Logistika [broj 2, decembar 2009.]

8/3/2019 Logistika [broj 2, decembar 2009.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-2-decembar-2009 1/56







SADRŽAJLuka Br~ko ...............................................6

Prijedorputevi ..........................................8

Mitovi i stvarnostsatelitskog praćenja vozila ..................... 10

GAMA ZA GRA\EVINARSTVO .................. 16

Volex Mobil ............................................ 19

GAMA ZA DISTRIBUCIJU .........................21

Kako ispuniti TIR karnet .........................28

Mil{ped .................................................31

Osnovni algoritam rada u{pediterskom poslovanju ........................38

Pitanja, odgovori i pravila rada umeđunarodnom drumskom transportu ..... 42

Optimalno vozilo/voza~ ufunkciji za{tite ̀ ivotne sredine ............... 47

Pakovanje i označavanje ambalaže ..........48

Poslovna etika .......................................50

PERSPEKTIVA I PRAVCI RAZVOJAINTERMODALNOG TRANSPORTAU BOSNI I HERCEGOVINI ......................... 51



Osnivač i izdavač:GRAFID d.o.o. Banja Luka

Direktor:Branislav Ivanković

Glavni i odgovorni urednik:Velibor PeulićRedakcija:

Prof. dr Faruk Ja{arević,Marijan Banelli, prof. dr Nada Barac,

prof. dr Pavle Gladović, Igor Peji}mr Demir Had`i}, dr @eljko Rankovi},

prof. dr Ivan Dadić, Fuad Klisura,mr Žarko [antić, Dario Bu{i},prof. dr Života Radosavljević,

prof. dr Ivan Bo{njak, Željko Matoc,mr Nihad Halilović,

mr Neboj{a Zdravković Lektor:

Igor Simanovi}Tehnička obrada i dizajn:

Srđan Ivanković[tampa:

GRAFID d.o.o. Banja Luka051/320-571

grafidªblic.net

Rje{enjem Ministarstva prosvjete ikulture Republike Srpske br:07.030-611-01-11/09, od 24.09.2009. godine,“Logistika” Banja Luka, upisano je uRegistar javnih glasila pod rednimbrojem 583.

Na kraju smo kalendarske godine, sumiramo rezultate i podsjećamo se našeg početka u logistici ...

Svjesni činjenice da pokretanje/otvaranje jednog preduzeća iz domena logistike, predstavlja, prije svega, jednu vrstu intimne priče između čovjeka i jedne ideje: čovjek, prije svega, mora posjedovati sve unutrašnkvalitete i adekvatnu kompetenciju koja će odgovarati njegovoj ideji/projektu, a ideja, odnosno projekat,nema nikakvog smisla ako nije u saglasnosti s idejom konstantnog napredovanja i poboljšavanja rezultatakoji će pridonijeti razvoju i trajanju.

Preduzeće mora biti u komparaciji s jednim živim bi

ćem. Ono, kao i to bi

će, može nestati, ako ne uspije dase adaptira novim okolnostima jednog okoliša u konstantnom napretku: konkurencija je postala nem-

ilosrdna i međunarodna, zahtjevi klijenta su sve veći i veći, te se razlikuju jedni od drugog, tehnologija jeneprestanom razvoju, sve složeniji servisi više ne dozvoljavaju improvizaciju i neodređenost u poslovanju

Već postojeća zasićenost tržišta dovodi do velikih bitaka između preduzeća za zauzimanje većih dijelovatržišta. Ta konkurentnost dovodi do rata među cijenama, koje imaju uticaj na njihovu rentabilnost.

Za opstanak preduzeća, trebaju se povećati dijelovi tržišta robe, koji donose najviše prihoda. Da bi seizvukla korist u konkurenciji naspram drugih preduzeća, mora se stvoriti strategija koja će moći stećisljedeće tri dimenzije u poslovanju: potpuno upravljanje za sve potrebe klijenta, optimalna produktivnoskvalitetan rad.

Klijent mora biti prva briga i predmet najveće pažnje: on mora biti saslušan, shvaćen, da bi ga se moglo št

bolje poslužiti, te naravno, za najbolju cijenu. Klijent razmatra kvalitet ponude, pa samim tim i cjelokupnservisa preduzeća. Jedina stvar koju klijent vidi je kvalitet ponude ili utisak koji ima o njoj. On ne podnoshavarije i nesavršenost. On mora imati povjerenja u kapacitet njegovih snabdjevača, koji su mu sposobnikonstantno raditi kvalitetne usluge. Poslovno preduzeće je to koje se adaptira klijentu i njegovim potre-bama, mimo svih mogućih promjena koje mogu nastupiti u raznim sredinama.

...

U ovom broju Logistike donosimo kratka predstavljanja kompanija koje sa uspjehom prate zahtjeve klije-nata, predstavljamo značajne i uspješne kompanije iz domena industrijske logistike, distribucije, špedicijeniskogradnje i, naravno, prateće forme osiguranja, no to nije sve...

Vaš portal www.logistika.ba

Logistika.ba portal sastoji se od vlastitih sadržaja, sadržaja partnera i oglašivača, besplatnih sadržaja,sadržaja kreiranih od strane posjetilaca, te linkova na korisne stranice. Logistika.ba sadržaje objavljuje udobroj namjeri. Sve sadržaje Logistika.ba portala koristite na vlastitu odgovornost i Logistika.ba ne možese smatrati odgovornim za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem. Pristup Logistika.ba portalu i svimnjegovim sadržajima dozvoljen je svim licima bilo koje dobi, osim ako je naznačeno drugačije. Korištenjembilo kojeg dijela Logistika.ba portala i svih njegovih dijelova, automatski prihvatate sva aktuelnapravila korištenja. Korisnici su dužni čitati pravila korištenja, te se smatra da su korisnici kontinuiranimkorištenjem Logistika.ba portala ili bilo kojeg njegovog dijela, u svakom trenutku upoznati s aktuelnimpravilima korištenja, te da su ih razumjeli u cjelosti.

Uredn

RIJEČ UREDNIKACijenjeni č itaoci...


http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-2-decembar-2009 6/566 LOGISTIKA 2009 Decembar

Brčko se prvi puta spominje1534. godine kao kapetanija

u Gračaničkom kadiluku, Tuzlanskojnahiji, Zvorničkom vilajetu. U tovrijeme Brčko je bilo jedina prelaznicapreko rijeke Save, a koja se obavljalaskelom. Trgovci bi iz Dubrovnika iHercegovine dolazili na konjima imagarcima i prelazili Savu skelom.

Od tog vremena se vrši prevoz splava-renjem za potrebe industrije (balvani),a od 16. vijeka počinje plovidba tzv.kopitarenjem sa dereglijama (uzvodnobi se vuklo lijevom obalom Savekonjskom i volovskom zapregom, anizvodno bi se plovilo sa sidrima).Obično bi se pored balvana prevozioi ugalj i brusnički kamen (vađen ublizini Bosanskog Broda).

Drugom polovinom 17. vijeka počinje plovidba parobrodima ibrodovima, takozvanim lopatarima.S obzirom da su to bili parni bro-dovi, a Brčko se nalazilo na pola putaBeograd –Sisak, koji je u zaleđu imaorudnike uglja, ti bi se brodovi zaustav-ljali na današnjoj lokaciji “LukeBrčko”, da bi ručno kolicima vršiliutovar uglja u brodove.

U periodu 1887-90. održavana je prva putnička linija brodom,na relaciji Županja-Brčko-Rača-Zvornik. Preko rijeke Save sagrađen

je željeznički most i od 1894. godine jeuspostavljena željeznička saobraćajna

veza Vinkovci-Brčko.Godine 1946. sagrađena je pruga

Brčko-Banovići, čime je luka, us-postavila direktnu željezničku vezu satuzlanskim privrednim bazenom.

Današnja luka je izgrađena 1913.godine, a dograđena je u periodu 1952-1962. godine. 1953. godine zvaničnose počinje koristiti obala luke za

saobraćaj i osnivase Preduzeće za riječni saobraćaj i

pristanište.Dana 27. 11. 1961. godine os-

novano je preduzeće pod nazivom“PREDUZEĆE PRISTANIŠTE ISKLADIŠTE”. Godine 1969. dolazido integracije Preduzeća sa JRB-om,tačnije bivšim pogonom za bagero-vanje (Beograd). Luka kao samostalnaorganizaciona cjelina, pod na zivomRO “Luka Brčko”. posluje od 1973.godine. Sa ciljem uključivanja uintegralni saobraćajni sistem BiH,Luka se 1978. godine integriše u SOURŽTO Sarajevo. Do ponovne reorga-nizacije došlo je 1991. godine, od kadaorganizaciono ponovo posluje kao sa-mostalno preduzeće pod nazivom AD“Luka Brčko”. Tokom rata na prosto-rima bivše SFR Jugoslavije (1991-1995),i pet godina poslije, zbog neriješnogmeđudržavnog statusa rijeke Save,plovidba je obustavljena i nisu vršenepretovarne aktivnosti rijeka-obala.Donacijom Italijanske Vlade 2001.

godine obnovljena je i ponovno stav-ljena u funkciju glavna pretovarnamehanizacija - portalne dizalice, čimesu se ponovo stekli uslovi za aktivnoučešće “Luke Brčko” u transportnomsistemu BiH.

Od 2004. godine luka poslujepod nazivom Javno preduzeće “LukaBrčko” Brčko Distrikt BiH d.o.o.

U septembru 2006. godine luka jedobila međunarodni status.

Kao što more i primorska plovidbautiču na razvoj obalskih naselja, istotako bi se moglo reći da su rijeka Savai riječni saobraćaj obilježili razvojBrčkog kroz vijekove i da je razvojluke i grada bio sudbonosno vezan imeđusobno uzrokovan.

Geografski položajJP “Luka Brčko” Brčko Distrikt

BiH se nalazi na sjeveroistočnomdijelu BiH, desnoj obali rijeke Save, na44° 54` sjeverne geografske širine i 18°48` istočne geografske dužine. Luka jesagrađena na 221RKM od ušća Save unajvažniju evropsku rijeku, Dunav.

Plovnost rijeke Save, IV kategorije,kao i prosječan navigacioni periodod 260 dana godišnje, kao i privredagravitacionog poruč ja, predodredilisu značaj “Luke Brčko” u odnosu nauzvodna pristaništa.

Aktivnostima MeđunarodneKomisije Sava Sliva, koja predstavlja

saradnju zemalja savskog riječnog va, tj. Bosne i Hercegovine; RepublHrvatske; Republike Slovenije; Srbi

LukaBr~ko


http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-2-decembar-2009 7/56Decembar 2009 LOGISTIKA

Crne Gore, očekuje se u skoro vrijemeplovnost rijeke Save od 365 dana.

Mogućnost uspostavljanjarobnih tokova

Preko Luke Brčko, moguće jeuspostaviti direktne robne tokove ri-

jekom Savom sa podunavskim lukamazapadne i istočne Evrope , kao i sa

lukama na Sjevernom i Crnom moru.Luka Brčko je sa Evropskom

željezničkom mrežom povezanasaobraćajnicom Tuzla-Vinkovci. Uneposrednoj blizini Luke Brčko nalazise autoput Zagreb-Beograd (Evropskikoridor X), kao i magistralni putnipravac M 14.1.

Dobra povezanost kopnenimsaobraćajnicama otvara mogućnostza uspostavljanje tranzitnih robnihtokova, kao i tokova čije je odredišteu užem gravitacionom područ ju

JP”Luke Brčko”, odnosno tuzlanskomprivrednom bazenu.

MisijaSvrha postojanja, rada i razvoja JP

“Luka Brčko” ogleda se kroz ispu-njenje značajne društvene uloge uokviru multimodalnog sistema pre-

voza roba, koji se ostvaruje pružanjemkvalitetnih lučkih usluga, uz primjenusavremenih naučnih metoda kojeomogućavaju optimalan protok roba,koristeći pri tom savremenu teh-

nologiju, opremu i visok profesiona-lizam zaposlenih.

VizijaU 2009. godini, konsultantska

kuća iz Holandije, uz podršku Svjetskebanke, uradila je studiju daljeg razvojabrčanske Luke. Eksperti su predložiličetiri modela: daljnja dogradnjaLuke kao javnog preduzeća, priva-tizacija, dokapitalizacija ili djelimična

koncesija. Svaki od ovih koncepatapodrazumijeva da se do 2015. godineLuka osposobi za korištenje pretovar-nih kapaciteta od skoro pola milionatona godišnje, kasnije i do milion tona,uz uslov da se istovremeno radi naospo-

sobljavanju plovnog puta rijeke Savi izgradnji željezničkog pristupnogkolosijeka. U prvoj fazi radiće se naosposobljavanju operativne obalei unutrašnjeg transporta. Jedanod predloženih modela prihvatićeSkupština Brčko distrikta BiH, nakčega će početi realizacija zadatakapreciziranih u studiji, čime će Lukasa svojim sadržajem i visokimkvalitetom lučkih usluga, uz zado-

voljavanje javnog interesa, postatinajveći i najznačajniji lučki pretovai transportno-distrubutivni centaru regionu i okosnica unapređenja irazvoja sistema transporta u BosniHercegovini.

Povr ina ......................................................................................... 14 a

pe tiv ba ................................... .......................................... 180 m,

x az o .. .. .............................. .............................................. 2,5 m,

ol sijeci........................... .. .... .. ............ .. ..................... cca 2,5 km dužine,v reni s išni prostor .... .............................................. cca 11.000 m2,

voreni skl š i r stor................................................... cca 61.000 m2,

lavna pre varn ehanizacija .................... portalne dizalice 5/ 6 t, 2 kom,

te ~k o

, ,z uslov da se istovremeno radi na

ospo-

Hercegovini.

................... .. ........................................ .......... ................. ,

Utovarivač ......................................... .. ........................... .. .. ............ 2 kom,

emper ......................................................................................... 1 kom.



Preduzeće za građenje,održavanje i zaštitu puteva

“Prijedorputevi” a.d. Prijedor, postojipreko 50 godina. Svoju djelatnost

je obavljalo u sastavu preduzeća zaodržavanje i zaštitu puteva u BanjojLuci i prošlo kroz razne statusnepromjene.

Od 1990. godine posluje samo-stalno, pod nazivom Preduzeće za

održavanje i zaštitu puteva Prijedor, aod 1995. godine kao Osnovno državnopreduzeće za održavanje i zaštituputeva “Prijedorputevi” Prijedor.

Poslovni rezultati u2006/2007. godini ipriznanja

U uslovima sve izraženijekonkurencije u oblasti niskogradnje,“PRIJEDORPUTEVI” a.d. Prijedorsu pravovremenim i angažovanimposlovnim aktivnostima upraveDruštva i svih zaposlenih, u 2006. go-dini ostvarili veoma dobre rezultate.

Prema zahtjevima investitora, a naosnovu dobijenih poslova na tenderi-ma, “PRIJEDORPUTEVI” a.d. Prijedorsu izgradili značajne infrastrukturneobjekte u oblasti niskogradnje. Naposlovima redovnog održavanjaputeva, a po nalogu “Puteva RS”,urađeni su svi dobijeni poslovi.

Finansijski rezultati “PRIJE-DORPUTEVA” a.d. Pr ijedor u 2006.godini su takođe bili dobri. Ostva-ren je poslovni prihod u iznosu od

21.199.799,00 KM ili 32 % više negoprethodne godine, dok su rashodi uistom per iodu iznosi li 19.217.576,00KM ili 31 % više nego 2005. godine.

Ostvarena dobit u 2006. godiniiznosila je 1.982.223,00 KM i veća je za42 % nego 2005. godine.

U 2006. godini “PRIJEDORPUTE-

VI” a.d. Prijedor su uložili značajnasredstva u investicije. Za ove potrebeutrošeno je 2.868.170,00 KM. U okviru

ovoga izgrađ

ena je nova asfaltna bazau Istočnoj Ilidži, kupljen je veći brojgrađevinskih mašina, kamiona, kao idruge opreme, a izgrađen je i pušten urad i novi restoran za ishranu radnika.

U više od 50 godina postojanja irada “PRIJEDORPUTEVA” a.d. Prije-dor, 2006. godina je bila najuspješnija.

I u 2007. godini “PRIJEDORPUTE-VI” a.d. Prijedor su u intenzivnim

aktivnostima sa ciljem ostvarenja još boljih rezultata nego prethodnegodine, a prvi put se pojavljuje i na

ino-tržištu.Ugovoreno je i započeto niz noposlova, između ostalog:

Izgradnja puta Meljine-Petijevi(na relaciji Trebinje-Herceg Novi) uvrijednosti od 6.171.613,00 KM

Rekonstrukcija glavne ulice uPrijedoru u vrijednosti od 4.806.359KM

Izgradnja kanalizacije u MZ Tu

8 LOGISTIKA Decembar 2009

PrijedorputeviPrijedorputeviTakođe, “PRIJEDORP UTEVI” a.d. Prijedor su za potrebe

tržišta u 2 006. godini proizveli:• 108.919 t asfaltne mase ili 26 % više nego prethodne godine• 4.840 m3 betona ili 50 % više nego 2005. godine• 106.661 m3 kamenog materijala, ili 102 % više nego prethodne godine





Često se pitam kako bi bilokada bih znao stvarne

troškove firme. I često to pitanjepostane noćna mora iz najmanje dvarazloga: da li su podaci koje imamstvarno tačni – mogu li im vjerovati i

da li ima m sve podatke koji mi trebajuda bih mogao izračunati troškovefirme. Većina firmi u svijetu susreće sesa ovim pitanjima od svog osnivanjapa tokom životnog ciklusa i uvijek suista pitanja i uvijek su slični odgovori:nisam baš siguran!

U svijetu koji se našao na pragutrećeg milenijuma, odnosno svijetukoji je u novoj revoluciji postindus-trijskoj, takozvanoj informacionojili svijetu koji sebe naziva Društvoznanja ili Informaciono društvo, ovajfenomen potrošnje i stvaranja više izmanje je postulat na kojem se, u os-novi, zasnivaju sve moderne poslovneprakse. A tu se pojavljuje i novapriča, priča o mjerenju, zapisivanju itumačenju zapisa.

Peter Drucker je jednom rekao:

“Ono šta je moguće mjeriti tim jemoguće i upravljati”. Ili, drugimriječima ono šta je mjereno to i postojito znamo da je tu, ono drugo... Ovo supostulati koji uvode društva u novodoba, doba informacija i podataka.

Na pitanje koje smočesto postav-ljali prilikom razgovora sa nekim od

učesnika u bh industriji transportai logistike je, nakon njihove konsta-tacije da se dobro radi i da imaju dostaposla, da li mogu da kažu da li je ovaj

posljednji bio jedan od uspješnijihmjeseci. I na naše iznenađenje nismodobili ništa drugo osim slijeganja ra-menima i pogleda koji je govorio višeod riječi! Ovakav scenario se ponav-ljao i u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori...

Dakle, slijedeći stalno prisutnulogiku, koja je nekako postala ana-gram uspjeha: prodaj više i posaonapreduje, nenadano za vlasnike, onipočinju dobijati povratnu informacijuda nije sve sjajno kad se preračunajuulazi i izlazi i da negdje novci cure,nedostaje keša. Očito da se sa svih

strana podaci gomilaju, daju nekeinformacije, slika konstantnog radapostoji, međutim stanje je nejasno –

jedan čovjek sve nadgleda a mnoštvoinformacija i podataka počinju daopterećuju dijelove firme, sman-

juju efi

kasnostfi

nansija, analitike iprodaje, a pravog odgovora nema,gdje su novci, kako poslujemo sa

manje od očekivanog uspjeha (šta jočekivano)??...

Zašto firma postaje preopterećeinformacijama i podacima koji nedaju relevantne odgovore u pravomtrenutku? Gdje je greška?

Jedan od odgovora jeste da nijedefinisan jasan i mjerljiv cilj! Prodavati više i imati “dobar” posao, onaotprilike, bez stvarne informacije

koliko, šta, kada i kako košta, u re-alnom poslovnom svijetu i nije takosjajno, ali jeste u našoj krvi. Postavi

Mitovi i stvarnostMitovi i stvarnostsatelitskog praćenja vozilasatelitskog praćenja vozilaistina o sistemu za upravljanje flotamaGlobalGPS: savjetodavne usluge i integrisana rje{enja za upravljanje flotom

Pi{e:Haris Hadžialić

i eks erts im aziv m GPS Tr cking

Sy tem GPS TS ( PS T ar kin sistem) ili Sis m za sat llitsk o praćenje oznog

pa k rr a i eom je p znat me u n šim transp rtnim or aniz ci jama. U sno i

rij mni u sat its g si na i i i i iz u

po iciju prijemnik na Zemlji, te taj podatak š lje u navi acioni ur đaj u

vozilu, ajućii pod tke oza u gdje se nala i u s akom tre utk , ili i te p -

a ke š lje u entr lu, dje ispečer može rati ii gdje se v zilo alaz i timeu avlati o ici o vo ila u stvarnomvremenu... Na o ns ovu ove inormacije

raz ijen je s a sil servisa ji su dostupni u da ašnj m u, li n za o-

ravite d su svi o iv servisi samo opti im zaci ja i upravlj n je pute koji pređe

ilo i t . l i ,

u ponudi naveo i mnoštvo dodat ih uređaj , zasnivaj se na proračunu ba-

zir nom na nek oliko inorm cija: put oji j voziilo prešlo u kombin ci ji a

p o i , , t k zvan -

trollu po rt ošnje goriva.

i s k r sti za no pra ljanj voznim arko m pod n zivo

Fleet M nag ment S ts em Servii e - FMS i u sebi inkor orira nekoliiko d -

setiina i vora po ata a i /i i o u a za ra , popu :t pri up j nje po ata a sa

motora roz ANBus inter a e i i sa ne og rugog ra un ra v zi a, razni

senzora, ide tifk ije zil i vo a, l v j i r v i

poslova u skl du a istiim, upravljanje skladištima rezervnih dij lova, algo-

ritmi optimiz cije načina vožnje, algoritmi optimizacije isk orištenja vozill

i , a ri i pu jenj voz a u s tu, mo p en s r isa i

gar ncija, ad inistrativno praće je v zila ii voz ča, raćenja er o mansi

vozača i vozil , fnansije i materijallno k jigo odst o za otu i još neki mo -

ii e ii r cij ma - .

Ka važan m dul FMS-a navodim i sis em za satelits o raćen vozila GSP

TS. U osnovi FMS-a je s mo 10-1 % rište ja GPS T -a, drugi modu i

o ji mo e iti i do 5 -a ) preuzim ja u ovi impozantni 85-90% rar a u

r i..

akl , k o št već nat , u tvar ost pos o je va siste a k ji se kori te

od aziv m F S:n sam baš igur n!

po ljed ji b o jedan o uspješn jih

•

•



za cilj prodaju 30 vožnji i odraditiprevoz 20000t sedmično je dalekovažnije, mjerljivije i svrsishodnije. Naosnovu ovako definisanog cilja je ondamoguća sva sila analiza i mjera zapoboljašanje poslovanja.

Nema šanse da ga dobijem, telefon je stalno zauzet; ili: nemam vremenani do toaleta, ubiše me stalnim pozi-

vima – sve moram sam! Jedan čovjeksve vodi, sve je na gazdi i njegovim(najčešće jednom) saradnic ima – dali vam je poznato? Ovo je model kojismo vidjeli u 8 od 10 firmi koje smoposjetili. Među one dvije spadaju in-ternacionalne korporacije, koje imajuuređen sistem.

Navedeni primjeri su korištenida bi pokušali napraviti jednostavanuvod u pojam Fleet ManagementSystem/Service (Flit MenadžmentSistem/Servis), odnosno Sistem/

Servis za upravljanje voznim parkom,skraćeno FMS i li SUVoP.Zašto smo govorili o informaci-

jama, podacima, ciljevima i mjere-njima kao uvod u FMS?

Pa zato što se često pojavljujepogrešna interpretacija i ponudaservisa i sistema, koji baš i nemajumnogo sa stvarnim FMS-om. Nekefirme na tržištu u BiH i regionu,vrlo često iz taktičkih i marketingrazloga nude sisteme koji su nem-

jerljivi, dakle nije moguće na njimazasnivati politiku rada firme, ali daju

određene informacije na osnovuproračuna i stvarnog položaja vozila.Nažalost, neadekvatno korištenjetih sistema pravi model relativnonetačne slike uspješnog upravljanjavoznim parkom, jer se svi zaključci i

analize zasnivaju na jednojinformaciji, poziciji vozila. Kaošto rekoh, marketing koristitakvu tehnologiju pojašnjavajućisilu rješenja za svakodnevneprobleme u transportu i logistici,a često pri tome praveći samo

jednovremeni uspjeh i bezmogućnosti nadogradnje i raz-

voja u nove generacije servisa.Dakle, imamo dva sistema

koji su nam dostupni na tržištui koji daju neka rješenja nago-milanih problema. A ta r ješenjazavise od količine investicijekoju ste spremni podnijeti,a ovdje ne govorimo samo ofinansijskoj investiciji. Zato,česta greška firmi i rukovo-dilaca pri uvođenju sistemaza upravljanje flotama je da nakonuvođenja GPS TS, rukovodstvo smatra

da je dobilo “sveti gral” i svi problemitreba da su riješeni!Prvo da vas upitam jednostavno

pitanje: da li znate koje problemerješavate i zbog čega uvodite FMS?Moj odgovor je u drugom dijelu ovogteksta i mislim da mnogi od vas udubini svog znanja misle na isti način,ali nemaju vremena da to iskažu naprepoznatljiv način. Zato pređimo nadrugo jednostavno pitanje i direktanodgovor na isto!

Dakle, da li je to tako, da li smodobili stvarno rješenje naših problema

ako počnemo koristiti samo GPS TS?Nažalost, mi nismo uveli sistem urješavanju nagomilanih problemaupravljanja voznim parkom, ali jesmo,doveli u red jedan njegov dio u kojemčesto nismo mogli pratiti niti jedansegment. GPS TS nije sve, ali je dobar,

početak.Recimo kao primjer, da uvođenjem

GPS TSfi

rme dobiju veoma učinkovitmodul za praćenje vozila, te ako

se još ugradi senzor na poklopcurezervoara goriva onda se sa velikomvjerovatnoćom može reći da firmaima dovoljno dobre mehanizme daprati potrošnju goriva, barem da znada li neko to gorivo krade! I ovaj, višepsihološki efekat “velikog brata kojisve vidi” uvodi određena poboljšanjai uštede firme u prvim danima i sed-micama korištenja GPS TS. Najčešćese u tom periodu primijete smanjenjapotrošnje goriva do određene granice.

Opet zbog psihološkog efekta povećase doza discipline i način rada. I timesu iscrpljene sve mogućnosti GPS TS.

Ne očekujte previše od sistemasatelitskog praćenja vozila, jer sveostalo iznad ranije navedenog jemarketing i prodaja maglovite priče.

bez kvalitetnih podatakakojima možete vjerovati – oho,evo nas na početku priče, evonas na istom pitanju koje smopostavili i prije instalacije GPSTS!

Pa šta je onda pravorješenje!?

Kako kažu drevni Kinezi,“Svako putovanje započinje pr-vim korakom, bez obzira kolikodugačak je put”.

No, činjenica je da je bezGPS TS nemoguće zamisliti up-ravljanje flotom, kako je danaspoznato. Mi nikako ne zanemar-ujemo dio sistema upravljanjaflotom pod nazivom GPS TS, aliželimo da vam damo saznanja

da je satelitsko praćenje vozila sam

dio skupa alata za upravljanjefl

otoi da uvođenjem GPS TS niste riješilsve svoje probleme. Uvođenjem GPTS vi ste napravili prvi i u mnogimslučajevima odlučujući korak ka stvnom upravljanju flotom, ka stvarnoFMS-u.

Na područ ju BiH postoji neko-liko (i svakim danom ih je sve više)preduzeća/davaoca usluga, koje nuGPS TS. Ta pojava je veoma dobra istvara toliko potrebnu konkurencijponude i potražnje, što će se odra-ziti boljim omjerom servisa i cijena

za krajnjeg korisnika. Međutim, zakupovinu GPS TS potrebno je obrapažnju šta kupujete i koliko to košt

Svaka odluka koju biznismendonosi je zasnovana na skupu informacija i podataka, na preporukami analizama određenih institucija i,naravno, na znanju i iskustvu biznmena. Zato vam ovdje navodimo nkorake koje je potrebno da uradite cilju izbjegavanja lažnih obećanja ikupovine “mačka u vreći”. Svako impravo da ponudi šta hoće, kako hoćpo cijeni koju hoće, no i vi imate prda izaberete samo ono šta vam odgvara i pod pravim uslovima.

Analiza postojećegstanja firme

Dakle, prvi korak, prije kupovibilo kog sistema, kao jedan odnajvažnijih segmenata vaše odlukeprocjena potreba vaše firme ili odjevozni park/za transport i logistikudaljem tekstu ćemo za odjele ili firmkoristiti riječ FIRMA). Tu procjenu

i,

..

segme t. G S T n ije sve, a i j o ar, r et n

k

S

S

u

r lz

u

želi



potrebama FMS-a treba da vamurade stručne institucije, koje ćepredstaviti jasnu i preciznu slikustanja firme i u drugom korakudati prijedlog kojim postupcimamožete poboljšati određene pro-cese i/ili dijelove firme.

U prethodnom paragrafusmo naveli da je potrebno raditi

sa institucijama, a ne pojedin-cima ili ekspertima. Razlog jeveoma jasan: expert(i) je tu da vamdâ dokument i time je njegovazadaća završena, a vama ostajesav ostali posao. U ovome slučajuvrijedi staro pravilo, da ćete cijenumorati platiti prije ili kasnije, alipravilnim procesom rada dobićetenajviše u odnosu na uloženo i ,pošto jenajvažnije, taj dobitak će biti pravovre-men. U drugom slučaju ćete ušteditina početnoj investiciji i onda najvje-

rovatnije, zaustaviti cijeli proces dodaljnjeg – što je u osnovi uzaludnobačen novac, jer sljedeći put kada sevratite na dobijenu analizu, vjerovat-no ćete morati doplatiti ažuriranje iste,te naći novog eksperta (koji vjerovatnoneće prihvatiti nalaze prethodnog),koji će početi implementaciju istog.Ekspert sutra može promijeniti posaoili mjesto boravka, a vama je potrebnokonstantno savjetovanje šta dalje ida li ste uspješno izveli dogovorenekorake. Ekspert, kada samostalnodjeluje, nema garancije, dok institicija

nije samo jedan čovjek i zbog svogkredibiliteta mora vam garanto-vati kvalitet i dugoročnost urađenogposla. Dakle, vi ćete pored svih svojihobaveza i poslova dobiti novu uloguda rukovodite timom eksperata ililjudi koji će vas zatrpavati silompodataka i informacija, dokumenata...Da li stvarno želite još jednu ulogu usvojoj firmi, pored svega što radite ili...? Očito, vama je potreban multidisci-plinaran pristup sa mnogo podatakai analiza. To su samo neki, ali moždai najjači, argumenti zašto je potrebnobirati institucije, a ne samostalneeksperte.

Pošto ste odlućili napraviti analizuvaše firme, te raspisali konkurs ilipozvali firme koje se bave ovimposlom da vam daju stručno mišljenjei ponudu, potrebno je napravitiselekciju i odabrati najbolju firmu. Mivam preporučujemo da koristite firmeko je imaju multidisciplinarne t imovei oblasti, poput mašinstva, ekonomije,informatike, saobraćaja, transporta,

prava, ljudskih resursa, logistike,marketinga itd. Samo firme koje moguangažovati sličan skup multidisci-plinarnih eksperata imaju mogućnostsagledati vaše poslovanje i dati vam

prave odgovore na pitanje kako radi

vaša firma.Pošto je ovo najvažniji dio vašeg

rada, pokušajte napraviti dugoročanugovor sa istom konsultantskomkućom, kojim ćete vezati firmusavjetnika da vam prati rad firmei daje savjete kada i šta korigovati,radi postizanja najvišeg iz postojećihresursa. Naravno, takav korakpodrazumijeva i posvećenost firmekonsultanta, te slobodno traženje

garancija koje vas zadovoljavaju.Garancije nisu obavezno finansijskogkaraktera, čak su i veoma rijetke, alikao najvažnije garancije od stranekonsultanta su vrijeme koje će vamposvetiti (sa penalima vezanim za

neispunjenje), broj stalnih eksperata

koji su vama dostupni, tačne i jasnodefinisane ključne tačke za vaš rad iočekivana dostignuća, brzina reakcijekonsultanta na promjene u zakonimai na tržištu i ostalo šta vi nađete zapotrebno da tražite od konsultantskekuće da vam ponudi.

Analiza potojećeg stanja firmetreba da vam jasno naznači kojiposlovni procesi su u korištenju, ko suvam najvažniji ljudi u firmi i kada bi

vas ti ljudi napustili šta bi se desilofirmom, koji su vaši stvarno kapac-iteti, gdje najviše novca trošite, kaktrošite novac, da li postoji konstantobuka vašeg ljudstva, kako pratitezakone u BiH, ali i u zemljama gdjeradite itd. Navedeno su samo nekisegmenti cjelokupnog izvještaja oradu vaše firme, odnosno o radu va

odjela za transport i logistiku.Kada ste dobili informaciju o

stanju firme sljedeći korak je danapravite korektnu analizu dobijendokumenta. Pored vas, kao vlasnikili rukovodioca firme, predlažemou ovaj proces uključite i neke ključ

ljude firme, te time podignete objektivnost interne analize na viši nivo

Obavezno vaše komentare, kakgod da su, u pisanoj formi, vratitena adresu konsultantske kuće. Ovo

je možda i najvažniji korak koji čes

naručilac ne uradi i, opet

često, jerniko nije insistirao na komentaru

naručioca. Svaki komentar naručio je veoma važan radi uspostavepravilne komunikacije naručiolac –izvršilac. Ako je naručiocu nejasandio izvještaja ili ako se “pravi” da jesve razumio, u kasnijim koracima dće do nesuglasica, nerazumijevanjanajčešće razlaza. Nažalost time lošestvari nisu završene jer naručilac,odnosno vi, postaje ogorčen procesi samim tim započetim aktivnos-tima. Kao posljedica takvog slijeda

događaja, naručilac firma se vraća prvobitni nivo poslovanja, jer smatda je tada sve radilo dobro ili baremdovoljno dobro. A cijeli problem jenastupio jer se dvije “glave” nisurazumjele. Zato, budite pravi rukovdilac, dajte svoje komentare i nemose plašiti reći šta vam nije jasno i štočekujete. Slobodno iskažite svoj sti svoje želje. Time ste najviše pomoKonsultantu - firmi izvršiocu, jer taoni postaju svjesni vaše predanostiprojektu i vaših očekivanja od pro-

jekta.“Korak: analiza potrebnih kora

za poboljšanje rada firme”, govorimprije uvođenja FMS ili čak prije GPTS potrebno je postaviti mjerljiveparametre koje ćete slijediti i naosnovu kojih ćete praviti usporedbdostignutih rezultata u odnosu napočetno stanje. Ovi parametri sezovu indikatori i sastavljeni su odskupa konstruktora, a sve zajedno elementi koje će vam izraditi konsutantska kuća.

o .

firite

obza

era

od

stna

iliu

ako reko mo na p čet u, p tre no je na ravi i sis em oje vi vjeru ete.ato počnite r diti at ko da s ak om k oraku do ciilja - inte risa og inteligent

g i , o nos i i d u s a o koraku uč stv jete dov ljno da vaše ov ren može rasti u c elok n r ješenje. a bi o p stigli, po reb i i d voljni su sl je eći oraci, k o ji pred-s av j ju proce e i tre a e pr uzet r p sta l a jn a praviln odluk e

i e s ::

1. K rak: analiiza posto jeće sta ja f me. : iza potre nih r m. K rak : kalk lator po rat inv sticije kr z sa led ne robleme. K rak: pos avljan je jerl i j vih cilje a u eriodu od 36 mje eci sa za a-

5. K rak: rij dlozi za vođ n e FMS a i Inormaciono sistema rme6. K rak : uvo en j modula koji će n jbrž vratiti ullože o sa največi

st g u ma an uvo en a ost o la -a7. K r i - jš s a

. K rak: rein enjering rada frme9.. K rak: razv j novih od la i dodavanj u sistem

. k: ad ol o lije a

U naredni serijali a u vašem časopi u LOGISTIKA i na web tranicii i . i i ati ja e

rim re kako i šta raditi sa čim e susreću druge f rme koje su čele ili već u ode FMS.







Kompanija Mladegs Pak d.o.o. je

osnovana i počela sa radom daleke 1988.

godine u Prnjavoru, u poslovnim prosto-rijama od oko 80m2, sa troje zaposlenih.

Danas imamo 175 zaposlenih, koji

se svakodnevno brinu o kvalitetu i

kompletnom procesu proizvodnje našeg

bogatog asortimana, koji broji više od

210 različitih proizvoda.

Naši novoizgrađeni objekti se

prostiru na 4200m2 i u njima je instalirana

najsavremenija oprema vodećih svjetskih

proizvođača (Volpak, Breitner, Sigma, Ila

Pack), koja zadovoljava najviše svjetske

kriterijume u oblasti prehrambene

industrije.Zauzeli smo lidersku poziciju svojom

široko razvijenom prodajnom i distribu-

tivnom mrežom: snabdjevamo cijelu BiH,

a naši proizvodi se izvoze i u Ameriku,

Australiju, Švajcarsku...

Mi smo er igrač na tržištu prehram-

benih proizvoda i s puno poštovanja

se odnosimo prema domaćoj i stranoj

konkurenciji, ali konačnu odluku, ipak,

donose potrošači koji umiju da pre-

poznaju kvalitet. Zbog njih mi smo sada

ovdje.

Mi pažljivo i sistematski investiramo

u razvoj, sa ciljem da budemo još veći isa još više zadovoljnih potrošača na svim

kontinentima

ZaposleniKompanija Mladegs pak d.o.o. svoju

najveću vrijednost doživljava kroz svojeradnike. Sobzirom da su oni ono što

smo mi danas, mi uvijek tragamo za

mladim, dinamičnim, kreativnim, visoko

obrazovanim ljudima, koji su otvoreni

za svaki vid usavršavanja i razvoja svojih

proesionalnih sposobnosti.

Osjećaj pripadnosti cjelini, timski

rad, poštenje, povjerenje, nagrađivanje

i razumijevanje najveće su vrijednosti

koje Mladegs pak nastoji prenijeti na

svoje radnike, a zbog čega oni ulažu svoj

maksimum u svaki poslovni zadatak.

Pošto je sjedište kompanije u malojsredini, veliki broj zaposlenih su u bližoj

ili daljoj rodbinskoj ili prijateljskoj vezi,

što dodatno doprinosi čvrstini odnosa i

doživljavanju frme kao svoje

DistribucijaDa bi Mladegs pak ostvario svoju

viziju - vodeća kompanija iz djelatnosti

prehrambene industrije u BiH - neo-

phodno je da ima odlično postavljenu

prodajnu i distributivnu strategiju.

Distribucija se vrši na cijeloj teritoriji B

(kako u najurbanijim tako i najruralnijsredinama) - velike hiper i supermarke

renomirane veletrgovine, kao i sve os

male trgovačke radnje.

Komercijalna služba obuhvata

desetak komercijalista sa višegodišnji

iskustvom u prodaji, ali i stalnim

usavršavanjem kroz dodatne prezen-

tacije, posjećivanje seminara i sl.

Dostava se nastoji prilagoditi potreba

specifčnostima samog tržišta, asorti-

manu proizvoda i svemu drugom da

bi se proizvodi što lakše, brže i jednos

tavnije dostavili do naše produžene runa tržištu - kupca, a od njega do krajn

potrošača.

Da bismo skratili vrijeme plasman

na dijelovima teritorije koji su znatno

udaljeni od abrike u Prnjavoru, snadb

vanje na takvim regijama vrše ovlašte

distributeri. To su renomirane kompa

koje su svoje povjerenje kod kupaca

već opravdale redovnom distribucijo

vlastitog asortimana.

Svakodnevna trka s vremenom je

neophodna i neminovna da bi se pos

gao krajnji cilja to je uvijek zadovoljan

potrošač.

MLADEGSMLADEGS PAKPAK

Firma LAGER je osnovana davne 1987. godine u Posušju (Bosna i Hercegovina) gdje senalazi i sjedište LAGER grupe. Od tada, pa do danas, izrasli smo u vodeću i najveću firmukoja se bavi prodajom građevinskih strojeva u regiji jugoistočne Europe.

LAGER trenutno ima preko 200 zaposlenih radnika svih struka potrebnih za savršenu us-lugu krajnjem kupcu, kojoj težimo od samog dana prodaje stroja, pa do dana njegove krajnje

iskoristivosti.LAGER zastupa vodeće svjetske brendove CATEPILLAR viličare, HYUNDAI građevinskestrojeve i viličare, gotovo cjelokupni program TEREX grupe koji je ujedno i najveći inajraznovrsniji proizvođač građevinske opreme u svijetu, ATLAS i DRESSTA građevinskestrojeve, te TESAB drobilice.

Na površini većoj od 350.000m2 otvorenog, te 50.000m2 zatvorenog prostora, LAGER vamnudi više od 1000 modela, novih i rabljenih građevinskih strojeva, te popratne mehanizacije iopreme, koji su spremni za isporuku.

Između ostalog LAGER nudi i 24-satni servis sa više od 60 zaposlenih mehaničara, bra-vara, električara, hidrauličara i ostalog osposobljenog osoblja koje je sposobno riješiti svemoguće probleme.

Također Vam nudimo i mogućnost carinskog skladištenja u Republici Hrvatskoj, te prevozteškog, vangabaritnog i specijalnog tereta.



Svelikim brojem dostupnihmodela vozila Premium Land-

er i Kerax, koja uključuju široki izborvišestrukih osovina i međuosovinskihrazmaka, Renault Trucks je umogućnosti odgovoriti zahtjevimagrađevinskog sektora vezano za snagui robusnost, dok istovremeno donosirješenja za one koji zahtjevaju veću ko-risnu nosivost i udobnost kod dostavena gradilištima.

Gama Renault Trucks ističe sekvalitetom materijala, robusnosti

svojih pogonskih linija i pripremomza nadogradnju.

Renault Premium Lander,izvanredna korisna nosivostTežina: 18 – 32 t

Motori: DXi7: 270, 310 i 340 KS

DXi11: 380, 430 i 460 KS

Renault Trucks dizajnirao jespecifično vozilo koje bi odgovar-alo svim kupcima za koje su korisna

nosivost i udobnost naprvom mjestu – RenaultPremium Lander. Kodkuće kako na cesti,tako i na grubimterenima, RenaultPremium Land-er je posebnoprilagođenza prevozbetona,

građevinskog materijala, industrijsotpada, prehrambrenih proizvodaili kod izgradnje i popravki cesta.Renault Premium Lander je dostupkao šasija i tegljač u osovinskim kofiguracijama 4x2, 6x2, 6x4, 8x4 i 8x2(posebna prilagodba) i nudi izbor otipa kabina s 3 visine krova i 3 mogdužine, kao i široki izbor guma i

pripremu za olakšanu nadogradnjuMjenjač: automatizovani mjenja

Optdriver+ (s posebnim offroad mdom) i ručni mjenjač

Renault Kerax, najrobusnu svojoj kategorijiTežina: 18 – 32 t & specijalno vozilo

Motor: DXi11: 380, 430 i 460 KS

DXi13: 480, 520 KS

Za najzahtjevnije primjeneRenault Trucksovo rješenje je RenaKerax. Ovo vozilo steklo je bogato

iskustvo u najizazovnijim uslovimu svim dijelovima svijeta. Tooff-road vozilo p

excel

građevinskog materijala, indotpada, prehrambrenih proizili kod izgradnje i popravki cRenault Premium Lander je dkao šasija i tegljač u osovinskfiguracijama 4x2, 6x2, 6x4, 8x(posebna prilagodba) i nudi itipa kabina s 3 visine krova idužine, kao i široki izbor gu

pripremu za olakšanu nadogMjenjač: automatizovani

Optdriver+ (s posebnim offrodom) i ručni mjenjač

Renault Kerax, najrou svojoj kategorijiTežina: 18 – 32 t & specijalno v

Motor: DXi11: 380, 430 i 460 K

DXi13: 480, 520 KS

Za najzahtjevnije primjenRenault Trucksovo rješenje jeKerax. Ovo vozilo steklo je bo

GAMAZAGRA\EVINARSTVO

S obzirom da aktivnosti u građevinskom sektoru ne prestaju kod prilaza na gradilište, Renault Trucks gama za građevinarstvo

nudi nadopunjujuću dvostruku ponudu: Renault Premium Lander, vozilo izvanredne korisne nosivosti i udobnosti za dovoz

građevinskog materijala na gradilište i Renault Kerax koji bilježi maksimalnu snagu i robusnost za najteže zadatke. Stvorena za

izgradnju, Renault Trucks gama za građevinarstvo i dalje se razvija u 2009.

a o sv m upc ma za o e su or sna



lence, koje nudi najveće odstojanje odtla zahvaljujući svojim ravnim osovi-nama i mogućnosti odličnog pristupautovarnim rampama koje se nalaze nakosinama preko 35%. Gama Renault

Kerax nudi veliki izbor šasijai tegljačaosovinskihkonfiguracija

4x2, 4x4, 6x4,6x6 i 8x4. Kabi-

ne su dostupneu 3 dužine i 2

visine.Mjenjač:

automatizovanimjenjač Optid-

river+ (s posebnimoffroad modom) iručni mjenjač

Noviteti u2009.

Renault Truckspoboljšava vozila tehnologijama kaošto su mjenjač Optidriver+ (prosječnaušteda goriva od 3% u odnosu namehanički mjenjač) ili pogonskeosovine za smanjenu potrošnju.Najbolji kompromis između mobil-nosti i potrošnje, mjenjač Optidriver+

garantuje neuporediv konfor u voži izvanredne tehničke performansepo pitanju operativnih troškova.Mjenjač Optidriver+ dolazi u stand

ponudi na određenim Kerax mod-elima, te čini od Renault Trucksaprvog proizvođača koji primje-njuje ovu tehnologiju na vozilima zgrađevinarstvo.

Ove godine dolaze i tri no-viteta u Renault Trucks ponudi zagrađevinarstvo:

• novi izbor motora• nova 8x2*6 konfiguracija za

Renault Premium Lander.• predstavljanje Premium Land

8x4 Extra-Light mješalice za beton.Potpuno nadograđena 2006g,

zatim poboljšana novim svojst-vima u 2008g. nudeći učinkovitijemotore i poboljšane kabine popitanju prilagodbe i završne obradegama za građevinarstvo RenaultTrucks najaktue lnija je i jedna odnajopsežnijih na tržištu. UsklađenaEuro 5 standardom omogućuje namda klijentima ponudimo kamione ksu ekonomičniji po pitanju potrošnkoji bilježe više snage, dok istovremno nude veću zaštitu našeg okoliša



Služba Pomoć – Inormacije je javna služba, čiji su osnovni ciljevi i zadaci:

• pružanje pomoći motorizovanim učesnicima u saobraćaju u slučaju saobraćajne nezgode, kvara na vozilu; vanrednim uslovima vožnje i posebnom

režimu saobraćaja;

• da doprinosi razvoju bezbjednosti saobraćaja pružanjem tehničke pomoći motorizovanim domaćim i inostranim učesnicima u saobraćaju na javnim

putevima;

• da izdaje vozačima koji imaju prebivalište u Republici Srpskoj na njihov zahtjev, međunarodnu vozačku dozvolu i dozvolu za upravljanje tuđim

motornim vozilom kada prelaze državnu granicu;

• da pruža turing pomoć domaćim i stranim učesnicima u saobraćaju neposredno i obezbjeđuje zaštitu i posredovanje između tražioca pomoći,

odnosno auto-moto turing kluba čiji član traži pomoć i davaoca te pomoći;

• davanje obavještenja motorizovanim učesnicima u saobraćaju o stanju i prohodnosti puteva, ograničenjima i zabranama u saobraćaju na javnim

putevima, i dr.

AMD, izvršioci SPI, obavljaju poslove i zadatke SPI kao Baze centra SPI i Mobilni centri SPI koji su operativni oblici SPI organizovani u skladu sa

članom 6 Pravilnika. o organizaciji i radu službe „Pomoć – inormacije“ AMS RS.

Baza centra SPI obavlja poslove i zadatke SPI kao primarnu i sekundarnu pomoć organizacijom 24 časovnog dnevnog dežurstva izvršilaca SPI u

toku cijele godine.

Pod primarnom pomoći podrazumijeva se pružanje tehničke pomoći po pozivu na putničkim motornim vozilima i motociklima, te uklanjanje i

prevoz teretnih motornih vozila i priključnih vozila.

Osnovni cilj pružanja primarne pomoći je:

• stići za najviše 60 minuta po prijemu poziva na mjesto intervencije,

• na mjestu inervencije pružiti pomoć da vozilo može nastaviti kretanje, a intervencija može trajati najviše jedan čas,

• u slučaju da se opravka vozila ne može izvršiti u roku od jednog časa ili je vozilo havarisano, isto ukloniti i prevesti do najbližeg zastupnika, ugov-

orne frme, servisa, Baze centra SPI ili druge lokacije po zahtjevu korisnika,

• u slučaju prevoza vozila Baza centra SPI je dužna obezbijediti i prevoz vozača i putnika iz vozila do iste destinacije kao i vozilo, odnosno do mjesta

odakle putnici mogu da nastave putovanje.

• primanje poziva za pomoć, putem Inormativno dispečerskog centra AMS ili neposredno,

• vršenje neposredne tehničke, turing i druge pomoći,

• uklanjanje i prevoz vozila sa javnih puteva i drugih javnih površina,

• davanje inormacija o stanju prohodnosti puteva i drugih inormacija koje dobija od Inormativno dispečerskog centra AMS RS.

• vođenje evidencije o izvršenim uslugama i dostavljanje izvještaae Centru SPI AMS RS,

• ostvarivanje saradnje sa Centrom SPI AMS RS, drugim bazama i mobilnim Centrima SPI AMS i Centrima u okruženju i

• obavljanje drugih poslova u interesu provođenja ciljeva i zadataka AMS RS.

Svoje zadatke pružanja tehničke pomoći, uklanjanje i prevoz vozila sa puteva, i drugih zadataka SPI AMS RS, u toku 24 sata vrši svakod-nevno putem 20 AMD Centara SPI AMS raspoređenih na teritoriji cijele Republike Srpske, dok se putem 9 AMD koja nisu Centri SPI AMS RSvrše samo usluge izdavanja međunarodnih dokumenata, obrazovno-preventivne aktivnosti, davanje obavještenja itd...

P ć – I ormaci služba, čiji su osnovni ciljevi i za

AKTIVNOSTI SLUŽBEAKTIVNOSTI SLUŽBE“POMOĆ – INFORMACIJE”“POMOĆ – INFORMACIJE”

www.ams-rs.com, E-mail: [email protected]

78000 Banja Luka, Knjaza Miloša 29

Tel. centrala 051/301-464, tel/fax 319-16

gen. sekretar 301-976, informacije 319-57

dispečer 128

žiro-račun 562-099-00004389-34 i li 555-007-01022859-8

Matični broj: 1842293, JIB 440090436000

AMS RS



V

olex Mobil d.o.o. zvaničnopočinje sa radom u novembru

1999. godine. Taj trenutak, takođe,simbolično predstavlja još jedanpočetak. Početak organizovanogi sistematskog prisustva VolvoTruck Corporation iz Švedske nateritoriji Bosne i Hercegovine.

Volex Mobil je prvi na lokal-nom tržištu svojim aktivnostima

transportere u BIH približio

modernom servisiranju i održavanjuteretnih vozila. To je bio nov pristupekonomičnoj i sigurnoj eksploatacijivozila, kao i smanjenju troškova pre-voza. Ovu pionirsku i vodeću uloguna tržištu Volex Mobil je održavaotokom svih 10 godina svog rada.

Godine koje su slijedile, sve dosamog početka 2007, godine su stalnognapretka, usavršavanja, učenja izajedničkog rasta sa tržištem. U tihsedam godina formirano je kadrovsko

jezgro preduzeća, zaokruženainfrastruktura preduzeća, prevla-dane dječije bolesti svakog početka i,konačno, stvoreno prepoznatljivo imena tržištu.

Može se reći da je tokom tog perio-da ime Volex Mobil postalo sinonimza ovaj svjetski brend.

Za tih sedam godina Volex Mobil je ostvario prodajni rezultat od oko

300 prodatih kamiona, većinom novih.Pored ovog, ostvaren je i uspjeh koji

se ogleda u povjerenju koje je VolexMobilu pružilo 270 firmi iz čitave BiH,

kako u pogledu održavanja njihovihkamiona, tako i u pogledu povjerenjau kvalitet rezervnih dijelova kojima ih

je snabdijevao Volex Mobil. Ukupanbroj kamiona koji je bio orijentisanna servis Volex Mobila, iznosio je oko700.

Od 1.1.2007. Volex Mobil po drugiput dobija priliku da se pokaže kaoozbiljan partner najjačih imena u ka-mionskoj industriji. Naime, 31.12.2006.istekao je zastupnički ugovor sa VTC,a stupio na snagu novi dilerski ugovorsa DAF Trucks N.V. iz Holandije.

Naredne dvije i po godine predstav-ljaju godine ogromnih izazova, ali,

ujedno, i srazmjernog zadovoljstvazbog rezultata i uspjeha postignutih

u tom periodu. Uspjeha, jer, bez lažneskromnosti, to zaista možemo reći,imajući na umu okolnosti u kojima jezapočet rad na jednom projektu i iza-zovu, nazvanom jednostavno – DAF.

Do 2007 godine, povjerenje u imeDAF imalo je veoma malo prevoznikau BiH, i generalno, bilo je poznatorelativno malom broju ljudi. Takođe,dotada, DAF ni na koji način nije bioprisutan u BiH u organizovanomobliku, kroz servis ili lokalnog dilera.U takvim uslovima, sa tržištem koje

je već uveliko formirano, u kome su

svi „veliki igrači“ zauzeli pozicije istvorili imena, podaci iz priloženetabele govore sami za sebe.

Danas, nakon nepune tri godinime DAF, odnosno Volex Mobil, ukrugovima prevoznika predstavljakvalitetan proizvod i pouzdanog pnera, a među našim konkurentimanajmanju ruku, konkurenciju vrijed

pažnje.Sa ciljem adekvatnog pokrivan

teritorije BiH, Volex Mobil u maju2007 otvara poslovnu jedinicu uSarajevu.

U godinama koje dolaze, VoleMobil nastavlja putem kojim je dosada išao, poštujući ključne vrijednosti zacrtane na samom početku– stalno profesionalno usavršavapredan rad na postizanju što višenivoa kvaliteta usluge i zadovoljskupca.

U tom smislu, vrijedno jeistaknuti činjenicu da je VolexMobil započeo proces uvođenj

standarda ISO9001/2008, čija se puna implement-acija i sertifikacija očekuje sredinom2010. godine.

Za kraj, ali ne manje važno,ističemo činjenicu da je 30.11.2009.godine, u sklopu šireg projekta „SoWaste Managment Project“ kojeg fiansira International Bank for Reconstruction and Development, uspješokončan veliki projekat isporuke 4vozila za prikupljanje i odvoz smećpreduzeću „JKP Regionalni centar upravljanje čvrstim otpadom d.o.o.iz Tuzle.

Riječ je o vozilima tip DAFLF55.250 Euro 5 sa GEESINKValu€Pak 1625 nadgradnjom od 16 Ove godine to je drugi uspješno rezovan projekat istih partnera, DAF GEESINK, u Bosni i Hercegovini. Sukupno 8 isporučenih vozila u 20082009. godini, Volex Mobil se etablirkao pouzdan i kvalitetan partneru domenu vozila za komunalnenamjene.

te0a

san–pnik

Volex MobilVolex Mobil

Danas, V olex Mobil znači:- k olek tiv od 20 zaposlenika u stalnom radnom odnosu,- proda jni i servisni centar u Jak upovcima, uz magistralni put Gradišk a-

Ban ja Luk a, uk upne površine 8.000 m2,- ob jek at servisa površine 750 m2 sa 8 radnih m jesta,- zatvoreni magacinsk i prostor uk upne površine 200 m2,- otvoreno carinsk o sk ladište tipa „C“ u k rugu preduzeća, površine 450 m2



GAMAZADISTRIBUCIJU



Renault Trucks je puno radiona smanjenju potrošnje

goriva. Pogonske linije na RenaultMidlumu i Renault PremiumDistribution opremljene su novimgeneracijama motora, koji udovo-ljavaju standardima Euro 4 i Euro5 Incentive koristeći SCR (SelectiveCatalytic reduction) tehnologiju da

bi se smanjili azotni oksidi i ponudiokupcima najbolji kompromis izmeđutroškova i performansi. Prelaz naEuro 5 standard prilika je za RenaultTrucks da poboljša svoju gamu dis-tribucijskih vozila (od 7,5 do 26 tona).Također je prilika da se kupcima po-nude rješenja koja su bliža njihovimzahtjevima po pitanju uštede gorivai snage. Renault Trucks Euro 5 vozilauspješna su na oba polja: čišća su iimaju bolje performanse.

Renault Midlum i Renault Pre-

mium Distribution sada nude profe-sionalcima u distribucijskom sektoruizvanrednu korisnu nosivost, pr-voklasan kvalitet i odličan ergonom-ski dizajn, izvanrednu pouzdanost,olakšano održavanje i značajnosmanjene troškova održavanja.

Renault Trucks ima rješenje zasvaku potrebu u kategorijama od 7.5do 26 tona. Renault Midlum, sa svo-

jom laganom šasijom i kompaktnomkabinom, privući će kupce koji su upotrazi za vozilom visoke upravlji-vosti povećane korisne nosivosti, dokće Renault Premium Distribution, sa

svojom širomkabinom i snažnijim motorom, bitiizbor profesionalaca koji trebajurobusno i veoma udobno vozilovisokih performansi.

S 115 dostupnih modela Re-nault Midlum i Renault PremiumDistribution, Renault Trucks je

jedini proizvođač sposoban ponud

kompletnu gamu solucija za dis-tribucijske aktivnosti, bilo da radio uslugama za okoliš, vatrogasnimvozilima ili pomoći na cesti, prevopod kontrolisanom temperaturom transportu vozila.

Sa svim ovim vozilima, RenauTrucks još jednom dokazuje da jepotpuno posvećen svojim kupcimanudeći gamu vozila koja potpunoodgovara njihovim potrebama.

Renault Midlum, najpotpunija ponuda na trži{tuZa kategorije vozila od 7.5 do 18 tona, Renault Trucks nudi Renault Midlum. Lansirano 2000 g., ovo vozilo konstantno je poboljšavano kako bi zadovoljilo zahtjeve sve dopotpuno obnovljeno 2006 g. Danas je usklađeno s Euro V standardom.

- Midlum je dostupan u konfguracijama šasija 4x2 i 4x4.- Uvođenjem norme Euro V, dva motora nude izbor snaga od 180 do 300 KS (DXi5: 180 do 220 KS i DXi7: 270 do 300 KS).- Zbog povećanog broja zahjeva za automatizovanim mjenjačem, Optitronic je dostupan na različitim modelima. Ovaj mjenjač nudi udobnost u vožnji koja je ve

cijenjena od njegovih korisnika i može uštediti do 7% goriva u usporedbi s istim vozilom opremljenim mehaničkim mjenjačem.- Ponuda od tri tipa kabina na Renault Midlumu i raznih tipova šasija i modela za specifčne aktivnosti.

• Korisna nosivost: U usporedbi s konkuretnim vozilima od 12 t, šasija 4x2, međuosovinski razmak od 4100 mm i vlastita (tara) težina od 3765 kg, Renault Midlumod 145 do 555 kg veću korisnu nosivost na svakoj turi. Kao jedno od najlakših vozila na tržištu, Renault Midlum omogućuje korisnicima učinkovitu potrošnju namogu računati.

• Kompaktni dizajn: S kompaktnom kabinom širine 2100 mm, s veoma kratkim radijusom okretanja i smanjenim prepustom od 1275 mm, Renault Midlum je jednajboljih proizvoda na tržištu po pitanju upravljivosti, naročito u gradskom prometu.

• Mobilnost i učinkovitost: Renault Midlum omogućuje poboljšanu prosječnu brzinu i smanjenu potrošnju na svojim motorima DXi 5 i DXi 7 snage od 180 i 300 KS.• Olakšana nadogradnja: S 12 dostupnih međuosovinskih razmaka od 3070 do 6500 mm Renault Midlum nudi dužine nadogradnje od 4000 do 10 000 mm. Vo

poboljšano kako bi odgvorilo svakoj vrsti potrebe i da bi omogućilo nadograditeljima brzu i učinkovitu nadogradnju, a da pri tome vozilo ne gubi na svom kvalit

Renault Premium DistributionZa kategoriju od 18 do 26 t Renault Trucks nudi vozilo Renault Premium Distribution. Lansirano godine 1996, vozilo je bilo neprestano poboljšavano dok nije bilo potpuno

modernizovano 2006 g.

- Šasija konfguracije 4x2 – 6x2 i tegljači 4x2

- Veće snage i momenti na svim njegovim motorima: 270 KS, 310 KS, 340 KS (DXi7), 380 KS, 430 KS i 460 KS (DXi11), kad su se uskladili s normom Euro V

- Tri tipa mjenjača (mehanički, automatski i automatizovani). Naročito treba istaknuti novi mehanički mjenjač ZF Ecosplit 4 (16 brzina) na DXi11 i ZF Ecosplit 9S1310 na

DXi7, kao i poboljšani automatizovani mjenjač Optidriver+ na DXi11 motoru i Optitronic na DXi7 (dostupan kao prilagodba za kupca). S Optidriver+, Renault Premium

Distribution smanjuje potrošnju goriva i emisija CO2 do 3% u usporedbi s vozilom s mehaničkim mjenjačem.

- Tri tipa kabina s tri različite dubine

- Dva tipa šasija

• Korisna nosivost: Renault Premium Distribution nudi jednu od najboljih korisnih nosivosti u svom segmentu. S vlastitom (tara) težinom od 5880 kg za šasiju 4x2 od 19 t,

Day (dnevnom) kabinom i međuosovinskim razmakom od 4300 mm, Renault Premium Distribution nudi veću korisnu nosivost na svakoj turi.

• Kompaktni dizajn: Širinom kabine od ukupno 2500 mm, Renault Premium Distribution nudi odličan radijus okretanja koji je rezultat njegovog prednjeg prepusta od 1395

mm.• Mobilnost i učinkovitost DXi 7 i DXi 11 motori dostupni za Renault Premium Distribution nude snage od 270 do 460 KS (za verziju labudice). Kupcima omogućuju maksi-

malnu proftabilnost dok istovremeno poboljšavaju potrošnju i poštuju okoliš.

• Olakšana nadogradnja: S velikim brojem međuosovinskih razmaka od 3500 do 6800 mm, Renault Premium Distribution nudi najširi izbor međuosovinskih razmaka i

prilagođava nadogradnju od 4200 i 10 100 mm.











Ovaj priručnik objavljuje IRU i služikao vodič i pomoć prevoznicima,TIR udruženjima i carinicima kod

ispunjavanja TIR karneta

Kako ispunitTIR karnet

Kako se služiti priručnikomNa lijevoj stranici je slika, a na desnoj je opis onoga šta i ko treba kada učiniti.Ko : Ko ispunjava ovu stranicu?

Kada: Kada se ispunjava ova stranica?Šta: Naziv stranice. Podaci za svaki odjeljak (polje).Postupak: Šta treba napraviti u svakoj fazi prevoza

osim ispunjavanja pojedinih odjeljaka TIR karneta?Na primjer: kontrola carinskih obilježja (plombe) iuklanjanje listića.

U ovom dijelu su objašnjeni podaci o odjeljcima (poljima). Sa lijeve strane je slika s primjerom sispunjenih odjeljaka. Ko je dužan ispuniti koji odjeljak, radi preglednosti i snalaženja, grafički je przano različitom bojom. Radi objašnjenja uloga učesnika prikazan je primjer jednostavnog prevo

jednom polaznom carinarnicom i jednom odredišnom carinarnicom.Opšti pregled TIR karneta

TIR karnet se sastoji od:• naslovne stranice TIR karneta - korica;• žutog robnog manifesta (nije za carinsku upotrebu);

• parova bijelih i zelenih listića, uključujući talone;• protokola;• posljednje stranice korica s kuponom-potvrdom.TIR karnet je dostupan sa 4, 6, 14 i 20 listića, od kojih se svaki par (1 bijeli, 1 zeleni) koristi za

svaki TIR postupak.

Napomena: Podaci iz ove knjižice nisu pravno obavezujTIR Konvencija je jedina pravna osnova za sprovođenje TIR postupa

Ko : udruženje & korisnik Kada: prilikom izdavanja & prije početka prevozaŠta: naslovna stranica TIR karneta - korica

Odjeljci (polja) 1. do 4. ispunjava udruženje prilik om izdavanjaOdjeljak 1: Datum, važnost TIR karneta (najviše 60 dana od datuma izdavanja koji nije uključen).TIR karnet mora biti prihvaćen od strane polazne carinarnice prije ili najkasnije do tog datuma,ali nikako nakon datuma isteka važnosti.

Odjeljak 2: Podaci o udruženjuOdjeljak 3: Svi podaci o korisniku, uključivajući jedinstveni matični brojOdjeljak 4: Pečat i potpis udruženjaOdjeljke 6. do 12. ispunjava korisnik prij e putovanjaOdjeljak 6: Zemlja(e) polaska uključujući ISO alfa oznakuOdjeljak 7: Zemlja(e) odredišta uključujući ISO alfa oznakuOdjeljak 8: Registracijska oznaka vozilaOdjeljak 9: Broj uvjerenja o odobrenju vozila ili spremnika, te datum isteka važnosti koji mora

vrijediti cijelo vrijeme trajanja TIR transportaOdjeljak 10: Ako se prevozi kontejner, upisati njegov brojOdjeljak 11: Primjedbe (kao HVG ili roba velike težine i obujma)

Odjeljak 12: Potpis korisnika

Osnovne napomene:Na TIR karnetu se ništa ne smije brisati, niti dopisivati. Pogrešni podaci se precrtaju, te upisujuispravni (obavezno ovjerava carinarnica).

Kada se koristi za kombinaciju vozila/spremnika, sadržaj svakog vozila/ spremnika mora na TIR kar-netu biti ispisan odvojeno, a ispred upisati registracijsku oznaku.

Datum se u TIR karnetu upisuje na sljedeći način: dd/mm/gggg.Carinarnice se raspoznaju svojim nazivom, a prema potrebi i lokacijom.



Ko : korisnik Kada: prije početka prevozaŠta: žuti robni manifest (nije za carinsku upotrebu)

Žuti robni manifest (nije za carinsku upotrebu) mora ispuniti korisnik, a podatke upisati na svim listićimaTIR karneta, čak i ako svi listići neće biti upotrebljeni. Podaci o korisniku moraju se upisati i u odjeljak 5. protokola.

Odjeljak 2: Naziv(i) i lokacije carinarnice(a) polaska (najviše 4 carinarnice polaska i odredišta npr. 3polazne i 1 odredišna; 2 polazne i dvije odredišnje; itd.)

Svi polasci (utovari) se moraju obaviti prije prvog istovara. Roba uvijek mora preći barem jednumeđunarodnu granicu.

Odjeljak 4: Puni naziv korisnika, uključujući jedinstveni matični brojOdjeljak 5: Zemlja(e) polaska uključujući ISO alfa 3 oznakuOdjeljak 6: Zemlja(e) odredišta uključujući ISO alfa 3 oznakuOdjeljak 7: Registarske oznake vozila (tablice)Odjeljak 8: Priložene isprave (CMR, lista pakovanja i slično)Odjeljak 9: a) utovarni prostor(i) - podatke upisati za svaki prostor odvojeno

b) oznake pakovanja (raspoznavanje pojedinačnih pakovanja)Odjeljak 10: Broj i vrsta pakovanja - opis robeOdjeljak 11: Težina robe u kgOdjeljak 12: Naziv(i) carinarnice(a) odredišta i broj pakovanja za svako odredišteOdjeljak 13, 14, 15: Potpis korisnika, datum i mjesto potpisivanja

Ko : carinarnica (& korisnik)Kada: polazna carinarnica (& prije početka prevoza)Šta: listić i talon br. 1, stranica 1.Postupak: carinarnica: - kontroliše robu (mora odgovarati robnom manifestu);

- provjerava rok važnost TIR karneta i uvjerenje o odobrenju vozila;- provjerava ima li vozilo TIR tablicu;- stavlja carinska obilježja (plombe);- udara pečat na priložene komercijalne isprave, koje pričvrsti uz TIR karnet;- ispunjava i otkida listić br. 1- karnet vraća vozaču

Listić br. 1 (Voucher/Volet N° 1)Odjeljke 2. do 15. korisnik je ispunio pr ije početka prevoza (vidi stranicu 7) Pour usageof fi ciel (Samo za službenu upotrebu): svaki podat ak koji olakšava carinsk u provjeru, tjbroj prijašnjih carinskih isprava i sl.Odjeljak 16: Broj plombe (carinsko obilježje) – mora biti upisan na svaki listić TIR karnetaOdjeljak 17: Datum, pečat i potpis polazne carinarnice mora biti upisan na svaki listić TIR karnetaOdjeljak 18: Naziv i, ukoliko, je potrebno mjesto polazne carinarniceOdjeljak 19: Plusom označiti ispravnost plombe (ne označava se na polasku)Odjeljak 20: Vremensko ograničenje dolaska na carinarnicu izlaska dotične zemlje (po izboru carini

Odjeljak 21: Naziv i oznaka polazne carinarniceSous le N°: broj iz carinskog kontrolnika TIR postupakaOdjeljak 22: Ostalo: plan puta tj. carinarnica izlaska i sličnoOdjeljak 23: Datum (datum), pečat i potpis carinika

Ovi podaci se prepisuju u odjeljke 18. – 23. listića 2., stranicTalon b r. 1 (Souche N ° 1)

Odjeljak 1: Naziv i oznaka carinarniceOdjeljak 2: Broj iz carinskog djelovodnika TIR postupakaOdjeljak 3: Broj carinskog obilježja - plombeOdjeljak 4: Plusom označiti ispravnost plombe (ne označava se na polasku)Odjeljak 5: Ostalo: (plan puta i slično - nije obavezno upisati)Odjeljak 6: Datum, pečat carinarnice i potpis carinika - potvrda carinarnice o prihvaćanju TIR postu

Napomena: Svi taloni trajno ostaju u TIR karn



Ko : carinarnica (& korisnik)Kada: carinarnica izlaza (polazna & prije početka prevoza)Šta: listić i talon br. 2, stranica 2.Postupak: carinarnica:

Provjerava ispravnost plombe i nasilnog ulaska u vozilo. Provjerava je li odjeljak 6. talona 1.,stranice 1. ovjeren pečatom, jer u suprotnom karnet ne smije biti prihvaćen. Ispunjava se i ot-kida listić 2., odlaže se u kontrolnik carinarnice, a potvrda o završetku (odvojivi dio odjeljaka 18.do 28.) se šalje ulaznoj carinarnici.

Listić br. 2 (Voucher/ Volet N° 2)Odjeljke 2. do 15. unaprijed ispunjava korisnik p rije početka p revoza (vidi str anicu 7.).Odjeljke 16. do 23. je popunila carinarnica polaska.Odjeljak 24: Naziv i oznaka carinarnice izlazaOdjeljak 25: Plusom označiti ispravnost plombeOdjeljak 26: Ukoliko je roba istovarena - koliko pakovanja (ispunjava samo odredišna carinarnica)Odjeljak 27: Prigovor – ukoliko postoji problem (oštećena plomba, manjak robe) upisuje se veliko R i

opisuje razlog. U zavisnosti o okolnostima (vidi stranicu 15), ispunjava se protokol.Odjeljak 28: Datum, pečat carinarnice i potpis carinika

Talon b r. 2 (Souche N ° 2)Odjeljak 1: Naziv i oznaka carinarniceOdjeljak 2: Plusom označiti ispravnost plombeOdjeljak 3: Broj istovarenih pakovanja (ispunjava samo carinarnica odredišta)Odjeljak 4: Novi broj plombe (prema potrebi)

Odjeljak 5: Prigovor (vidi gore, odjeljak 27.)Odjeljak 6: Datum, pečat carinarnice i potpis carinika

Ko : carinarnica (& korisnik)Kada: u carinarnici ulaza & odredišta (& prije početka prevoza)

Šta: listić i talon br. 1 i 2, stranice 3. i 4.Postupak: carinarnica A. U ulaznoj carinarnici:

1. provjera vozila i plombe;2. ispunjavanje dijela TIR karneta (jednak postupak kao u polaznoj carinarnici opisan

na stranici 9);3. ispunjava se listić br. 1 (stranica 3. TIR karneta), a karnet se vraća vozaču koji

nastavlja put do odredišne ili izlazne carinarnice. B. U izlaznoj carinarnici:

Ukoliko vozilo samo provozi kroz zemlju, postupak je identičan kao uprethodnoj carinarnici izlaza (vidi stranicu 11).

C. U odredišnoj carinarnici:Ukoliko je prevoz upućen odredišnoj carinarnici postupa se:1. - provjera plombe i vozila, pa uklanjanje (skidanje) plombe;

- Usporedba robe s manifestom. Ukoliko se podaci ne slažu, upisuje se prigovor u

odjeljak 27. Možda je nužno ispuniti protokol.2. listić br. 2, stranice 4. se ispunjava;3. potvrda o završetku (listić br. 2, odjeljci 24. do 26.) – ispunjava

se i šalje u carinarnicu ulaska;4. ispunjava se talon br. 2 i stavlja pečat;5. TIR karnet se vraća vozaču.

D. U ulaznoj carinarnici:Potvrda o završetku se upoređuje s listićem br. 1, a TIR postupak se razdužuje.

Napomena: SafeTIR podatke o završetku šalje carinarodredišta u IRU i potvrđuje završetak TIR transpo



Ko : nadležne vlasti (& korisnik)Kada: u slučaju nezgode ili nepravilnosti tokom TIR transporta

(a u odjeljak 5. prije početka prevoza)Šta: protokol (Proces-verbal de constat)

Protokol mora ostati u TIR karnetu, a policijski izvještaj pričvrstiti (poželjno).

Odjeljak 1: Naziv polazne(ih) carinarnice(a)Odjeljak 4: Registarska oznaka vozila i/ili spremnika - kontejneraOdjeljak 5: Korisnik morao ispuniti unaprijedOdjeljak 6: Plusom označiti ispravnost plombe - ispravna ili neispravna

Odjeljak 7: Plusom označiti stanje utovarnog(ih) prostora, netaknuto ili oštećenoOdjeljak 8: Primjedbe/komentariOdjeljak 9: Izaberite i označite plusom jedno od – čini se da roba ne manjka ili roba upisana u

odjeljcima 10. do 13. manjka (M) ili je uništena (D) kako piše u odjeljku 12.Odjeljak 10: a) utovarni prostor

b) oznake pakovanjaOdjeljak 11: Broj i vrsta pakovanja, opis robeOdjeljak 12: Označite M za manjak, a D za uništenoOdjeljak 13: Zapažanja – upišite količine koje nedostaju ili su uništeneOdjeljak 14: Datum, mjesto i okolnosti nezgode (detaljan opis)Odjeljak 15: Poduzete mjere radi nastavka TIR postupka (izaberite i označite plusom).

Stavljena nova plomba – broj plombe i karakteristike; roba pretovarena u drugo vozispremnik (u tom slučaju vidi odjeljak 16.); ostalo

Odjeljak 16: Ukoliko je roba pretovarena u drugo vozilo/spremnik, upišite detalje u ovaj odjeljak.Pod a) vozilo – upišite registarski broj. Označite plusom ukoliko vozilo ima uvjerenje o

odobrenju ili ne. Upišite broj odobrenja. Upišite broj plombe i karakteristike.Pod 16 (b) ukoliko je roba pretovarena u spremnik-kontejner,navedite detalje kao i za vozilo.

Odjeljak 17: Mjesto, datum, pečat i potpis, te naziv i adresu nadležnih vlasti koje suispunile protokol.

Odjeljak 18: Ovjera (pečat i potpis) sljedeće nadležne carinarnice za TIR postupak. Kada dio robemanjka ili je uništen, ali ostatak može biti isporučen, robni manifest TIR karneta ibrojevi plombe moraju se izmijeniti na svim preostalim listićima i talonima karneta.

Ko: carinske vlastiKada: ukoliko je TIR karnet zadržan od strane carinarnice (tj. kada je nevažeći)Šta: odvojiti po perforaciji kupon-potvrdu sa zadnjeg omota TIR karnetaPostupak: Udariti pečat carinarnice, potpisati i ukloniti, a potvrdu predati vozaču. Zadržani TIR

karnet sačuvati do okončanja carinske provjere.

VANJSKOTRGOVINSKA KOMORASPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA

BOSNE I HERCEGOVINEINSTITUT ZA EDUKACIJU

Branislava Đurđeva 1071000 Sarajevo B&H

Tel: +387-33-566 204Fax: +387-33-566 205

E-mail: [email protected]: www.komorabih.ba

www.ecos.ba





Besprijekorna razmjena robe iinformacija, logistička rješenja

prilagođena zahtjevima klijenta,kritičan su faktor uspjeha svake kom-panije. Ne služe samo za unapređenjeposlovanja i povećanje produk-tivnosti, već i značajno mogu sman-

jiti troškove, stvarajući prostor zastrateške investicije i usredsređenost

na primarne aktivnosti.Milšped pruža integrisana

logistička rješenja koja se u potpunostiuklapaju u koncept vašeg poslovanja.

Kao vodeća logistička kompanijau regionu, sa preko 500 zaposlenih i29 poslovnica u Srbiji i Crnoj Gori, našcilj je da zadržimo lidersku poziciju natržištu i, kroz potpunu posvećenostkljentu, pružimo pouzdanu i kvalitet-nu uslugu.

Međunarodni drumskitransport

U mogućnosti smo da odgovo-rimo na sve vaše zahtjeve u pogledudestinacije, količine (djelimični, puniutovari) i vrste robe koja se prevozi(roba koja zahtijeva temperaturnirežim, ADR roba, vangabariti).

Posjedujemo sopstveni vozni parkkoji broji preko 150 vozila najnovijegeneracije (kamioni 90m³ - tegljačisa poluprikolicom, kamioni 40m³,hladnjače, contener trucks, carcarriers). Sva vozila su CMR osigu-rana i posjeduju potrebne dozvole isertifikate za rad u međunarodnomtransportu.

Korišćenjem sopstvenih vozilau mogućnosti smo da bliže pratimotok naših procedura i procesa, štonam omogućuje da zadržimo visoknivo kvaliteta usluge i zadovoljstvaklijenata.

Za vaše zbirne pošiljke umogućnosti smo da pružimoekonomično i pouzdano rješenje,uz efikasno sprovođenje uvoznih iizvoznih formalnosti, kratko vrijemetranzita i poštovanje definisanihrokova.

Za sve aktivnosti u sektorumeđunarodnog transporta, propisanesu jasne procedure s ciljem pružanjausluga pouzdanog i bezbjednogtransporta.

Usluge {pedicijeU oblasti špedicije, Milšped pruža

jedinstvena rješenja koja će vampomoći da unaprijedite svoje poslo-vanje. Bilo da je u pitanju avio, brod-ski, željeznički ili drumski t ransport,u mogućnosti smo da odgovorimo nasve vaše zahtjeve. Naše dugogodišnjeiskustvo, raspoloživi kapaciteti i pot-puna posvećenost klijentu, izdvajajunas od drugih.

Brodski transportMilšped pruža usluge organizacije

brodskog transporta robe u uvozu iizvozu, od vrata do vrata, za bilo kojudestinaciju u svijetu.

Sarađujući sa velikim prevoznici-ma, agentima i NVOCC omogućujemovam povoljne uslove u pogledu cijene

prevoza i raspoloživosti tovarnogprostora.

Posjedujemo sopstvena vozilaza prevoz kontejnera, tako da smo umogućnosti da izvršimo dopremu/otpremu vaše robe do/iz sledećihluka: Koper, Rijeka, Bar, Constantza,Thessaloniki.

Avio transportOdjeljenje avio-transporta vam

nudi organizaciju transporta robeizmeđu bilo koje dvije tačke u svijetu,praćenje vaše pošiljke od trenutkapreuzimanja do isporuke na kraj-njoj destinaciji i u svakom trenutkupouzdanu informaciju o statusu vašepošiljke.

Mi smo potpuno posvećeni vašimpotrebama, pružajući vam sigurnost,brzinu, kvalitet i pouzdanost.

Kao odgovor na visoke cijeneusluga kurirskih službi i sa namjeromda izađemo u susret sve većim trans-portnim zahtjevima naših klijenata,bilo da je u pitanju hitna pošiljka ili re-dovno snabdijevanje vašeg poslovnog

partnera, Milšped nudi preuzimanavio-transport i dostavu vaše robeprincipu “od vrata do vrata”.

Pošiljke preuzimamo na vašojadresi, a ukoliko postoji potrebaobezbeđujemo i skladištenje i pakovanje robe. Zahvaljujući razgranato

distributivnoj mreži i t ijesnoj saradsa agentima i transportnim kompa jama širom svijeta, Milšped organi-zuje preuzimanje robe sa bilo kojeadrese u svijetu, celokupan hendlinmanipulaciju, zastupanje u carinskpostupku i organizaciji avio-transpta do Beograda, gdje smo sa unapripripremljenom dokumentacijom umogućnosti da ocarinimo vašu robu uvozu i isporučimo je na bilo kojuadresu u Srbiji, u najkraćem roku.

Vremena tranzita su svedena nminimum. Svaka pošiljka dobija sv

jedinstveni broj - broj tovarnog listte se njena putanja može pratiti putodgovarajućeg internet linka. Nakouručenja, na istom internet sajtu,korisnik ima uvid u to da li je pošilocarinjena i isporučena.

S obzirom da smo članovi IATAi FIATA Asocijacija, da smo tehničkopremljeni i da posjedujemo sručnobučene kadrove, u svakom trenutsmo spremni da obezbijedimo preumanje, manipulaciju i organizacijuavionskog prevoza bilo koje vrsterobe.

Sa najvećom geografskompokrivenošću, mi vam možemopomoći da proširite vaše poslovanjna nova tržišta i brzo odgovoritenjihovim izazovima uz minimalneinvesticije i troškove logistike.

Željeznički transportMilšped pruža uslugu organiza

je željezničkog transporta robe u zelji i inostranstvu na osnovu ugovorsa domaćim i stranim željezničkim

Naše redovne zbirne linije su:- Švedska 1/ nedjeljno,

- Mađarska 2/ nedjeljno,- Turska 3/ nedjeljno,

- Austrija 4/ nedjeljno,- Slovenija 1/ nedjejno,

- V. Britanija 2/ nedjeljno,- Njemačka i Benelux 3/ nedjeljno,

- Italija 1/ nedjeljno.

Naše usluge u oblasti brodskog

transporta uključuju:

FCL (Full Container Loads)LCL (Less than Container Loads)

Organizaciju brodskog transportavangabaritnog tereta

SkladištenjePraćenje kontejnera

Drumski, željeznički i riječni prevozkontejnera od /do luka

Uslugu od vrata do vrata, širom svjetaOsiguranje robe

Kompletnlogistička uslug



upravama.U mogućnosti smo da organizu-

jemo transport bilo koje vrste robe.Obezbjeđujemo vagone i vršimozakup specijalnih.

Na osnovu poznavanja propisana svim željeznicama u Evropi, svojimklijentima sugerišemo optimalniprevozni put.

Carinsko posredovanjeBrzo i efektivno carinjenje robe je

preduslov uspješnosti bilo kog lancasnabdjevanja.

Milšped je logistički provajder,koji iza sebe ima dugu tradiciju upružanju usluga carinskog posredo-vanja i koji svojim klijentima pružakompletnu uslugu, uključujući:• Granične usluge (izrada granične

dokumentacije; posredovanjekod izrade zahtjeva za sve vrste

pregleda: sanitarn i, tržišni, veteri-narski, fitopatološki)• Prijavljivanje i smještaj robe u car-

insko skladište (izrada smještajnedokumentacije)

• Carinjenje robe (izrada uvoznih/izvoznih dokumenata, privremeniuvoz/izvoz, akt ivno opleme-njivanje i dorada pod carinskimnadzorom, reeksport robe)

• Prenapućenje robe (pretovarrobe pod carinskim nadzorom,naknadni tranzit)

• Korišćenje bankarske garancije

Milšped pojednostavljuje procescarinjenja vaše robe, provjerom cjelok-upne dokumentacije i skraćuje vrijemepotrebno za carinjenje pribavljanjemzahtijevanih uverenja (sanitarnih,veterinarskih, tržišnih, atesta, ho-mologacija). Posjedovanje direktneveze sa informacionim sistemom car-ine nam dodatno ubrzava realizacijuusluge.

U okviru naše mreže integrisano je 28 carinskih poslovnica širom zem-lje, u kojima su vam na raspolaganjunaši carinski agenti i stručnjaci izoblasti spoljnotrgovinskog poslovanja.

Naš tim vam stoji na raspola-ganju za sve vrste savjeta iz oblastimeđunarodne špedicije i carin skogposredovanja.

Lokacije carinskih poslovnica:Luka Beograd, Aerodrom

Beograd, Terminal Beograd,Željeznička stanica Beograd, Beograd-ski sajam, Pančevo, Novi Sad, Sub-otica, Kelebija, Šid-Tovarnik, Batrovci,

Šabac, Čačak, Vranje, Preševo, Pirot,Gradina, Prijepolje, Gostun, Smedere-vo, Podgorica, Bačka Palanka, Valjevo,Kikinda, Kruševac, Zrenjanin.

Skladi{na logistikaSkladišnu djelatnost kompanija

Milšped obavlja na tri lokacije:

Logistički centar MilšpedSkladišne objekte na lokaciji

Savski nasip

Skladište Podgorica.Logistički centar Milšped je

najveći i najmoderniji objekat te vrsteu regionu. Projekat Logističkog centra

je rađen više od 12 mjeseci i na njemusu bili uključeni svi najeminentnijistručnjaci iz domena skladišne logis-tike u zemlji, uključujući i profesoresa Odsjeka za logistiku Saobraćajnogfakulteta. Na taj način je stvoreno

moderno evropsko multifunkcionalnoskladište, koje se prostire na površiniod 22.500m2 sa 14500 paletnih mjesta,koje je spremno da odgovori nanajrazličitije zahtjeve naših sadašnjih ibudućih klijenata.

Tehnološki, skladište se sastoji izsljedećih cjelina:- temperaturno kontrolisana zona

visokoregalnog skladišta,- ambijentalno visokoregalno

skladište,- blok sistem,- cross docking i- otvoreno skladište za motorna

vozila.Temperaturno kontrolisana zona

(14-18°C); pokriva 2500 paletnihmjesta. Ovaj dio objekta je namijen-

jen skladištenju hrane. Da bi postiglinajviši kvalitet usluge i odgovorili nasve zahtjeve u pogledu bezbjednostiprehrambenih proizvoda, u julu 2007.u našoj kompaniji je izvšena serti-fikacija HACCP standarda. HACCPsertifikat potvrđuje uspješnost sistema

upravljanja bezbjednošću prehram-benih proizvoda i garantuje njihovuzdravstvenu ispravnost.

Praćenje temperature se vršiputem računara i specijalizovanogsoftvera, koji kontroliše mjerne sondekoje su postavljene na više mernihtačaka. Na ovaj način se bilježe svirezultati mjerenja za period od jedne

godine.U okviru ove zone nalazi se i dio

namjenjen za obavljanje dodatnihservisa (Value Addded Services)kao što su pakovanje, prepakivanje,deklarisanje i sl.

Ambijentalno visokoregalnoskladište je podjeljeno u dvije zone -zonu sa uskim hodnicima (NA) i zonusa veoma uskim hodnicima (VNA).U njima ordiniraju najsavremenijireach truck i turret truck viljuškari.Ovi regali omogućuju smještaj

najrazličitijih vrsta robe. Po zahtjevuklijenta moguća je korekcija visine

nivoa, postavljanje različitih dodataka,ispuna i sl.

Blok sistem omogućujeskladištenje nepaletizovane robe, kao irobe velikih gabarita.

Namjena cross dockinga je prijemrezervnih djelova i druge robe, kojase zadržava u skladištu samo onolikokoliko traje postupak carinjenja ipotom se odmah distribuira do kra-

jnjih korisnika. Kao odvojena cjelinaformirano je otvoreno skladište za

motorna vozila površine 2,5ha.Pretovarni procesi se obavljaju

preko 41 utovarno-istovarne rampe. Uzavisnosti od namjene, u Logističkomcentru Milšped postoje: standardnenagibne rampe za pretovar kamiona,izolovane nagibne rampe za pretovarkamiona u temperaturno kontroli-sanoj zoni, podizni stolovi za pretovarkombija i dostavnih vozila i rampa zabočni pretovar robe velikih dimenzija.

Svi procesi u skladištu su vođenipomoću WMS (warehouse manage-ment system) softvera. Softver jeintegrisan sa RF terminalima, kojiomogućuju ažurno praćenje svihoperacija u otvorenom i zatvorenomskladištu, bez obzira da li se radio neocarinjenoj ili komercijalnojrobi. Softver za koji smo se odlučili -WMS4000 je jedan od referentnih usvijetu i kreiran je od strane eminent-ne kompanije Infor. Samu implemen-taciju je radila kompanija S&T Srbija- podružnica jedne od vodećih evrop-skih softverskih kuća. Korišćenje ovog

softvera nam omogućuje praćenje spotrebnih parametara robe, kao štodatumi proizvodnje, datumi istekaserijski brojevi i sl. Različiti izvještakoje smo kreirali po zahtjevima klinata umnogome pospješuju kvalitenašeg međusobnog poslovanja. Naredni korak, koji će omogućiti podizanje kvaliteta poslovanja za još jed

nivo, je integracija našeg WMS sofvsa informacionim sistemima klijenTo će omogućiti klijentima konstantan uvid u stanje zaliha, odnosno usve transakcije prijema i izdavanja.Trenutno su softverom praćene samoperacije u Logističkom centru. Pla

je da u narednih godinu dana i ostaskladišta obuhvatimo kompjuterskvođenjem procesa.

Skladište Savski nasip se prostina ukupnoj površini od 10.000 m 2, toga je 6.000 m2 zatvorenog skladiš

prostora. Uz mehanizaciju i radnusnagu koju posjedujemo u mogućnsmo da odgovorimo zahtjevimanaših velikih klijenata, na atraktivnlokaciji koja se nalazi samo 4km odcentra grada.

Skladište u Pogorici je prvo

oformljeno van granica Srbije. Nas je zbog povećanja obima poslovanju Crnoj Gori i regionu. Trenutno seprostire na površini od 2.000 m2, satendencijom rasta.

Domaći transport idistribucija

Sektor domaćeg transporta i ditribucije posluje kroz tri odjeljenja:

Odjeljenje domaćeg transportavrši organizaciju transporta robe zsve destinacije u Srbiji i Crnoj Gori.

Pored sopstvene transportne flkoja broji preko 40 vozila najnovijegeneracije, sarađujemo sa velikimbrojem podugovarača, što namomogućuje da u najkraćem roku odvorimo na zahtjeve klijenata.

Isporuke robe za Crnu Goru rezujemo četiri puta nedjeljno: utorkosrijedom, četvrtkom i subotom.

Redovne linije su:

- Beograd - Niš- Beograd - Subotica- Beograd - Novi Sad

- Beograd - Čačak - Beograd - Ivanjica

- Beograd - Novi Pazar- Beograd - Martinci (Šabac)

- Beograd - Požarevac- Beograd - Bačka Palanka



Odjeljenje distribucije - prekosvoje jake distributivne mrežeomogućujemo klijentima brzu i sigur-nu isporuku robe iz našeg skladišta ubilo koje mjesto u Srbiji. Posjedujemodistributivne (cross docking centre)centre u Nišu, Čačku, Subotici, NovomSadu i Jagodini. Redovnim linijama izcentralnog skladišta u Beogradu, sva-

kodnevno, distribuiramo robu do ovihcentara i isporučujemo je krajnjimkorisnicima u roku od 24h.

Korišćenjem GPS sistema, klijen-tima pružamo mogućnost praćenjapošiljaka u realnom vremenu.

Odjeljenje za dostavu ekspresnihpošiljaka pruža uslugu ekspresnihpošiljaka na teritoriji Beograda poprincipu “danas za danas” i “danas zasutra”. Na ovaj način korisnicima jeomogućeno da na najbrži i najsigurnijinačin izvrše prenos pošiljaka u prop-

isanim i garantovanim rokovima.

Auto logistikaMilšped već dugi niz go-

dina sarađuje sa vodećim svjets-kim autokućama (Mercedes Benz,Chrysler, Porsche, Toyota, Renault)

i pokriva više od 40% zahtjeva zalogističim uslugama na tržištu Srbije iCrne Gore.

U mogućnosti smo da klijentimapružimo kompletnu uslugu: carinskoposredovanje, skladištenje vozila,transport vozila, usluge servisnog cen-tra i usluge u snabdjevanju rezervnimdelovima.

Carinsko posredovanje - vršimousluge konsaltinga, pripremu doku-mentacije, elektronsko podnošenjezahtjeva, uslužno korišćenje ban-karske garancije. Svojim velikimiskustvom u carinskom posredovanju,unutrašnjom organizacijom i načinomrada smo obezbijedili kllijentima rokcarinjenja do 24 časa (od trenutkakompletiranja neophodne dokumen-tacije).

Skladištenje vozila - vršimo uslugekvalitativnog i kvantitativnog prijema

vozila, skladištenje vozila, održavanjevozila u skladištu, izdavanje vozila,osiguranje vozila od raznih uzročnikanastanka oštećenja vozila, dnevneizvještaje o broju i stanju vozila uskladištu (Lager lista koja sadržikomisioni broj, broj šasije i ostale

podatke koji su neophodni klijentuza pravilan uvid u broj i modelevozila kojima raspolaže na stanju).Sve operacije sa vozilima se vode krozWMS in formacioni sistem. Otvorenoskladište ima betonsku podlogu,video nadzor i fizičko obezbjeđenje.

Transport vozila - pružamo uslugetransporta vozila u međunarodnom

i domaćem transportu. Raspolažemosa 20 vozila koja omogućavaju

prevoženje vozila različitih veličina.Sva vozila u transportu su pokrivenaCMR osiguranjem, a po zahtjevu kli-

jenta i dodatnim osiguranjem. Vozačisu prošli obuku za rad i imaju veliko

iskustvo u radu sa vozilima (utovaristovar i obezbjeđenje vozila u tokutransporta).

Usluge servisnog centra - u savmenom servisnom centru pružamousluge mašinskog pranja vozila,dekonzervacije, PDI (Pre Delivery Ispection) pregleda u sklopu koga smosposobljeni za upotrebu savremen

dijagnostičkih uređaja, ugradnjudodatne opreme. Planirano je ulagu opremu za otklanjanje nedostatai oštećenja vozila nastalih/uočenihu toku transporta i man ipulacijevozilima.

Snabdijevanje rezervnimdjelovima - cilj nam je da klijentimsmanjimo potrebu za čuvanjemvelike količine dijelova u sopst-venim kapacitetima. Ovakvu uslugpružamo kroz međunarodni i domtransport, posredovanje pri carinje

robe, skladištenje, razdvajanje robedostavu do korisnika kroz sopstvendistributivnu mrežu. Garantujemonajmanji mogući rok od preuzimandijelova iz centralnog skladišta dodostavljanja krajnjem korisniku.

UniCredit Bank a.d. Banjaluka je članica UniCredit Grupe - najveće bankarske grupe u Eurozoni. Osnovana je 1911. godine što je čini bankomsa najdužom tradicijom poslovanja u Bosni i Hercegovini. Banka danas posluje kroz mrežu od 42 poslovnice, koja pokriva čitavu teritoriju Bosne

Hercegovine, što proizvode i usluge UniCredit Bank Banja Luka čini dostupnim svakom klijentu, u svim većim gradovima i mjestima u Bosni i Hercegovini. Sada svojim klijentima UniCredit Bank može ponuditi više nego ikada ranije, jer svoj uspjeh temelji na kontinuiranom podizanju kvalitetausluga i kreiranju proizvoda prema potrebama razvijenog finansijskog tržišta, pri čemu u središte svog poslovanja uvijek stavlja klijenta.

Sa jasno utvrđenim ciljevima, angažovanjem stručnog i profesionalnog menadžerskog tima, dinamički postavljenom organizacijom poslovanja

tržišnom orijentacijom, Banka je u kratkom vremenskom periodu postigla značajne rezultate i sve se više nameće kao ozbiljan kandidat za jednog

od lidera u bankarskom sektoru i nosioca razvoja ekonomije u cjelini.

Samo najbolje je dovoljno dobro za klijente UniCredit Bank Banja Luka:

• Sve usluge pod jednim krovom

• Rješenja krojena po potrebama klijenata

• Poznavanje lokalnog tržišta, te mogućnosti koje nudi svjetsko tržište

• Pristup na 23 tržišta Europe

• Najbolji proizvodi i usluge

• Alternativni kanali distribucije

• E-banking

• Stručni savjetiUniCredit Bank Banja Luka, nastojaće uvijek da kreira vrhunske proizvode, inovativna rješenja i usluge, te biti korisnički orjentisana i društven

odgovorna. Snagom globalnih mogućnosti, koje joj omogućuje velika poslovna mreža UniCredit Grupe, UniCredit Bank Banja Luka promoviše i

obogaćuje lokalnu zajednicu, društvo i državu u kojoj posluje.

Iza UniCredit Bank Banja Luka stoji najveća bankarska grupacija u Centralnoj i Istočnoj Europi (CEE). Sa više od 30 godina iskustva na prostrima CEE, UniCredit grupa je u mogućnosti da ponudi rješenja koje su “krojena” prema klijentovim potrebama i putem UniCredit Bank Banja Luka

klijentima nudi najlakši put do međunarodnih tržišta kapitala.







Master Transport je preduzeće koje u svom vlasništvu ima 8

tegljača i 8 poluprikolica. Osnovna djelatnost je međunarodni

transport robe drumom. Najčešće vršimo transport jedinačnih,

zbirnih, mega i ADR pošiljki iz Italije, Austrije i Slovenije. Na

tržištu nastojimo biti prepoznatljivi po kvalitetu usluge što podra-

zumijeva brz, tačan i pouzdan transport natovarene pošiljke.





U jednom špediterskompreduzeću, eksploatacija je u

srži komercijalnih, tehničkih i finansi- jskih uloga. „Proizvod je proizveden“u svakom momentu. Preduzeće živiprije svega od veličine povjerenja nje-govih klijenata, a osiguranje tehničkihkapaciteta je jedan od glavnih osnovaposlovanja.

Algoritam rada špediterskog

poslovanja realizuje se kroz dvaosnovna segmenta i to:• Potražnja: analiza klijenta i njegova

potrebaAnaliza mogućnosti realizacije

osmišljene operacije:

o razmatranje,o pregovaranje i njegovo

postavljanje,o formalizacija klijentove

ponude, potpis ugovora• Realizacija (Otprema ili izvoz/Na-

bavka ili uvoz)

ANALIZA KLIJENTOVEPOTRAŽNJE

Postala je glavna tema raspravau poslovnom svijetu u 60-im i 70-im,a prerasla do istaknutog mjesta u80-im i 90-im, kada se o logisticipočelo raspravljati kao o glavnomoružju u konkurentskoj utakmici.U budućnosti će stvaranje radnih,

elastičnih i snažnih snabdjevačkihi korisnih lanaca odrediti uspjeh ilineuspjeh organizacija ili čak potpunihposlovnih područ ja. Špediter postajelogističar onog momenta kada prihva-ta principe, i ponaša se u duhu defin-icije da je logistika proces, koji težiosigurati rukovodstvo i koordinacijusvih aktivnosti unutar snabdjevačkoglanca od izvora do cilja, od proizvod-

nje gdje je prikladno, i kroz distribuci- jske kanale do potrošača. Cilj logistike je stvaranje takmičarske prednostikroz uporedno postizanje visokih ste-pena potrošačkih usluga, optimalnihulaganja i vrijednosti za novac.

Otprema, prevoz i distribucijamogu biti grupisani pod zajedničkinaziv: logistika. Logističko planiranjeuključuje, ne samo prevozničku stranudistribucije, već isto tako omogućuje“element mjesta” u marketinškommixu, osiguravajući da proizvod stižeu dovoljnim količinama u plombira-nom stanju na mjesta gdje ih potrošač može lako kupiti. Zato logističkoupravljanje uključuje predviđanjepotražnje i odgovarajućom ponudomzadovoljenje potrebe preko nabavlja-nja materijala, razmještaja proizvod-nje, upravljanja sredstvima, obradenarudžbe, skladištenja i prevoza.

U planiranju prevoza problemimogu biti brojni; skriveni troškovimogu biti prešućeni, kao što sutroškovi ostajanja bez zaliha, što zaučinak ima gubitak u poslovanjuili kašnjenje preko osiguravajućihzahtjeva.

Logistika, upravljanje tokom,prvenstveno se brine za usluge. Daodrži ili poveća svoj udio na tržištu,poduzetništvo mora ponuditi praviproizvod, pravo mjesto, pravo vrijemei konkurentnu cijenu.

Ovo podrazumijeva da sljedeće

četiri osnovne funkcije moraju bitikorektno obavljene:

Posljednjih godina, t ri glavnei međusobno povezane temepromijenile su rješenje za logističkoujednačavanje u poduzetništvu diljemsvijeta.

To su:• Globalizacija• Informacijske tehnologije• lanac snabdijevanja

Rje{avanje klijentovepotražnje - transportnalogistika

Transportna logistika obuhvatsve korake u transferu tereta, bezobzira prevozi li se jednim načinomtransporta ili na više načina. Istotako, uključuje međuodnos različitinstitucija umiješanih u međunaroteretni t ransport, operatera koji

prevoze i transportnih posrednikakoji omogućuju posredničke uslugteretnom lancu. Zbog toga, carinskradnici, osiguravajuće firme, banketransporteri, terminali, pošiljaoci,privatni prevoznici i poreznici,smatraju da doprinose transportnologistici.

Metodologija rje{avanjazahtjeva klijenta -postavljanjeuniverzalnih pitanja

Da bi smo realizovali postavlje

zahtjev i u cjelosti ostvarili klijen-tovu potražnju, zaštititli njegov i ninteres, potrebno je da ovladamoproblemom. Put ka spoznaji zahtijerazumijevanju tražnje, ocjene izvovosti i mišljenja optimizacije alter-nativnih rješenja, kroz metodologijuniverzalnih pitanja je sljedeći:

Osnovni algoritam rada u

{pediterskom poslovanjuFunkc i je log is t ik e

• Nabavljanje robe• Skladištenje robe

• Prevoz robe• Marketing robe



Ko? [ta? Gdje?Kada? Kako ?• Ko (je potražitelj usluge)?- Koji sektor aktivnosti (industrijski,

poljoprivredni, komercijalni, itd.),- Status (industrijalac, trgovac, trgovac

na veliko, trgovac na malo, itd.),- Pravni status preduzeća (filijala,

dioničarsko društvo, privatnik,itd),

- Veličina preduzeća (veličina kapitala,broj zaposlenog osoblja, broj uku-

pnih filijala ili zastupnika, itd),- Finansijska struktura preduzeća,- Platežna sposobnost preduzeća,- Povijesno stvaranje preduzeća,- Način rada preduzeća,- Ustrojna shema, rukovodioci

preduzeća,- Sugovornici preduzeća: trgo-

vac, tehničko osoblje, finansijskistručnjak, itd,

- Klijent preduzeća (u slučaju izvoza)ili njegov dobavljač (u slučajuizvoza).

• Šta?- Vrsta robe,- Specifičnosti: opasna roba, kvarljiva,

tekuća, robe za koju trebaju specijalne dozvole,

- Vrijednost robe,- Skladištenje i ambalaža,- Veličina pošiljke(težina i zapremina).

• Gdje?- Mjesto ukrcavanja, dopreme, sugo-

vornici,- Razlike između prodavača/kupca/

nalogodavca,- Pristup odredišnom mjestu,- Carinski prelazi.• Kada?- Datum i vrijeme davanja robe na

raspolaganje,- Željeni/zahtijevani datum i vrijeme

za dopremu,- Predviđeno vrijeme za ukrcavanje/

iskrcavanje,- Horarij,- Frekvencija, dolazak na vrijeme.

• Kako?- Incoterms, geografska razdaljina

robe za otpremu,- Alati za skladištenje na određenom

mjestu,- Uslovi nametnuti vozilima,- Otprema dokumenata,- Potrebne vize za tranzit/ulazak u

jednu zemlju,- Otprema za dokazanu naknadu,

bankarsku potvrdu o plaćanju,itd.,

- Dobijene informacije (od stranekoga?),

- Dati informacije (kome?),- Prelazak kroz carinarnicu: određ

prelazišna mjesta, nametnutisugovornici, promet dokumenačekanje na carinarnici,

- Obavezan prelaz preko (na primjeluka po dokumentnom akredi-

tivu).

Studija opravdanostiizvodljivosti

Razmatranje opravdanosti ulau poslovni aranžman se odnosi nasljedeće tačke• Kako postići sljedeće ciljeve:- Zadovoljstvo klijenta (ustrajna

privrženost),- Zadovoljstvo dobavljača (ustraj

privrženost),- Rentabilnost.

Logističke strategije postajuznačajnije kada špedicija (kompani

poveća uključenje u međunarodneeracije. Usklađene logističke stratesu bitne za uštede između trgovačkpartnera i potrošača. U provođenjuusklađenih strategija, firme mogustvoriti vrijednost za potrošače,smanjiti troškove i podržati kritičkprilagodljivost proizvodnje. Elemelogističke strategije špediterske kompanije date su u tabeli.

Nastaviće



Svijet Audatex-aAustria, Belarus, Belgium, Bosnia, Brazil, Bulgaria, Canada, Chile, China, Colombia, Costa Rica, Croatia, Czech Republic, Denmark, Dominican Republic,

Ecuador, El Salvador, Estonia, France, Germany, Greece, Guatemala, Honduras, Hungary, India, Israel, Japan, Latvia, Lebanon, Lithuania, Mexico, NetherlandsNicaragua, Panama, Portugal, Romania, Russia, Serbia, Slovakia, South Africa, Spain, Switzerland, Turkey, Ukraine, United Kingdom, United States, Venezuela

Izbor Audatex Klijenata• U svim tržištima na kojima je Audatex prisutan već nekoliko godina sva osiguravajuća društva koriste Audatex• Audatex ima globalne sporazume s vodećim međunarodnim osiguravateljima (npr. Allianz)

Zemlja Primjeri korisnikaAustria Allianz, Wiener Städtische; UNIQA; Generali, Grazer W.,Belgium AIG; AXA; S.M.A.P.BiH ZFRS, ZFFBIH, Triglav KK, Hercegovina osiguranje, Zovko osiguranje,

Jahorina osiguranje, Drina osiguranje, Nešković osiguranje,ASA osiguranje, Croatia osiguranje, Automax,

Brazil Bradesco; Porto Seguros; Sul AméricaCzech Republic Ceska Pojistovna; Kooperativa; Pojistovna IPB

Croatia Croatia osiguranjeDenmark TRYG; Topdanmark; CodanFrance A.G.F; AXA; Abeille Assurances; GANGermany Allianz; HUK-Coburg; VHV, Axa, Zürich, HDI, Signal, Victoria, DBV, Winterthur, Gothaer,Greece Ethniki; InteramerikanHungary Hungaria; Allianz,Israel Migdal; PhoenixNetherlands Achmea; AECHON; Nationale NederlandePoland PZU, Varta, Hestia, Link4,Spain MAPFRE; Catalana; PelajoSwitzerland Winterthur; Zurich; Basler; MobiliarGreat Britain Cornhill; Royal Sun Alliance, Norwich Union

Audatex-CEE Region( Centralna i Istočna Evropa)

Audatex u CEE se sastoji od:9 lokalnih organizacija države• AT, PL, CZ, SK, HU, RO, RU, TR i UA 11 zemalja su podržane od

uspostavljenih organizacija u državama:• 3 Baltičke zemlje (Lithuania, Latvia, Estonia) iz Poljske• 5 zemalja jugoistočne Europe (Slovenija, Srbija, Hrvatska,

Bosna i Hercegovina, Bugarska) iz Austrije• Bjelorusija i Moldavija iz Ukrajine• Kazakhstan iz RusijeDaljnje zemlje u fazi evaluacije

• npr Gruzija, Jermenija i centralno azijske zemljeAudatex Kalkulacija Alat - najbolji na svijetu

Identifikacija vozila i kalkulacija

Audatex kompanije na svim t ržištima obezbjeđuju:• Aplikacija i baza podataka na lokalnom jeziku• Specifični vozni park zemlje (uvezeni modeli I lokalno proizvedeni modeli

npr, Zastava iz Srbije)• Specifične cijene rezervnih dijelova po zemljama, ako je potrebno• Proizvođačko radno vrijeme i metode• Obračun farbarskog rada i materijala (proizvođač, AZT ili drugi lokalni

zahtjevi)• Lokalne regulative za obračun troškova popravke (npr. lokalne lakirerske

metode) su uključeneAudatex ima za cilj da se postave poštena potraživanja u industrijistandardnih alata.

Berthold SpitzbartDirector Business Development

Mobile: +43 (0)664 255 3445

Email: [email protected] Central Europe

Engerthstr. 169, A - 1020 Vienna

Tel. +43-(1)-350 -2410-103Fax: +43-(1)-350-2410-30

Audatex, a Solera company - Global knowledge. Local foc

Nebojša ZdravkovićRazvojni menadžer projekta i podrška

Mobile: +387 65 260 066

Email: [email protected] Bosna I Hercegovina

Brzi obračun štete na temelju detaljnih podataka:• Najveća baza vozila, uključujući automobile, kamione i motocikle i podršku

za druge funkcije kao što su vozila autobuse. Zastavas može biti dodan nazahtjev kupca.

• Baza podataka na lokalnom jeziku s lokalnim cijenama rezervnih dijelova.• Definicija automobila korišćenjem VIN usluge• Grafički prikaz oštećenja• Potpuna podrška za tablet PCs napolju

Audatex je idealan partner po tome što jejedini globalni ponuđač rješenja za

upravljanjem potraživanja



Hiljade teških teretnjaka, gradskih i međugradskih autobusa, svakodnevnovozi po evropskim cestama, te sigurno prevozi robu i putnike do njihovog cilja.I ove zime ti divovi prevoziće putnike do zimskih odmarališta, našim najdražimakoji žive vrlo daleko dostavljaće naše poklone i omogućivati potrošačima da, na

praznično prostrtom stolu, uživaju u potpuno svježoj hrani.Zimska vožnja izazov je za svakoga vozača, a posebno za vozače teretnih

vozila i autobusa. Na početku dolazeće zimske sezone, Goodyear želi podsjetitivozače osobnih vozila, autobusa i teretnjaka, da budu strpljivi i tolerantni premasudionicima u prometu. Veće razumijevanje, strpljivost i tolerancija u zimskodoba može puno pridonijeti boljim uslovima vožnje na cestama. Vozači morajubiti sposobni za v ješto manevrisanje tokom cijele zime i po svakom vremenusigurno voziti svoja vozila po različitim cestama i u različitim uslovima, a to svakitrenutak zahtijeva njihovu nesmanjenu pažnju.

“Posebno je zahtijevno razdoblje zimskih školskih praznika, kada vozačiteretnih vozila, koji dostavljaju svoje terete pod velikim vremenskim pritiskom ugustom prometu i u teškim zimskim uslovima, moraju dijeliti ionako opterećeneceste s vozačima koji putuju na odmor. To je razdoblje naporno za sve korisnikecesta i zahtijeva obostrano strpljenje i međusobno razumijevanje”, kaže Rajko

Benedičič, voditelj Marketinga guma za teretna vozila za centralnu i jugoistočnuEuropu u Savi Tires.

Da bi stres tokom vožnje i opasnost od nesreća bili što manji, svi bi vozačimorali pomisliti na zimske gume za svoja vozila. Svake jeseni Goodyear pozivateretne i autobusne prevoznike, čija vozila obavljaju prevoze na područ jima gdjesu mogući snijeg i zaleđene ceste, da imaju u vidu važnost upotrebe zimskihguma na vozilima. Učinkovito kočenje, veća upravljivost, bolje prianjanje, spo-sobnost vuče i usklađenost sa zakonima, važni su razlozi koji potvrđuju značajzimskih guma, jer znače veću sigurnost, izdržljivost i ekonomičnost. Goodyeartoplo preporučuje da zimske gume upotrebljavaju i oni prevoznici či ja vozilasamo povremeno nailaze na teške zimske uslove. To je karakter istično za auto-buse koji voze na izlete u skijaške centre pune snijega.

Svakodnevni vozači osobnih automobila na cesti neprestano viđaju velikegume teretnih vozila i autobusa, ali vrlo malo znaju o tim divovima. Goodyear jeanketirao vozače koja im se pitanja nameću kad gledaju gume »vladara ceste«.

- Koliki su najveći teretnjaci koji se voze po evropskim cestama?Teška teretna vozila moraju se pridržavati ograničenja veličine i mase, akožele prelaziti granice u Evropi. Trenutno je u većini država najveća dopuštenadužina 18,25 metara, visina 4 metra, širina 2,6 metara i ukupna masa 40tona.

- Koliko teži jedna guma teretnog vozila?Jedna teretna guma može imati masu i do 85 kilograma – bez naplatka!

- Koliki je promjer prosječne teretne gume za duge relacije?Promjer teretne gume može biti od 60 cm do 120 cm.

- Jesu li sve gume na teretnom vozilu jednake? Mogu li se rotirati onako kako to

činimo kod osobnih automobila?Kod osobnih automobila obično se na prednju i stražnju osovinu montirajugume istoga tipa, a kod velikih teretnih vozila nije tako. Za upravljačku osvinu, za pogonsku osovinu i za osovinu prikolica, upotrebljavaju se različit

gume. Različite gume razvili smo zato da i u ekstremnim zimskim uslovimosiguramo učinkovito kočenje, prianjanje i upravljivost. Kod gradskih i

međugradskih autobusa gume za upravljačku i pogonsku osovinu takođermogu biti različite.

- Kako možemo vidjeti imaju li autobus ili kamion zimske gume? Čak ni stručnjacima nije uvijek jasno šta određuje da je guma zimska, na

većina guma za gospodarska vozila nosi oznaku M + S, što znači blato isnijeg. Bez obzira na to što su gume s oznakom M + S primjerene i za povmenu upootrebu u zimskim uslovima, oznaka M + S ne znači da su to zimgume. Da bi bilo posve jasno kada su gume stvarno zimske, Goodyearupotrebljava logotip koji se sastoji od simbola planine i pahuljice.

- Upotrebljavaju li autobusi i teretna vozila lance za snijeg?U nekim državama, na nekim cestama, lanci su čak obavezni. U ekstremnteškim zimskim uslovima lanci mogu biti jedina mogućnost da teretna voz

i autobusi uopšte mogu nastaviti vožnju, pogotovo ako nemaju montiranezimske gume.

- Kolika je minimalna dubina profila koju bi morale imati zimske gume?Od države do države ona može biti različita i često je čak i prevoznicimateško pratiti zakonske zahtjeve po Evropi i znati kakve se gume zahti-

jevaju na pojedinim područ jima Evrope u zimskim mjesecima. Goodyearpreporučuje da zimske gume imaju barem 6 mm profila. To ne osiguravasamo usklađenost vozila sa zakonom, već znači i veću sigurnost i zimskuizdržljivost.

- Koliki je pritisak zraka u gumama za teretna vozila?Prosječan pritisak zraka kod teretnih guma zavisi od modela do modela.Određuje ga teret koji vozilo prevozi i uslovi u kojima vozi. Pritisak zraka uteretnim gumama kreće se od 5 do 9 bara, ovisno o gumi, svrsi upotrebe opterećenju. Kontrola pritiska zraka u gumama preporučuje se barem dvana mjesec. Kod kamiona i autobusa pravi pritisak u gumama izrazito utičevoznu izdržljivost i potrošnju goriva.

Dodatne informacije: Mojca Tuma, voditeljica PR i Marketinga, Sava Tires,+386 (0)4 207-70-21, e-adresa: [email protected], www.goodyear.h

O Savi TiresSava Tires ima sjedište u Sloveniji i vodeći je proizvođač guma u jugoisto

Evropi s više od 85 godina iskustva u gumarskoj industriji. Sava Tires ima višeod 1400 zaposlenika. Prodaje uglavnom gume za osobna, laka teretna i teretnvozila. Poduzeće je dio grupacije Goodyear Dunlop i svoje proizvode izvozi pocijeloj Evropi i širom svijeta.

Saop{tenje za javnostBolje razumijevanje omogu}uje ve}u sigurnost na cesti i manje napornu vo`nju

Kamione i autobuse tako|er treba opremiti zimskim gumama



Uovom poglavlju obrađenasu pitanja koja najčešće pos-

tavljaju vozači i poslodavci o upotrebitahografa i obavezi pridržavanjapropisanih ograničenja radnihvremena vozača. U praksi se mogu uraznim situacijama različito tumačiti,pa smo pokušali dati univerzalneodgovore, koji proizilaze direktno izvažećih pravila. Ukoliko se ne moguiščitati direktno, ponuđeni odgovoriodražavaju iskustveno tumačenje izprakse. U nekim pitanjima postoji i

praksa evropskog sudstva, iz koje sevidi cilj koji se želio postići pojedinimodredbama EU propisa.

1. Na vozače kojihkategorija vozila se odnosiograničenje vremena vožnjei odmora?

Prema propisima u BiH, AETRsporazumu i EU pravilima, vremen-ska ograničenja trajanja upravljanjavozilom i obavezna vremena odmora,odnose se na vozače teretnih vozilapreko 3,5 t ukupne dozvoljene mase i

na vozače autobusa.

2. Na {ta se međunarodna idomaća pravila odnose?

Pravila se odnose na: dnevna idvosedmična ograničenja trajanjavožnje, prekide, dnevne i sedmičneodmore, nepredviđene situacije,korištenje tahografa.

3. [ta je dnevnoograničenje vremenavožnje?

Propisi u BiH, AETR i EU propisiograničili su trajanje vožnje u jednomdanu na 9 sati (može biti 2 puta usedmici produženo na 10 sati) vožnje,između dva uzastopna dnevna odmo-ra ili dnevnog i sedmičnog odmora.

4. [ta je to sedmičnoograničenje vremenavožnje?

BiH propisi i AETR sporazumindirektno, a EU propisi direktno,dozvoljavaju najviše 56 sati vožnje

između dvije sedmice odmora.Postoji ograničenje trajanja vožnjeu dvije uzastopne sedmice od 90

sati. Sedmični odmor mora bitinakon šestodnevnog perioda vožnje.

Izuzetak je u slučaju nacionalnog ilimeđunarodnog ad hoc (ne linijski)prevoza putnika, kada može bitiodgođen i korišten nakon 12- dnevnogperioda vožnje i pridodat sljedećemsedmičnom odmoru.

5. Postoji li ograničenje uneprekidnom trajanju vre-mena vožnje?

BiH propisi i AETR sporazumpropisuju nakon 4,5 sata kumula-

tivne (kada je vožnja s prekidima) ilineprekidne vožnje, da vozač moranapraviti prekid od najmanje 45 minu-ta ili započeti dnevni ili sedmičniodmor. Prekid od 45 minuta može bitizbir od 15 + 30 minuta u toku i odmahnakon perioda vožnje, tako da jeukupno vrijeme prekida najmanje 45minuta tokom 4,5 časa vožnje.

Na primjer:4 l/2h vrijeme vožnje

45 min4 l/2h vrijeme vožnje

EU propisi takođe dozvoljavaju 4,5sata neprekidne vožnje, te 45 minutaprekida vožnje. Prekid od 45 minutasmije biti najviše u dva dijela, od kojih

je jedan 15 minuta.

6. [ta znači prekid vožnje?BiH i EU propisi, te AETR spora-

zum, predviđaju da tokom bilo kojegprekida vozač ne smije voziti ili obav-ljati bilo koji drugi posao. Ukolikovozilom upravljaju dva ili više vozača,suvozač označava da ima prekid

vožnje dok vozač upravlja vozilom.Prekidi manji od 15 minuta ne sabirajuse u za htijevani 45-minutni prekid,

iako je tahograf prebačen da ozna

čavavrijeme odmora.

7. Kako prekidi mogu bitiraspoređeni?

Do stupanja na snagu EUpravilnika 561/2006, odgovor je bio

jednak bilo da se radilo o BiH, AETRili EU propisima. Vremena vožnje uEU pravilniku 3820/85, što se poklapas AETR i BiH propisima, možemopratiti preko tumačenja Evropskogsuda pravde od 15.12.1993. godine,kako slijedi:

“Članovima 7 (1) i (2) Pravilnika(EEC) br. 3820/85 od 20.12.1985. godineza harmonizaciju socijalnih propisau drumskom saobraćaju moraju setumačiti kao zabrana vozačima nakoje se to odnosi da neprekidnoupravljaju vozilom više od četiri ipo sata. Kada je vozač imao prekidod 45 minuta, bilo kao jedan ili višeprekida od najmanje 15 minuta tokomili na kraju perioda od četiri i po satavožnje, računanje prema članu 7 (1)Pravilnika mora ponovno započeti,bez obzira na ranije prekide i vremenavožnje vozača.”

Stoga, kada je 45-minutni prekid(odjednom ili sabran 15 + 30) završen,ranije vožnje i prekidi u tom danuse zanemaruju kod daljeg računanjaneprekidne vožnje i prekida u tomdanu. Drugim riječima, računanjeperioda od četiri i po sata vožnjezapočinje ponovo. Povrh toga,ograničenje vremena neprekidnevožnje na četiri i po sata ne mi-

jenja primjena odredbe o dnevnom

ograničenju vremena vožnje od 9sati (može biti povećano na 10 satidva puta u sedmici). EU pravila suse po ovom pitanju promijenila od11.04.2007. godine (EU pravilnik561/2007). Promjena se odnosi naprekid koji smije biti najviše u dvadijela i to jedan dio od 15 minuta, tdrugi od 30 minuta.

8. Koja su pravila za dnevodmor?

BiH i AETR propisi traže da u

svakom periodu od 24 sata vozač mora imati najmanje 11 uzastopnih

sati odmora. To se može skratiti na sati, ali ne više od 3 puta u sedmiciEkvivalentno vrijeme odmora morase nadoknaditi prije kraja sljedećesedmice. Alternativno se 12 satidnevnog odmora može imati u dvatri perioda, od kojih jedan mora bitnajmanje 8 uzastopnih sati, a ostalinajmanje u trajanju od jednog sata.

Dnevni odmor vozač može prosti u vozilu, ukoliko ima posebanležaj i vozilo. EU pravilnik 561/200

propisuje dnevni odmor unutarperioda od 24 sata. Dnevni odmor jnajmanje 11 sati neprekidnog odmoili se može u toku dana raspodijelitdva dijela, od kojih je jedan najmansata neprekidno, a drugi dio najma9 sati neprekidno. Dnevni odmormože biti skraćen 3 puta u sedmici najkraće 9 sati neprekidnog odmor

9. Da li su odredbe oodmoru različite kadavozilom upravljaju 2 ili vi{vozača?

Ista pravila važe i kada vozilomkontinuirano upravljaju dva i viševozača. Jedina je razlika da tokomsvakih 30 sati vozači moraju imatineprekidni odmor od najmanje, uslučaju propisa AETR sporazuma 8sati, a u slučaju primjene EU propissati odmora. Da bi se primijenilo ovpravilo, još najmanje jedan vozač mneprekidno putovati u vozilu. Ako bilo kojeg razloga tokom putovanjaostane samo jedan vozač u vozilu,

Pitanja, odgovori i pravila rada umeđunarodnom drumskom transportu



primjenjuju se pravila koja važe kada je samo jedan vozač u vozilu. Kodvišečlane posade vozila, drugi vozač(i)mogu računati kao prekid vožnjevrijeme provedeno kao suvozač(i).Vrijeme provedeno kao suvozač dok sevozilo kreće ne može se računati kaovrijeme dnevnog odmora.

10. Koliko dugo može trajatirad vozača?Nema ograničenja u pogledu

trajanja rada vozača. Zahtjevi zadnevnim odmorima ograničavaju brojsati rada vozača. Ograničenja radavozača određena su drugim propi-sima.

11. [ta je sedmični odmor ikada ga vozač mora koris-titi?

BiH i AETR propisi određuju da

kada vozač

želi koristiti sedmičniodmor, mora dnevni odmor produžiti

na najmanje 45 u zastopnih sati.Sedmični odmor može se skratiti na36 uzastopnih sati, kada se koristi usjedištu (boravištu) vozača ili vozila.Ukoliko se koristi na nekom drugommjestu, može se skratiti na 24 uzas-topna časa. Svako skraćivanje morase nadoknaditi, istina kontinuiranimvremenskim periodom dodatimdnevnom ili sedmičnom odmoru prijekraja treće sedmice, računajući odvremena u kojem je skraćenje naprav-

ljeno. Sedmični odmor se ne morakoristiti nedjeljom, no mora započetinajkasnije nakon isteka 6 x 24 časa.

12. Kada se mora koristitisedmični odmor?

BiH, AETR i EU propisuju jednakopostupanje u pogledu ovog pitanja.Sedmični odmor može se odlagati dokraja šestog dana ako ukupno vrijemevožnje kroz šest dana ne prelazidozvoljeni ukupni broj sati vožnje.Sedmični odmor koji počinje u jednojsedmici i nastavlja se u sljedećoj, možese pridodati bilo kojoj od te dvijesedmice.

13. Koji su propisi zavozače autobusa van re-dovnih linija (domaćih imeđunarodnih)?

BiH, AETR i EU propisuju jednakopostupanje za vozače autobusa vanredovnih linija. Vozači mogu odložitisedmični odmor do kraja 12-og dana,ukoliko ukupno vrijeme vožnje kroz

tih 12 dana ne prelazi dozvoljenih 12dnevnih ograničenja trajanja upravlja-nja vozilom.

14. Koja su pravila za na-doknadu skraćenih odmora?

BiH propisi određuju da se odmorkojim se nadoknađuje skraćeni dnevniili sedmični odmor, mora imati do

kraja sljedeće sedmice od sedmicekada je bilo skraćenje. AETR kon-vencija nalaže da se bilo koji odmorkojim se nadoknađuje skraćeni dnevniili sedmični odmor, mora nasla-njati na drugi odmor od najmanje 8uzastopnih časova. Odmor kojim senadoknađuje dnevni odmor mora bitinajkasnije do kraja sljedeće sedmiceod sedmice kada je skraćen, a onajkoji nadoknađuje sedmični odmor dokraja treće sedmice od sedmice kada

je skraćen.

BiH i AETR propisi nalažuda odmor kojim se nadoknađujesedmični odmor mora biti nepreki-dan, a odmor kojim se nadoknađujeskraćenje dnevnog odmora može bitiprekidan u bilo kojoj kombinaciji,ali treba imati na umu da se vrijemeodmora računa samo ako traje naj-manje jedan sat.

EU propisi nalažu da se odmorkojim se nadoknađuje sedmičniodmor mora uzeti u jednom bloku,mora se naslanjati na drugi odmorkoji traje najmanje 9 uzastopnih sati

i mora se koristiti najkasnije do krajatreće sedmice od sedmice skraćenja.

15. Koja su pravila kodputovanja trajektom ilivozom?

Ako vozilo dio svog putovanjaprovodi na trajektu ili vozu, AETRpropisi predviđaju sljedeće:

• Dnevni odmor može biti preki-nut, ali samo jednom, i tada se mora2 sata dodati ukupnom vremenuodmora,

• Ukoliko je odmor podjeljen, je-dan dio mora biti na kopnu, bilo prijeili posle putovanja, drugi dio može

biti na brodu ili vozu,• Bilo koji prekid odmora mora

biti što je moguće kraći i ne jedan satprije ili posle ukrcavanja ili istovara,uključujući carinske formalnosti,

• Tokom oba dijela odmoravozač(i) moraju imati pristup krevetu

u vozilu, spavaćim kolima u vozu ililežaju u kabini na trajektu,

• Ako vrijeme provedeno natrajektu ili vozu nije korišteno kaovrijeme odmora, može se računati kaoprekid rada.

Kada vozač s vozilom tokom pu-tovanja koristi voz ili trajekt i želi dato vrijeme bude dio dnevnog odmora,EU propisi predviđaju sljedeće:

• Dnevni odmor ne smije bitiskraćeni dnevni odmor,

• Može biti u dva navrata preki-dan nekom drugom aktivnošću, ali

ukupno trajanje prekida ne smije bitiduže od jednog sata,

• Tokom putovanja vozom ilitrajektom vozač mora imati pristupležaju u spavaćim kolima u vozu ili ukabini na trajektu.

16. [ta u slučajunepredviđenih i hitnihslučajeva?

U međunarodnom saobraćaju,bilo da se radi o EU ili AETR propi-sima, kao i u domaćem saobraćaju,poslodavci moraju rasporediti posaotako da ga vozači mogu obavljatipridržavajući se važećih pravila.

Dakako, pazeći da ne ugrozi bezb- jednost u saobraćaju i da stigne naprikladno mjesto za zaustavljanje,vozač može odstupiti od pravila iprekoračiti vrijeme u slučaju ugrožbezbjednosti lica, vozila ili tereta.Vozač mora zapisati razlog zašto je

učinio na pole

đini svog tahografsklistića. Ponavljanje takvih slučajeva

može ukazivati da organizacija radne omogućava pridržavanje pravilaPresuda Evropskog suda pravde od09.11.1995. godine pokazuje kako uEU treba ovakve slučajeve tumačitiMože se odstupiti od pravila samo slučaju kad je neočekivano tokom ptovanja postalo nemoguće pridržavse pravila o vremenima rada i odmvozača. Nisu dozvoljena planiranakršenja vremenskih ograničenja. Toznači, kada se nepredviđena situ-

acija dogodi, vozač odlučuje da li jeneophodno kršiti pravila o vremenkim ograničenjima, uzimajući u obbezbjednost u saobraćaju i mogućauputstva službenih lica (npr. vožnjapod policijskom pratnjom).

EU pravila poznaju mogućnostnepredvidivih događaja koji zahti-

jevaju produženje vremena vožnje,takvim slučajevima zahtijeva se darukom unese vrijeme i razlog kršenpropisa na tahografskom listiću. Nprimjer, može se dogoditi da vozačisteku dozvoljenog vremena upravljanja vozilom dolazi na parkiralištkako bi napravio prekid vožnje ilizapočeo odmor, a na parkiralištunema mjesta za parkiranje. U tomslučaju, vozač može nastaviti vožnjdo sljedećeg parkirališta, iako je tomvožnjom prekoračio dozvoljeno vri

jeme vožnje, ali mora na tahografsklistiću naznačiti kada se to dogodilupisati razlog prekoračenja.

Nastaviće



A-Transporti d.o.o. poduzeća za transport, špediciju i trgovinu. Želimo Vamodan pregled naših stranica te se nadamo da će Vam dati sve potrebne in-rmacije koje tražite kako bi sa nama započeli uspješnu poslovnu suradnju.rtka je osnovana je prije petnaestak godina kako bi vam pružila kvalitetne

gističke usluge. Stalnim usavršavanjem osoblja i servisnom tehnologijomntinuirano poboljšavamo kvalitetu naših transportnih usluga. Vremenskizo, sigurno, te financijski povoljno samo su neke od odlika naših i trans-rtnih i servisnih usluga. Najbolji pokazatelj za to je broj naših zadovoljnihjenata kao i stalnih partnera sa kojima poslujemo od samog osnutkaduzeća. U našem poslovanju sudjeluju mladi, inovativni, iskusni obrazo-ni ljudi koji će i Vama ukoliko se odlučite za naše usluge biti konstantnoraspolaganju.

Kako bi što kvalitetnije zadovoljili potrebe naših klijenata vlastitimvozilima organiziramo:

• prijevoz robe između zapadne, središnje i istočne europe• djelomične i kompletne utovare

• zbirnu robu• specijalne terete

Vrste usluga koje nudimo:• Kamionski prijevoz: klasični (cerada),• Kamionski prijevoz: ADR (opasne tvari),• Kamionski prijevoz: prijevoz kontejnera,• Kamionski prijevoz: ostalo (npr: selidbe…),• Ostale usluge

Naša firma posjeduje međunarodne IRU certifikateza međunarodni transport

HA-Trans doo OdžakŠpedicija međunarodna i unutrašnja

adresa: Trg bb / 76290 Odžak / BiHtel:+38731711350fax:+38731763211

e-mail: [email protected]

PALABRAS d .o .o.PALABRAS d .o .o.Internationale TransporteInternationale Transporte

Krizaljka b.b. 75270 Zivinice - BIHKrizaljka b.b. 75270 Zivinice - BIHTel: 00387 35 740 700 - Trumic AsmirTel: 00387 35 740 700 - Trumic Asmir

00387 35 740 701 - Trumic Pamela00387 35 740 701 - Trumic Pamela00387 35 740 702 - Edis Krbuljic00387 35 740 702 - Edis KrbuljicMob. 00387 61 732 565 - AsmirMob. 00387 61 732 565 - Asmir

00387 61 232 295 - Pamela00387 61 232 295 - PamelaMob. 00387 63 296 221- EdisMob. 00387 63 296 221- Edis

Fax: 00387 35 773 073Fax: 00387 35 773 073

E-mail: [email protected],E-mail: [email protected],[email protected]@bih.net.ba

MANDIĆ KOMERCMANDIĆ KOMERC

Tel/fax:051/669-434 ,669-00Mob. Tel. 00387/65 54 99 77

Gornji Štrpci bb,Prnjavor [email protected]

NLB RAZVOJNA BANKA A.D. B. LUKAŽ.R.562-099-00005789-05 (KM

Ž.R.508-4101923471 (DEVIZNIIBAN: BA 3905620 0280 4621 451







Motorna vozila se karakterišubrojnim zajedničkim oso-

binama. To se prvenstveno odnosi nakonstrukciju i koncepciju izvođenja,na principe na kojima se ostvarujekretanje vozila i uslove u kojima sevozila koriste. Kamioni i autobusi,koji su predmet našeg razmatranja,spadaju u grupu transportnih (komer-cijalnih) vozila, kod kojih je dejstvootpora (sile otpora) izazvano nepo-sredno kretanjem, s obzirom na to daotpori kretanja u visokom stepenu za-

vise od brzine koja je značajan

činilactransportnog rada.

Glavni zadatak u teoriji kre-tanja motornih vozila je utvrđivanje

osnovnih performansi u ponašanjuvozila, u najširem smislu riječi,odnosno zakonitosti koje obezbjeđujuneophodne osnove za uspješanrazvoj vozila, sa stanovišta realnogi pravovremenog projektovanja per-formansi koje vozilo može i mora daostvari u određenim uslovima njegoveprimjene.

Savremeni prilaz ovoj problemati-ci zasniva se na osnovnoj postavci da

je vozilo dio jednog složenog sistemakoji se, generalno rečeno, sastoji odvozača, vozila i okoline.

Sve tri ove komponente su veomatjesno povezane direktno ili povrat-nim spregama. To znači da se per-formanse vozila, koje ono ostvarujeu određenimuslovima ek-sploatacije, nemogu posma-trati nezavisnood vozača ineposredneokoline u kojoj

se vozilo kreće. U ovom sistemu vozač se uzima kao subjektivna kategorija,dok je veza sistema vozilo-okolinaosnova od koje se polazi u izučavanjuteorije kretanja vozila. Važna oso-bina komercijalnihvozila odnosi se nanjihovo ponašanjena putu, posebno sastanovišta stabil-nosti i upravljivosti.Isto se ovo odnosi

i na kočenje vozila,kao jednu od važnihosobina vozila sastanovništva bezbje-dnosti saobraćaja.Pored ove tri os-novne osobine, čestose razmatraju kaouticajne karakteris-tike i druge performanse vozila, kaošto su ekonomična potrošnja goriva,uticaj izduvnih gasova na okolinu islično.

U savremenim uslovima, kojekarakteriše razvoj kompjutersketehnologije i uopšte veoma brztehnološki razvoj, koji je značajnodoprinio zagađenju čovjekove okoline,

neophodno jeda shvatimoda se svaki diogore navedenogsistema (vozač-vozilo-okolina)mora neprestanopovezivati i

prilagođavati međusobno.• Okolina se mora čuvati zbog trajne

zaštite čovjekovog zdravlja.• Vozilo se mora proizvoditi sa per-

formansama koje, pored radnihzadataka, obezbjeđuju zahtjeveradne okoline.

• Vozač se mora konstantno eduko-vati da upravlja vozilom na načinkojim ono obezbjeđuje radnezadatke i radi očuvanja radneokolineSlika 2. Emisija štetnih gasova po

putnik – kilometru

Razvoj transportnih vozila IEURO norme

Posljednjih dvadeset godinaprošlog vijeka došlo je do veomabrzog razvoja motorne industrije,

čemu je posebno doprinijela upotebakompjuterskih tehnologija. Praktičnosvake dvije godine rađali su se novimodeli automobila sa novim perfor-mansama. U okviru razvoja motorneindustrije došlo je i do brzog razvojai usavršavanja teških teretnih vozila(kamiona i autobusa).Tako ubrzan razvojnaročito se ogleda usljedećem:• osnovni pogonski

agregat – motorusavršen je po os-novu mehaničkihkarakteristika(povećanje snage

i obrtnog momenta), usavršava je sa stanovišta potrošnje goriv(količine i vrste goriva) a poseb

je usavršen sa stanovišta emisijizduvnih gasova i njihovog utic

na čovjekovu okolinu.• Mehaničke mjenjače u najvećem

stepenu zamjenjuju automatskimjenjači.

• Klasične kuplunge (spojnice)zamjenile su lepezaste spojnice(kvačila sa lepezama); došlo jedo veoma velikog napretka ukočionim sistemima vozila.

• Vozilo je samo po sebi postaloudobno mjesto kako za vožnju,tako i za odmor, opremljeno

veoma širokim spektrom uređaza praćenje vremena vožnje iodmora (digitalni tahografi), kai opremom za praćenje kretanjavozila zemaljskih i vasionskihsatelita, prijem i slanje porukaod vozača do matične firme,obezbeđenje najkraćih puteva zodređene destinacije i slično.Svi ovi zahtjevi u razvoju sistem

vozač-vozilo-okolina, danas seuređuju normama i direktivamaEvropske unije, čemu se neminovnprilagođavaju i naši nacionalnipropisi.

Optimalno vozilo/voza~ ufunkciji za{tite `ivotne sredine

Poređenje između emisija CO2 autobu-

sa i drugih vidova putničkog transporta

pi{e: mr Demir Hadžić



Pakovanjepaket - ambalaža

Opasne materije moraju bitiupakovane u propisanu ambalažu.Stoga proces pakovanja zavisi odklase opasne materije, opasnosti,specifičnosti koje propisuje ADR,kvalitetu transportno manipulativnihsredstava i dr. Kvalitet, vrsta ambalažekoju koristimo u procesu pakovanja,strogo je propisana višestrukim nor-

mama i standardima ADR-a.„Pakovanje“ , predstavlja gotov

predmet u postupku pakovanja, sas-toji se od ambalaže (velike ambalažeili IBC) sa sadržajem. U pojam suuključene posude za gasove objašnjeneu ovom poglavlju i predmeti koji se sobzirom na veličinu, masu ili oblik,mogu transportovati raspakovani ilina sanducima od letava ili uređajimaza rukovanje. Paket je izraz koji sekoristi za robu koja se nalazi u trans-portnom procesu ili prevozu.• Primjer: plastična boca u kar-

tonskoj kutiji. Plastična boca=posuda, kutija=paketNeki od glavnih paketa su bačve

ili buradi, konzerve, vreće, kutije, iplinski cilinderi.

Paketi se provjeravaju da bise ispunili uslovi UN standarda išifrirani su da bi se identifikovali kaoodobreni paketi. U početku, originalniuzor paketa je dat na provjeru. Akotaj uzorak ispuni postavljene kriterije,onda je to “UN odobreno” i svi paketi

napravljeni na taj način se obilježe kaoodobreni. Provjera se vrši na paketimakoji su pripremljeni za transport.Testiranje se izvodi na paketima kojine sadrže opasne materije, ali sadržesupstancu koja ima slične fizičkeosobine, tj. istu masu i gustoću kaorealna opasna materija. Uobičajeno jeda se sačma upotrebljava za simulacijučvrstih opasnih materija, a voda zatečnosti. Provjera i testiranje je proces

kojim se izlažu paketi, da u realnimi ekstremnim uslovima eksploatacijepokažu opravdanost i zadovolje post-avljene i očekivane zahtjeve sa aspektazaštite lica koja će rukovati i sredineu kojoj će biti korišteni. Postoji višetehnički postavljenih i definisanihtestova kojima se izlažu paketi, noprikazujemo neke od njih :• Test padanja - Paket se baca na

tvrdu površinu pod različitim ug-lovima, ubrzanjima i na različiteelemente, dijelove, npr. ivice, poru-bi paketa. Cilj je testirati i pronaćinajslabije tačke u otežanim ispecifičnim okolnostima vanred-nih događaja u toku manipulacijerealnog okvira. Paketi prolazetest ako su uspjeli da očuvaju sup-stancu (tj. ako ne procure tečnostii ne raspu se čvrste materije).

• Test o nepropuštanju tečnosti -Paket se drži u vodi 5 minuta podmalim pritiskom (jačina pritiskakoji se koristi zavisi o grupipakovanja). Ako ne ispusti tečnost

tj. ako ne procuri, paket prolazi iovaj test.

• Hidraulički (unutrašnji pritisak)Test - Paket se stavi pod uticajunutrašnjeg pritiska, za period od5 minuta. Ako ne procuri, zado-voljio je na testu.

• Test gomile ili hrpe - Paket sestavi pod istu silu pod kojom bibio ako bude na dnu hrpe od istihpaketa. Ukoliko pod opterećenjempaket ne procuri i ne ošteti se nabilo koji drugi način koji bi uticao

na sigurnost i stabilnost paketa,paket je zadovoljio test.• Kodovi ispitivanja za velika sred-

stva za pakovanje:

Značenja kodova napakovanju opasnih materija

Da se ispoštuju norme o očuvanjui zaštiti čovjekove okoline, zdravlja iživota ljudi, te materijalnih dobara,pred ambalažu u koju se pakujuopasne materije postavljaju se norme ikriteriji za njen kvalitet:• vidljivo obilježena podacima o

sadržaju i oznakama opasnosti• dobro zatvorena i nepropustljiva,

kako bi osigurala da se za vrijemeprevoza opasna materija ne rasipai gubi;

• dovoljno čvrsta, jaka i nepropus-na, uključujući i zatvarače;

• otporna na materiju koja jepakovana u njoj, odnosno opasnamaterija je ne smije nagrizati, niti

s njom stvarati štetna ili opasna jedinjenja;

• propisno zaštićena i natkrivenaotporna na vlagu ili ako ne, ondto mora biti prevozno sredstvoprostor za smještaj ili odlaganjeambalaže;

• smještena u zaštitnu transportnambalažu s osiguranim prazniprostorom i materijalom zapopunu, zbog sprečavanja lompri prevozu, ako se opasna mat

ja daje na prevoz u posudama o

lomljiva materijala ili neotpornplastične mase;• izdržljiva na unutrašnje pritisk

pri promjenama temperature, ase radi o posudi za prevoz opastekuće materije i posudi za prevotopine opasne materije;

• izrađena od čeličnog lima ilidrugog prikladnog materijalaposude ukoliko su opasne matezapremine veće od 150 litara;

• ukupne mase ne veće od 75 kg,ako se radi o ambalaži napunjeopasnom tečnom materijom i

ako su posude, za prevoz tekućopasne materije izrađene odlomljivog materijala i pakovaneu grupe, odnosno ukupne masene veće od 150 kg, ako se radi oambalaži izrađenoj od nelomljimaterijala i pakovanoj u grupi.

Ambalaže u kojima su se pa-kovane opasne materije, prazne i

Pakovanje i označavanje ambalaže



neočišćene boce, posude, vreće, buraditd. u skladištenju ili prevozu morajubiti označene i obilježene kao da supune.

Označavanje ambalažeAmbalaža u ADR-u mora biti

propisno obilježena, tako da UN brojkoji odgovara opasnim materijama u

pakovanjima, ispred kojega su slova“UN”, mora biti vidljivo i trajno nave-den na svakom pakovanju. U slučajuneupakovanih predmeta, oznakemoraju biti na predmetu, njegovojpodlozi ili njegovoj spravi za ruko-vanje, skladištenje ili polaganje.

Oznake pakovanja:(a) moraju biti vidljive i lako čitljive;(b) moraju podnijeti izloženost kli-

matskim uslovima, što ne smijebitno smanjiti njihov kvalitet.

Ambala

ža za otpatke dodatnomora biti označena riječima: „ZAPRERADU“.

IBC i velike ambalaže zapremineiznad 450 litara, moraju biti označenina dvjema suprotnim stranicama.

Dodatne odredbe za materije klase 1

Za materije klase 1 pakovanjamoraju dodatno nositi vlastiti otprem-ni naziv. Oznake koje su jasno čitljivei ne mogu se izbrisati, moraju biti naslužbenom jeziku države porijekla,takođe, ako taj jezik nije engleski,

francuski ili njemački, i na engleskom,

francuskom ili njemačkom jeziku.

Dodatne odredbe za materije klase 2

Posude koje se mogu pu-niti, moraju nositi sljedeće podatke,napisane jasnim, čitljivim i trajnimznakovima:(a) UN broj i vlastiti otpremni naziv

gasa ili smjese gasova; u slučajugasova koji su razvrstani pod

navod n.d.n., pokraj UN brojamora biti naveden samo tehničkinaziv gasa.

U slučaju smjesa, moraju biti navedenanajviše dva sastavna dijela, kojanajviše pridonose opasnosti:

(b) Za kompriminovane gasovekoji se pune prema masi i zaukapljene gasove ili najvećatežina punjenja i tara cisterne sarmaturom i priborom koji supričvršćeni u t renutku punjenja ili

bruto težina;(c) Datum (godina) sljedećeg

periodičnog pregleda.

Oznake mogu biti urezane ilinapisane na trajnom informacijskomdisku ili pločici, koje su pričvršćenena prostor za materije ili napisane naprianjajućim i jasno vidljivim oznaka-ma, kao što su štampane, ili bilo kojimdrugim jednakim postupkom.

Posebne odredbe za označ avanje

materije klase 7

Pakovanje mora biti čitljivo itrajno označeno na vanjskoj straniciambalaže, oznakom pošiljaoca iliprimaoca ili objema. Za svako pako-vanje, osim izuzetih pakovanja, UNbroj ispred kojega su slova “UN” ivlastiti otpremni naziv, moraju bitičitljivo i trajno označeni na vanjskojstranici ambalaže. U slučaju izuzetihpakovanja, potreban je samo UN brojispred kojega su slova “UN”.

Svako pakovanje bruto mase kojaprelazi 50 kg na vanjskoj stranici

ambalaže, mora imati čitljivo i trajnooznačenu dozvoljenu bruto masu.

Svako pakovanje koje je u skladu:(a) S pakovanjem tip IP-1, pakova-

njem tip IP-2 ili oblikom pako-vanja tip IP-3, mora biti čitljivoi trajno označeno na vanjskojstranici ambalaže s “TIP IP-1”,“TIP IP-2” ili “TIP IP-3,” zavisno o

slučaju;(b) S oblikom pakovanja tip A mora

biti čitljivo i trajno označeno navanjskoj stranici ambalaže s “TIPA”

(c) S pakovanjem tip IP-2, pakova-njem tip IP-3 ili oblikom pakovan-

ja tip A, mora biti čitljivo i trajnooznačeno na vanjskoj straniciambalaže s međunarodnom reg-istracijskom oznakom vozila (VRIšifra)2 države porijekla oblika inaziva proizvođača ili drugom

identifi

kacijskom oznakomambalaže koju navede nadležnotijelo države porijekla oblika.

Svako pakovanje koje je u skladu soblikom koje je odobrilo nadležno ti-

jelo, mora biti čitljivo i trajno označenona vanjskoj stranici ambalaže:(a) Identifikacijskom oznakom koju je

za oblik dodijelilo nadležno tijelo;(b) Serijskim brojem kojim se jed-

instveno identifikuje se svakaambalaža koja je u skladu snavedenim oblikom;

(c) U slučaju oblika pakovanja tipB(U) ili tip B(M), s “TIP B(U)” ili“TIP B(M)”;

(d) U slučaju oblika pakovanja tip C, s“TIP C”.

Pakovanje koje je u skladu s ob-likom pakovanja tip B(U), tip B(M) ilitip C na vanjskoj stranici krajnje van-

jske posude koja je otporna na vatru i

vodu, mora biti jednostavno označeispupčivanjem, utiskivanjem - il i nneki drugi način koji je otporan navatru i vodu - trolisnim simbolom k

je prikazan na sljedećoj slici.

Najmanja dopuštena visina je X 4 mm.Kad je materijal LSA-I ili SCO-I

posudama ili materijalima za zamoavanje, i kad se transportuje premaisključivoj namjeni, vanjska površinposuda ili materijala za zamotavanmože nositi oznake “RADIOAKTIVLSA-I” ili “RADIOAKTIVNI SCO-I”zavisno o slučaju.

Pri međunarodnom transportupakovanja, za koja je potrebnoodobrenje tipa nadležnog tijela ilitransporta, a koji različito vrijede u

državama uključenim u transportmora biti oznaka u skladu s potvrddržave porijekla odobrenja tipa.

Opasne materije za koje jeočekivati da svojim djelovanjem muticati na zagađenje životne sredin, potrebno je na ambalaži pakovanjpostaviti listiću “dimenzija 100 mm100 mm” kao na slici.

Podloga bijela, simboli drvo i ru unutrašnjosti listiće.


http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-2-decembar-2009 50/5650 LOGISITKA 2009 Decembar

[ta je etika?Do danas je toliko toga rečeno i

napisano o etici, unutar poslovnih za- jednica zemalja. Brojni članovi javnogi privatnog sektora već su upoznati stemom kroz rječnik (jezik) i različiteposlovne procese.

Etika se odnosi na:• dobro utemeljen standard dobrog

i lošeg, propisan u pojmovimaljudskih prava;

• obavezu da se uzdrži od silova-nja, krađe, ubistva, napada, kle-vete, prevare;

• vrline kao što su poštenje,saosjećanje, odanost;• pravo na život, pravo izbjegavanja

povreda, pravo na privatnost;• proučavanje i razvoj etičkog stan-

darda kako bi se osigurala nje-gova prihvatljivost i utemeljenost;

• stalne napore da se ocijeni našemoralno uvjerenje i moralnoponašanje;

• nastojanje da se institucije kojekoristimo oblikuju tako da imajuprihvatljive i stabilne osnove.

Etika nije:• povezana s osjećanjima. Onačesto odstupaju od onoga što jeetično.

• Isto što i religija. Religija možepostaviti visoke etičke standardei podstaći njihovo provođenje, alietika nije ograničena religijom.

• Slijeđenje zakona. Zakon možeodstupati od etičnog.

• Činjenje svega što društvo prih-vata. Društvo može biti neetično.

Poslovna etikaPoslovna etika se bavi načinima

obavljanja poslovnih djelatnosti.Poslovna etika je vezana za istinu ipravdu, koje se tiču:

• očekivanja društva,• poštenog takmičenja,• oglašavanja,• odnosa s javnošću,• društvenih odgovornosti,• potrošača,• ponašanja firmi.Pojedinci i organizacije djeluju u

okviru zakona. Njihovi postupci dje-luju na druge pojedince i organizacijei na dobrobit društva. Do tog stepena

pojedinci i organizacije moraju sepokoriti pravilima i vrijednostimapostavljenim od strane pravnogsistema. Sudovi podstiču ova pravilai odredbe. Ipak, zakoni ne moguregulisati sve postupke pojedinca iorganizacija.

Ima područ ja u kojima postojimogućnost slobodnog izbora udonošenju odluke. Odluka pojed-inca da kupi neku vrstu sladoleda iliautomobil; odluka organizacije daproizvede neku količinu hladnjaka

nije regulisana zakonom. Izvan ovadva područ ja, postoji i treće gdjese pojedinci i organizacije morajupodrediti normama društva u kojemdjeluju. To se zove etičko područ je. Utom područ ju standardi ponašanja suutemeljeni na uobičajenim načelimai vrijednostima društva u cjelini.Etički prihvatljiva odluka jednako jeprihvatljiva zakonskim i moralnimstandardima društva u cjelini (Daft,1997, str. 142).

Lako je donijeti odluku kada onjoj postoji zakon ili odredba. Ipak,

kada se pojedinci i organizacije suočes etičkim problemom, često dolazido teških situacija. Kako zakoni neuređuju etičke standarde, često sepojedinci i organizacije suočavaju sodlukama koje nije lako donjeti.

Pojedinci i organizacije suočavajuse s etičkom dilemom kada je teškorazlikovati pravo od krivog, a svi sealternativni izbori i ponašanja sma-traju nepoželjnim zbog negativnihetičkih posljedica (Da ft, 1997, str. 142.).U ovom slučaju pojedincima i orga-nizacijama su potrebne upute kakobi riješili te etičke dileme. Onda jeprirodno da organizacije razviju nekietički kriterijum, koji bi pomogao uriješavanju problema u okviru etike.Različiti etički kriterijumi se pret-varaju u različite osnove ponašanjakod pojedinaca, u organizacijama iliu društvenom sistemu.

Neki zaposleni kažu da u našojfirmi:

• Neki članovi moje službe ko-riste svoje pozicije za privatne ciljeve.

• Članovi moje službe koristepoziciju za zapošljavanje svojih pri-

jatelja ili rođaka.

• Moj nadređeni podstiče zapos-lene da djeluju etično.

• Nadređeni u mojoj službi imajuvisoka etička načela.

U mojoj službi ima ozbiljnihetičkih problema.

Moji nadređeni daju dobarprimjer etičnog ponašanja.

Za{to etika?U osnovi se pokazuje da biti

etičan i društveno odgovoran, nije pa-metno za organizaciju. Kratkoročno,

cijena razvijanja i održavanja etičneorganizacije čini se visokom, naspram

uloženog vremena, truda i novca.Ipak, dugoročno, dobrobit etičnogdjelovanja i reputacije prevagne nadcijenom plaćenom u početku. Danas,investitori prije ulažu novac u stalneposlove koji imaju reputaciju etičnei društvene odgovornosti. Ulagačisve više bježe od udjela u neetičnomposlovanju. U naprednom društvu,organizacije koje su poznate poneetičnom djelovanju teško dolaze doposlova zato što je etično ponašanje

izloženo snazi tržišta (Donaldson,1992, str. 40).

Neetično djelovanje uvjekvodi povećanju troškova, kako zaorganizaciju, tako i za potrošača.Ono uvjek vodi do smanjenjakvaliteta usluga ili proizvod,a štoisto povećava cijenu i smanjujezadovoljstvo potrošača. Ono odmahsmanjuje profitabilnost organizacije.Nizak moral i cinizam, nepovjerenjei srdžba vladaju neetičnom radnomsredinom. Visok lični stepen stresa iučestali otkazi zaposlenima, pojavanepoštovanja zaposlenog, gubitakradnog ponosa i gubitak smisla pre-plavljuju organizaciju, nepoštovanjeintegriteta, vodi gubitku odgovor-nosti na radu (Petrick & Quinn, 1997,str. 25). Krajnji rezultat je stagniranjedruštva u cjelini. Kada sve straneostanu u okviru etičnog ponašanja, sasmanjenim troškovima i povećanimzadovoljstvom, puno je pravednija iraspodjela dobara u društvu.

Etika postavlja standarde

za primjenu pri odlučivanju prirazličitim alternativama. U tomkontekstu, postoje ključna načelakoje treba uzeti u obzir pri odabiruU praksi postoje dva pojma koja sunerazdvojni djelovi etike: dosljedni poštenje. Moramo primijeniti istemoralne standarde u sličnim situ-acijama, izuzev ako se dvije situacbitno razlikuju jedna od druge. Ov

je pojam doslednosti, koju etika treu okviru moralnog standarda, delovanja i vrednosti. Poštenje je pojamza ljude, čija su djelovanja u skladunjihovim vrijednostima. Etika traždosljednost u našim moralnim standardima i u sprovođenju istih. Etikisto, traži dosljednost među našimetičkim standardima i djelovanjimkao i u našim unutarnjim težnjamaNapokon, etika traži dosljednost upostupanju prema sebi i prema ostma (Santa Clara University, MarkkCenter for Applied Ethics, 1998).

Dok je razumljivo da je neki čipod jednim skupom okolnosti etičksiguran, isti taj čin u drugom vre-menu i prostoru, i u drugom skupuokolnosti, to ne mora biti.

Kada sukobi uđu u etičkopodruč je, potreban je skup pravilai vodilja za donošenje odluke. Istotako, odlučivanje u etičkom podruteško je i zato što se značenje pravoi krivog može razlikovati u različitkulturama, u različitim društvimau različitim vremenima. Prihvaćen

je da se uz etičke standarde pravnistandardi razlikuju u različitimdržavama i društvima (Koontz& Weihrich, 1988, str. 616). Zbogapstraktne i relativne prirode etičkproblema, neophodno je imati dogvoren skup pravila i vodilja za štoefikasnije rješavanje problema. Takskup pravila i vodilja jamči jednaki pošteno postupanje prema svimaupletenim u problematičnu situaci

Nastaviće

ta je etika?D da as je tol i o to a re eno i

. i -lu u j na dru e o edince i r a izaci je i a do rob t dr štva. Do og s epe a

lo icij za apoš jav je s ojih pri-

jat l ja il rođaka.

Poslovna etika



Poznato je da Bosna iHercegovina, prema

ekonomskim rezultatima, nepripada globalnim akterima.Ipak zemlja se ne možeizolovati od generalnih,trendova kada je u pitanjuintermodalnost, a koji vladajuna transportnom tržištu. Stogaće imati koristi od porasta kon-tejnerizacije i intermodalnosti

u regiji.Međunarodni konte- jnerski saobraćaj spada unajdinamičnije ekonomskesektore tokom zadnjih godina.Između 1990. i 2006., trgovinakontejnerizovanom robom usvijetu je porasla za oko 11%godišnje. To pokazuje veći porast negou slučaju prevoza tereta i putnikaavionom. Prema podacima različitihistraživačkih centara, „DeutscheBank“, „Drewry Shipping Consul-tants“ i „Ocean Shipping

Consultants“, ova stopa porasta ćese nastaviti najmanje tokom narednihdeset godina, do 2016.

Porast manipulisanja kontejneri-ma, veća, je od porasta kontejnerskogsaobraćaja.

Od 1990. godine, prosječni porastmanipulisanja kontejnerima u suhimi mokrim lukama iznosio je oko 14%godišnje. Glavni razlog je kreiranječak i većih matičnih brodova, temreža sistema čvorišta i krakova. Kojisu glavni razlozi za značajan porastkontejnerskog saobraćaja u poređenjusa konvencionalnim saobraćajem, biloda se radi o saobraćaju na moru ili nakopnu?

Porast dolazi od restruktuiranjakontejnerskog saobraćaja koji se možeobjasniti sljedećim faktorima:

- Sa porastom liberalizacije svjetske trgovine, međunarodna podjelarada i decentralizacija proizvodnogprocesa dobila je maha, barem od1990. godine.

- Smanjenje carinskih tarifa i

diskriminacijskih trgovinskih barijera je takođe poboljšalo razmjenu robe,gdje se Evropska unija može smatratinajnaprednijom ekonomskom regijom.

- Sve se više i više robe transpor-tuje kontejnerima. Ovaj trend proiz-

ilazi s jedne strane od rastućeg udjelagotovih i polugotovih proizvoda, alitakođe i od mogućnosti za transport

jako osjetljivih proizvoda u posebnimkontejnerima (roba koja se savija i lakokvarljiva roba).

- Nadalje, hemijski proizvodi,građevinski materijali i poljoprivredniproizvodi su danas pogodni za konte-

jnerizaciju.- Kontejnerizacija ima specifične

prednosti u multimodalnom trans-portnom lancu. To važi za vrijememanipulacije kontejnerima, koje jepuno kraće od vremena manipulacijei pretovara za konvencionalne robe.Azijske portalne dizalice mogu preto-variti do 40 kontejnera za jedan sat

(do 1.000 t). To je vrijeme potrebnoda se pretovari roba sa dva do četiriosovinska željeznička vagona tipa„Hab“, gdje svaki od njih ima nosivostod 50 do 60 t. To je razlog zašto lukekoje opslužuju BiH, kao što su Ploče,Rijeka, Split, Koper i Trst, ulažu višekapitala u kontejnersku opremu, nego

u konvencionalnu.- Transportna produktivnost u

kontejnerskom transportu stalno sepovećava. Feeder brodovi koji redovnodolaze u jadranske luke povećali susvoje kapacitete sa 250-500 TEU na

2.000-2.500 TEU.- Cijene transporta se smanjuju

brže, nego što je to slučaj sa konvencio-nalnim saobraćajem.

Uprkos ogromnom porastu ukoličini, cijene transporta za pomorskikontejnerski transport će nastaviti dase smanjuju i prate trend koji je počeou pomorskom i kopnenom kontejner-skom transportu oko 1990. godine(uprkos trenutnim povećanjima cijenazbog velike potražnje u Indiji i naDalekom Istoku). Ako se uporedeprosječne konetejnerske cijene iz 1990.godine i danas, može se zaključiti da

je došlo do smanjenja od preko 40-50%. Prema istraživanjima preduzeća„Ocean Shipping Consultants“, kada jeu pitanju transport u Evropi, narednih

godina iste će se i dalje smanjivatiza dodatnih 15-25%.

Osnovno usko grlo za ovaj brziporast su kapaciteti luka. Većinasjevernoevropskih luka nije očekivalada će takav porast dovesti dosmanjenja kvaliteta ma nipulacije.

Dobri primjeri su luka Roerdam i Hamburg. S drugstrane, regija Mediterana,uključujući Jadransku regto je predvidjela te je došlodo značajnog porasta ukapacitetu manipulacijekontejnerima sa otvaranjeLuke Gioia Tauro, Tarantoproširenjem luka u VenecTrstu i Koperu. Za BiH,

izgradnja novog kontejnerskog terminala u Pločama još jedan indikator budućekontejnerizacije.

Kontejnerizacija jeunijela radikalne promjenu saobraćaju na kratkerazdaljine. Osim sistema

čvorišta i krakova koji opslužujunaročito velike kontejnerske matičnbrodove na klasičnim evropskoazijkim i evropsko-američkim pravcimnovi pravci brodskog prevoza nakratke razdaljine unutar ograničen

regija kao što je Jadransko more i – Evropi najrazvijenija regija Baltičkomora – daju još više razloga za kon

jnerizaciju roba. Prema istraživanjipreduzeća Drewry, Jadransko moreBaltičko more i baltičke morske lukće u narednom periodu imati najveporast kontejnerizacije.

Koje su posljedice potražnje zatransportom?

- Osim klasičnih stopa po-rasta datih u istraživanjima i analizstatističkih podataka, potražnja zakontejnerskim transportom u BiH ć

se povećati za sav uvoz i izvoz robazbog jednostavne činjenice što će ilpošiljalac ili primalac robe zahtijevkontejnerski transport.

- Razvoj specijalizovanih kon-tejnera, kao što su kontejneri silosi,kontejneri cisterne, te veći kontejnekao što su oni od 45 stopa i - oni ko

još ne postoje u Evropi – kontejneriod 53 stope, čija je visina do 12 stopi 6 inča (3,81 m), napraviće kontejneatraktivnijim.

PERSPEKTIVA I PRAVCI RAZVOJAINTERMODALNOG TRANSPORTA U

BOSNI I HERCEGOVINI


http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-2-decembar-2009 52/5652 LOGISITKA 2009 Decembar

Tako će u BiH postojati pet multi-modalnih terminala u prvim fazamauvođenja multimodalnih usluga:

- Ploče (koji se ovdje računakao “BiH terminal” jer uglavnomopslužuje prostor BiH);

- Sarajevo (najveća aglomeracija);- Banja Luka (glavni grad Repub-

like Srpske i druga najveća aglomer-

acija);- Tuzla (treća najveća aglomeracija

i industrijska zona);- Brčko (trimodalni terminal na

rijeci Savi, jedinica lokalne samou-prave).

Geografske lokacije ovih petpotencijalnih terminala obuhvatajuglavne dijelove BiH. Broj terminala se

također čini prihvatljivim, ukolikose uporedi za drugim zemljama sličneveličine:

Hrvatska trenutno ima šest mul-

timodalnih kontejnerskih terminala(Rijeka, Split, Zadar, Zagreb, Slavon-ski Brod, Osijek). Broj stanovnika ipovršina Hrvatske su skoro isti kaou BiH, samo je njen geografski oblikizdužen. BDP (paritet kupovne moći)

je oko dva puta veći nego BDP u BiH.Sa aspekta brojki, Hrvatska bi semogla uzeti kao primjer za početnefaze razvoja multimodalnih uslugau BiH. Austrija, koja je oko dva putaveća od BiH ili Hrvatske, ima 16 mul-timodalnih terminala. Austrija možeposlužiti kao primjer za kasnije fazerazvoja multimodalne infrastrukture

u BiH.U transportnoj praksi, sve je

ustaljenija praksa prelaska sa filozofi jeod „od vrata do vrata“ na logističkufilozofi ju „od terminala do terminala“,odnosno od „od logističkog centra dologističkog centra“. Ovo je generalnaporuka za špedicije, „špediterskapreduzeća ili transportne operatore“u Bosni i Hercegovini, da se svijetmijenja. Specifičnost intermodal-nih pravaca „od vrata do vrata“ jeu činjenici da oni obično uključuju

pretovarne centre u najširem smisluove riječi, odnosno teretne terminale,centre za konsolidaciju ili logističkecentre, u kojima se vrši prelaz iz jed-nog vida transporta u drugi. Još jednakarakteristika intermodalnih trans-

portnih pravaca „od vrata do vrata“leži u činjenici da ovi pravci ne morajuneophodno predstavljati najkraćutransportnu razdaljinu između„vrata“, zbog procesa konsolidacijekoji je povezan sa intermodalnimtransportom.

U praktičnom transportu, barem uupravljanju nabavnim lancem, stvarni

direktni transport „od vrata do vrata“koji se vrši, na primjer, jednim kami-onom, je relativno rijedak. Čak i kodkamiona koji prevoze do 38 t ili čakdo 44 t, stvarni t ransport je transport„od terminala do terminala“, gdje suterminali također centri u vlasništvurelevantnog špediterskog preduzeća,te samo to preduzeće i partneri sakojima on sarađuje imaju pristupistim. Na ovim terminalima kamionise istovaraju i roba se stavlja u manjekamione kapaciteta od 12,5 t ili 7,5 t

iličak i manje (3,5 t), posebno za ve

ćecentre kao što je Sarajevo. Jednostavno

je previše skupo koristiti kamione zaprevoz tereta na velike udaljenosti(uglavnom prikolice sa tri osovine) zamikro-distribuciju. Drugim riječima,

sa razvojem terminala u BiH, ova tdencija će se također razvijati. Stogvažan dio nije transport „od vrata vrata“ kao takav, već lanac multi-modalnog transporta bez ikakvihprekida, koji je u istoj mjeri efikasasa stanovišta kvaliteta i cijena, kao prevoz kamionom „od vrata do vra

Zašto postoji tendencija prelask

sa transporta „od vrata do vrata“ ntransport „od terminala do terminla“? Sa sve većom industrijalizacijoi tercijarizacijom, prosječna težinapošiljki se postepeno smanjuje. Kaoposljedica toga, pošiljke se konsolid

ju u zbirne pošiljke koje se transpo ju do terminala gdje se dekonsolidute svaka pošiljka šalje primaocu. Mse reći da je težina prosječne pošiljk

Evropskoj uniji između 150 i 20kg, obično u paletiziranom stanju.

To je još jedna stavka zbog koje

važno da BiH prilagodi svoje multimodalno zakonodavstvo modernimlogističkim tokovima i tokovimalogističkih lanaca nabavke.

SVIJET SE MIJENJA!





Januar

Pon Uto Sri Pet Sub Ned Pon Uto Sri Pet Sub Ned Pon Uto Sri Pet Sub Ned




Februar Mart

JunMajApril

Jul Avgust Septembar

DecembarNovembarOktobar


http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-2-decembar-2009 55/56Decembar 2009 LOGISTIKA e e b A

M-OIL KARTICA ZA NA JEDAN POGLED

» Bezgotovinsko sipanje goriva » Funkcija putarine za Italiju, Njemačku, Francusku i Austriju» Funkcija tunela za Mount Blanc, Frejus i Evrotunnel » Rezervacije Trajekta

PUNI SERVIS SAMO ZA VASNaše pumpe raspolažu: » Širokim voznim trakama » Pumpama visoke učinkovitosti» Prostornim parkiralištima » Restoranima/Odmorištima » Mogućnost tuširanja/pranja

BRZO DO NOVCAPovrat poreza na dodanu vrijednost u Evropi je jedna jako zbunjujuća okolnost. Ko želi imati pregled nad ovim kompleksnim pitanjem, potreban je partner na kojeg se može osloniti. Zahtijevajte prioritete i kompetentnost bez kompromisa. Od prve ideje do izmjerljivog rezultata je dalek put, gstrategija, inovacija i komunikacija stvaraju nerazdvojno jedinstvo. Bez zaobilaznica do cilja - i uštedili ste dragocjeno vrijeme. Mi preuzimamo za Vpovrat poreza na dodanu vrijednost u cijeloj Evropi, kako bi imali slobodan prostor za druge stvari. Porez na dodanu vrijednost je jedan od najveaktora troškova u transportu. Iskoristite naš brzi postupak povrata, gdje u roku od nekoliko dana možete raspolagati Vašim porezom na dodanu vrijnost.

PUTARINA & TUNEL SERVIS!Sa M-Oil karticom putarina za Vas postaje sasvim jednostavna: Plaćajte bezgotovinski takse za upotrebu za autoputeve i tunele

Putarina u AustrijiPlaćajte putarinu u Austriji bez problema. Kao M-Oil klijent štedite dragocjeno vrijeme: Obračun austrijske putarine za autoputeve, tunele i mostovide jednostavnije i brže.

Putarina u FrancuskojKao M-Oil klijent jednostavno obračunavate putarinu u Francuskoj preko Vaše M-Oil kartice za gor ivo. S novim sistemom putarine „TIS PL”, obračtaksi za upotrebu za autoputeve u Francuskoj je još jednostavnije i povoljnije - sa M-Oil karticom za gorivo profitirate dodatno od atraktivnih sniženna francuske takse. Rabat na licu mjesta!

Putarina u ItalijiKao M-Oil klijent plaćanje putarine u Italiji postaje čisto zadovoljstvo. Sa M-Oil karticom za gorivo, odnosno Viacard i Telepass, imate slobodnuvožnju kroz čizmu Evrope. Poručite sada i pojednostavite transporte preko Talijanskih autoputeve.

Kontakt:Sinisa Vidovic

Tel.: +43 7588 6105 22

Fax: +43 7588 6105 14

Mobile: +43 676 844 440 310

e-mail: [email protected]

Skype: m-oil.sini

Homepage: www.m-oil.at



Documents

Logistika [broj 2, decembar 2009.]