Logistički Model

393

UDK 65.01.012

Izvorni znanstveni rad

LOGISTIKI MODEL DINAMIKE OPTIMIZACIJEPOSLOVANJA PODUZEA

Autor je u ovoj raspravi nakon etimologije i semantike izraza logistika ikoncepcije i ciljeva logistike, elaborirao vie aktualnih logistikih fenomena:financijski tokovi, tokovi zaliha, fleksibilnost i adaptibilnost, intelektualnikapital - sve kao elemente logistikoga modela. Utjecaje tih fenomena na optimi-zaciju poslovanja poduzea mogue je konzistentno vrednovati logistikimmodelima.

Uvod

Uspjenost poslovanja suvremenog poduzea sve je manje ovisna o efikasnostiobrade velikih koliina sirovina i materijala, a sve vie ovisi o efikasnosti upravljanjamaterijalnim, informacijskim i financijskim tokovima, usklaivanjem ponude sazahtjevima potranje.

Recentna informatizacija, automatizacija i robotizacija poslovnih procesautjeu na to da najvei dio trokova danas otpada na ono to se uvjetno moenazvati radom mozga. Upravljanje intelektualnim kapitalom, kao sveukupnouintelektualnih potencijala - informacija i znanja, sadranih u mozgovima ljudi istrojeva, postaje osnovni initelj uspjenosti poslovanja suvremenoga poduzea.

Uspjeno upravljanje poduzeem u suvremenome okruenju stalnih diskon-tinuiranih promjena vie nije mogue na osnovi iskustva i neto malo talenta, veto upravljanje zapravo postaje praktina primijena znanosti o upravljanju. Uporabapomagala, odnosno modela koji simulacijom unaprijed pokazuju rezultate odluka,i to prije nego to se odluke primjene u stvarnosti, postalo je glavna pretpostavkauspjenog upravljanja suvremenim poduzeem.

* Z. Zeki, doktor znanosti, direktor CONEFING d.o.o., Buzet. lanak primljen u urednitvu:06. 02. 2001.

Zdravko Zeki*

Z. ZEKI: Logistiki model dinamike optimizacije poslovanja poduzeaEKONOMSKI PREGLED, 52 (3-4) 393-417 (2001)394

Razumijevanje suvremenoga poduzea kao dinamikog, kompleksnog,stohastikog i ciljno usmjerenog sustava, koji je istodobno podsustav okruenja,mora biti polazna osnovica za stvaranje bilo kojeg modela upravljanja poduzeemu suvremenom turbulentnom okruenju. Logistika kao integralna funkcija poduzeakoja uspostavlja i razvija njegove veze s okruenjem i ciljno usmjerava podsustavepoduzea prema glavnome cilju njegova postojanja i poslovanja predstavlja naj-pogodniji medij za upravljanje poslovanjem poduzea u suvremenom dinamikomokruenju.

Holistiki pristup i orijentacija na dinamiku, odnosno tijekove, kao osnovnelogistike koncepcije upravljanja, bit su predloenog logistikoga modela dina-mike optimizacije poslovanja suvremenoga poduzea. Ciljno usmjeren, dinamiani sustavan predloen logistiki model polazi od postavke da u suvremenom turbu-lentnom okruenju nije cilj optimizirati stanje poduzea - dobit ili profitnu stopu,ve je svrha optimizirati fleksibilnost i adaptibilnost kao pokazatelje njegove di-namike optimizacije poslovanja.

Pretpostavke koje impliciraju koritenje dinamikog logistikog modela i nje-gove glavne karakteristike podrobnije se obrauju u nekoliko tematskih jedinica:(1) pojam i razvitak poslovne logistike, (2) determiniranje paradigme logistikogmodela i (3) struktura logistikog modela dinamike optimizacije poslovanja suvre-menoga poduzea.

Pojam i razvitak logistike

Tehniko-tehnoloke promjene kao materijalizirani oblik znanosti neprekidnomijenjaju cjelokupno drutvo i sve njegove segmente. Poduzee se, kao podsustavgospodarskog i drutvenoga sustava, uzrono-posljedino mijenja sukladno s pro-mjenama ekonomske strukture drutva pod utjecajem recentne informatike tehno-loke revolucije.

Sve vea integriranost ekonomskog prostora i globalizacija poslovanja, kaoposljedica navedenoga, rezultiraju sve ujednaenijom tehnolokom osnovicomproizvodnje i sve raznovrsnijim potrebama sve zahtjevnijih potroaa, a krajnja jeposljedica sve tee ostvarivanje konkurentske prednosti na tritu. Poduzea se,stoga, danas koncentriraju samo na najrentabilnija podruja, pa sama sve manjestvaraju vrijednost proizvoda, a sve vie postaju sudionici u proizvodnji svjetskogaproizvoda.

Stalni kontakt s ulaznom i izlaznom okolinom, dinamiko prilagoivanjepotrebama kupaca i meukorporacijska suradnja, jedini su put za opstanak i razvitakpoduzea na suvremenom globaliziranome tritu. Logistika kao funkcija pros-torno-vremenske transformacije dobara, energije, informacija i znanja sukladno s

395Z. ZEKI: Logistiki model dinamike optimizacije poslovanja poduzeaEKONOMSKI PREGLED, 52 (3-4) 393-417 (2001)

potrebama korisnika i sa ciljevima poduzea postaje osnovna funkcija, koja ciljnousmjeruje i dinamizira poslovanje poduzea u skladu s promjenama njegove bitneokoline.

Specifian meusustavni integralni organizacijski poloaj i orijentacija nadinamiku u funkcioniranju i ostvarivanju ciljeva, koji su izravno determiniraniciljevima poduzea, promoviraju logistiku u instrument najuinkovitijeg uprav-ljanja dinamikom optimizacijom poslovanja poduzea u suvremenom okruenjustalnih diskontinuiranih promjena.

Etimologija i semantika izraza logistika

O izvoru, odnosno korijenu pojma logistika u znanstvenoj i strunoj literaturipostoje veoma razliita stajalia, koja su u osnovi ispravna s obzirom na mogunostisegmentiranja logistike kao vieznanoga pojma.

Prva poznata uporaba logistike datira iz godine 1670., zabiljeena je u vojnimdokumentima Ludwiga XIV1. Pojmom logistike obuhvaeni su opskrbljivanjevojnih postrojbi potrebnim materijalnim sredstvima i transportna potpora upremjetanju postrojbi, naoruanja i opreme s poloaja na poloaj. Oslanjajui sena taj izvor, neki autori tvrde da je pojam logistika nastao od francuske rijeiloger, koja znai stanovati, noiti pod vedrim nebom, smjestiti se, ukonaiti se...To je posluilo i kao osnovica za pojednostavnjeno shvaanje logistike kao funkcijeopskrbe materijalnim sredstvima, prenoitem i transportom.

Izraz logistika uao je iz vojnog podruja u gospodarsko-znanstvenu literaturu,pa je tek godine 1961. izdana prva knjiga iz podruja poslovne logistike, koja je uvelikoj mjeri orijentirana samo na probleme fizike distribucije.2 Nakon toga se udrugoj polovini 20. stoljea logistika veoma brzo afirmirala kao znanost i kaoaktivnost u civilnom, odnosno gospodarskom podruju, i to u mnogo irem i sup-tilnijem znaenju, osobito kao interdisciplinarna i multidisciplinarna3 znanost kojase primjenjuje i izuava u svim ljudskim aktivnostima.

1 Ogorelc, A.: Logistika: Organiziranje in upravljanje logistinih procesov, Ekonomsko--poslovna fakulteta, Maribor, 1996., str. 1.

2 Bowersox, D. J.-E.W. Smykay-B. J. La Londe: Physical Distribution Management (LogisticsProblems of the Firm), New York, 1961.

3 Interdisciplinarnost - interakcijsko povezivanje dviju ili vie disciplina u znanosti viegareda, pri emu se sinteza ne provodi samo na planu predmeta znanja, nego prije svega na planukoncepta i metoda, a jo vie na planu naela i aksioma (pr. organizacija prometa + marketing +informatika = logistika znanost).

Multidisciplinarnost - sueljavanje razliitih znanstvenih disciplina meu kojima ne postojivrsta interakcijska sprega (pr. informatika + tehnologija prometa + financije + logistika).


Francuska rije loger, kao izvor rijei logistika po nekim stajalitima, moese prevesti i kao praviti etvrtine, a u znanosti o logici logistika se djelomino ko-risti kao sinonim za matematiku i simboliku logiku.

Stoga je suvremeni pristup etimologiji i semantici izraza logistika ispravnijii znanstveno zasnovaniji, ako se korijene toga pojma potrai u grkim rijeimalogo (zamisliv), logik (proraunan, logiki mislei), odnosno u pojmovima logos,kao znanosti o elementarnim principima i oblicima pravilnog miljenja i razumnogprosuivanja i logistikos, kao vjetine, iskustva i znanja u procjenjivanju i prosu-ivanju svih relevantnih elemenata u prostoru i vremenu potrebnih u optimalnomrjeavanju stratekih i taktikih zadataka u svim sferama ljudske aktivnosti.4 Lo-gistika se kao aktivnost u poetnim stadijima razvitka oslanjala na vjetinu iiskustvo, koji su u kasnijim stadijima svoje dominantno mjesto ustupili znanosti,odnosno znanstvenim spoznajama, zakonitostima i teorijama.

Kao znanost o upravljanju potjee iz SAD, otkuda je postupno preuzimajusva razvijenija gospodarstva. Danas, kako u praktinom, tako i u znanstvenomradu, prevladava shvaanje logistike kao pojma vezanog uz podruje toka (tokova)sredstava i pripadajueg toka informacija, pri emu se kao infrastruktura koristemrea i ureaji, koji slue za protok dobara, energije, informacija i znanja. Logistikuprate sloeno planiranje, upravljanje, provedba i kontroliranje robnih tokova, obliko-vanje odgovarajueg robnog i informacijskog sustava, kao i ureenje prateih su-stava, postupaka i procesa.

Na recentnom stupnju razvitka znanosti, tehnike i tehnologije i sveg okruenja,potrebno je pojam logistike definirati dvojako, i to:

(1) Logistika kao znanost skup je interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanjakoja izuavaju i primjenjuju zakonitosti planiranja, organiziranja, upravljanjai kontroliranja tokova materijala, osoba, energije i informacija u sustavima.

(2) Logistika kao aktivnost obuhvaa sve djelatnosti potrebne za kompleksnupripremu i realizaciju prostorne i vremenske transformacije dobara i znanja,ukljuujui i odgovarajue informacijske i energetske tokove od izvora dokrajnjeg korisnika, tako da se uporabom ljudskih potencijala i sredstava usustavima stave na raspolaganje tritu traena dobra u pravo vrijeme, napravome mjestu, u traenoj koliini, kvaliteti i cijeni i s tonim informacijamavezanima uz ta dobra, i to uz minimalne trokove.

No, iako je potrebno razlikovati sadraje i znaenje pojmova logistike kaoznanosti i logistike kao aktivnosti, izmeu njih je veoma teko postaviti vrsto

4 Zelenika, R., Jakomin, L. i Lipinik, M.: Prometne i logistike znanosti u kaleidoskopukompatibilnosti i komplemantarnosti, Hrvatska gospodarska revija, Inenjerski biro, Zagreb, 3,1998., str. 70.


razgranienje, jer je logistika kao znanost najvanija osnovica za logistiku kaoaktivnost, i obrnuto, logistika kao aktivnost mora biti zasnovana na logistici kaoznanosti.

Rast znaenja logistike u znanosti i praksi objektivan je proces, koji porednovih ekonomskih zahtjeva, sadri i snane impulse za razvitak informacijske ikomunikacijske tehnologije, kao i tehnika i tehnologija transporta, manipuliranja,skladitenja i pakiranja, i tehnika upravljanja koje omoguuju optimalna logistikarjeenja za tijekove dobara, informacija, energije i znanja u sustavima.

Logistika u suvremenom poduzeu mora obuhvatiti stvaranje svrhovite infra-strukture kojom se cjelokupan opskrbni sustav stavlja u slubu voenja poslovneorganizacije, pa pored tradicionalne prostorno-vremenske transformacije dobara,obuhvaa i financijsko poslovanje, raunovodstvo, kontrolu i reviziju, istraivanjei razvitak, upravljanje ljudskim potencijalima i sl., odnosno sva znanja i sve ak-tivnosti koje podupiru efikasno odvijanje osnovne djelatnosti poduzea (slika 1).

Slika 1.

LOGISTIKA U SUVREMENOM PODUZEU

Njezini su glavni ciljevi, stoga, izravno determinirani ciljevima poduzea, tj.maksimalno zadovoljavanje potreba kupaca koje rezultira maksimalnim poslovnimuspjehom poduzea.


Koncepcija i ciljevi logistike

Logistika regulira logistike procese u okviru poslovnoga sustava, odnosnokoordinira sva znanja i sve aktivnosti voenja procesa tijeka dobara i tijeka infor-macija od izvora do krajnjeg korisnika. Njezin je zadatak organizacijsko i tehno-loko oblikovanje i planiranje, upravljanje i kontrola vremenski i prostorno opti-malnog, a trokovno povoljnog tijeka dobara i tijeka informacija od dobavljaainputa do kupaca outputa poduzea.

Svrha je logistike stalno usavravanje protoka dobara i informacija kroz sustavtako da se koordinacijom elminiraju tenje za ostvarivanjem vlastitih parcijalnihciljeva pojedinih podsustava i da se osigura optimalno postizanje ciljeva sustavakao cjeline. Vanost toga ogleda se u injenici da je, prema istraivanjima koja suraena u industrijski razvijenim zemljama, utvreno da vrijeme angairanja cirku-lirajueg kapitala u izravnoj proizvodnji iznosi samo 5%, a najvie 10 % ukupnogvremena angairanog u procesu reprodukcije, a ostali dio vremena od 90 %,odnosno 95%, otpada na ekanje, manipuliranje i transport, odnosno na logistikeprocese.5

Osim toga, proizvodna efikasnost zasnovana na specijalizaciji nije moguaako dodatni output ne pronae kupca, korisnika, potroaa, a to nee biti mogueako se on ne prenese s mjesta vika proizvodnje na mjesta nezadovoljene potranje.Logistika pridonosi obujmu i raznolikosti dobara dostupnih potroaima namjestima udaljenima od mjesta proizvodnje, esto i dugo poto su dobra proizve-dena. Proirujui trite prostorno i vremenski, logistika omoguuje poduzeu sni-avanje cijena proizvoda i poboljanje usluga, a to jaa njegovu konkurentskupoziciju i uspjenost poslovanja. Razvijen logistiki sustav u tehnikom i mena-derskom pogledu izvor je suvremene konkurentske prednosti poduzea i glavniinitelj njegove dinamike optimizacije.

Podlogu za cjelovito razmatranje poslovne logistike prua teorija sustava,koja je ponudila koncepcijski okvir za korektno izuavanje i primjenu poslovnelogistike.

Osnovna zamisao sustavne teorije u poslovnoj ekonomiji jest da glavni pro-blem nije optimiziranju odvojenih podruja poslovanja, ve je primarno optimi-ziranje poslovnog sustava kao cjeline, koja djeluje u svojoj okolini, a koja na njureagira i tako odrava svoju dinamiku ravnoteu. Kako je vana znaajka poslovnelogistike to da se ona ne zadovoljava promatranjem i izuavanjem izoliranih pojavai elemenata, ve da pojave i elemente promatra i izuava kao sustav, pojavljuju se

5 amanovi, J.: Mikrologistika kao funkcija gospodarenja i instrument prilagoivanjapromjenama na tritu, Raunovodstvo i financije, br. 2, 1994., Hrvatska zajednica raunovoa ifinancijskih djelatnika, Zagreb, str. 102.


razmiljanja da logistika i nije nita drugo nego uporaba sustavne teorije na podrujumaterijalnih i infomacijskih tijekova.

Zamisao poslovne logistike postaje jo jasnija, ako se usporedi s poslovnimfinancijama. (slika 2.)

Slika 2.

MJESTO POSLOVNE LOGISTIKE U DIJAGRAMU FUNKCIJA

Poslovne financije rjeavaju probleme koji su povezani s novcem i s novanimtijekovima (vrijednosni tijek) u poslovnom sustavu, pa se one isprepliu s klasinimposlovnim funkcijama u poduzeu.

Glavna je svrha logistike optimalno opskrbljivati poslovni sustav predmetimarada, energijom i informacijama, i optimalno opskrbljivati korisnike proizvodimau eljenoj koliini, kvaliteti, vremenu i mjestu. Logistika, dakle, rjeava problemeu poslovnom sustavu koji su povezani s fizikim tijekom dobara, pa se i ona ispre-plie s klasinim poslovnim funkcijama u poduzeu. Ona se i razlikuje od klasinihposlovnih funkcija, jer ne dotie samo pojedine segmente poslovnog sustava vecijeli gospodarski tijek.

Povezivanje logistikih aktivnosti u sustav osnovica je uvoenja logistikihzamisli i u poslovni sustav, pri emu je cilj dostii takav optimum logistikogsustava, koji bi omoguio dinamiku optimizaciju poslovnog sustava. Pritom selogistiki sustavi ne smiju promatrati izolirano, jer su oni u osnovi meusustavi,odnosno podsustavi koji se ukljuuju u aktivnosti drugih sustava. Uporaba sustavnemetode, meutim, usprkos oiglednim prednostima, u poslovnoj praksi logistikejo uvijek je na samome poetku.

Logistika je ukupnost zadataka i mjera koji proizlaze iz ciljeva poduzea, aodnose se na optimalno osiguranje materijalnih, informacijskih i vrijednosnihtijekova u transformacijskom procesu poduzea.6 Ona je stoga dio upravljakog

6 Rupper, P.: Unternehmens logistik, III Auflage, Verlag Industrialle Organization, Zurichund RheinlandTu, Rheinland 1991., str. 8.


sustava poduzea, koji upravlja koliinama, vremenom i mjestima u transforma-cijskom procesu, pri emu mora jamiti proizvodnu fleksibilnost, potrebne dobavnetermine i dobavnu pripravnost za prodajno trite.

No, interes poduzea, kao ni spoznajni interes gospodarskih znanosti, nijeupravljen samo na transformaciju dobara, ve je prije svega usmjeren na stvaranjevrijednosnih svojstava dobara koja uzrokuju dobit.

Cilj je poslovnog sustava ostvarivati svojom aktivnou dobit koja se u osnovisastoji od pet vrsta, odnosno segmenata dobiti:7 oblikovna dobit, dobit od prava naimovinu, informativna dobit, mjesna dobit i vremenska dobit.

Primjer: Stroj prizveden u Rijeci (oblikovna dobit) moe zadovoljiti potrebeu Zadru tek onda, ako se u Zadru zna da taj stroj postoji u Rijeci (informativnadobit), ako bude poslan u Zadar (mjesna dobit), i to u vrijeme kad je stroj potreban(vremenska dobit) i kada se na prikladan nain prenese pravo raspolaganja dobrom(dobit od prava na imovinu).

Samo oblikovna dobit nastaje u sferi proizvodnje, a svi ostali segmenti nastajuu logistikom sustavu.

Uloga logistike ne ograniuje se, meutim, samo na uspjeno upravljanjeprocesima prostorno-vremenske transformacije dobara, ve ukljuuje i pomopoduzeima da uoe stalno promjenljivu situaciju svoje okoline i da joj se na vrijemeprilagode.8

Logistiki materijalni i informacijski tijekovi u kombinaciji s financijskimtijekovima predstavljaju infrastrukturu za upravljanje fleksibilnou i adaptibilnouposlovanja poduzea sukladno s promjenama njegove bitne okoline, ime se mak-simizira uspjenost poslovanja poduzea upravljana koeficijentom uspjenostiintelektualnog kapitala. Zato logistika koncepcija upravljanja, potpomognuta logis-tikim stohastikim simulacijskim modelom, predstavlja primjereno rjeenje zaupravljanje dinamikom optimizacijom poslovanja poduzea u suvremenom tur-bulentnom okruju.

7 Pfohl, H.-Ch.: Logistiksysteme, Betriebwirtschaftliche Grudlagen, 5. Auflage, SpringerVerlag, Berlin, 1996., str. 21.

8 Podrobnije o tome: (1) COYLE, J.J. et. al.: The management of Business Logistics, WestPublishing Company, Minneapolis/St.Paul, 1996. (2) COOPER, J. et. al.: Logistics and distributionplaning, Strategies for management, Kogan Page Limited, London, 1997. (3) FEY, P.: Logistik-Management Integrierte Unternehmensplanung, Mnchen, 1989. (4) PFOHL, H.CH.: Logistikmanagement, Funktionen und Instrumente, Springer, Berlin, 1994.


Determiniranje paradgime logistikog modela

Najprije je utjecao znanstveno tehnoloki razvitak, a potom je i razvitak cjelo-kupnog okruenja, utjecao na promjene imbenika uspjenosti poslovanja, odnosnona promjene karakteristika djelovanja i razvitka poduzea. Odvajanje proizvodnjeod sirovina i zapoljavanja (fizikog ljudskoga rada) omogueno znanstveno teh-nolokim razvitkom, osnova kojeg je informacija, ima za posljedicu globalizacijuposlovanja i promjenu cilja i naina djelovanja suvremenog poduzea.

Umjesto tradicionalnih imbenika proizvodnje - zemlje, rada i kapitala i poslijedodane organizacije, primarno znaenje za uspjenost poslovanja suvremenogapoduzea pripada imbenicima razvitka - informacijama, prostoru i vremenu, pakomunikacije, znanje i poduzetniko upravljanje postaju stvaratelji vrijednosti kakoproizvoda i usluga, tako i samog poduzea.9 Karakteristike suvremenih imbenikauspjenosti poslovanja i razvitka poduzea istiu u prvi plan ljudske intelektualnepotencijale i logistiku, kao dinamike elemente i veze sustava upravljanjauspjenou poslovanja suvremenoga poduzea

Brzina i efikasnost savladavanja vremena i prostora u poslovnim procesimatehnoloki sve izjednaenije osnove proizvodnje i stupanj udovoljavanja sve razno-vrsnijim potrebama sve zahtjevnijih potroaa postaje presudan initelj stratekeprednosti i uspjenosti poslovanja poduzea u suvremenom turbulentnom okru-enju. Logistiki informacijski i materijalni tijekovi integriraju i ciljno usmjerujusve podsustave poduzea u sustav stvaranja vrijednosti za korisnike, koji ostvarujenaizgled suprotstavljene ciljeve vlasnika, radnika i okoline poduzea.

Holistiki orijentirano logistiko miljenje i djelovanje usmjereno na dina-miku, odnosno na tokove koji integriraju i ciljno usmjeruju sve aktivnosti suvre-menoga poduzea prema zadovoljenju korisnikih potreba osnovica su dinamikeoptimizacije poslovanja poduzea u okruenju koje karakteriziraju stalne i nepred-vidive promjene.

Logistika kao funkcija prostorno-vremenske transformacije dobara, energije,informacija i znanja u transformacijskom procesu poduzea orijentirana premamaksimalnom zadovoljenju korisnikih potreba postaje infrastruktura, odnosnomedij upravljanja dinamikom optimizacijom poslovanja poduzea u suvremenomturbulentnom okruenju. Holistiki pristup i djelovanje usmjereno na takve tokove,naime, bit su logistike filozofije, odnosno osnovica logistike koncepcije uprav-ljanja suvremenim poduzeem. Oba ta principa djeluju istodobno, uzajamno sepotiui, ime potiu i razvitak poduzetnike kulture, odnosno poduzetnikog po-naanja svih podsustava suvremenoga poduzea, to je postalo uvjet njegova op-stanka i razvitka u suvremenom turbulentnom okruenju.

9 Zeki, Z.: Menedment suvremenog poduzea, Glosa, Rijeka, 1997., str. 28.


Rjeavanje problema uspjenosti, odnosno dinamike optimizacije poslovanjapoduzea u suvremenom okruenju zato zahtijeva zamjenu postojeih paradigmi10

novima. Postojee racionalno, mehanizirano, linearno, deterministiko, uzrono--posljedino shvaanje potrebno je zamijeniti holistikim, organskim, sustavnimpristupom, ako se eli uspjeno dinamiki optimizirati poslovanje poduzea usuvremenim uvjetima estih i nepredvidivih promjena. Meke logistike varijablei ljudski potencijali u osnovi su toga pristupa, koji karakterizira i svijest o odreenojnepouzdanosti funkcioniranja ekonomskih i svih ljudskih sustava, tj. o djelovanjusluaja koji utjee na postojanje greaka u deterministikim matematikim prora-unima za upravljanje efikasnim poslovanjem suvremenoga poduzea.

Holistiki pristup usmjeren na kretanje, tj. na tijekove, upravo istie nelinear-nu prirodu dinamike i uzajamnost i meuovisnost svih imbenika i procesa podu-zea i njegove okoline. Sinergizam kao osnovica postojanja svake organizacijejasno pokazuje da se optimizacija poslovanja poduzea ne moe ostvariti opti-mizacijom poslovanja njegovih podsustava. Poduzee je, naime, vie nego zbrojnjegovih podsustava, pa je potrebno istodobno optimizirati podsustave i odnoseizmeu njih, odnosno logistiki meusustav, koji podoptimira podsustave sa svrhomoptimizacije poslovanja suvremenoga poduzea kao sustava. Bit je u upravljanjuvezama izmeu podsustava, da bi se postigla dinamika optimizacija poslovanjapoduzea. Logistika je taj krvotok koji pojedine dijelove poduzea opskrbljujeinputima, pa od njih preuzima outpute u vremenu i mjestu, sukladno sa ciljevimapoduzea koji podrazumijevaju optimalnu opskrbu korisnika proizvodima iuslugama, odnosno maksimizaciju stope profitabilnosti kao sintetikog pokazateljaciljeva svih nositelja interesa vezanih uz poduzee.

Predloen logistiki simulacijski model zasniva se na promatranju poduzeakao sustava stvaranja vrijednosti za kupca koja rezultira njegovim vlastitim raz-vitkom i poveanjem bogatstva zaposlenih i vlasnika. Logistiki koncept upravljanjapoduzeem polazi od minimalnih zahtjeva, odnosno ciljeva nositelja interesa funk-cioniranja poduzea, dakle, od buduih veliina koje postavlja okruenje, da binjihovom kombinacijom sa initeljima poduzea kao sustava, simulacijskimmodelima, bila postignuta dinamika optimizacija poslovanja poduzea, kojaoptimalno ostvaruje ciljeve nositelja interesa njegovog funkcioniranja. Umjestopreciznog mjerenja proteklih, pojedinanih, nebitnih vrijednosti i dogaaja za

10 Osmanagi-Bedenik, N.: Potencijali poduzea, Alinea, Zagreb, 1993., str. 41.

Paradigma (grki- struktura, sustav) - rabi se kao oznaka glavnog teorijskog sklopa ili nizapretpostavki koje su osnovica svake znanosti. Paradigma prua osnovni model stvarnosti unutarpojedine znanstvene discipline i utjee na nain miljenja, znanstvenika i na interpretacijueksperimentalnih opaanja. Paradigma se moe shvatiti kao nadteorija koja se rijetko dovodi upitanje, pa obino postaje znanstvenom dogmom.


upravljanje buduim poslovanjem poduzea, teite se pomie prema buduim,bitnim, mjerljivim vrijednostima, kojima se simulacijom prilagouju tekuepojedinane vrijednosti i dogaaji.

Deterministiki matematiki modeli pojedinih funkcionalnih podrujapoduzea samo su pomona sredstva simulacijskog logistikog modela dinamikeoptimizacije poslovanja suvremenog poduzea kao sustava. Matematikaoptimizacija pojedinog izoliranog funkcionalnog podruja suvremenog poduzea,iako mogua, moe biti samo kontraproduktivna, jer ne ostvaruje niije relevantneciljeve. Poduzee je sustav koji valja optimizirati na funkciji cilja nositelja interesanjegova funkcioniranja, a to zbog njegovih karakteristika nije mogue uz pomomatematikih modela optimizacije, ve samo primjenom stohastikih modela si-mulacije, koje mjere efekte pojedinih odluka prije nego to su donesene, da bi bileprimijenjene one koje maksimalno pridonose ciljevima poslovanja poduzea, odno-sno koje maksimiziraju vremensku vrijednost budueg diskontiranog novanogtoka, odnosno neto sadanju vrijednost za sve nositelje interesa funkcioniranjasuvremenog poduzea.

Struktura logistikog modela dinamike optimizacijeposlovanja poduzea

Svrha stvaranja logistikog modela dinamike optimizacije poslovanja po-duzea jest stvoriti pomagala za upravljanje poduzeem kao dinamikim sustavomu suvremenom turbulentnom okruenju. Njegova je uloga omoguiti planiranje ianalizu poslovanja poduzea kao sustava sustavom pokazatelja koji mjere poten-cijale uspjeha, ciljeve svih nositelja dominantnih interesa funkcioniranja poduzeai njihovo ostvarenje jednako kao i initelje efektivnosti i efikasnosti dosizanjaplaniranih rezultata poslovanja suvremenog poduzea u nepredvidivom dinami-nom okruenju. Simulacijom se oponaaju dinamiki logistiki procesi u poduzeu,da bi uz pomo modela dolo do spoznaja koje se mogu prenijeti u stvarnost.Kontrolom i upravljanjem elementima logistikoga modela menadment upravljapoduzeem na funkciji cilja njegova funkcioniranja.

Logistiki model dinamike optimizacije poslovanja suvremenoga poduzeapromatra uspjeh poduzea kroz meuutjecaj okruenja, resursa i menadmenta(slika 3.).


Slika 3.

MODEL USPJEHA SUVREMENOG PODUZEA

Situacijski uvjeti poduzea jesu funkcija okruenja i resursa poduzea, od-nosno situacija je poduzea rezultanta meuutjecaja okruenja i njegovih resursa.Organizacija se zasniva na meuovisnosti resursa, menadmenta i okruenja, akriteriji uspjeha izvode se iz uzajamnog utjecaja menadmenta i okruenja, odnosnomenadmenta i resursa poduzea.11

Logistiki model dinamike optimizacije poslovanja suvremenoga poduzeafunkciju efikasnosti izvodi iz meuovisnosti resursa i menadmenta poduzea.Poduzee, sukladno s logistikim modelom, posluje efikasno kada u zadanim uvje-tima ostvaruje najpovoljniji odnos izmeu korisnikih dobara i potroenih resursa.Efikasnost odraava stupanj usklaenosti unutar poduzea, odnosno brzinu i skladodvijanja materijalnih i informacijskih tijekova u poduzeu koji rezultiraju najpo-voljnijim odnosom izmeu uinaka i uloga. Efikasnost se ostvaruje operativnimupravljanjem logistikim sustavom suvremenoga poduzea, pa je za njezino ost-varivanje potrebno raspolagati dnevnim preciznim informacijama o moguim istvarnim odnosima izmeu uinaka i ulaganja potrebnih za prizvodnju tih uinaka.Ona je pokazatelj fleksibilnosti poduzea u odnosu na promjene njegova okru-anja.

11 Ibid.


Efektivnost je, sukladno s logistikim modelom dinamike optimizacije po-slovanja suvremenog poduzea, odraz vanjskoga sklada, odnosno funkcija meu-utjecaja menadmenta i okruenja poduzea. Poslovanje suvremenog logistikiupravljanoga poduzea moe se smatrati efektivnim kada zadovoljava stvarne po-trebe korisnika najpotpunije i najbolje sukladno sa svojom situacijom i sa svojimznanjem. Za postizanje efektivnosti potrebno je raspolagati kljunim informacijamao potrebama i nainima zadovoljavanja zahtjeva korisnika, odnosno kupaca pro-izvoda i usluga poduzea. Efektivnost je logistika varijabla o kojoj se moe go-voriti u sklopu strategijskog upravljanja suvremenim poduzeem. Ona ukazuje nastupanj koritenja potencijala uspjeha i pokazatelj je adaptibilnosti poduzea uodnosu na promjene njegova okruenja. Maksimizacija uspjeha suvremenoga podu-zea rezultat je postizanja dinamikog sklada izmeu poduzea i okruenja.

Potencijali uspjeha, kao ansa za dobitak u budunosti ostvarive logistikimupravljanjem ljudskim potencijalima, jesu upravljake veliine strategijskoglogistikog miljenja i djelovanja, kojima je usmjerena izgradnja logistikog modeladinamike optimizacije poslovanja suvremenoga poduzea. Holistiki pristuplogistikom strategijskom upravljanju suvremenim poduzeem kao dinamikimsustavom, kojeg je dugorono funkcioniranje uvjetovano ostvarivanjem sustavaciljeva nositelja interesa njegova funkcioniranja, zahtijeva i sustavni modelpokazatelja koji omoguuje upravljanje poduzeem u smjeru ostvarivanja tih ciljeva.Bitno je kod ovoga pristupa postii logian i sadrajni slijed meu veliinama,odnosno meuovisnosti, koja ukazuje na uzronoposljedine veze meu pokaza-teljima.

Logistiki materijalni i informacijski tijekovi u logistikome modelu dina-mike optimizacije poslovanja suvremenoga poduzea optimiziraju se financijs-kim pokazateljima. Vrijednosni financijski tijekovi odvijaju se usporedno s logis-tikim materijalnim i informacijskim tijekovima, pa se njihovom optimizacijomdinamiki optimizira poslovanje suvremenoga poduzea. Logistiki model dina-mike optimizacije poslovanja suvremenoga poduzea ini preglednim ciljeve svihnositelja dominantnih interesa funkcioniraja poduzea i upravljake varijablekojima se moe utjecati na ostvarivanje tih ciljeva, uvaavajui ogranienja i perfor-manse resursa, okruenja i menadmenta poduzea.

Predloen logistiki stohastiki model polazi od suvremenoga shvaanja podu-zetnitva, koje je vezano uz usmjerivanje kapitala u konkretne programe od kojihse oekuju nadprosjene stope povrata. Poduzee je pritom sredstvo realizacijekojim trgovac pojedinac ili trgovako drutvo poduzetniki djeluju na tritu. Uuvjetima ubrzanog tehnolokoga razvitka i nepredvidive dinamike okruenja suvre-menoga poduzea, kada znanje postaje njegov osnovni kapital, a vlasnici istodobnoi korisnici njegovih proizvoda i usluga, trae se nadporosjene stope povrata zavlasnike svih oblika kapitala (kupce, radnike, poduzee, dravu, vlasnike). Stoga


je dinamika optimizacija poslovanja suvremenoga poduzea na funkciji cilja du-gorone maksimizacije stope povrata na uloeni kapital mogua samo kao rezul-tanta optimizacije sustava ciljeva svih nositelja dominantnih interesa funkcioniranjasuvremenoga poduzea. Okruenje, menadment i vlasnici moraju stimuliratiuspjeno funkcioniranje poduzea da bi mogli oekivati dodanu vrijednost, odnosnoprinos od uloenog u njegovo funkcioniranje.

Logistiki model dinamike optimizacije poslovanja suvremenoga poduzeaini transparentnima te interese i veliine kojima valja usmjerivati poslovanje po-duzea. Poduzee se promatra kao sustav, koji je dio ireg sustava, zadatak kojegje stvoriti upravljanjem transformacijskim procesima to efektivnije i efikasnijemaksimalnu dodanu vrijednost za korisnike, koja rezultira maksimalnim stopamaprinosa svih sudionika njegova funkcioniranja.

Logistika je, kao funkcija prostorno-vremenske transformacije dobara, ener-gije, informacija i znanja, izmeu poduzea i njegovoga okruenja i transforma-cijskim procesima poduzea, pritom najpogodnije sredstvo za upravljanje dina-mikom optimizacijom poslovanja suvremenoga poduzea. Zato logistiki modelpovezuje, pratei logistike materijalne i informacijske tijekove, interese kupaca -kojih je pokazatelj dodana vrijednost, interese radnika - kojih su pokazatelj radnidohoci, interese poduzea - kojih je pokazatelj poslovni dobitak, interese drave -kojih je pokazatelj masa poreza i interese vlasnika - kojih je pokazatelj stopa povratana uloeni kapital. Stopa povrata na uloeni kapital konaan je i osnovni ciljdugoronoga funkcioniranja poduzea koji pretpostavlja ostvarenje svih deriviranihciljeva funkcioniranja suvremenoga poduzea. Zbog toga logistika koncepcijaupravljanja dinamikom optimizacijom poslovanja suvremenoga poduzea polaziod maksimalne stope povrata na uloeni kapital u duem razdoblju, to podrazu-mijeva istodobnu optimizaciju deriviranih ciljeva funkcioniranja poduzea.

Dekompozicija logistikog modela na funkciji cilja funkcioniranja suvreme-noga poduzea istie analitike pokazatelje koji pomau menadmentu u uprav-ljanju dinamikom optimizacijom poslovanja suvremenoga poduzea u turbu-lentnom okruenju.

407Z. ZEKI: Logistiki model dinamike optimizacije poslovanja poduzeaEKONOMSKI PREGLED, 52 (3-4) 393-417 (2001)Sl

ika

4.

LO

GIS

TI

KI

MO

DE

L D

INA

MI

KE

OP

TIM

IZA

CIJ

E P

OS

LO

VA

NJA

SU

VR

EM

EN

OG

A P

OD

UZ

E

A


Kao elementi, odnosno upravljake veliine logistikoga modela dinamikeoptimizacije poslovanja suvremenoga poduzea, koji pruaju i pokazatelje za uprav-ljanje suvremenim poduzeem, istiu se: financijski tijekovi, tijekovi zaliha,fleksibilnost i adaptibilnost i intelektualni kapital koji daje sintetiki pokazateljuspjenosti poslovanja suvremenoga poduzea. Prve dvije upravljake veliinejesu materijalni initelji uspjeha koje je mogue izravno mjeriti, a druge su dvijeupravljake veliine nematerijalni initelji, one, posredno preko materijalnih ini-telja, mjere potencijale uspjeha suvremenoga poduzea.

U nastavku se posebno elaboriraju navedeni elementi logistikog modela dina-mike optimizacije poslovanja suvremenoga poduzea.

Financijski tijekovi kao element logistikog modela

Financijski tijekovi daju najpotpuniju sliku odvijanja logistikih materijalnihi informacijskih tijekova u suvremenome poduzeu. Zato su financijski pokazatelji,kao integralne upravljake veliine, kojima se iskazuju i ciljevi funkcioniranjapoduzea, najpogodniji za logistiko upravljanje dinamikom optimizacijom po-slovanja poduzea. Financijski su pokazatelji razliiti indikatori, kao mjerilapotencijala uspjeha, kojima se usmjeruju logistiki i ostali poslovni procesi premaostvarivanja sustava ciljeva suvremenoga poduzea u dinaminom okruju. Dina-mika logistikih procesa i poduzea u suvremenom turbulentnome okruenju za-htijeva i dinamike upravljake veliine kojima se upravlja dinamikom optimi-zacijom, odnosno uspjenou poslovanja suvremenoga poduzea.

Dinamika optimizacija poslovanja suvremenoga poduzea zapoinje uskla-ivanjem novanih tokova (cash-flow) kako bi se uspostavila dinamika ravnoteaizmeu poduzea i njegova okruenja. Prvi preduvjet za usklaivanje novanihtokova jest dodana vrijednost, koja pokazuje da su kupci spremni platiti za proizvodei usluge poduzea vie nego to vrijede tekui inputi njihove proizvodnje. Logistikiinformacijski tijekovi osnovica su razvitka proizvoda i usluga i poslovanja podu-zea, kojim se stvara dodana vrijednost kao pretpostavka likvidnosti, koja pred-stavlja pokazatelj ouvanja supstance, odnosno opstanka poduzea i logistikuupravljaku veliinu prve razine i najkraeg vremenskoga obzora. Zato se suvremenikoncept upravljanja likvidnou zasniva na koncepciji novanoga toka koja poivana logistikim informacijama o odvijanju logistikih materijalnih tijekova u podu-zeu i izmeu poduzea i okruenja. Logistike informacije o stanju i smjerovimarazvitka potreba kupaca i prilagoivanje poduzea logistikim sustavom za opti-malno zadovoljavanje njihovih promjenljivih potreba potencijal je dugorone op-stojnosti i uspjenosti poslovanja poduzea, koji se prethodno pokazuje likvidnouposlovanja. Likvidnost, dakle, nije cilj poslovanja poduzea, ve ona kao pokazateljusklaenosti poduzea s okruenjem, odnosno kao pokazatelj zadovoljavanja


potreba kupaca, jest put do cilja, zato to je oita vrsta veza izmeu likvidnosti iposlovnog rezultata na dugi rok. Poduzee ne posluje da bi bilo likvidno, ve da bimoglo dugorono poslovati i ostvarivati ciljeve, ono mora biti likvidno.

Upravljanje uspjehom nije mogue posredstvom izravnih initelja uspjeha,pa to zahtijeva orijentaciju na potencijale uspjeha. U znanstvenoj i strunoj lite-raturi12 razvijeni su razliiti pokazatelji likvidnosti koji u obliku relativnih brojevaomoguuju analiziranje i planiranje likvidnosti kao potencijala uspjeha, odnosnoupravljanje dinamikom optimizacijom poslovanja suvremenoga poduzea. Uosnovi je logistikog koncepta upravljanja likvidnou to da obveze odreenogastupnja ronosti moraju biti u ravnotei s imovinom odreenoga stupnja ronosti.13

Logistiki procesi prostorno-vremenske transformacije dobara, energije, infor-macija i znanja u poduzeu i izmeu poduzea i njegova okruenja utjeu izravnona likvidnost poslovanja, kao pretpostavku opstanka i razvitka poduzea u suvreme-nom turbulentnome okruenju. Solventnost poslovanja kao rezultat realnog nov-anog toka pod izravnom je kontrolom financija. Logistiki model dinamike op-timizacije poslovanja suvremenoga poduzea tretira likvidnost kao pokazatelj du-gorone usklaenosti novanih tokova pod kontrolom logistike, a solventnost kaopokazatelj kratkorone usklaenosti novanih tokova pod kontrolom financija.

Kompatibilnom upravljakom varijablom za odraavanje stupnja koritenjapotencijala uspjeha, odnosno stupnja usklaenosti poduzea s okruenjem moese smatrati pokazatelj rentabilnosti ili profitabilnosti poslovanja poduzea. To jeciljna funkcija djelovanja suvremenoga poduzea koja odraava odnos poslovnogdobitka i uloenoga kapitala za njegovo ostvarenje, pa se tumai kao ukamaenostu poduzee uloenog kapitala, analogno ukamaivanju fiksno ukamaenih oblikaulaganja.

Rentabilnost prometa, kao odnos poslovnog dobitka i ukupnoga prihoda, po-kazuje rezultantu efikasnosti kombinacije logistikih initelja i efektivnosti odvi-janja logistikih informacijskih i materijalnih tijekova, pa predstavlja pokazateljuspjenosti tekuega poslovanja. U kombinaciji s pokazateljem odnosa ukupnogaprihoda i uloenoga kapitala, koji pokazuje koeficijent obrtaja kapitala, prua infor-macije o stopi povrata investiranog kapitala, koja je pokazatelj ostvarivanja ciljavlasnika, ali i svih deriviranih ciljeva poslovanja suvremenoga poduzea.

Financijski tijekovi, kao nalije logistikih materijalnih i informacijskih tije-kova, pruaju informacije o rezultatima simulacija logistikog stohastikoga mo-dela, koji sustavom upravljakih veliina omoguuje analiziranje i planiranje,

12 (1) Koutsoyiannis, A.: Moderna mikroekonomika, Mate, Zagreb, 1996., (2) Salvatore,D.: Ekonomija za menedere u svjetskoj privredi, Mate, Zagreb, 1994.

13 Ivanovi, Z.: Financijski menadment, Hotelijerski fakultet Opatija, 1997., str. 153.


odnosno kontroliranje i upravljanje dinamikom optimizacijom poslovanjasuvremenoga poduzea. Logistiki model usmjeren na tijekove i holistiki pristupnudi sustav pokazatelja kojima se planski moe djelovati na potencijale uspjeha iupravljati poduzeem u funkciji ostvarivanja svih relevantnih ciljeva njegovafunkcioniranja.

U prikazanom logistikom modelu, kao i u stvarnosti, zalihe su kljunimaterijalni initelj uspjenosti poslovanja, odnosno efektivno i efikasno upravljanjezalihama presudno je za dinamiku optimizaciju poslovanja suvremenoga poduzea.

Tijekovi zaliha kao element logistikog modela

Logistiko upravljanje suvremenim poduzeem moe se shvatiti kao uprav-ljanje zalihama, onima koje miruju i onima koje su u pokretu. Zalihe su potencijaluspjeha pod izravnom kontrolom menadmenta poduzea. One izravno utjeu i naprihode i na rashode kao initelje opstanka i razvitka poduzea. Trokovi su zaliha,naime, znaajna komponenta ukupnih rashoda (izdataka) poduzea, ali one znaajnoutjeu i na prihode poduzea razinom usluge kupcima. Isto su tako trokovi kapitalavezanog uz zalihe oportunitetni trokovi, jer se taj kapital ne moe koristiti u drugesvrhe. Spoznaja o vanosti upravljanja zalihama za uspjenost poslovanja rezultiralaje brojnim modelima koji omoguuju njihovu optimizaciju.14

Suvremeni logistiki koncept upravljanja zalihama, radi dinamike optimiza-cije poslovanja suvremenoga poduzea, istie potrebu orijentacije na potranju ina upravljanje protokom zaliha, za razliku od tradicionalnih modela upravljanjastanjem zaliha. Orijentacija na potranju sa ciljem smanjiti protok vremenarealizacije narudbi rezultira smanjenjem trokova kapitala vezanoga uz zalihe ipoveanjem razine usluga pruenih kupcu, a time i poveanjem prihoda poduzea.

Ciljno orijentiran logistiki model zasnovan na protoku daje dovoljno infor-macija za konzistentno upravljanje tijekovima zaliha orijentiranima prema mak-simizaciji prihoda i minimizaciji trokova zaliha, odnosno dinamikoj optimizacijiposlovanja suvremenoga poduzea. Karakteristika je logistikoga modela usredoto-enost na efektivnost i efikasnost ostvarivanja ciljeva poduzea kao sustava, a nena optimizaciju pojedinih podsustava. Razvijeni modeli optimizacije zaliha samosu pomoni alati menadmentu u upravljanju dinamikom optimizacijom po-slovanja suvremenog poduzea. Logistikim sustavom orijentiranim na potranjumenadment podoptimizira pojedine podsustave poduzea radi postizanja us-pjenosti poslovanja poduzea kao sustava.

14 Feriak, V., et. al.: Poslovna logistika, Informator, Zagreb, 1983., str. 175.


Slika 5.

MODEL LOGISTIKOG SUSTAVA PODUZEA ORIJENTIRANOGNA POTRANJU

Efikasan logistiki sustav orijentiran na potranju rezultira maksimalnimzadovoljstvom kupaca i minimalnim trokovima zaliha, odnosno maksimalnimposlovnim dobitkom kao ciljem poslovanja poduzea. Zadatak je logistikogamenadmenta ubrzati logistike procese efikasnijom kombinacijom initelja us-pjeha, da bi se cilj ostvario sa to manje uloenog kapitala, odnosno da bi se mak-simizirala stopa povrata uloenog kapitala kao ciljna funkcija dinamike optimi-zacije poslovanja suvremenoga poduzea.

Suvremeni uvjeti poslovanja - turbulancija i promjena vrednota, pa promjenacilja i naina djelovanja suvremenoga poduzea, istiu u prvi plan fleksibilnost iadaptibilnost kao pokazatelje uspjenosti poslovanja suvremenoga poduzeausmjerene na stvaranje potencijala uspjeha.

Fleksibilnost i adaptibilnost kao elementi logistikog modela

Fleksibilnost i adaptibilnost pokazatelji su dinamike poduzea, odnosnonjegove uspjenosti usklaivanja s okruenjem u razliitim razdobljima poslovanja.Fleksibilnost kao pokazatelj unutarnje sposobnosti reakcije poduzea nanovonastale promjene okruenja pokazuje efikasnost poduzea u stvaranju dodane


vrijednosti logistikim dinamikim procesima sukladno s izmijenjenim zahtjevimai potrebama kupaca. Fleksibilnost je pretpostavka adaptibilnosti kao pokazateljaefektivnosti logistike prilagodbe poduzea novonastalim promjenama okruenja,odnosno efikasnosti generiranja promjena u okruenju kao pokazatelja njegoveinovativnosti.

Fleksibilnost i adaptibilnost ne mogu se mjeriti direktno, jer to nisu materijalniinitelji, ve se one mjere indirektno, kao promjene matrijalnih initelja uspjenostiposlovanja poduzea u razliitim razdobljima.

Fleksibilnost kao pokazatelj efikasnosti kombiniranja unutarnjih logistikihinitelja uspjeha sukladno s izmijenjenim uvjetima okruenja moe se logistikimmodelom prikazati formulom:

F = DV1 x (A0 + RD0) (1) DV0 x (A1 + RD1)

F - fleksibilnost0,1 - razdobljeDV - dodana vrijednostA - amortizacijaRD - radni dohoci

Rezultat formule vei od 1 pokazuje da se fleksibilnost poduzea u promat-ranom razdoblju poveala u odnosu na vrijeme prije nastale promjene. Koeficijentfleksibilnosti pokazatelj je poveane efikasnosti unutarnje prilagodbe poduzeapromjenama u okruenju.

I obrnuto, koeficijent fleksibilnosti manji od 1 pokazuje smanjenje fleksibil-nosti poduzea promjenama okruenja, odnosno smanjenje efikasnosti kombini-ranja unutarnjih logistikih initelja uspjeha sukladno s promjenama okruenja.

Sukladno s time, adaptibilnost se kao pokazatelj efektivnosti logistike pri-lagdbe poduzea promjenama okruenja moe logistikim modelom prikazati for-mulom:

A = UP1 x SPIK1 UP0 x SPIK0

A - adaptibilnost0,1 - razdobljeUP - ukupan prihodSPIK - stopa povrata investiranog kapitala

Adaptibilnost poduzea poveana je ako je rezultat formule vei od 1, odnosnosmanjena je, ako je rezultat formule manji od 1. Koeficijent poveanja, odnosno


smanjena adaptibilnosti pokazuje stupanj vanjske prilagoenosti poduzea pro-mjenama okruenja.

Pokazatelji fleksibilnosti i adaptibilnosti odnose se kao pokazatelji razvitka irasta suvremenoga poduzea. Njihova kombinacija prua informacije o stupnjuprilagoenosti poduzea okruenju, to predstavlja veoma znaajan pokazatelj dina-mike optimizacije, odnosno dugoronije uspjenosti poslovanja suvremenoga po-duzea.

Ako je koeficijent fleksibilnosti vei od 1, kao i koeficijent adaptibilnosti, topokazuje da se poduzee razvija i raste. Ako je koeficijent fleksibilnosti vei od 1,a koeficijent adaptibilnosti manji od 1, to je pokazatelj unutarnje efikasnosti prila-godbe smanjenoj efektivnosti poslovanja poduzea. Ako je, meutim, koeficijentfleksibilnosti manji od 1, a koeficijent adaptibilnosti vei od 1, to je pokazateljneefikasnosti koritenja potencijala rasta poduzea. Ako su, pak, i koeficijent fleksi-bilnosti i koeficijent adaptibilnosti manji od 1, to je pokazatelj krize, koji pokazujeneefikasnost unutarnje prilagodbe poduzea smanjenom opsegu poslovanja,odnosno smanjene prilagoenosti okruenju.

Efikasno i efektivno upravljanje logistikim procesima prostorno-vremensketransformacije dobara, energije, informacija i znanja, odnosno zalihama i intelektu-alnim kapitalom, oigledno je kljuni initelj fleksibilnosti i adaptibilnosti podu-zea, presudnih za dinamiku optimizaciju uspjenosti njegova poslovanja u suvre-menom turbulentnome okruenju.

Predloeni logistiki model dinamike optimizacije poslovanja suvremenogapoduzea prikazuje upravljake veliine kojima je mogue mjeriti fleksibilnost iadaptibilnosti, pa njima upravljati radi stvaranja potencijala dugorone uspjenostiposlovanja poduzea. U suvremenom turbulentnome okruenju fleksibilnost i adap-tibilnost predstavljaju strateku prednost poduzea, koju stvaraju logistiki mena-deri i strunjaci svojim znanjem. Fleksibilnost i adaptibilnost ostvaruju se logisti-kim informacijskim i materijalnim tijekovima na osnovi kreativnosti, odnosno zna-nja logistikih i drugih ljudskih potencijala suvremenoga poduzea.

Logistiki model dinamike optimizacije poslovanja suvremenoga poduzeatei pronalaenju jednog sintetikog pokazatelja ukupne uspjenosti poduzea,odnosno jedne upravljake veliine, upravljanjem kojim se moe utjecati na dugo-ronu fleksibilnost i adaptibilnost, odnosno uspjenost poslovanja poduzea usuvremenom turbulentnom okruenju. Ta veliina, odnosno pokazetelj, mora bitijednostavan za mjerenje i omoguivati usporedbe izmeu razliitih poduzea.


Intelektualni kapital kao element logistikog modela

Promjena ciljeva i initelja uspjenosti poslovanja i sukladno s time i nainadjelovanja suvremenoga poduzea zahtijevaju promjenu i pokazatelja njegove us-pjenosti. Logistiki model dinamike optimizacije poslovanja suvremenoga podu-zea pokuava rijeiti problem nesklada izmeu novoga naina stvaranja vrijednostii staroga naina praenja poslovanja. Polazei od injenice da su ciljevi poslovanjapoduzea orijentirani prema budunosti, logistiki je model usmjeren prema plan-skim veliinama, a ostvarenja slue kao kontrolne veliine za poduzimanje korek-tivnih akcija u upravljakom procesu poduzea.

Budui da su precizna mjerenja kod stohastikih sustava, kakav je sustavpoduzea, esto neefikasna, a upravljanje je mogue samo s onim to se moemjeriti, logistiki stohastiki model kao prvu i najznaajniju mjeru uspjeha po-duzea tretira dodanu vrijednost. Dodana je vrijednost u logistikom modelu razlikaizmeu vrijednosti svih prihoda i svih rashoda - izdataka upotrebljenih za njezinostvaranje u poduzeu. Rad, kako tekui, tako ni minuli, nije klasian rashod -izdatak koji smanjuje dodanu vrijednost. Upravo obrnuto, rad, kako tekui, tako iminuli, logistiki model tretira kao ulaganje sa ciljem stvaranja dodane vrijednosti,odnosno poslovnog dobitka poduzea.

Promjene poduzea i cijeloga okruenja utjecale su i na promjenu strukture ikaraktera trokova suvremenoga poduzea. Tehnolokim su razvitkom gotovo domaksimuma racionalizirani proizvodni trokovi, ime su postali gotovo nebitni zaupravljanje uspjenou poduzea. Prioritet dobivaju transakcijski, tj. logistiki,trokovi koji postaju najznaajnija komponenta u strukturi ukupnih trokova suvre-menoga poduzea. Isto tako, odnosno i kao posljedica toga, znanje postaje glavnasupstanca vrijednosti proizvoda i usluga, odnosno jedini istinski kapital suvre-menoga poduzea.

Zasnivanje pokazatelja na stvaranju dodane vrijednosti i na initeljima njezi-na kretanja osnovica je predloenoga logistikoga modela za upravljanje dinami-kom optimizacijom poslovanja suvremenoga poduzea.

Znanje, koje je initelj uspjenosti tekueg i minuloga rada jest intelektualnikapital suvremenoga poduzea, koji je glavni initelj stvaranja dodane vrijednostikao pokazatelja uspjenosti suvremenoga poduzea. Za mjerenje intelektualnogakapitala poduzea kao zbroja znanja sadranoga u tekuem i minulom raduprikladno je koristiti se radnim dohocima, kao pokazateljem angairanoga znanjasvih zaposlenih na stvaranju vrijednosti, i amortizacijom, kao pokazateljemkoritenja znanja sadranoga u tehnologiji koja omoguuje odreenu razinukoritenja tekuega znanja zaposlenih. Intelektualni kapital, sukladno tome, moese izraziti uz pomo financijskih pokazatelja:


IK = RD +A (3)

IK - intelektualni kapitalRD - radni dohociA - amortizacija

Uspjenost koritenja pojedinih oblika intelektualnoga kapitala mogue jemjeriti njihovim stavljanjem u odnos s poslovnim dobitkom ostvarenim u odgo-varajuem razdoblju:

KUrik = PD (4) RD

KUrik - koeficijent uspjenosti radnog intelektualnog kapitala

KUtik = PD (5) A

KUtik - koeficijent uspjenostitehnolokog intelektualnog kapitala

PD - poslovni dobitak

Koeficijenti uspjenosti pokazuju doprinos odreenog oblika intelektualnogakapitala stvaranju dodane vrijednosti, odnosno poslovnoga dobitka, kao pokazateljauspjenosti poslovanja suvremenoga poduzea. Stavljanjem u odnos poslovnogadobitka i intelektualnoga kapitala dobiva se koeficijent uspjenosti suvremenogapoduzea, kao jedinstven pokazatelj uspjenosti koritenja njegova intelektualnogakapitala u stvaranju dodane vrijednosti, odnosno dobiti, jednostavan za mjerenje iusporediv izmeu razliitih poduzea.

KU = PD x 100 (6) IK

KU - koeficijent uspjenostiPD - poslovni dobitakIK - intelektualni kapital

Koeficijent uspjenosti upravljaka je veliina koja pokazuje prinos inte-lektualnoga kapitala poduzea, odnosno uspjenost koritenja njegovih inte-lektualnih potencijala. U kombinaciji s pokazateljima fleksibilnosti i adaptibil-nosti pokazuje jasnu sliku poslovanja suvremenoga poduzea u recentnometurbulentnom okruju.


Simulacija logistikog modela koja prolazi kroz odreeni broj iteracija i krozodreeno razdoblje prua dovoljno informacija za uspjeno upravljanje dinamikomoptimizacijom poslovanja suvremenoga poduzea. Simulacija je zapravo serijaakcija modela s reakcijama okoline modela. Ona pokazuje stupanj usklaenostipoduzea s njegovom okolinom koji rezultira maksimalno moguom uspjenounjegova poslovanja u duem razdoblju, odnosno poslovanjem koje dinamiki mak-simizira ostvarenje ciljeva svih nositelja interesa njegova funkcioniranja.

Rezultati testiranja logistikog modela u poduzetnikoj praksi potvruju nje-govu praktinu vrijednost i univezalnu primjenjivost. U svim testiranim poduze-ima dokazano je da su poslovni rezultati posljedica ulaganja u intelektualni kapital,odnosno da je uspjeh poduzea upravo proporcionalan s ulaganjem u njegoveintelektualne potencijale. To dokazuje da se rad, kako tekui, tako ni minuli, nemoe tretirati kao troak, ve kao ulaganje, odnosno kao intelektualni kapital, kojipreko fleksibilnosti i adaptibilnosti presudno pridonosi uspjenosti poslovanjapoduzea u suvremenom turbulentnome okruenju.

Zakljuak

Dinamika cijelog okruenja i promjena vrednota promoviraju logistiku u infra-strukturu upravljanja poslovanjem suvremenoga poduzea. Holistiki pristup po-slovanju poduzea i orijentacija na tijekove, tj. dinamiku, osnova su logistikekoncepcije upravljanja potpomognute logistikim modelom dinamike optimizacijeposlovanja poduzea.

Upravljake varijable predloenoga logistikog modela jesu financijski tije-kovi i tijekovi zaliha, koje je kao materijalne initelje uspjeha mogue izravnomjeriti i fleksibilnost/adaptibilnost i intelektualni kapital, koje se kao nematerijalneinitelje uspjeha indirektno mjeri uz pomo stvorenih pomonih modela, optimiza-cijom kojih se postie istodobna dinamika optimizacija poslovanja suvremenogapoduzea.

Usklaeni koeficijenti fleksibilnosti i adaptibilnosti neznatno vei od 1, kojise ne poveavaju dodatnim ulaganjem intelektualnoga kapitala, rezultirajumaksimalnim koeficijentom uspjenosti poslovanja poduzea u odreenom raz-doblju, odnosno njegovom dinamikom optimizacijom poslovanja. Rezultati tes-tiranja modela potvruju da je maksimizacija uspjeha suvremenoga poduzea re-zultanta postizanja dinamikoga sklada (fleksibilnosti i adaptibilnosti) izmeu po-duzea i okruenja, pa da se rad ne moe tretirati kao troak koji smanjuje dodanuvrijednost, nego obrnuto, kao ulaganje intelektualnoga kapitala koje presudno utjeena poveanje dodane vrijednosti, odnosno dobiti, tj. ostvarenje dinamike uspje-nosti poslovanja poduzea u suvremenom turbulentnome okruenju.


LITERATURA:

1. Cooper, J. et. al.: Logistics and distribution planing, Strategies for management,Kogan Page Limited, London, 1997.

2. Coyle, John, J. et.al.: The Management od Business Logistics, West PublishingCompany, New York, 1992.

3. Feriak, V. et. al.: Poslovna logistika, Informator, Zagreb, 1983.

4. Fey, P.: Logistik-Management Integrierte Unternehmengsplanung, Mnchen, 1989.

5. Ivanovi, Z.: Financijski menedment, Hotelijerski fakultet Opatija, 1997.

6. Koutsoyiannis, A.: Moderna mikroekonomika, Mate, Zagreb, 1995.

7. Ogorelc, A.: Logistika: Organiziranje in upravljanje logistinih procesov, Maribor,1996.

8. Osmanagi-Bedenik, N.: Potencijali poduzea, Alinea, Zagreb, 1993.

9. Pfohl, H.CH.: Logistik-management, Funktionen und Instrumente, Springer, Berlin,1994.

10. Pfohl, H.CH.: Logistiksysteme, Springer, Berlin, 1996.

11. Rupper, P.: Unternehmenslogistik, III Auflage, Verlag Industrialle Organization,Zrich, 1991.

12. amanovi, J.: Mikrologistika kao funkcija gospodarenja i instrument prilagoavanjapoduzea promjenama na tritu, RIF 2/1994., Hrvatska zajednica raunovodstvenihi financijskih djelatnika, Zagreb, 1994.

13. Zeki, Z.: Menedment suvremenog poduzea, Glosa, Rijeka, 1997.

14. Zelenika, R. et.al.: Prometne i logistike znanosti u kaleidoskopu kompatibilnosti ikomplementarnosti, Hrvatska gospodarska revija, Inenjerski biro Zagreb, br. 3/1998.

LOGISTICAL MODEL OF DYNAMIC OPTIMISATION OF RUNNING A BUSINESS

SUMMARY

Logistics as the science and as the activity has been establishing more and more inthe theory and practice of present, modern economics and present modern societies. In thecurrent world literature almost regularly the expressions has come up such as logisticalmarketing, logistical management, logistical staff potential, logistical informational systems() logistical formation etc.

In the scientific discussion, after explaining the etymology and semantics of theexpression of the logistics, and its concepts and aims, a few present logistical phenomenahave been elaborated. They are: financial flows, supply flows, the flexibility andadaptability, intellectual capital - all as elements of the logistical model. The influences ofthese phenomena on the optimisation of the activity of the enterprise are possible to beconsistently evaluated by the logistic models.

Documents

Logistički Model