Logistika Tema 6. Skraceno

1.1 Logistički sistem i logističko inžinjerstvo

Logistički sistem je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i

pravne naravi s ciljem optimizacije tokova materijala, roba, informacija, energije i ljudi na

određenom geografskom području radi ostvarenja najvećih ekonomskih efekata.1

Najopćenitije se logistički sistemi mogu definisati kao sistemi prostorno-vremenske

transformacije dobara.

Logistički sistem ima sljedeća obilježja:

struktura (podsistemi i elementi),

okruženje (uža i šira okolina),

granice sistema sa okolinom,

procesi (u sistemu, između sistema/podsistema i okoline).

Različiti autori koji su razmatrali logističke sisteme različito su ih podijelili, ipak

najveći broj autora logistički sistem dijeli na sljedeće podsisteme2:

logistika nabave

intralogistika

logistika distribucije

poslijeprodajna logistika

rasterećujuća ili ekološka logistika.

Logističko inžinjerstvo je grana sistemskog inženjerstva usmjerena naučnoj

organizaciji nabavke, transporta, čuvanja, distribucije i skladištenja materijala i gotovih

proizvoda.3

1.2 Logistički proces

Logistički proces opisuje međudjelovanje procesa proizvodnje, kretanja i skladištenja

koji se upravljaju faktorima proizvodnje (vrijeme, troškovi i kvalitet). Dobro usklađen i 1 http://hr.wikipedia.org/wiki/Logisti%C4%8Dki_sustavi2 http://e-student.fpz.hr/Predmeti/P/Planiranje_logistickih_procesa/Novosti/Nastavni_materijali_2.pdf3 http://en.wikipedia.org/wiki/Logistic_engineering

seminarski rad Projektovanje i izgradnja logističkih sistema u Bosni i Hercegovini

ekonomičan radni proces zavisi od odgovarajućeg geografskog pozicioniranja čvorova.

Lokacije se trebaju analizirati sa aspekta utjecajnih faktora:

troškovi proizvodnje (dostupnost i troškovi osoblja/kadrova, energije i prostora

za proizvodnju)

mogućnosti skaldištenja (troškovi i vrijeme)

nužni troškovi i vrijeme za dekonsolidaciju

faktori kvaliteta proizvodnje, dekonsolidacija i transport

mogućnosti efikasnog trasnporta između čvorova.

Elementi logističkih procesa su4:

predviđanje i planiranje potražnje

planiranje prodaje

planiranje zaliha

planiranje opskrbnih lanaca

planiranje proizvodnje

paniranje distribucije

planiranje transporta.

Osnovna funkcija logističkih sistema je prostorno‐vremenska transformacija dobara. S

njenim ispunjenjem vezane su funkcije promjene količina i vrsta dobara te funkcije

olakšavanja transformacije dobara

Da bi se mogla logistika adekvatno istraživati te da bi se mogle definirati metode

planiranja logističkih procesa, potrebno je definirati nositelje tih logističkih procesa ili

elemente logističkog sistema. U njih ubrajamo:

Transport

Skladištenje

Zalihe

Distribucija

Manipulacije

Čimbenik ‐ čovjek

Informacije, komunikacije i kontrola

Integracija.

4 http://e-student.fpz.hr/Predmeti/P/Planiranje_logistickih_procesa/Novosti/Nastavni_materijali_2.pdf

1


1.3.1.1 Međuodnos fizičke distribucije i kanala distribucije

Fizička distribucija obuhvaća širok krug aktivnosti koje se bave djelotvornim

kretanjem gotovih proizvoda od kraja proizvodne linije do potrošača, kao i kretanjem sirovina

od izvora nabave do početka linije proizvodnje.

Može se reći da se sustav fizičke distribucije sastoji od slijedećih elemenata:

razina usluge krajnjem potrošaču

transport

skladištenje

obrada narudžbi i upravljanje zalihama

pakiranje i rukovanje materijalima.

Ovi elementi su u međusobno zavisnom odnosu tako da odluke donesene u jednom

području utječu na efikasnost drugih.

Kanal distribucije podrazumijeva skup institucija koje obavljaju sve one aktivnosti

koje se upotrebljavaju u kretanju proizvoda i njegova vlasništva od proizvodnje do potrošnje.

Razlika između distribucijskih kanala, kojega čine organizacije (sudionici) u prometu

robe, i fizičke distribucije koju čine fizički tokovi robe, može se prikazati na slici:

Slika 1 - Razlika između fizičke dsitribucije i kanala distribucije

1.4 Logistički centri

Logistički centar se može definisati kao mjesto okupljanja i koncentracije robnog rada

u obavljanju početnih i završnih, odnosno pretovarnih operacija, odnosno mjesta na kojima se

uspostavljaja masovni kontakt roba sa transportnim sredstvima raznih grana i vidova prevoza,

vrši prihvat, obrada i usmjeravanje toka roba klasičnim sredstvima i sredstvima integralnog i

2


multimodalnog transporta. Logistički centar predstavlja kariku u distributivnom procesu

između makro i mikro distribucije.5

Iskustva govore da su najčešće osnovne djelatnosti logističkog centra slijedeće:

1. obavljanje djelatnosti dolaznog i odlaznog daljinskog i lokalnog transporta robe i

tovarnih jedinica integralnog transporta (sa svim pratećim djelatnostima),

2. vršenje pretovara robe u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju kako na području

daljinskog tako i na području lokalnog saobraćaja,

3. sabirni i distributivni transport robe,

4. prateće i uslužne djelatnosti (informaciono-upravljački sistemi, špedicije, berze

tereta i dr.).

Na slici 5 je prikazan logistički (dsitributivni) centar Distripark Eemhaven koji je

smješten unutar Luke Rotterdam i specijalizovan za visokokvalitetne proizvode.

Slika 2 - Prikaz funkcija jednog logističkog centra

Postoji više vrsta logističkih centara, a na sljedećoj slici su prikazane neke od njih.

5 Vrabac A., Bešić E., Huber T., "Projektovanje i izgradnja logističkih centara u BiH", seminarski rad, Fakultet za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, decembar 2011.

3


Slika 3 - Neke vrste logističkih centara

Na slici 6 dat je prikaz strukture subjekata logističko-distribucijskog centra.

Slika 4 - Struktura subjekata logističko-distribucijskog centra6

2.2 Planiranje logističko-distribucijskih procesa

Tokom odvijanja logističko-distribucijskih procesa donosi se na stotine individualnih

odluka koje je potrebno koordinirati svake minute. Te odluke su različitih važnosti, tako da se

prema važnosti odluke određuje razina pripremanja za pojedinu odluku. Upravo to

pripremanje se može definirati kao posao planiranja. Planiranje predstavlja podršku donošenja

odluka identificirajući alternative budućih aktivnosti i odabirući dobre i optimalne. Planiranje

možemo podijeliti u nekoliko faza7:

uočavanje problema

definiranje ciljeva

predviđanje budućeg stanja

identifikacija i evaluacija mogućih rješenja

odabir najboljeg rješenja.

6 http://e-student.fpz.hr/Predmeti/P/Planiranje_logistickih_procesa/Novosti/Nastavni_materijali_2.pdf7 http://e-student.fpz.hr/Predmeti/P/Planiranje_logistickih_procesa/Novosti/Nastavni_materijali_2.pdf

4


Planiranje logističko-distribucijskih procesa se može razmatrati kao planiranje svih

tehnologija koje sudjeluju u tim procesima.

2.2.1 Metode planiranja logističkih procesa

Kao rezultat istraživanja se navode četiri metode koje su primjenjive ovisno o politici

poduzeća:

Opća metoda planiranja logističkih procesa

Metoda planiranja logističkih procesa u funkciji distribucijskih (marketinških)

kanala

Metoda planiranja logističkih procesa u funkciji opskrbnih lanaca

Metoda planiranja logističkih procesa u funkciji vremena.

2.2.1.1 Opća metoda planiranja logističkih procesa

Opća metoda planiranja logističkih procesa je postavljena vrlo općenito te se stoga

može primijeniti u većini slučajeva.8

Slika 5 - Skica opće metode planiranja logističkih procesa


5


2.2.1.2 Metoda planiranja logističkih procesa u funkciji distribucijskih kanala

Kompletnost koraka je obveza, zbog svih marketinških odluka koje poduzeće može

donijeti, a odluke o distribuciji su najdugoročnije po prirodi. Kad poduzeće jednom postavi

svoje distribucijske kanale, postoji veliki otpor prema njihovoj modifikaciji.9

Slika 6 - Skica metode planiranja logističkih procesa u finkciji distribucijskih kanala


6


2.2.1.3 Metoda planiranja logističkih procesa u funkciji opskrbnih lanaca

Ako se posmatra logistički sistem u cjelini može se zamijetiti da funkcioniranje

opskrbnih lanaca igra ključnu ulogu u tom sustavu, te im se iz tog razloga mora posvetiti

posebna pozornost. Ova metoda planiranja predstavlja upravo takav sustav planiranja gdje je

opskrbnim lancima data vodeća uloga, te se sukladno tome detaljnije organiziraju i planiraju.10

Slika 7 - Skica metode planiranja logističkih procesa u funkciji opskrbnih lanaca

2.2.1.4 Metoda planiranja logističkih procesa u funkciji vremena

Na slici koja je data u nastavku prikazana je skica metode planiranja logističkih

procesa u funkciji vremena.


7


Slika 8 - Skica metode planiranja logističkih procesa u funkciji vremena

2.5 Projektovanje skladišta i rekonstrukcija

Opći koraci projektovanja (rekonstrukcije) skladišta su:

Određivanje mjesta i uloge skladišta u logističkom sistemu,

Analiza postojećeg stanja,

Uočavanje problemskih tačaka,

Definisanje varijantnih rešenja,

Vrednovanje varijantnih rešenja i izbor najpovoljnijeg rješenja,

Prezentacija rešenja.

Metodologija projektovanja skladišta koja se koristi za definiranje tehnološkog

projekta novog ili poboljšanja postojećeg skladišta, može se sažeti u slijedeće faze11:

definiranje polaznih podataka,

oblikovanje zona skladišta,

rješenje za svaku zonu,

dimenzioniranje tehničkih rješenje,

troškovnik i specifikacije,

analiza vrijednosti.

Za svaki projekt skladišta ključni je podatak bilanca svih materijala koji se skladište,

tj. za svaki materijal određuje se:

11 Oluić, Č.: Skladištenje u industriji - Rukovanje materijalom, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1997.

8


količine, izmjere, obujam, oblik, težine, značajke vrijednosti,

učestalost (dnevna, tjedna, mjesečna, itd., učestalost po dokumentima ili po

jediničnim teretima) i količina ulaza, učestalost i količina izlaza.

Vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti važan je parametar za oblikovanje tehničkih

rješenja svakog skladišta. Posebno se to odnosi na izbor i određivanje broja transportnih

sredstava. Pravilan izbor transportnih sredstava ovisi ne samo od značajki materijala nego i od

značajki procesa proizvodnje, dužine tranportnih puteva i od načina gradnje skladišta

U ostvarivanju skladišnih procesa razlikuju se dva ciklusa: jednostavni i složeni ciklus

skladištenja. Složeni ciklus skladištenja sastoji se od npr. aktivnosti odlaganja jedne jedinice

skladištenja na odgovarajuće mjesto npr. regala, te aktivnosti izuzimanja neke druge jedinice

skladištenja s drugog položaja u regalu, a sve s istim polazištem transportnog sredstva.

U skladištu postoji i prostor za smještaj i manipulaciju ambalažom. Ukoliko je

ambalaža vrijednija i trajnija, ona traži i odgovarajuće održavanje, što također pretpostavlja

osiguranje potrebnog prostora. Smještaj ambalaže preporučuje se u blizini primanja ili

otpremanja materijala, već prema intenzitetu primanja ili otpreme.

Uz svako tehničko rješenje skladišta potrebno je odrediti i ekonomske parametre -

troškove skladištenja. Troškovi skladišta mogu se razvrstati u nekoliko osnovnih skupina12:

troškovi skladišnog prostora i opreme,

troškovi transportne opreme,

troškovi rukovanja materijalom,

troškovi zaliha,

troškovi upravljanja i

troškovi za plaće.

Tehnički i ekonomski pokazatelji uspješnosti rješenja skladišta su:

iskoristivost obujma skladišta,

iskoristivost površine skladišta,

udio troškova skladišnih radnika u ukupnim troškovima za sve radnike

proizvodnog sustava,

odnos troškova skladišta i vrijednosti zaliha,

odnos vrijednosti skladišta i površine skladišta.

12 bib.irb.hr/datoteka/117706.skladiste.doc

9


2.5.1 Određivanje mjesta i uloge skladišta u logističkom sistemu

Mjesto i uloga skladišta u logističkom sistemu se na najbolji način utvrđuju i

saopštavaju preko tabele koja daje prikaz karakteristika skladišta koje su značajne za

sagledavanje njegovog mjesta i uloge u logističkom sistemu i mogućih oblika tih

karakteristika kao i preko određenih dopuna tabela kojima se preciziraju pojedine

karakteristike, kao što su13:

detaljniji opis pojavnog oblika robe (pakovanja, dimenzije, težine, materijal na

prijemu, materijal pri skladištenju, materijal pri otpremi)

klasa opasnosti (ako se radi o opasnoj robi), preporuke koje se moraju

poštovati pri transportu, pretovaru i skladištenju

povezanost sa cestovnim saobraćajnicama, željezničkim kolosjecima i riječnim

putevima,

vlasništvo voznog parka (sopstveni, angažovanje transportnih organizacija),

tipovi sredstava spoljnjeg transporta,

crtež mikrolokacije skladišta sa internim saobraćajnicama, skladištem i

naznakom osnovnih tehnoloških cjelina u skladištu

izmjene pri većem ili manjem obimu rada i sl.

2.5.2 Analiza postojećeg stanja i rada u skladištu

Posmatraju se svi procesi u skladišnom sustavu i izdvajaju podsistemi - funkcionalne cjeline skladišta:

13 Dr.sc. A. Deljanin: "Logistika i ITS - interna skripta", Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo, 2011.

10


Identifikacija svih tehnoloških zahtjeva po podsistemima i njihov opis Utvrđivanje veze među podsistemima (pitanje zavisnosti) Analiza po podsistemima - tehnološkim cjelinama Analiza proces po proces – identifikacija tehnoloških zahtjeva (elementarne

aktivnosti koje treba realizovati (istovar, uskladištenje).

2.5.3 Uočavanje problemskih tačaka

Problemska tačka predstavlja nedostatak, npr. kada je veza između nekog TZ-TE neodgovarajuća. Motivi koji dovode do problemske tačke:

Kvantitativni: Previše dugo izvršenje TZ, Probijanje intervala strpljivosti TZ, Neodgovarajuće karakteristike TE, Posljedica neadekvatnog upravljanja i dr., Nedostatak TE (viljuškar, ljudi, površine i sl.), Kvalitativni: Oštećenje robe, Veliki procenat grešaka, Povređivanje radnika na radu, Spadanje palete sa viljuškara, Manjak po sravnjivanju dokumenata.

OSNOVNI PRINCIPI OTKLANJANJA PROBLEMSKIH TAČAKA:1. Djelovanjem na TZ:

Eliminacijom TZ-npr.,

Kamioni sa prikolicom u drugo skladište,

Zahtjev za paletizacijom po dolasku robe u skladište,

2. Djelovanjem na kvantitativne pokazatelje TZ u vremenu (uticaj da se TZ na određeni način pojavljuju u vremenu),

3. Djelovanjem na strpljivost zahtjeva (tj.na vrijeme od uspostavaljanja zahtjeva do njegovog izlaska iz sistema).

4. Uvođenjem novih TE (kupuje se drugi tip viljuškara,definisanje novih TT),

5. Promjenom procesa upravljanja – npr. promjena redosljeda izvršavanja pojedinih operacija,

6. Rješavanjem mikrolokacijskih problema (promjena rasporeda u prostoru) a isti je broj TE i isti TZ.,

7. Promjena broja TE - povećanje broja TE:

11


Neelastičnih (proširivanje skladišta)

Elastičnih (viljuškari,dizalice i sl.).

2.5.4 Definisanje varijantnih tehnoloških rješenja

KRITERIJUM za definisanje varijantnih tehnoloških rješenja:

Troškovi,

Vrijeme,

Investicije,

Tačnost,

Pouzdanost.

ZAHTJEVI za definisanje varijantnih tehnoloških rješenja:

Sa što manje kriterijuma dobro opisati varijantu,

Bez preklapanja kriterijuma,

Bez međusobne zavisnosti kriterijuma,

Definisanje funkcije cilja,

Izbor metoda vrednovanja,

Ispitivanje osjetljivosti.

2.6 Planiranje, projektovanje i izgradnja logističkih sistema u BiH

Geografska pozicija Bosne i Hercegovine kroz vijekove je imala veliko interesovanje svih velikih sila koje su vodile velike ratove. Raskrsnica na kojoj se nalazi i prostor koji dijeli Istok i Zapad , različite kulture i običaje u najvećoj mjeri davali su značaj Bosni za interesovanje svih subjekata a uz to je dolazilo i do njenog razvijanja. Posebno interesantan period u našoj historiji koji doprinosi za razvoj logistike je Osmansko carstvo, Austrougarska monarhija a onda i Jugoslavija koje su razvijanjem komunikacija uzduž cijele Bosne učinili da Bosna i bude raskrsnica koja se vrlo rado koristi.ako da je cestovna infrastruktura uspješno povezala sve dijelove države, a kao žila kucavica je pruga koja s jedne strane izlazi na more (Sarajevo - Ploče i Bosnski Novi –Bihać-Knin-Split) i tu pravi dalju vezu sa pomorskim saobraćajem a s druge strane željeznica povezuje Sarajevo –Zenicu- Doboj a ona otvara u susjedne države Srbiju i Hrvatsku.BiH ima izuzetno veliki broj kvalitetnih individualaca, profesionalaca, poznavalaca špediterskog poslovanja, logističke špedicije i samih logističkih provajdera. Najveći broj profesionalaca posjeduje FIATA14 diplome kao međunarodno respektabilnu potvrdu 14 FIATA- (franc. "Federation internationale des Associations de Transitaires et Assimiles", engl. "Internation Federation of Freight Forwarders Associations") je Međunarodni savez transportnih udruženja, kojeg su 31.05.1926. u Beču osnovali međunarodni špediteri. To je nevladina organizacija koja danas obuhvaća približno 40.000 transportnih i logističkih poduzeća, te zapošljava oko 10 miliona transportno-logističkih stručnjaka u 150 država. Sjedište joj je u Zürichu. Uloga organizacije je da unapređuje transportnu djelatnost u svijetu, te da sudjeluje u radu drugih međunarodnih udruženja, te drugim agencijama i institucijama UN-a pri donošenju različitih međunarodnih konvencija i dokumenata koji mogu utjecati na prijevoz robe i pružanje trasnportnih

12


profesionalne kompetencije, a ono što špedicije nisu preduprijedile je pojava „sivih zona“ u špediciji i rad "za džabe" .

2.6.1 Sistemi za spoljnji transport u BiH

2.6.1.1 Metode transporta i njihove osnovne karakteristike sa logističkog aspekta

Liberalizacijom evropskog drumskog transportnog tržišta došlo je do sljedećih promjena: pojednostavljenje pristupa tržištu, postepeno opadanje zabrane kabotaže i omogućavanje pojedinačnih aktivnosti na transportnom tržištu jedne zemlje od strane transportnih preduzeća koja nisu domaća, dodatno regulisanje cijena pomoću tarifa čvrsto vezanih, pojednostavljenje graničnih formalnosti, prednosti liberalizacije evropskog drumskog transportnog tržišta.

Ove promjene će dovesti do znatnog povećanja ponude transportnih usluga kako u prekograničnom tako i u unutrašnjem saobraćaju. Preko otvorene konkurencije i boljih mogućnosti iskorišćenja dijelova tržišta, može se računati sa smanjenjem troškova transporta.

Nedostaci liberalizacije evropskog drumskog transportnog tržišta

Visoko razvijena ponuda saobraćajnih usluga u Zapadnoj Evropi pokazuje da je osnovna slabost nedostatka infrastrukture. Uska grla u kapacitetima za logističke usluge u većini evropskih zemalja nastaju, na primjer, u odnosu na neophodnu pokrivenost površina sistemom za komadne terete. Zbog toga dolazi kod sezonskih preopterećenja, do gubitaka kvaliteta sa aspekta tačnosti i pouzdanosti.

Nedostaci se ogledaju i u preopterećenosti puteva u oblastima gdje se vrši nakupljanje robe.

2.6.2 Logistika u BiH i prednost u odnosu na prve susjedne zemlje

Zbog većeg udjela logističkih troškova u ukupnim troškovima u trgovinskom poduzeću, značenje logistike za trgovinsko poduzeće veće je nego za industrijsko. Trgovinska logistika i logistički troškovi u Bosni i Hercegovini, osim toga, imaju veliko značenje i zbog toga što je domicilna proizvodnja relativno slabo razvijena.

¸ Stoga bosanskohercegovačka maloprodajna poduzeća, paralelno s razvijanjem svojih strategija okrupnjavanja, moraju izgrađivati savremene logističke sisteme, temeljene na upotrebi savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Može se reći da Bosna i Hercegovina nije u velikom kašnjenu razvoja logistike u odnosu na susjede, kao i uslovi okolnosti pod kojim se razvija, dosta je faktora koji omogućavaju Bosni i Hercegovini da prati korak savremenog razvoja logistike ali nikako ne smije oklijevati i biti posmatrač u iščekivanju šta će drugi uraditi.

2.6.2.1 Mogućnosti razvoja

Logistika je, naime, od periferne djelatnosti unutar poduzeća, kojom su se u pravilu bavili slabiji kadrovi, postala prvorazredna poslovna funkcija u kojoj se traže uštede i profit, pa bi takvi centri bili potpora logističkom menadžmentu. Uporedo s tim Bosna i Hercegovina ima niz zadataka ispred sebe da bi postigla značajne rezultate u regiji, oni su: (1) razvoj

usluga.

13


informacijsko-komunikacijskih centara; (2) razvoj saobraćajnica; (3) razvoj savremenih distributivnih centara velikih kapaciteta; (4) edukacija kadra; (5) pravna i sigurnosna zaštita.

2.6.2.2 Prioritet za razvoj savremene logistike u BiH

Velike su mogućnosti za razvoj logističkih centara u BiH, ali prvi korak u njihovoj gradnji je definiranje logističke i transportne strategije, zatim treba potaknuti i gradnju informacijsko-komunikacijskih centara za putnički i teretni saobraćaj u kojem bi se slijevale informacije o intenzitetu saobraćaja kako bi se njime lakše upravljalo, a po donošenju takve strategije, veliki logistički projekti mogli bi izazvati interes finansijera, a njihovi pokretači moći će konkurirati za sredstva iz fondova EU-e. Najjednostavnije rečeno, Bosna i Hercegovina mora u što kraćem vremenu da pojasni i populariše šta je zadatak logistike u organizaciji u svim segmentima društva.

. Projekti se rade po evropskom standardu tako da je na neki način i povoljnost što se savremena logistika i logistički centri razvijaju u ovo vrijeme. Veoma je bitno da u Bosni i Hercegovini postoje i strani ulagači u razvoj logistike. Činjenica da razvoj saobraćajne infrastrukture ide dosta sporije, ali se prihvata realno stanje i pokušava na svaki mogući način utjecat na brzinu gradnje novije i savremenije saobraćajne infrastrukture.

U cilju jačanja ukupnog privrednog ambijenta, te efektivnosti privrednog sistema Bosne i Hercegovine, neophodno je harmonizovati i unaprijediti postojeće logističke sisteme, uz primjenu savremnog koncepta poslovne logistike kao jednog od najvažnijih segmenata državnog privrednog sistema.

U kontekstu sagledavanja savremenog koncepta poslovne logistike u funkciji jačanja logističkih sistema u Bosni i Hercegovin uočavamo sljedeće ključne uzroke:

nedovoljno razvijena obilježja logističko-distribucijskih kanala, lanaca nepostojanje savremih logističkih djelatnosti transportnih i logističkih mreža u

BiH, nizak stepen razvoja logističke infrastrukture, intelektualnog kapitala,

logističke proizvodnje i logističkih mreža u BiH, nedovoljno razvijene transportne i logističke mreže u BiH, nedovoljan stepen efikasnosti i efektivnosti informacijskih sistema u funkciji

jačanja uspješnog upravljanja logističkim mrežama u BiH, neistražene i na izuzetno niskom stepenu razvoja informacijske tehnologije u

logističkoj industriji u BiH, nerazvijen menadžment logističkih sistem

2.6.3.1 Organizovanje po klasterima

Nakon uspješnog pokušaja klastera u proizvodnoj industriji, posebno klastera industrije motornih vozila i drvne industrije, klasteri transportnih usluga su se razvili u sektor transporta.

Klaster okuplja učesnike iz privatnog i javnog sektora iz špediterskih linija,transportnih operatera svih vidova transporta, logističkih centara, terminala, ispostava,

14


carinskih ispostava, špeditera, trgovaca, carinskih uprava, sanitarnih i fitosanitarnih javnih agencija I drugih relevantnih vladinih institucija. On okuplja zainteresovane strane na ključnim lokacijama duž koridora: na kraju riječnih i pomorskih luka, na graničnim prelazima i na glavnim kopnenim početnim/krajnjim destinacijama transportnih operacija. Njegova centralna funkcija se sastoji od identifikacije uslova za efikasnu operaciju transportnih koridora, uključujući identifikaciju glavnih prepreka i potencijalnih poboljšanja.

Klaster također služi za razmjenu znanja, informacija i rješenja među članovima i sa povezanim umreženim (proizvodnim) klasterima na koridoru.

Klaster dovodi do efikasnijeg korištenja postojeće transportne infrastrukture i intenzivnije trgovinske razmjene duž koridora.

Klaster čini institucionalni centar u dizajnu i implementaciji usvojenih transportnih (logističkih) rješenja. Oni rade na poboljšanju svakodnevnih operacija i kreiranju srednjoročnih I dugoročnih rješenja.

2.6.4 Logistički centri u Bosni Hercegovini

2.6.4.1 BIHATEAM logistički centar

Kompanija BIHATEAM osnovana je 2000. godine kao dio austrijske špediterske kuće Schier, Otten & Co. Namjera je bila pružiti puni transportno-logistički servis preduzećima u Bosni i Hercegovini. BIHATEAM je bila pionir u organizaciji zbirnog transporta roba iz Europe prema Bosni i Hercegovini i obrnuto.

Već početkom 2001.godine kompanija BIHATEAM je certificirana - postaje vlasnik ISO certifikata za upravljanje procesom rada. Ubrzo poslije toga BIHATEAM postaje član IATA-e – (Međunarodne organizacije za avio-transport) i FIATA-e (Međunarodni savez transportnih udruženja-špeditera) kao individualni član.

Uz akumulaciju koju je stvorio BIHATEAM i sredstva RCA-e, u oktobru 2007.godine u naselju Doglodi u Sarajevu, otvoren je prvi i najsavremeniji logistički centar u Bosni i Hercegovini.

Objekat raspolaže sa 6300 paletnih mjesta u zatvorenom prostoru, 1200 m2

kancelarijskog prostora i 5500 m2 otvorenog skladišnog prostora. Pored objekta je vlastiti parking prostor za uposlenike sa oko 120 parking mjesta. Prije i tokom izgradnje vršila se edukacija kadrova i razvijao jedan od najsavremenijih Warehouse Management Software-a (WMS) za upravljanje radom skladišta.

Vrlo je važno reći da korištenje usluga ovog logističkog centra preduzećima stvara uštede od 20-60 %, u odnosu na troškove skladištenja i manipulacija u vlastitoj režiji.

2.6.4.2 Distributivni centar "Delta Maxi" Banja Luka

Kompanija "Delta Maxi" Banjaluka, raspolaže sa 3,5 miliona eura vrijednim distributivnim centrom u Banja Luci, najmodernijim te vrste u BiH. Distributivni centar se nalazi u zakupljenom i potpuno renoviranom prostoru preduzeća “Kristal” u naselju Lazarevo površine 7000 kvadratnih metara.

15


Najvažnija karakteristika objekta izgrađenog u novembru prošle godine, je implementirani RF sistem koji kroz više kontrolnih tačaka evidentira i eliminiše robu kojoj se bliži istek roka trajanja, kao i onu s lošim kvalitetom. Veoma je važno da distributivni centar posjeduje vlastite tehnologe koji imaju kriterijume po kojima primaju proizvode u objekat.

2.6.4.3 DHL-Deutsche Post DHL

DHL je dio vodeće svjetske logističke grupacije, Deutsche Post DHL. DHL nudi integrirana i posebno kreirana rješenja za klijente prilikom upravljanja prijevozima pisama i roba. DHL se sastoji od četiri sektora. Svaki sektor operira pod svojim rukovodstvom, a menadžment kompletne grupacije se obavlja od strane korporativnog centra.

. Logistički partner dovoljno velik za dostavu tereta bilo koje vrste, na bilo koju lokaciju, zračnim, pomorskim, cestovnim ili željezničkim putem, ali istovremeno je i u mogućnosti pružiti svojim klijentima pažnju kakvu zaslužuju. DHL je jedna od vodećih svjetskih kompanija, a u zračnom prijevozu tereta je s ukupnim udjelom od 12% na međunarodnom tržištu, što je dvostruko više od druge najveće kompanije. Djeluju iz više od 150 zemalja i osiguravaju individualnu uslugu prema svim ključnim tržištima i iz njih.

2.6.4.4 Logistički poslovni centar "General Logistic"

"General Logistic" je novoformirani logistički centar u Bosni i Hercegovini, koji od svog osnivanja teži da usvoji sve savremene standarde logistike. Najizraženije aktivnosti poslovanja “General Logistic” su :

Carinjenje robe Carinsko skladište Skladištenje svih vrsta robe Expres dostava – u roku od 24 h za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

2.6.4.5 Logistički centar Intereuropa Sarajevo

Lokacija logističkog centra Intereuropa Sarajevo nalazi se u gradskoj zoni pored željezničke stanice Alipašin Most usklađena je sa urbanističkim planom grada Sarajeva. Minimalni infrastrukturni uvjeti koje mora zadovoljavati logistički centar Intereuropa Sarajevo su:

Skladišni zatvoreni ili otvoreni prostor za odlaganje paletizovane i komadne robe površine od najmanje 10000 m2 .

Manipulativno transportnu mehanizaciju za kontejnere i poluprikolice; Skladišnu opremu i mehanizaciju za utovar, istovar, uskladištenje i

iskladištenje paletnih jedinica; Postrojenja za vaganje željezničkih i cestovnih vozila; Informacione sisteme; Prateće i pomoćne sadržaje shodno potrebama logističkog centra.

16


2.6.4.6 Logistički centar Tuzla

Projektovana lokacija logističkog centra nalazi se u industrijskoj zoni u Bosanskoj Poljani

Industrijska zona Bosanske Poljane ispresjecana je mrežom internih saobraćajnica sa kojima se ostvaruje i priključak logističkog centra, a sama mreža internih saobraćajnica povezana je sa magistralnim putevima Sarajevo-Tuzla-Zupanja i Tuzla-Doboj. Područje logističkog centra podijeljeno je u tri zone15:

Zona kontejnerskog terminala, Skladišna zona, Zona sekundarnih funkcija.

U zoni kontejnerskog terminala nalazi se:

Dva manipulativna kolosijeka dužine 250 m i čeona rampa za opsluživanje; Željeznička kompozicija za prevoz cestovnih vozila; Čeona rampa za hucke- pack sistem prevoza; Parking za teretna vozila.

U skladišnoj zoni nalazi se: Četiri pretovarna kolosijeka koji opslužuju prometno i javno skladište; Prometno skladište sa 5231 m otvorenog prostora; Javno skladište sa 10308 m2 zatvorenog i 2110 m2 otvorenog prostora.

15 Isto.

17

Documents

Logistika Tema 6. Skraceno