Logika vjezbe 09.11

Embed Size (px)

Citation preview

OSNOVE METODOLOGIJE DRUTVENIH NAUKAVjebeAss. Osmi Amer

09/11/2011. godineAkademska 11/12, semestar III, godina II

1

Definicija Metodologije Metodologija je logiko-epistemoloka disciplina koja

izuava metode, razvija njihova logika naela, ali i nastoji sistematizirati i ocijeniti istraivako iskustvo jedne znanosti. Uenje o metodama, dio logike koji se bavi prouavanjem spoznajnih metoda.

Literatura:Nijaz Mesihovi: Uvod u metodologiju drutvenih nauka Miroslav Vujevi: Uvoenje u znanstveni rad Vladimir Filipovi: Filozofski rjenik

2

5/4/2012

Epistemologija (gr. episteme = znanost i

logos = nauka): Teorija o znanostima, njihovim metodama i sistematici. Taj izraz je prvi uveo kotski filozof James Frederick Ferrier (1808 1864).

3

5/4/2012

Gnoseologija (gr. Gnosis = spoznaja i logos = nauka) je

filozofska disciplina koja ispituje mogunosti istinite spoznaje i raspravlja o spoznajnim izvorima, njihovom obimu, pretpostavkama, granicama, kriteriju i objektivnoj vrijednosti spoznaje.

4

5/4/2012

Ontologija (gr. , particip glagola biti, tj. bie, bivajue + ,

rije, uenje) je temeljna disciplina metafizike, koja prouava bie kao takvo, tj. ukoliko ono jest bie. Ona ne promatra bie pod nekim ogranienim vidom, dakle neko konkretno bie ili podruje bitka (kao ostale znanosti), nego ona bie promatra kako je ono po sebi, u svojoj biti. Prouavajui bie, ontologija propituje prva poela i uzroke bia kao takvog, njegovu bit, njegovo postojanje (egzistenciju), njegovu mogunost, odnosno stvarnost, njegove kategorije te, od kategorija ire, transcendentalije.

5

5/4/2012

Ontologija Osnovna pitanja ontologije su: to je bitak? to jest? to postoji? to je postojanje? to znai postojati, to znai biti, to

znai egzistirati? to je bie? (to je stvar?) to je bit? to je supstancija? to je akcident (akcidens)? to je kretanje, promjena? to je identitet? to je razlika? Koji su uzroci bia? Koje su kategorije? to moemo iskazati o biu? Koji su najvii rodni pojmovi koje iskazujemo o biima? Koji su naini bitka bia?

6

5/4/2012

OSNOVNE METODOLOGIJE

IMAJU OPTE KARAKTERISTIKE ALI SU RAZRAENE ZA OBLASTI U KOJIMA SE PRIMJENJUJU I NE MOGU SE PRIMJENITI VAN TIH OBLASTI

Primjer : metodologija eksperimentalnih nauka Gdje god se u prirodnim naukama radi eksperiment isti su uslovi

7

5/4/2012

Logika (osnovni pojmovi)

8

5/4/2012

Pojam Pojam je jedan od osnovnih oblika misli.

Iako nije teko dati primjer koji pokazuje pojam,

nema slaganja o tome to pojam zapravo jest. Encyclopedia Britannica iz 1998. kae:Pojam je pravilo koje moe biti primijenjeno pri odluci o pripadnosti pojedinanog objekta odreenoj klasi.

9

5/4/2012

Zbrka oko upotrebe rijei pojam Udbenik logike Gaje Petrovia, kao i Filozofijski

rjenik, ukazuje na zbrku oko upotrebe rijei pojam. Po Petroviu postoji pet karakteristinih logikih teorija koje pokuavaju dati zadovoljavajuu definiciju pojma. Svaka od tih teorija nosi nejasnoe (formalistika, psihologistika, nominalistika, vulgarnomaterijalistika, realistika).

10

5/4/2012

Formalistika teorija smatra da je pojam element suda. Problem

ove teorije je taj to pojam jest element suda ali mu to ne moe biti definicija, ve mu se samo odreuje mjesto Psihologistika teorija pojam objanjava pomou predstave (predobe). Ova teorija tvrdi da je pojam opa predstava. Nominalistika teorija smatra da je pojam isto to i rije, termin ili ime. Meutim, to se ne moe izjednaavati. Pojam je misao a rije je sredstvo izraavanja te misli (jeziki izraz pojma). Vulgarno-materijalistika teorija smatra da je pojam misao o osobinama materijalnih predmeta. Problem s ovom teorijom je taj to ljudi ne misle samo o materijalnim predmetima. Ova teorija je suvie pojednostavila pojam. Realistina teorija - proiruje vulgarno-materijalistiku teoriju i uvodi odnose meu materijalnim predmetima.

11 5/4/2012

Petrovi o pojmu Uvodei filozofski pojam bit ili sutina po kojima je

neto to to jest po nekim svojim svojstvima ili karakteristikama, Petrovi kae: Pojam je misao o biti onoga to mislimo, odnosno misao o bitnim karakteristikama onoga to mislimo. Nazovemo li sve o emu uope moemo misliti predmetom: pojam je misao o biti predmeta. Pri ovome, rije predmet koristi se u znaenju koje nije uobiajeno u svakodnevnom govoru.

12

5/4/2012

Sadraj pojma Oslonimo li se na definiciju pojma kao misli o biti ili bitnim

karakteristikama onoga o emu mislimo tada je npr. pojam kvadrata misao o bitnim karakteristikama kvadrata. Taj zamiljeni kvadrat je geometrijski lik koji ima etiri iste strane, dakle, da bi neto bilo kvadrat mora imati dvije karakteristike: 1)mora biti geometrijski lik i 2) mora imati etiri iste strane. Bitne oznake jednog pojma ine njegov sadraj. Sadraj je skup bitnih oznaka pojma.

13

5/4/2012

Opseg pojma

Nii, vrsni pojmovi koji potpadaju pod jedan vii pojam ine njegov opseg. Opseg pojma tako je skup svih niih pojmova koje on obuhvaa. Skup svih pojedinanih predmeta na koje se odnosi neki pojam nazivamo dosegom ili podrujem primjene.

14

5/4/2012

Vrste pojmova Prema predmetima misli - tako postoje pojmovi o materijalnim predmetima,

osobinama, odnosima, pojavama i drugo. Individualni i klasni pojmovi - ovi pojmovi se razlikuju prema opsegu. Individualni pojmovi u svom opsegu imaju samo jedan predmet. Klasni pojmovi se odnose na itavu grupu (klasu) slinih predmeta. Na primjer Emir Spahi je individualni pojam a fudbaler je klasni pojam. Nekvantificirani i kvantificirani pojmovi - nekvantificirani pojmovi nemaju tano odreen opseg, oni su globalni. Na primjer u reenici,"Uenici su nestani" nismo odredili na koje uenike mislimo i koliko ih je. Kvantificirani pojmovi imaju tano odreen opseg i mogu biti univerzalni, partikularni i singularni. Svi glumci- univerzalni Neki glumci- partikularni George Clooney- singularni Jednostavni i sloeni pojmovi - razlikuju se po sadraju. Jednostavni pojmovi u svom sadraju imaju samo jednu osobinu, dok sloeni imaju barem dvije osobine.

15

5/4/2012

Vrste pojmova Pozitivni i negativni pojmovi -Pozitivni pojmovi istiu

neku osobinu a negativni pojmovi negiraju neku osobinu. Apstraktni i konkretni pojmovi -Apstraktni pojmovi imaju ui sadraj a konkretni imaju iri sadraj Jasni-nejasni, razgovjetni-nerazgovjetni pojmoviJasni i nejasni pojmovi se razlikuju po obimu. Jasan nam je onaj pojam kod kojeg nam je obim potpuno poznat. Razgovjetni i nerazgovjetni pojmovi se razlikuju po sadraju. Razgovjetan nam je onaj pojam kod kojeg nam je sadraj potpuno poznat, a nerazgovjetan nam je onaj kod kojeg nam sadraj nije potpuno poznat.

16

Odnosi pojmova Identini pojmovi - ovi pojmovi imaju isti opseg i isti sadraj,

meutim identinost u prirodi ne postoji pa ne postoje ni identini pojmovi. Do ovoga prividnog odnosa dolazi zbog toga to jedan pojam moe imati vie termina pa nama izgleda da se radi o vie pojmova. Ekvipolentni pojmovi- ovi pojmovi imaju isti opseg ali razliit sadraj. Na primjer "Glavni grad Bosne i Hercegovine" i "Grad na Miljacki" imaju isti opseg (mislimo na isti grad- Sarajevo), ali u prvom sluaju u sadraju navodimo karakteristike koje predstavljaju drutveno-politiku, administrativnu funkciju Sarajeva, a u sadraju drugog pojma njegov geografski poloaj. Interferirajui pojmovi -dva pojama koja imaju djelimino isti opseg i djelimino isti sadraj. Na primjer u relaciji pojmova "uenik" i "sportista" znamo da se neki uenici bave sportom pa pripadaju i pojmu sportista, a samim tim i neki od sportista su uenici.

17

5/4/2012

Odnosi pojmova Superordinirani i subordinirani pojmovi -superordinirani imaju

iri opseg a subordinirani imaju ui opseg, ali mu se opseg (subordiniranom pojmu) nalazi u sastavu superordiniranog pojma. Na primjer u relaciji pojmova "iva bia" i "biljke", u "iva bia" se ubrajaju biljke, dok kod pojma "biljke" ne ubrajaju se sva iva bia, jer je biljka samo jedno od ivih bia. Koordinirani pojmovi - to su pojmovi koji su subordinirani zajednikom viem pojmu, ali imaju neke osobine koje ih razdvajaju. Na primjer pojmovi pastrmka" i ajkula" pripadaju pojmu ribe, ali se razlikuju po tome to je pastrmka slatkovodna riba, dok ajkula ivi u slanim vodama. Kontrarni pojmovi - to su pojmovi koji su takoe subordinirani zajednikom viem pojmu, ali su meusobno suprotni. Na primjer pojmovi "crno" i "bijelo" pripadaju zajednikom pojmu boje ali su suprotni.

18

5/4/2012

19

5/4/2012

Sud Petrovi definirajui sud kae:Sud je spoj

pojmova kojima se neto tvrdi ili porie. Sud je misao kojom se neto tvrdi ili porie.Npr. NEKI BRODOVI SU BIJELI.

20

5/4/2012

Struktura suda Posredujua misao: je misao pomou koje

obuhvatamo neke predmete koje elimo poblie odrediti ("brodovi"). Posredovana misao: misao kojom predmete poblie odreujemo ("bijeli").

21

5/4/2012

Subjekt, predikat i spona Subjekt je pojam o onom o emu se sudom neto

izrie ili tvrdi. Predikat je pojam pomou kojeg se u subjektu neto izrie ili tvrdi. Spona (kopula) predstavlja misaoni odnos subjekta i predikata. Ona je u sudu objekt mogue afirmacije ili negacije.

22

5/4/2012

etverostruka razdioba sudova Sudovi po kvantitetu (kolikoi)

Sudovi po kvalitetu (kakvoi) Sudovi po modalitetu (stepenu) vrijednosti Sudovi po odnosu (relaciji)

23

5/4/2012

Sudovi po kvantitetu Dijele se na ope (univerzalne) i posebne

(partikularne) zavisno o tome koliki je opseg pojma subjekta mislimo u sudu. "Sve make jesu ivotinje." => opi (univerzalni) sud Sud kojim mislimo CIJELI opseg pojma subjekta jest opi (univerzalni) sud "Neki brodovi su bijeli." => posebni (partikularni) sud Sud kojim mislimo DIO opsega pojma subjekta jest posebni (partikularni) sud24 5/4/2012

Sudovi po kvalitetu Dijele se na potvrdne (afirmativne) i nijene

(negativne) Potvrdni afirmativni sud: sud kojim posredujuu i posredovanu misao meusobno spajamo odnosno sud kojim neto tvrdimo. "Sve make jesu ivotinje." "Neki ljudi jesu matematiari." Nijeni negativni sud: sud kojim posredujuu i posredovanu misao meusobno odvajamo odnosno sud kojim neto poriemo. "Nijedna maka nije biljka." "Neka knjievna dijela nisu romani."25 5/4/2012

ZAKLJUAK26 5/4/2012

ZAKLJUAK Zakljuak je logini postupak pomou kojeg jedan

sud proistjee iz jednog suda (NEPOSREDNI ZAKLJUAK) ili iz dva ili vie sudova (POSREDAN ZAKLJUAK). Kada jedan sud NUNO proistjee iz drugog, odnosno drugih sudova, onda je takav zakljuak deduktivan.

27

5/4/2012

Dijelovi zakljuka U svakom zakljuku razlikujemo sud ili sudove od

kojih zakljuivanje polazi. Taj sud-sudove nazivamo premisama ili pretpostavkama. Sud koji slijedi iz premise ili premisa naziva se konkluzijom ili zaglavkom, a neki ga nazivaju i zakljunim sudom.

28

5/4/2012

Valjan i nevaljan zakljuak Valjan zakljuak

Svi nogometai su sportisti, Neki Bosanci su nogometai Neki Bosanci su sportisti Nevaljan zakljuak

Svi nogometai su sportisti, Neki Bosanci su nogometai Svi Bosanci su sportisti29 5/4/2012

Tradicionalna podjela zakljuakaNeposredan zakljuak Neposredan zakljuak je onaj u kojem se jedan sud izvodi iz samo jednog drugog suda. Ko bude uio, Imat e dobar rezultat.

Posredni zakljuak Posredni zakljuak je onaj u kojem se jedan sud izvodi iz najmanje dva druga suda. To znai da se satoji iz najmanje tri suda. Tarik dobro ui, Tarik je student veterinarskog fakulteta, Studenti Veterinarskog fakulteta dobro ue30

Posredni zakljuci se dijele na: Induktivne, deduktivne i analogijske.

5/4/2012

Tradicionalna podjela zakljuakaInduktivan zakljuak Induktivan zakljuak je onaj u kojem se iz posebnih-pojedinanih (manje openitijih

premisa) izvodi opa (openitija) konkluzija.Tarik dobro ui, manje openitija (posebna) premisa Tarik je student veterinarskog fakulteta, studenti veterinarskog fakulteta dobro ue. opa (openitija) konkluzija Deduktivni zakljuak Deduktivni zakljuak je onaj u kojem se iz openitih premisa izvodi posebna (manje

openita) konkluzija. Studenti Veterinarskog fakulteta dobro ue, opa (openitija) konkluzija Tarik je student veterinarskog fakulteta, Tarik dobro ui manje openitija (posebna) premisa Jednostavan deduktivan zakljuak je silogizam. To je najjednostavniji oblik posrednog

31

zakljuka koji se sastoji iz samo tri suda.

5/4/2012

Tradicionalna podjela zakljuakaAnalogijski zakljuak Analogijski zakljuak je onaj u kojem se iz posebnih premisa

32

izvodi posebna konkluzija. (od posebnog ka posebnom). Na osnovu toga to je Mars slian Zemlji ljudi su esto zakljuivali da i na Marsu ive razumna bia. (to je sporno). Analogijski je zakljuak u kojem od nekih slinosti dvaju predmeta moemo zakljuivati i o slinostima u nekim drugim svojstvima i karakteristikama tih predmeta. Analogijskim zakljuak je nepouzdan, mada stepen pouzdanosti moe da zavisi od: Naeg ukupnog znanja o oba predmeta o kojima analogijski zakljuujemo, Veeg broja poznatih slinosti i manjeg broja poznatih neslinosti, Bitnosti zajednikih svojstava.5/4/2012