANU

ENERGETSKA OBNOVA

G



NAPOMENA:Prije zračnih grijača ugraditi ugraditizaporne ventile i regulator protoka

°C22


S

Investitor:

Građevina:

List br.:

Broj projekta:

Mjerilo:

ECO PROJEKT d.o.o.

Nacrt br.:

Lokacija:


Glavni projektant:

Projektant:

Projekt :

Sadržaj nacrta:

Datum:


Faza projekta:




STROJARSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

TLOCRT 2. KATAInstalacija grijanja



KULTURNA USTANOVA


1:10003.2019

009/2019

DOM VIRJE 2

1006

kč.br.: 10485/394 k.o. Virje

- DRUŠTVENI DOM

Cu35

Cu28

Cu28

S 1699



AutoCAD SHX Text

120

230 V ~ 230 V ~

P/T P/T

RADIJATORSKOGRIJANJE

Vanjski osjetnik

230 V ~

Cu54

Cu54

DN25

01 01

02

03

04

06

05

SigurnosniventilDN25

Ekspanzijskaposuda 18 lit


cirkulacijska crpka za grijanje DN25:q=1,6 m3/h:H=6,0m; 230 V; 130 W

08

cirkulacijska crpka za grijanje PTV DN25:q=1,5 m3/h: H=2,0m; 230 V; 40 W

09

07 09

Set za neutralizaciju kondenzatasa spremnikom granulata

Cu54

Cu54

Cu28Cu42

Sigurnosni ventilDN32

Cu35

Cu35

Cu35

Cu35

Pločasti izmjenjivač topline 100 kW

Spremnik PTV volumena 200 lit.


02

03

Automatika ovisna o vanjskoj temperaturi04

05 Razdjeljivač grijanja

Automatski ionski omekšivač vod06

P/T P/T

TOPLOZRAČNIGRIJAČI

08

Cu35

cirkulacijska crpka za grijanje DN32:q=2,0 m3/h:H=8,5m; 230 V; 190 W

07

SigurnosniventilDN25


Investitor:

Građevina:

List br.:

Broj projekta:

Mjerilo:

ECO PROJEKT d.o.o.

Nacrt br.:

Lokacija:


Glavni projektant:

Projektant:

Projekt :

Sadržaj nacrta:

Datum:


Faza projekta:




STROJARSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

SHEMA SPAJANJA OPREME



KULTURNA USTANOVA


-03.2019

009/2019

DOM VIRJE 2

1007

kč.br.: 10485/394 k.o. Virje

- DRUŠTVENI DOM

S 1699



Cu28

Cu28

toplavoda

DN25

DN25

DN25


DN25

DN25

NENATKRIVENATERASAker.ploč.P=18,72 m²

zrak

GALERIJAker.ploč.P=20,78 m²

zrak

PRETPROSTORSA STUBIŠTEMkamenP=32,10 m²

SALA ZASASTANKEparketP=62,30 m²

SPREMIŠTEparketP=16,56 m²

zrak


A

A

B

B

120

190

120

190

120

190

120

190

315

275

315

275

120

190

120

190

6060

120

190

120

190

120

190

120

190

120

190

120

190

120

190

120

190

120

190

120

190

80 95

P=85

P=85P=85P=85P=85P=420P=420P=420P=420P=420

P=420 P=220 P=420

P=55

P=16

5

P=85

Vrtložni distributer zraka s kružnimraspršivačem za visoke prostore. V 1000 m³ / hΔpt [Pa] 45LWA [dB (A)] 43priključak Ø400

Distributer zrakaØ400

1000 m³/h

V2

V2

V2

V2

V3

V3

V3 Odsisna rešetka 825x325 mm

V2

S

Investitor:

Građevina:

List br.:

Broj projekta:

Mjerilo:

ECO PROJEKT d.o.o.

Nacrt br.:

Lokacija:


Glavni projektant:

Projektant:

Projekt :

Sadržaj nacrta:

Datum:


Faza projekta:




STROJARSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

TLOCRT 1. KATAVentilacija



KULTURNA USTANOVA


1:10003.2019

009/2019

DOM VIRJE 2

1008

kč.br.: 10485/394 k.o. Virje

- DRUŠTVENI DOM

S 1699



450x350

450x350

450x350

450x350

450x350 450x350

450x350 450x350

zrak

PRETPROSTORker.ploč.P=11,84m²

GALERIJAIZNADPOZORNICEker.ploč.P=7,65 m²

B

B

A

A

80 95

P=85

STROP PREMA TAVANU

ENERGETSKA OBNOVA

V1

Ventilacijska komora podstropne izvedbe sa rekuperatorom zraka-min./max. protok zraka; 690/2600 m3/h-max.pad tlaka zraka; 250 Pa-stupanj iskoristivosti; 85%-broj ventilatora; 2-nazivna snaga; 1460 W; 6,5 A-230 V / 50 Hz-dimenzije; 610x1700x2355 mm-masa; 325 kgNAPOMENA: na granu dovoda zraka ugraditi električni predgrijačzraka

Toplovodni grijač zrakaDN400Q=19 kW kod režima 60/50°C i protokazraka 2100 m3/h

Fiksna žaluzija s mrežicom 1000x600 mmm

Tlačni kanalOdsisni kanal

Električni predgrijač zraka400V; 9 kWDN400

V1

V1Odvod kondenzata ispustiti na krov

Odvod kondenzata ispustiti na krov

Odvod kondenzata PP ∅32

S

Investitor:

Građevina:

List br.:

Broj projekta:

Mjerilo:

ECO PROJEKT d.o.o.

Nacrt br.:

Lokacija:


Glavni projektant:

Projektant:

Projekt :

Sadržaj nacrta:

Datum:


Faza projekta:




STROJARSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

TLOCRT 2. KATAVentilacija



KULTURNA USTANOVA


1:10003.2019

009/2019

DOM VIRJE 2

1009

kč.br.: 10485/394 k.o. Virje

- DRUŠTVENI DOM

S 1699



450x350

450x350

450x350

450x350

800x400

1000x600

800x400

1000x600

450x

350

450x

350

Documents

LOKACIJA: INVESTITOR: GLAVNI PROJEKT STROJARSKI …