LOGISTIKAPITANJA SA PREDAVANJAKOMPONENTE LOGISTIKELogistika
sadri tri komponente,i to:gospodarsku, vrijednosnu (koliko); prihod
trokovi = dobit; svaka kuna troka manje ima utjecaj na dobittehniku
(promatramo sustave I gledamo gdje moemo racionalizirati npr.kako
skladititi,kako transportirati,kako pakirati)informacijsku (da
znamo to je kriterij za odluivanje, kod narudbe tko nam je
naruitelj, da li uope stupiti sa tim partenrom I sl) Ubrzavanje
tokova proizvodnog ciklusa trai standardiziranje te vee razine
suradnje odjela.Iz toga proizlazi smanjivanje trokova,
racionalizacija.Nastaje raunalno integrirana logistika.
PRISTUPI DEFINIRANJU LOGISTIKEOrijentacija na tokZasniva se na
sagledavanju tokova. Definira logistiku preko aktivnosti kojima se
planiraju, upravljaju, realiziraju ili kontroliraju preobrazbe
proizvoda i time povezane preobrazbe s obzirom na koliine
proizvoda, vrste proizvoda i osobitosti rukovanja. =>povezivanje
proizvoda kanalima distribucijeOrijentacija na ivotni ciklusPolazi
od ideje ivotnog ciklusa proizvoda kao i openito sustava. Radi se o
proizvodu kao logistikom objektu koji ima ivotni vijek.Orijentacija
na uslugeUsluga kupcu se moe staviti na raspolaganje optimalno samo
kada se sve aktivnosti uz proizvodnju pruaju usklaeno. =>prije
svega usklaenost izmeu kanala INSTITUCIONALNO RALANJIVANJE
LOGISTIKELogistiku dijelimo na mikrologistiku, makrologistiku i
metalogistikuMakrologistikaLogistika izmeu poduzea, otpremniko
gospodrastvo (teretni promet).=>povezivanje razliitih poduzea,
razliitih karikaElementi: poduzea, njihove asocijacije te
institucije koje se bave robnim tokovimaMikrologistika
Intraorganizacijska jer ubraja logistiku unutar poduzea, vojske,
bolnice.Elementi takvog sustava su skladita, transport,
distribucijska mjesta i centri za
upravljanjeMetalogistikaInterorganizacijska - sadri kooperaciju vie
poduzea koje kooperiraju u toku dobara. Karakterizira ju transfer
dobara poduzea u nekom kanalu prodaje proizvoda koji se kree od
dobavljaa, veletrgovca, maloprodavaa do peditera.=>mislimo na
povezivanje kanala, ali unutar istog kanala distribucije.
EFIKASNOST LOGISTIKETeorija 4 r*sZadaa logistike da se toka
prijama opskrbljuje od toke isporuke pravim proizvodom,u pravom
stanju,u pravo vrijeme, na pravom mjestu,a sve uz minimalna
trokove.U originalu - richtiges Produkt, richtiger Zustand,
richtige Zeit, richtiger Ort.
KLASINA LOGISTIKA *pojasnite te dati primjere (prisutna u svim
naim poduzeima)Svako poduzee ima razvijeni svoj sustav logistike,
koji se brine o ispunjavanju osnovnih zadaa logistikeLogistika
takvog poslovnog sustava ima svoje djelatnike, skladitare, viliare,
koji se brinu o skladitenju, pakiranju, komisioniranju i
distribuciji. Ulaganja u logistiku i njezinu opremu su skupa
(skladita postaju sve vea, zemljita sve skuplja), pa pokuavamo
racionalizirati trokove.
Objasniti 3PL i dati primjer poduzeaDanas je npr. za skladite
potrebno ulaganje, ono je visoko pa pokuavamo te trokove
racionalizirati. Jedan od naina koritenja logistike jest
outsoursing ili koritenje tree strane, poznato pod nazivom 3PL
(eng. third-party service provider).=>izdvajanje sporednih
djelatnosti da budemo konkurentniji.Vanjska opskrba (outsourcing)
logistikih usluga predstavlja dio ope sklonosti tvrtke da prenese
pojedine aktivnosti na za to specijalizirane tvrtke, a koje mogu te
aktivnosti izvesti na visokoj razini Koritenje tree strane
logistikih pruatelja usluga, postaje sve popularnije i sve se ee
koristi 3PL upravlja kompletnim logistikim lancem ili samo odreenim
logistikim aktivnostima (realizacijom transporta, uvanjem i
skladitenjem robe-javna skladita, upravljanjem zalihama,
pakiranjem, etiketiranjem, konsolidacijom tereta..). Prisutna u
velikom broju kod naih poduzea.
Objasniti 4PL i dati primjer poduzea 4PL (eng. fourth party
logistics provider, javlja se u zadnjih 20-tak godina), osim to
upravlja, osmiljava itav logistiki lanac, koristei svoje raspoloive
resurse i suvremene informacijske tehnologije da bi se to blie
povezao sa samim klijentom i njegovom organizacijom.=>provideri
se ukljuuju u organizacijsku strukturu (moramo imati u njih veliko
povjerenje,uzajamno dobar odnos) te moraju imati podatke da
kvalitetno osmisle strukturu logistike; G Motors zasad kod nas nije
prisutna, djelomino AGROKOR4PL se jo i naziva LLP odnosno eng.
lead-logistics provider ili vodei pruatelj logistike koji na sebe
preuzima kompletno rjeenje, upravljanje i razvoj cijelog sustava
logistike, odnosno, SCM. 4PL ili LLP, odabran kao partner od strane
proizvoaa, nije samo pruatelj i organizator logistike ili lanca
nabave, ve on ulazi i u sferu poslovanja poduzea, sudjeluje u
donoenju strategijskih odluka, odluka vezanih uz poslovne procese,
kao i u internim odlukama. 4PL se bazira na dugoronoj suradnji i
stratekom partnerstvu.
NA KOJI NAIN PROMATRAMO LOGISTIKUPoslovnu logistiku moemo
promatrati u trostrukom smislu:Funkcijskom Poslovna logistika je
nova funkcija poduzea. Logistika je samostalna funkcija. U velikom
dijelu djeluje na racionalizaciju. To je integrirajua, usluna,
presjena funkcija koja proima sve druge
funkcije.Instrumentalnomsmislu logistika je prije svega nova
softverska i hardverska tehnologija za obradu informacija i
olakanje tokova dobara. Logistiko miljenje moe imati utjecaj na
mnoga podruja instrumenata obrade ovih informacija, tj. na njihovu
softversku tehnologiju, kako pri pomaganju logistikih procesa
odluivanja, tako i pri procesima izvravanja narudbi. Instrumentalni
smisao logistikog miljenja odraava se na uvoenje instrumentarija
elektronike obrade podataka u svrhu podrke u odluivanju , a i za
samo odvijanje procesa. Takoer je ovdje bitna brzina i tona obrada
velike koliine podataka.=>bre donosimo poslovne odluke u
razliitim sustavima logistike (vrijeme=kljuni resurs
logistike)Prema institucijskom smisluodnosi se na organizacijsku
izgradnju poduzea i suradnju poduzea u poslovnoj logistici.=>
izgradnja organizacije;na koji nain-ili klas. ili 3PLUvoenje
logistikih sustava uvjetovat e promjenu organizacije toka.
OSNOVNE STRUKTURE LOGIKIH SUSTAVA pojasniti svaki
zasebnoJednostupnjevani logistiki sustavi U jednostupnjevanom
logistikom sustavu prostor i vrijeme se premouju izravnim tokom
dobara izmeu toke isporuke i toke prijema. U toki isporuke se dobra
pripremaju ,a u toki prijema se koriste. =>izravni tijek dobara
(npr. Iz jednog grada u drugi grad,nema prekida logistikog
lanca)Viestupnjevani logistiki sustaviU viestupnjevanom logistikom
sustavu tok izmeu toke isporuke i toke prijema prekida se u
najmanje jednoj toki, ija je zadaa pregrupiranje dobara u manje
jedinice koliine ili pak njihova koncentracija u vee jedinice za
isporuku. To je uvjetovano potrebama primatelja u toki
prijamaKombinirani logistiki sustavi U kombiniranim logistikim
sustavima postoje istovremeno izravni i neizravni tokovi dobara
.Jedinice koliine mogu biti homogene ili heterogene. Heterogene se
odnose na ve sastavljen asortiman, koji se moe odnositi na skladite
za opskrbu nekog regionalnog trita i one se dalje raspruju prema
potrebnom kupcu. =>dio opreme izravno isporuka (direktno) dio
razlaganjem
PITANJA PO SKRIPITI I PREDAVANJIMA
Na koji nain dijelimo trokove poduzea?Trokovi nekoga poduzea
mogu se ralaniti:primarno (na proizvodne imbenike)sekundarno (na
procese) Trokovi koji se obuhvaaju u razmatranju logistikih ukupnih
trokova sastoje se od trokova u funkcijskim logistikim
podsustavima: izvravanja narudbi, zaliha, skladita, transporta i
pakiranjaLogistiko miljenje pretpostavlja poznavanje trokovnih
konflikata
Objasniti trokovne konflikte u logistikom sustavu. ; svaki od
ovih moe biti zasebno pitanje
Pojanjenje slike:Smanjenje trokova moe utjecati na poveanje
trokova u nekom drugom podruju:Smanjenje trokova transporta
poveanje trokova skladita (narue li se velike koliine proizvoda,
dobiva se popust kod prijevoza, ali se poveavaju trokovi skladita
zbog zauzimanja puno prostora).Smanjenje trokova pakiranja oteenje
robe troak (ako se neka roba ne zapakira adekvatno prijevozu,
dolazi do oteenja i povrata robe to izaziva dodatni troak).Ako se
dovoljno dobro ne uvai to pie u nalogu isporuuje se kriva roba
(reklamacija, 2x vei trokovi prijevoza).Smanjivanje kupovine
optereenje skladita suvinom koliinom robe (poveani trokovi
skladita).Zbog onih proizvoda za kojima je potranja esta, postoje
vanjska skladita u suprotnom vanjska skladita nemaju
smisla).Smanjenje zaliha na minimum ili sigurnosnu razinu moe doi
do razine zaliha 0 i zastajanja proizvodnje.Objasniti grafove.
Na to se konfliktni ciljevi u logistici odnose?Logistiko
miljenje nije samo razmiljanje o trokovima,ve uvijek i razmiljanje
o uincima (potrebno odluiti je li za poslovni uspjeh povoljnije
snienje logistikih trokova ili povienje logistikih
uinaka).Konfliktni ciljevi u logistici odnose se na:-trokove unutar
logistikih podsustava-trokove logistikih podsustava i drugih
podsustava (npr.proizvodnje,prodaje...)-trokove logistikih
podsustava i prihode na temelju logistikih uinaka.
Na koji nain promatramo uinkovitost logistike? ; pitanje
uinkovitost s vie motritaSmatra se da su logistiki sustavi
uinkoviti, djelotvorni,ako se kao ciljevi njihova oblikovanja u
obzir uzimaju kako logistiki trokovi (kao input), tako i logistiki
uinci (kao output)Uinkovitost kompromis izmeu usmjeravanja na
ciljeve minimiziranja trokova i maksimiziranja usluge Uinkovitost
se moe promatrati s vie motrita, npr.:TehnolokogTehnoloko motrite
uinkovitosti vee se uz proizvodnost, koja se mjeri odnosom
output/input. (npr.broj pretovarenih paleta/radni
sati)EkonomskogUinkovitost ima i ekonomsku dimenziju. Ona zahtijeva
razmiljanje u vrijednostima i u njezinom su sreditu problemi
cijena, prometa i trokova.S tim u svezi posebni su problemi kako
zaraunati logistike trokove na logistike uinke i kako se moe
obuhvatiti djelovanje usluge isporuke na promet.
SocijalnogLogistiki problem uinkovitosti ima i socijalnu dimenziju.
U logistikom se podruju ona pokazuje jo jae nego u ostalim
dijelovima poduzea.U pitanju je zadovoljstvo ljudi, njihovo
zdravstveno stanje, motivacija i sl.
Objasniti korisnost logistike koncepcije.U oblikovanju
marketinkih instrumenata trebaju se uzeti u obzir logistike
komponente.Razlikujemo pet vrsta koristi: - koristi od oblika
proizvoda - koristi od prava na proizvod - koristi od informacije -
koristi od mjesta - koristi od vremena.
Objasniti organizacijske tipove proizvodnje i logistiku
proizvodnje.Prema koliini proizvoda:masovna proizvodnja (opskrba
ulaznim materijalima u dugim vremenskim rasponima)masovna
proizvodnja uz odreene varijacije proizvodaserijska proizvodnja
(problem veliine serije)pojedinana proizvodnja (proizvodnja po
narudbi, fleksibilnost logistike) Prema mjestu radaradionika
proizvodnja (potreba za meuskladitenjem)lanana proizvodnja
(kontinuirani tok) Vei broj analiza vremena protoka materijala kroz
proizvodno podruje pokazuje da se oko 90% vremena odnosi na
transport i skladitenje,a samo oko 10% na prizvodnju.Stoga se mogue
racionalizacije trebaju usmjeriti na skraivanje vremena transporta
i skladitenja.LOGISTIKA PROIZVODNJE se bavi unutarnjim tokovima
materijala do i unutar proizvodnih mjesta.
Na koja se tri naina obavlja vanjska priprema materijala?
Ukratko objasniti.Vanjska priprema materijala moe se obaviti na tri
naina,i to:Kao pojedinana nabava prema potrebi (prednost-male
koliine,nii trokovi zaliha)Kao nabava uz dranje zaliha (prednost-
sigurnost, ali i vezivanje kapitala i vii skladini trokovi).Kao
nabava na osnovi ugovora s posebnim dogovorom (nastoji se povezati
prva dva naina i umanjiti njihove nedostatke).
Objasniti logistiku nabave; instrumente nabave.Zadatak nabave je
osiguranje raspoloivosti te odravanje i razvijanje kapaciteta
dobave, to proizlazi iz marketinkog shvaanja odnosa izmeu prodaje i
proizvodnje. Logistika nabave zapoljava postojee dobavne kapacitete
proizvodei potrebne tokove materijala i (polu)proizvoda, da bi
vlastitom poduzeu uinila fiziki raspoloivim kupljena dobra na
eljeni nain.Logistika nabave vezana je s instrumentima politike
nabave, a to su: - politika proizvoda (standardizacija ulaznih
materijala), - politika ugovaranja (najvia cijena-kalkulacije), -
politika komuniciranja (izmeu dobavljaa i preuzimatelja), -
politika dinamike povlaenja, odnosno primanja dobara (prodajni
kanali), - politika broja, tipova i lokacije dobavljaa (smanjiti
broj dobavljaa)
Nacrtati i objasniti graf tendencije tokova logistikih
procesa
Koji su bitni elementi narudbi (informacije u narudbi)? ; s
predavanjaBroj i datum narudbeAdresa i broj kupcaStruka kupca i
poloaj u prodajnom kanaluProdava i prodajno podrujeOznaka i broj
artiklaKoliina artikla i bruto-cijenaProdajni uvjeti, rabati i
sl.Transportno sredstvo, obraunski dio trokova za poiljkuNaslov
poiljke, termin dobave
Objasniti obrade narudbe. => s predavanja: oblici ili pojasni
jednu odRuna obrada narudbe; mala poduzea koji problemi?Razlikuju
se: postupak pisanja u kopijama (prilagoen obrazac,ogranienje je u
broju itljivih kopija)postupak uz pretisak (original se pie
jedanput,a od njega se umnoavaju otisci)postupak skladinog obrasca
(pokuava se ubrzati obrada,jer su na obrascu ve otisnuti svi
artikli) Strojna (raunalna) obrada narudbe; polako ide u povijest
(npr. u trgoviniprati se tijek ulaza robe plus blagajna=izlaz)
Vezana je uz sustav elektronike obrade podataka (EOP).Pogodna je
zbog mnotva rutinskih aktivnosti, a informacije se mogu mnogostruko
iskoristiti. U poetku se koristila u fazi prenoenja narudbe i u
fazi fakturiranja jednostupnjevani oblici obrade narudbe, a danas
se koriste viestupnjevani oblici obrade narudbe, s tenjom da se
uklopi u integralni informacijski sustav upravljanja zalihama Kod
viestupnjevane obrade narudbi podaci se mogu obraivati:Tako da se
najprije prikupljaju narudbe (u odreenom razdoblju i tako
prikupljene se obrauju u jednom naletu raunalo koristi vie
korisnika)Da se stalno unose u raunalo (raunalo je stalno spremno
za preuzimanje poslova obrade narudbi prednost je u brzoj obradi i
velikoj fleksibilnosti) Pitanje naina i vrste obuhvaanja podataka u
EOP usko je vezano s povezivanjem ili spajanjem razliitih
informacijskih sustava.Potrebno je informacijsko spajanje razliitih
logistikih podsustava i to ne samo unutar jednog poduzea, nego i
izmeu poduzea.Radi se o oblikovanju presjenih mjesta, tzv. dodirnih
toaka (Interfaces) izmeu sustava obrada u sklopu e-businessa
(elektronikog poslovanja), kao sastavnica e-commercea (elektronike
razmjene) Elektroniko poslovanje; s predavanja: naglasak gdje se
koristi-poelo se razvijati u SAD-u sedamdesetih godina prolog
stoljea-elektronika razmjena podataka (Electronic Data Interchange
- EDI) - osamdesete-elektroniko slanje poruka za rad u skupini
(engl groupware) kraj osamdesetih i poetak devedesetih-World Wide
Web devedesetih-danas najsuvremeniji oblik organizacije
poslovanja-suvremeno elektroniko poslovanje temelji se na raunalnim
mreamaEP odnosi se prije svega na prijenos odreenih informacija,
ali i na razmjenu informacija.Istodobno se odnosi i na
automatizaciju poslovnih transakcija i poslovanja mogunost izbora
robe ili usluga te na automatsko naruivanje i plaanjeOmoguuje
snienje trokova poslovanja uz istodobno povienje kvalitete i brzine
pruanja usluga Koncept elektronikog poslovanja primjenjiv je u svim
djelatnostima,a posebni uspjesi postignuti su u
djelatnostima:Elektronike razmjeneElektronikoga
marketingaElektronikoga bankarstvaElektronikih burziRaunalnih
rezervacijskih sustava
EDIFACT sustav; s predavanja; zbog ega je vaanElektronika
razmjena podataka u upravi,trgovini (gospodarstvu) i
prijevozu.Olakava i ubrzava komuniciranje, osobito u meunarodnoj
razmjeni, izmeu proizvoaa, izvoznika, konsignatera, peditera,
veletrgovca, banaka, vladinih organizacija i drugih.Sustav koji
prua jednoobrazne standardne poruke, ubrzava tokove informacija u
poslovnoj transakciji i omoguuje uporabu mrenih servisa.Usvojene su
standardne poruke raun, narudbenicaRazvila ga je Meunarodna
organizacija za standarde 1987. godine, a pojavom Interneta postaje
jeftinije i dobiva na vanosti .
Objasniti zadae izvravanja narudbe.Objasniti korake
kupoprodajnog posla.Kupac od prodavatelja zahtijeva ponudu.
Prodavatelj kupcu dostavlja ponudu.Istodobno prodavatelj dostavlja
i elektroniku narudbenicu kupcu.Kupac na svome raunalu ispunjava
potrebne podatke na narudbenici i vraa je prodavatelju.Prodavatelj
alje kupcu potvrdu narudbe.Prodavatelj alje kupcu fakturu.Objasniti
funkcije dranja zaliha.; s predavanjaFunkcije dranja zaliha se
odnose na:degresijske efekte veliine (ako proizvoa eli postii
koliinske rabate kod dobavljaa ili jeftiniju otpremu) izjednaavanje
neusklaenosti ponude i potranje (u sluaju kada proizvodnja dobra
moe biti stalna,a potranja nestalna i obrnuto)olakavanje
specijalizacije proizvodnje (skladine zalihe olakavaju podjelu rada
izmeu razliitih tvornica poduzea-nii trokovi) pekulaciju (zalihe su
direktna posljedica pekulacija kada se oekuje porast cijene
proizvoda)zatitu od nesigurnosti (zalihe nastaju zbog nesigurnosti
prognoze potranje, odnosno opskrbe)
Objasniti utvrivanje potrebnih zaliha.; s predavanja koje su
primarne, sekundarne i tercijalne
Primarna potreba odnosi se na: gotove proizvode, rezervne
dijelove, trgovaku robu i slino, dakle na materijalna dobra koja se
mogu prodati na tritu.Sekundarna potreba odnosi se na: sirovine i
poluproizvode koji se ugrauju u gotov proizvodTercijarna potreba
odnosi se na: Pomone i pogonske materijale kao i na potroni
alatBruto potrebaUkupna potreba koja nastaje u nekom razdoblju, ne
uzimajui u obzir visinu postojee razine zalihaMetode
utvrivanja:Deterministiko utvrivanje potreba (vezano uz proizvodni
program)Stohastiko utvrivanje potreba (vezano uz potronju)Metode
subjektivne procjene (na temelju miljenja)Neto potrebaDobije se
tako da se od bruto potreba odbiju raspoloive skladine zalihe.
Koje trokove izazivaju zalihe?; s predavanjaPotrebne su poduzeu
za normalno odvijanje poslovnog procesa.Tenja za to veom sigurnou u
sukobu je sa trokovima takve sigurnosti:Trokovi smjetaja
zaliha(zgrade)Trokovi ouvanja zaliha(ventilacija, grijanje i
sl.)Manipulativni trokovi(rukovanje, smjetaj)Trokovi osiguranja od
rizika(kvarenje, unitenje i sl.)Trokovi sredstava u zalihama
(trokovi angairanog kapitala)Trokovi zaliha - da bi bili to manji
teret poslovanju poduzea- trai se najpovoljniji odnos izmeu
sigurnosti i trokova koje zalihe izazivaju.
Koje su vrste zaliha (tr. angairanog kapitala)? Svaki zasebno
objasniti.NORMALNE ZALIHE kreu se od donje granice koja zadovoljava
potrebe kontinuiranog procesa do gornje granice koja se ne smije
prekoraiti:Minimalne zalihe; s predavanja: esto pitanje pojasniti
prednosti I nedostatkeNajmanja raspoloiva koliina zaliha koja
osigurava nesmetano poslovanjeZavisi od dnevnih potreba i intervala
jedne nabavke
Zmin = minimalne zalihePdn = prosjene dnevne potrebe za
predmetom radaPgod = prosjene godinje potrebe za predmetom radaT =
vrijeme nabave ( period nabavljanja )D = broj radnih dana u
godiniPREDNOSTI: mali skladini trokovi, minimalno angairani obrtni
capital=>mininalni trokoviNEDOSTACI: nesigurnost odvijanja
procesa proizvodnje.Maksimalne zaliheGornja granica zaliha koja se
ne smije prekoraiti To je koliina koja je jo uvijek ekonomski
opravdanaZmax.= Zmin. +Qnab.Zmax.= Zmin. +EnabQnab- ukupna koliina
potrebna izmeu dva intervalaEnab- ekonomina koliina
nabavePREDNOSTI: osigurava proces proizvodnjeNEDOSTACI: veliki
skladini trokovi, maksimalno angairan obrtni kapital.Optimalne
zalihe; s predavanja: pojasni i graf (trokovni konflikt)Povoljna
koliina koja stvara zadovoljavajuu sigurnost snabdijevanja uz
povoljan odnos trokova zalihaSa stajalita trokova polazimo od
pitanja:Koja je optimalna koliina nabaveKoliko puta valja
nabavljati odreene koliine predmeta rada
Trokovi skladitenja rastu s poveanjem jedne narudbeTrokovi
naruivanja opadaju s poveanjem veliine jedne narudbe jer se
smanjuje broj pojedinanih narudbiUkupni trokovi najprije opadaju s
poveanjem veliine jedne narudbe , a zatim se poveavaju Optimalna
veliina je ona kod koje su ukupni trokovi najnii.
PITANJA SA PREDAVANJA
SUSTAVI GOSPODARENJASkladititi ili ne?Openito:Trokovi
nedostatnih koliina > Trokovi skladitenja potrebno je skladititi
Odluka ovisi i o strukturi potronje.Primjer:Proizvod se troi
ravnomjerno. Potrebno je uskladiti dostavu time se smanjuje potreba
za skladitenjem.Kod nepravilnog kretanja- pojedinana nabava prema
potrebi.ABC=>artikliXYZ=>potranjaLMN=>kabastost;
volumen
Objasniti ABC analizu, pravilo 80:20.Pravilo 80:20 - 80% prometa
ostvaruje samo 20% artikalaLorenzova krivulja- krivulja
koncentracije : Krivulje su to manje zavinute i koncentracija
prometa usmjerena je utoliko manje na malo artikala proizvodnog
programa to je skladite vie usmjereno na konanog potroaa.To znai da
je kod trgovine na malo manja koncentracija prometa na manje
artikala nego kod proizvodnje tehnolokih artikala.Glavni nositelji
prometa bitni su za poduzee pa im se mora pokloniti znatno vie
panje kod dranja zaliha nego artiklima s neznatnim udjelom u
prometuGlavni proizvodi zasluuju najvie panje - Artikli se vrednuju
prema ostvarenom prometuTri klase: A, B, C - Najvie prometa
ostvaruje klasa A. Artikle je potrebno i kritiki ocijeniti prema
vanosti za krajnjeg kupcaOcjena 1 31 potrebni odmah2 srednje
vanosti3 tek neposredno vaniOlakana obrada u pogledu dranja zaliha:
Npr., moemo uvesti razliito vrijeme narudbe za pojedinu klasu
artikala (A,B,C) - smanjenje trokova skladita.Centralizirano vs.
decentralizirano skladitenje: Ravnotea izmeu trokova dostave i
trokova skladitenja - Npr. centralizirano skladitenje - vei trokovi
distribucije Usporedba trokova skladita i transportnih trokova
govori da: Artikle s kojima se ostvaruje veliki promet treba drati
u vie toaka za isporuku decentralizirano, a prometno slabe artikle
treba drati - centraliziranoPrimjena sustava gospodarenja artiklima
(podjela u etiri klase) ABCD politika skladitenja A prometno
intenzivni proizvodi - lokalna skladita B manjeg intenziteta-
regionalna skladita C neznatni intenzitet - tvorniko skladite D
izuzetno mali udio u prometu - samo po narudbi
to prikazuje Lorenzova krivulja?Krivulje su to manje zavinute i
koncentracija prometa usmjerena je utoliko manje na malo artikala
proizvodnog programa to je skladite vie usmjereno na konanog
potroaa.To znai da je kod trgovine na malo manja koncentracija
prometa na manje artikala nego kod proizvodnje tehnolokih
artikala.Glavni nositelji prometa bitni su za poduzee pa im se mora
pokloniti znatno vie panje kod dranja zaliha nego artiklima s
neznatnim udjelom u prometu.
Objasniti XYZ analizu. (potronja)Analiza artikala prema
potronji: X stalna potronja - visoka tonost prognoze Y potronja u
obliku trenda ili sezonska potronja - srednja tonost prognoze Z
nepravilna potronja - mala tonost predvianjaPrednost ove metode je
u moogunosti diferencijacije postupka pripreme.
Objasniti LMN analizu. (zapremnina / volumen)Analiza na temelju
volumena (zapremnine) ili kabastosti:L dijelovi velikog volumenaM
dijelovi srednjeg volumenaN dijelovi maloga volumenaOva analiza
koristi se za odreivanje dimenzija skladita i/ili transportnih
sredstava.
Objasniti kombinacije analiza.Kombinacije analiza: ABC + XYZ:
pregled o menadmentu nabaveABC/XYZ/LMN - Klasifikacija materijala
prema upravljanju i prema logistikim aspektima. Vaan je instrument
za optimizaciju proizvodno usklaenih koncepcija dobave.ABC/XYZ/LMN
matrica : AXL proizvodi najvie podesni za nabavu usklaenu s
proizvodnjomA artikli su prometno intezivniX stlalna potronjaL
dijelovi velikog volumenaPLANIRANJE ZALIHA; tih 6 esto pitanjeZato
planirati?Izbjegavati nepotrebne trokove skladitenjaIzbjegavati
mogui manjak i zastoj proizvodnjeSustavi planiranja i kontrole
zaliha:Tradicijski sustavSustav na temelju uvjeta na
trituProizvodnja bez zaliha (JIT-sustavi)Tradicijski ili
tradicionalni sustav; kod malog I srednjeg gospodarstva
(naeg)Popunjavanje zaliha kad padnu na odreenu razinu. To
popunjavanje moe biti: Kontinuirano, Uvijek ista koliina, razdoblja
narudbe ne moraju biti jednaka, maksimalna zaliha moe
varirati;Periodino: koliina koja je potrebna do maksimalne,
popunjavanje u tonim vremenskim intervalima, maksimalna zaliha je
uvijek ista.Sustav na temelju uvjeta na trituDvije tehnike: MRP
sustavi i DRP sustavi MRP sustavi - Planiranje materijalnih potreba
- Zasnovani na planu proizvodnje i normativima utroka materijala.
Planira se potrebna koliina materijala za proizvodnju. Tehniki
normativ materijala i energije ona koliina materijala i energije
koja je prijeko potrebna da se uz odreene tehnike uvjete proizvede
odreena jedinica proizvoda.Neto normativ koliina koja je u cjelosti
ula u proizvodBruto normativ osim navedenog obuhvaa jo i otpadakDRP
sustavi - Planiranje distribucijskih potreba - temelje se na
prognoziranju potranje.=>istraivanje trita uvijek kreemo od
zahtjeva I potreba trita i prema tome planiramo matrijalne
potrebe.Kod oba sustava tei se uskladiti proizvodnju s potranjom
kako bi se izbjegle visoke zalihe gotovih proizvoda (moe se obiti u
glavu, primjer Podravka u Poljskoj)Proizvodnja bez zaliha
(JIT-sustavi) - Opskrba tono na vrijeme i na tono
mjestoPretpostavke: Ponuda mora odgovarati potranji. Nabava,
proizvodnja i prodaja teku bez zastoja i bez zaliha (uvjetno, to se
misli kod nas kao korisnika, zalihe dri dobavlja).Koristi JIT-a:
Smanjenje trokova skladitenja i manipulacije, manja potreba za
obrtnim kapitalom, povisuje se konkurentska prednost poduzea,
DOBAVLJAI dre zalihe.Pretpostavke uspjenog funkcioniranja sustava
JIT su: (zna bit zasebno pitanje)Posao mora biti vaan za obje
strane, dobavljai i kupci moraju biti u stalnoj bliskoj vezi,
potranja mora biti trajna(ugovori na due vrijeme-barem 3 godine,
otkazni rok barem 6 mjeseci), komunikacijska povezanost izmeu
partnera mora biti tona i efikasna, za uspostavljanje meusobnog
povjerenja potrebno je stanovito vrijeme.Dva oblika JIT
sustava:Sinkronizirana proizvodnja - Proizvodi danas ono to e sutra
biti potrebno ili to e se sutra traiti!Usklaivanje procesa rada na
svim stupnjevima tako da se u proizvodnji radi bez skladita i bez
zaliha.Karakteristike: dugoroni ugovori (barem 3 godine), zbog
osjetljivosti sustava, dobavljai dre zalihe, tono razraeni ugovori
u vremenu i koliini isporukeKanban sustav - Proizvodi danas ono to
je juer utroeno, odnosno prodano!Temeljen na sustavu popunjavanja
prodavaonica sa samoposluivanjem; kupac s police uzima robu koju
eli kupiti, naruuje se roba koju kupci ele i koja e se vjerojatno
brzo prodati, radnici ispunjavaju kartice (kan-ban). Kartice sadre
sve potrebne podatke o materijalu ili poluproizvodu za potrebe
proizvodnje i transporta(ifra,naziv i specifikacija
materijala,jedinica pakiranja...)Kada dobavlja dobije karticu on
proizvodi traene proizvode i njih odlae u standardne kutije.
Kartica predstavlja istodobno i radni nalog- jedna se kartica
odnosi na sadraj jedne kutije.Kontrola kvalitete mora biti savrena;
Za kvalitetu je odgovorno mjesto pripreme za idueg potroaa, u
protivnom dolazi do zastoja u cijelom sustavu. Sustav je
najpogodniji za masovnu i serijsku proizvodnju.Uspjena primjena
sustava JIT Toyota, Generals Motors....
TEMELJNE ZADAE SKLADITAOsnovne zadae skladinoga poslovanja
vezane su uz: stalnu opskrbu proizvodnje i prodaje odgovarajuom
koliinom proizvoda odreene kakvoe, a sve to uz minimalne trokove
skladita (dostavna ili otpremna skladita) ; uz pravilno rukovanje
uskladitenim proizvodima i njihovo uvanje od kala, rasipa, kvara,
loma i sl. (zadravanje kvalitete proizvoda kakvi su doli u
skladite, stvoriti uvjete za lako pokvarljive
proizvode-temperatura, prozranost)U skladitu se odvijaju dvije
skupine procesa: skladini procesi i procesi kretanja.Naelno se
razlikuju skladita zaliha, obrtaja I raspaavanja.
SKLADITA PREMA NAINU IZGRADNJE; zna se zalomit ko
pitanjeotvorena (roba koja nije osjetljiva na atmosferske..
natkrivena (masovne dimenzije,vee teine-CEMENT) zatvorena (opa,
specijalizirana-silosi,rezervoari..)
SKLADITA PREMA STUPNJU MEHANIZACIJEniskomehanizirana (prevladava
manualni rad) visokomehanizirana (koristi se mehanizacija)
automatizirana ( poslovi obavljaju automatizirano) robotizirana
(roboti koji se vode raunalno)
OTPREMNO SKLADITEPutem otpremnog skladita rava se tok proizvoda
od dobavljaa do kupaca.Prednosti u trokovima na temelju osnivanja
otpremnoga skladita pokazuju se samo kada je dovoljno visoka
potranja na dijelu trita koja se treba opskrbljivati.Otpremno
skladite moe pruiti jedinstvenu mogunost za bru opskrbu udaljenoga
dijela trita i tako skraenje vremena dobave .LOKACIJA OTPREMNOG
SKLADITA; estoIzbor lokacije odvija se na dvije razine:
interlokalnoj I lokalno.Interlokalni izbor znai odabir izmeu vie
moguih lokacija u nekom gospodarskom podruju ( u zemljopisnom
smislu- npr.izbor odreene opine unutar neke regije)Lokalni izbor
odnosi se na mjesto za skladinu zgradu.
IMBENICI IZBORA LOKACIJE NA INTERLOKALNOJ RAZINI via razina;
esto pitanjeVani imbenici izbora lokacije otpremnog skladita na
interlokalnoj razini: usluga isporuke(blizina i druge pogodnosti),
vrsta prodajnog podruja(promatramo irinu I dubinu prodajnog
podruja), razvoj potranje, prometne veze (kojim granama prijevoza
moemo dostaviti) , trokovi transporta i skladita (da li sun am nii
moda na nekom podruju) i radna snaga (da li nam je ona
kvalificirana i dostatna).
VANI IMBENICI IZBORA LOKACJE NA LOKALNOJ RAZINI nia razinaCijena
zemljita (npr. jeftinija je na periferiji grada nego u centru),
pribavljanje graevinskih dozvola, mogunosti opskrbe energijom (koji
su nam energenti dostupni, a potrebni sun am),pristup transportnim
sredstvima(ulaz/izlaz), postavljanje kolosijeka (smanjujemo troak
po jedinici ako se koristi eljeznica)i prometna
povezanost(dolazak/odlazak na posao itd).
RASPORED ROBE U SKLADITU ; jako esto pitanjeRaspored robe u
skladitu ovisi prije svega o vrsti robe koja se uskladitavaPri tome
valja naroito poznavati zakonitosti uvanja zapaljivih roba, roba
koje je potrebno posebno njegovati, roba koje treba uvati od
kvarenja i sl.Tu se kod rasporeivanja artikala u obzir uzimaju
osobito tehniki i tehnoloki zahtjevi skladitenja. Fiksni raspored;
kad nema veliki broj artikalaRoba je klasificirana po grupama i
podgrupama koje su oznaene vidljivim abecednim i brojanim oznakama
Ista roba uvijek stoji na istom mjestuNedostatak- nova se roba teko
moe svrstati po tom reduModificirani fiksni raspored Ista metoda,
samo to se skladite dijeli na dva dijela U jednom dijelu nalaze se
zalihe do visine minimalnih zaliha, a u drugom zalihe preko te
visine Prednost - bolji pregled zaliha Nedostaci - visoki trokovim
manipulacije, jer treba mijenjati robu zbog zastarijevanja.Kaotini
rasporedRoba se zaprima na prvo slobodno mjestoDobra strana bolje
se iskoritava skladini prostorloa strana- ponekad je vrlo teko nai
robu koja nema fiksno odreeno mjestoModificirani kaotini raspored;
da unaprijedimo kaotini, uz informacijsku tehnologijuUnosi se ipak
vie reda u lociranje pojedinog artikla, tako da je ta metoda
pogodna i za skladite s vrlo razliitim asortimanom roba.Raspored na
osnovi pravokutnog koordinatnog sustavaPolazi se od tlocrta
skladinog objekta, koji se stavi u dva pravokutna koordinatna
sustava, na ije se koordinate stave podaci o procijenjenim
osobinama robe. Ima za cilj minimiziranje skladinih trokova,
izazvanih transportom i manipulacijama. Mjesto na kojem se u
skladitu treba nai neki artikl utvruje se na osnovi: uestalosti
isporuke, brzine obrtaja, zapremnine robe i teine robe. Raspored
robe na osnovi ABC klasifikacije; vrlo esto u naim poduzeima
razliite grupe robe utjee na razinu trokovaKlasificirana roba u
svome razmjetaju orijentira se prema ulazu izlazu tako to se roba
iz grupe A smjeta u blizini ulaza, odnosno izlaza, roba iz grupe C
najdalje od ulaza odnosno izlaza.
FUNKCIJE PAKIRANJA nabroji i kratko objasnifunkcije za
proizvodnju - ambalaa omoguuje pripremu inputa proizvodnje prema
potrebnim koliinama i preuzimanje outputa iz proizvodnje na mjestu
proizvodnje. Pakiranjem se dobiva proizvod u ambalai.marketinke
funkcije - s marketinkog motrita ambalaa je sastavni dio politike
proizvoda.funkcije upotrebe - ambalaa se moe ponovno upotrijebiti u
neke druge svrhe (kontejneri,papir,moemo reciklirati ili ih
koristimo u razliitim fazama...)logistike funkcije pakiranja:
skladina funkcija, transportna, manipulativna i
informativna.zatitna funkcija ambalae da roba doe do naruitelja u
pravome stanju (zatita od kvalitativnih,kvantitativnih gubitaka,
mehaniki i klimatski zahtjevi) da ne bude oteenja
LOGISTIKE FUNKCIJE; izdvojeno- u skladinoj funkciji "pakovanje"
treba biti prikladna za slaganje (oblik,dimenzija..) da potpunije
popunimo kapacitete skladita- transportna funkcija:ambalaa treba
omoguiti i racionalnu upotrebu transportnih sredstava -
manipulativna funkcija sastoji se u spajanju proizvoda u jedinice
da se olaka njihovo rukovanje kod otpreme (koritenje
viliara..)-informativna funkcija je vana za sastavljanje narudbe
(boja,natpis,slika....);bitno nam je da pratimo tijek robe I da
znamo o kakvoj se robi radi-najvanije je oznaivanje pakovanja
jedinstvenim kodom ili ifrom- vezano uz informatizaciju svih robnih
procesaTO JE I VRSTE PALETAPaleta - specijalno izraena i najee
drvena podloga na koju se po stanovitim pravilima slau komadni
tereti (kartoni, sanduci, vree, bale, gajbe, bave, role, i sl. s
teretom) radi oblikovanja veih standardiziranih teretnih jedinica
kojima se sigurno, jednostavno, brzo i racionalno manipulira Danas
se u svijetu koriste razliite palete, kako po svojim
karakteristinim osobinama tako i po obliku, dimenzijama i namjeni.
Sve palete se, s obzirom na praktinu upotrebu mogu svrstati u
osnovne skupine: ravne palete (ravna drvena paleta ima 1 ili 2
nosive povrine, 2-4 ulaza, moe biti od drveta, aluminija, metaa i
plastike), boks-palete, stubne palete i specijalne palete.Najvie se
koriste ravne palete dimenzija 1200x800mm (tzv. EUROpalete) i/ili
1200x1000mm, na koje se moe sloiti do 1000kg tereta. Boks-paleta -
ravna drvena ili metalna paleta na kojoj je ugraena ograda drvenih
ili metalnih okvira, najee od lima ili cijevi visine 1m, zatvorene
ili otvorene, dimenzije su jednake kao i kod ravnih paleta, obvezno
imaju slijedee oznake: lijevo naziv vlasnika, npr.Hu sredini naziv
proizvoaadesno EUR to znai da su standardne za europske eljeznice i
da se meusobno razmijenjuju
SUSTAV PALETIZACIJE, PREDNOSTI I NEDOSTACIPaletizacija je skup
organizacijsko povezanih sredstava za rad i tehnolokih postupaka za
automatizirano manipuliranje i transport okrupljenim jedinicama
tereta od sirovinske baze do potroaa. SUSTAV PALETIZACIJE:
najpotpunije i univerzalno povezuje pojedinane komadne terete u
okrupljenim jedinicama tereta. Omoguuje uspostavljanje neprekidnog
lanca svih sudionika od sirovinske baze do potroaa. Sustav je
kompatibilan s drugim suvremenim transportnim tehnologijama
(kontejnerizacija, RO-RO i HUCKEPACK tehnologija) Prednosti:
smanjenje teine i cijene transporta ambalae, smanjenje oteenja i
gubitka na robi, ubrzanje utovara i istovara poveava se stupanj
uporabe prometne infrastrukture, svoenje broja runih manipulacija
na minimum smanjenje radne snage, vei stupanj iskoritenosti
kapaciteta sredstava i opreme za manipulaciju robe, velika uteda
skladinog prostora, higijenskotehnika zatita rada, minimiziranje
trokova administrativnotehnikog osoblja.Nedostaci: gubitak i
nestanak paleta, esta oteenja i popravci, odravanje paletnog fonda,
razmjena paleta, evidencije paleta...NAJVANIJE ZADAE KONTEJNERA
Kontejneri su posebne naprave, prenosivi spremnici, transportni
sanduci, transportne posude, savitljivo sloene posude, pokretna
transportna oprema ili druga slina konstrukcija koja ispunjava
slijedee uvjete: potpuno ili djelomino zatvoreni, ali da ine
odjeljeni prostor namijenjen za smjetaj robe, s najmanje jednim
vratima, konstruirani tako da se brzo, sigurno i jednostavno pune i
prazne, konstruirani tako da se ubrza prijevoz robe jednim ili vie
prijevoznih sredstava bez indirektnog prekrcaja,opremljeni ureajima
pogodnim za brzo, sigurno i jednostavno rukovanje, posebice
pretovar s jednog na drugo prijevozno sredstvo, izraeni od
postojanog materijala i dovoljno vrsti,otporni na vremenske prilike
i prikladni za viekratnu uporabu, izraeni s obujmom od najmanje
jednog kubika.Najvanije zadae kontejnera su: da se koristi kao
manipulacijsko-transportna jedinica tereta, da se koristi kao
jedinica tereta za uskladitenje i pakiranje,=>nije potrebno robu
istovarivati I skladititi, kontejner je ta skladina jedinicaima sve
znaajke karike u neprekidnom transportnom lancu od proizvoaa do
potroaa (tj.od vrata do vrata).=>od poduzea do poduzea
TO JE TRANSPORTNI LANACTransportni lanac skup tehnikih,
tehnolokih,organizacijskih, prostorno i vremenski sinhroniziranih
operacija (npr. pakiranja,signiranja,vaganja,brojenja,
utovara-istovara,pretovara,skladitenja..) u vezi s prijevozom
odreene robe koje osiguravaju brz,siguran i racionalan protok robe
od sirovinske baze do potroaa.
NAVEDI 3 TEMELJNE VRSTE KONTEJNERAMali 20 stopa (najei), srednji
30 stopa, veliki 40 stopa. Koliko je stopa, toliko je i tona robe
(otrpilike) mogue pakirati u kontejnere.
PREDNOSTI I NEDOSTACI KONTEJNERA; uvijek pitanjePrednosti :
smanjenje trokova pakiranja robe (i do 80%), prijevoz robe u
kontejnerima iskljuuje prekrcaj robe te osigurava solidno uvanje
robe, smanjeni trokovi uskladitenja i iskladitenja i poveava brzinu
manipulacija, omoguava u cijelosti koritenje obujma
standardiziranih prijevoznih sredstava, omoguava unificiranje
tehnikotehnolokih rjeenja, skrauje se vrijeme premjetanja robe od
proizvoaa do potroaa, smanjuju se manipulacijsko-prijevozni
trokovi, produktivnost raste.Nedostaci: zahtijeva veliki poetni
investicijski kapital, veliku specijalizaciju, standardizaciju i
automatizaciju suprastrukture svih grana prometa, a djelomino i
prometne infrastrukture, zahtijeva visoke kvalificirane, obrazovne
i iskusne, ali i vrlo disciplinirane operativne i kreativne
menadere, primjereno projektiran i organiziran integralni prometni
informacijski sustav, gotovo savrenu koordinaciju rada svih
sudionika, svih sredstava za rad i svih postupaka cjelokupnog
sustava kontejnerizacije...
POJASNI UPRTNU TEHNOLOGIJU I KOJI SU TIPOVI; pojasnit I ove
ostale, RO-ROHUCKEPACK tehnologija transporta je specifina
tehnologija transporta za koju je karakteristian horizontalni i
vertikalni utovar, prijevoz i iskrcaj cestovnih prijevoznih
sredstava na eljeznikim vagonima. HUCKEPACK tehnologija A: utovar
kamiona s prikolicom ili tegljaa s poluprikolicom, natovarenih s
teretom na eljeznike vagone sa sputenim podom.HUCKEPACK tehnologija
B: utovar poluprikolice ili prikolice natovarenih teretom na
specijalne eljeznike vagone sa sputenim podom.HUCKEPACK tehnologija
C: utovar i istovar specijalno za tu tehnologiju izraenih
zamjenjivih i standardiziranih sanduka slinih kontejnerima po
sustavu vertikalne tehnologije na kontejnerske ili depne eljeznike
vagone
POJASNI RAZLIKU IZMEU PRIJEVOZA I PROMETA; esto pitanjePrijevoz
jednosmislen pojamPromet vie jednosmislenih pojmovaPrijevoz je
specijalizirana djelatnost koja pomou prometne suprastrukture i
prometne infrastrukture omoguuje proizvodnju prometne
usluge.Prijevoz organizirano svladava prostorne i vremenske
udaljenostiprijevoz i transport sinonimiTransport lat.rije
transportare (prenositi) i novolatinska rije transportus (prijevoz,
prevoenje, prenoenje)U hrvatskoj se jezinom sustavu promet susree u
3 razliita smisla:1. promet znai odnose meu ljudima (drutveni
promet, promet meu ljudima...)2. promet znai ekonomsku,
tj.ekonomskofinancijsku kategoriju (robni, nerobni, turistiki,
devizni, platni...)3. promet obuhvaa prijevoz ili transport, ali i
operacije u vezi s prijevozom putnika i robe te
komunikacije.Ekonomsko znaenje prometa.Promet kao gospodarska
djelatnost omoguuje proces reprodukcije. Promet utjee na razvijanje
teritorijalne podjele rada. Promet igra znaajnu ulogu u razvitku
gospodarstva u siromanim i nerazvijenim podrujima zemlje.
Mogunosti prijevoza (ne mijeati s granama
prijevoza!).KONVENCIONALNI TRANSPORT najstariji, i danas se
koristi: prijevoz se obavlja iskljuivo jednim prijevoznim sredstvom
od destinacije A do destinacije B (robi askpekt cestovnog
prijevoza). Jedna je vrsta prijevoznog dokumenta tovarni
list.KOMBINIRANI TRANSPORT- prijevoz robe obavljaju najmanje dva
prijevozna sredstva (eljezniki, cestovni prijevoz), ali ne
istovremeno nego uzastopno. Tj dolazi do prekida transportnog lanca
i potrebe manipulacije robom (pretovariti). 2 vrste transportnih
dokumenata-teretnica.INTEGRALNI TRANSPORT- takav oblik prijevoza
gdje se izmeu tereta i vozila umee sredstvo integralnog transporta
(najee su to palete ili kontejneri koji racionaliziraju). 2 vrste
dokumenata jer dolazi do prekida transportnog lanca (teretnica u
pomorskom prometu).MULTIMODALNI TRANSPORT- viegranski je transport.
Nema pekida transportnog lanca i manipulacije robom. Istodobno se
rabe dva transportna sredstva iz dvije razliite prometne grane.
Koristi se na dijelu puta. Teret na prvom vozilu putuje nedirnut na
cijelome putu od poiljatelja do primatelja (njime se ne
manipulira). OBLICI: pojasnitHUCKEPACK promet (uprtni)RO- RO
sustavi prometaLASH sustaviBIMODALNI promet
KRITERIJ IZBORA PRIJEVOZNE GRANE; esto pitanjeKriteriji za izbor
vrste transportnog sredstva:Cijena transporta (trokovi
transporta)-kod nas daleko vie (15-20%) nego u razv. zemljama
(5-10%)Brzina transporta-voditi rauna kakva roba se otprema (ako
lakopokvarljiva)Mogunost pristupa mjestu prijama i isporuke
robe-dostupnost I mobilnostSigurnost i tonost transporta-koja nam
grana po tome odgovaraPrilagodljivost transportnog sredstva
odgovarajuem teretuZahtjevi za odgovarajuom ambalaom-koja ambalaa
plete, kontejneri kod cestovnog to moemo izbjei
CESTOVNI PROMET, PREDNOSTI I NEDOSTACINajznaajniji oblik
kopnenog transporta ima 2 osnovna faktora: prijevozni put
(infrastruktura) i prijevozno sredstvo (suprastruktura). Sredstva
cestovnog transporta pokree motor; dijele se na: radna vozila
(bageri, rovokopai, pokretne dizalice, itd.) i teretna vozila (s
poluprikolicama, prikolicama i drugim prikljunim vozilima).
Zakonski je reguliran: propisane tehnike osobine i dimenzije
vozila, nain kretanja i odravanja, obiljeavanje tereta, pakiranje
robe, prijevoz opasnih tvari, itd. Konkurentan je do 500km, najvea
doputena masa je 40t.Prednosti :U odnosu na eljezniki i zrakoplovni
transport cijene su nie na kraim i srednjim relacijama (osobito za
lakopokvarljivu robu i robu vee pojedinane vrijednosti); vea je
konkurencija; posebne vrste robe prevoze se posebnim vozilima te se
postiu utede u pakiranju; isporuka robe je bra i nije potreban
pretovar robe,jer je cestovna mrea rasprostranjena.Nedostaci:Vea je
potronja goriva po jedinici prevezenoga tereta; vie je ovisan o
vremenskim i drugim uvjetima; na veim su udaljenostima cijene vee
nego kod eljeznikog i pomorskog transporta; vie zagauje okoli.
ELJEZNIKI TRANSPORT, PREDNOSTI I NEDOSTACINakon niza godina
dobiva pozornost zbog zakrenosti cesta i zranih koridora i zato jer
eljeznica troi manje energije i manji je zagaiva okolia; razvoj
eljeznice utjee na gospodarstvo nii su transportni trokovi te vea
konkurentska sposobnost. Glavne odlike: urednost, neprekidnost
transporta, sigurnost, ekonominost.Prednosti: relativno nia cijena
prijevoza,velika pogodnost za prijevoz pojedinih vrsta
roba.Nedostaci: ee potrebe pretovara robe,a time i vei gubici
radnog vremena, sporiji prijevoz od zranog i cestovnog transporta,
vii trokovi pakiranja zbog potrebe vee zatite robe, ee krae nego
kod drugih grana transporta.
RIJEKI I KANALSKI TRANSPORT, P I N spadaju u unutarnje
brodarstvo; prednosti:pogodnost za masovne robe niske pojedinane
vrijednosti (ugljen, penica)pogodnost za transport na velike
udaljenosti (7. koridor ima 3500km) mogunost povezivanja s
pomorskim transportom, uteda energije, nie cijenevaan i za turizam.
nedostaci:neprikladni su za prijevoz jedan dio godine (zima),
vezanost na ogranienu mreu vodenih puteva,potreba koritenja drugih
transportnih sredstava (da robu dovezemo do luke), visoki trokovi
osposobljavanja i odravanja umjetnih vodenih puteva (samo koliko je
trebalo za Rajnu-Majnu-Dunav).
POMORSKI TRANSPORT; 70% tereta putuje njime, prije svega
kontejneri i tankeri (nafta)prednosti:nie cijene, vei kapaciteti i
fleksibilnost transportnih sredstava za vie vrsta tereta,manje
zagaivanje okolia,u funkciji tijekom cijele
godine.nedostaci:sporost,visoka cijena transportnih sredstava (sami
brodovi su skupi)ZRANI TRANSPORT, P I
Nprednosti:brzina,sigurnost,jednostavnost,jednostavnije pakiranje i
nii trokovi pakiranja,jednostavnije carinske formalnosti,jeftinije
osiguranje robe,manje kraa i manipulativnih
gubitaka.nedostaci:velika potronja goriva,visoka cijena transportne
usluge,zagaenje okolia.vrste
poiljki:obine,potanske,posebne:vrijednosna roba ,ive ivotinje
,lakopokvarljiva roba ,posmrtni ostaci ,tisak, filmovi i sl.
CJEVOVODNI TRANSPORT-cjevovodima se transportiraju voda, nafta,
naftni derivati, plin i kruti materijali koji se mijeaju s vodom
(drvena graa, ugljen, penica, eerna trska, voe);+ najsigurniji i
najekonominiji transport nafte i plina;- vrlo visoka kapitalna
ulaganja i sporost (8 km/h);
Savjetovanje menadmenta
KORISNIK
3PL pruatelj
IT savjetovanje
BUSINESSPERFORMANCECO-OPERATION
4PL
Teh/Software/E-Commerce poduzea
OUTSOURCING
3PL
KORISNIK
Interni operator logistike
KORISNIK
IN HOUSE
