Ljudsko Tijelo - Organi

© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]: KEB-11

Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam

čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i

pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i

biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.

























© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]

Ljudsko tijeloo r g a n i

L j u d s k o t i j e L o

2 L j u d s k o t i j e L o 3

Žlijezde znojniceŽlijezde znojnice proizvode znoj, tekućinu koja sadrži sol, vodu i druge komponente. Te su žlijezde u dermi. Isparavanjem znoja s kože hladi se tijelo.

Koža je najveći organ ljudskog tijela. U prosjeku, površina je ljudske kože oko dva četvorna metra.

Osnovna je funkcija kože da štiti tijelo od vanjskih utjecaja. Brani tijelo od infekcija, a također funkcionira kao osjetilni organ koji detektira temperaturu, osjet i vibracije.

DermaDerma je drugi sloj kože. Čine je žive stanice, a sadrži i krvne kapilare, živčane završetke, žlijezde, osjetna tjelešca, glatke mišiće i korijene dlaka. Taj sloj kože kontrolira temperaturu tijela i također je odgovoran za osjete dodira, boli, svrbeža, topline i hladnoće.

EpidermaEpiderma je gornji sloj kože. Prva je zaštitna barijera od svakog vanjskog utjecaja. Epiderma ne sadrži krvne žile. Zato male ogrebotine ne krvare.

Žlijezde lojniceŽlijezde lojnice su u koži. Izlučuju loj (sebum) koji čini kožu mekom i održavaju je hidratiziranom. Infekcija tih žlijezda izaziva prištiće na koži.

HipodermaHipoderma je sloj koji regulira temperaturu kože i tijela. To je najdonji sloj kože.

rožnati sloj

znojne pore

osovina dlake znojni

kanal

Merkelov disk

epiderma

derma

hipoderma

folikul dlake

znojna žlijezda

vena

arterija

papila

korijen dlake

seboreična žlijezda

živčana vlakna

dermalna papila

Meissnerovo tjelešce

mišić erector pili

Presjek kože

Koža

L j u d s k o t i j e L o4 L j u d s k o t i j e L o 5

Dijelovi srcaKomora: Srce je podijeljeno na četiri šupljine. Dvije su na vrhu, a dvije na dnu srca. Dvije gornje šupljine zovu se atriji (pretklijetke). Srce ima lijevu i desnu pretklijetku. Dvije donje šupljine zovu se ventrikuli (klijetke). Srce ima lijevu i desnu klijetku.Septum: Septum (srčana pregrada) je tanki mišićni zid koji dijeli lijevu pretklijetku i klijetku od desne pretklijetke i klijetke. Valvula (zalistak): Srce ima četiri specijalna zaliska koji omogućuju da krv uđe u pretklijetku ili klijetku, a također kontroliraju i protok krvi u srce i iz srca. To su mitralni, trikuspidalni, zalistak aorte i zalistak plućne aorte. Prva dva omogućuju protok krvi između pretklijetke i klijetke. Druga dva kontroliraju tijek krvi koja odlazi iz srca.

Srce je šupljikavi mišićni organ. Smješteno je lijevo od sredine prsa.

Srce je veličine šake. Funkcionira kao crpka. Prima krv siromašnu kisikom iz vena i potiskuje u arterije krv bogatu kisikom. Građeno je od srčanih mišića.

Srčani ritamSrčani ritam je cjelovit ciklus kontrakcije srca. Kad zdravo srce kuca, to se čuje kao lub-dub zvuk.Taj zvuk rezultat je zatvaranja srčanih valvula.

gornja vena cava

plućna arterija

plućna vena

desna pretklijetka

desna klijetka

donja vena cava

aorta

lijeva klijetka

lijeva pretklijetka

plućne vene

plućna arterija

aorta

Presjek srca

Faze otkucaja

srca

faza 1dijastola pretklijetke

faza 2dijastola klijetke

faza 3 sistola pretklijetke

faza 4 dijastola pretklijetke

Razvoj srcaSrce fetusa se razvija u nekoliko stadija.Prvi stadij: U ovoj je fazi srce poput cijevi. Nalikuje na srce ribe.Drugi stadij: Pretklijetka se dijeli na dva dijela, ali je klijetka samo jedna. Nalikuje na srce žabe.Treći stadij: Pretklijetka je potpuno podijeljena na dva dijela, a klijetka se počinje dijeliti. Nalikuje na srce kornjače.Četvrti stadij: Četiri su šupljine srca potpuno razvijene.

Srce

6 L j u d s k o t i j e L o L j u d s k o t i j e L o 7

Mozak, smješten u glavi, dio je središnjeg živčanog sustava. Kontrolira i koordinira tjelesne aktivnosti i osjetila.

Mozak je podijeljen na dva jednaka dijela – lijevu i desnu moždanu hemisferu. Obje hemisfere komuniciraju jedna s drugom kroz snop živčanih vlakana poznatih kao žuljevito tijelo. Mozak ima nekoliko dijelova, a to su veliki i mali mozak, moždano deblo, hipotalamus, talamus, limbički sustav i srednji mozak.

Veliki mozakVeliki mozak je najveći dio mozga. Prekriven je tankim pokrovom koji je poznat kao moždana kora. Glavne su funkcije velikog mozga nadziranje procesa misli, dobrovoljnih kretnji, jezičnih i govornih sposobnosti, moći zaključivanja i percepcije.

Mali mozakMali je mozak smješten na stražnjem dijelu mozga. Odgovoran je za kretanje, kontrolu i ravnotežu tijela.

Moždano debloMoždano je deblo jedan od najmanjih dijelova mozga. Nadzire disanje, srčani ritam i krvni tlak.

HipotalamusHipotalamus je u dnu mozga. Izgleda poput zrna graška. Regulira tjelesnu temperaturu, emocije, glad i žeđ. Hipotalamus također nadzire rad hipofize.

Srednji mozakSrednji mozak kontrolira vid, sluh, kretnje očima i kretanje tijela.

frontalni režanj

optička kijazma

hipotalamus

hipofiza

srednji mozak

moždani most

produžena moždina

moz

ak

leđna moždina

četvrta komora

mali mozak

okcipitalni režanj

parijentalno okcipitalni sulkus

parijetalni režanj

centralni sulkus

pinealna žlijezda akvuedukt

forniksveliki mozak

žuljevito tijelo

talamus

Drugi dijelovi mozgaLimbički sustav zadužen za emocije i ljudsko ponašanje.Hipokampus nadzire pamćenje i učenje.Bazalne ganglije kontroliraju kretanje tijela.

Presjek mozga

Mozak


Leđna je moždina dio središnjeg živčanog sustava. Ona je snop živaca koji prenose informacije između

mozga i drugih dijelova tijela.

Leđna je moždina zaštićena kralješnicom. Kralješnica se sastoji od kostiju koje se zovu kralješci. Prekrivena je trima slojevima zaštitne membrane koji su poznati kao meninge. Prostor između slojeva meninga ispunjen je tekućinom koja se zove cerebrospinalna tekućina. To je čista i bezbojna tekućina koja štiti leđnu moždinu.

Dužina leđne moždineMuška je leđna moždina duža od ženske. U prosjeku je leđna moždina duga 45 centimetara kod muškaraca i 43 centimetra kod žena. Kraća je od kralješnice.

Živci u leđnoj moždiniU leđnoj je moždini 31 par živaca. Ti su živci podijeljeni u pet skupina: cervikalni, torakalni, lumbalni, sakralni i kokcigealni. Osam je pari cervikalnih živaca, 12 pari torakalnih, pet pari lumbalnih i sakralnih te jedan par kokcigealnih.

Kosti u kralješniciU kralješnici su 33 kosti, odnosno kralješka. Kralješnica se dijeli na cervikalnu, torakalnu, lumbalnu, sakralnu i kokcigealnu. U cervikalnom je dijelu sedam kostiju, 12 u torakalnom, pet u lumbalnom, pet u sakralnom i četiri u kokcigealnom. Kod odraslih, kosti u sakralnom i kokcigealnom dijelu združene su tako da tvore jednu kost.

AtlasPrvi kralješak u njezinom cervikalnom dijelu naziva se atlas. Atlas je bio jedan od grčkih Titana poznatih po tome što su nosili težinu neba i zemlje na svojim ramenima. Prva cervikalna kost nazvana je po njima zato što nosi težinu glave.

tvrda moždana ovojnica

meka moždana ovojnica

spinalni gangliji

dorzalni snop

ventralni rog

stražnja spinalna arterija

stražnja spinalna vena

spinalni kanal

siva tvar

dorzalni rog

centralni kanal

vertikalni funiculus

prednji ramus spinalnog živca

ventralni snop

krvne žile

živac

mijelinska ovojnica schwannovih stanica

Spinalni živci

cervikalni živac-C1 to C8torakalni živac-T1 to T12lumbalni živac-L1 to L5sakralni živac-S1 to S5kokcigealni živac-CX CX

S5 S3S4 S2

S1 L5

L4

L3 L2 L1 T12 T11T10 T9 T8 T7

T6

T5

T4

T3 T2 T1 C8C7C6 C5

C4 C3 C2 C1

Presjek leđne moždine

Leđna moždina

L j u d s k o t i j e L o 11L j u d s k o t i j e L o10

Oči su organi vida. Dimenzije oka su: oko 2,5 cm širine, 2,5 cm dubine i 2,5 cm dužine.

Oči su smještene u šupljini lubanje koja se zove očna šupljina. Prednji dio oka zaštićen je kapkom, što omogućava

da oči budu vlažne i čiste.

Kako vidimoKad svjetlost uđe u oko prolazi kroz rožnicu, šarenicu i leću prije nego dođe do mrežnice. U mrežnici stanice dolaze u kontakt sa svjetlom što rezultira nizom složenih kemijskih reakcija. Te reakcije stvaraju električne impulse u optičkom živcu koji šalje impulse u mozak. Mozak te signale pretvara u slike.

Mišići oka:Za pomicanje oka dogovorno je šest mišića. Mišić medijalni rektus zadužen je za pomicanje oka prema nosu. Lateralni rektus pomiče oko u smjeru suprotnom od nosa. Gornji i donji ravni mišić omogućavaju oku da se pomiče gore i dolje. Kosi mišići omogućavaju rotaciju oka.

zjenica

šarenicacilijarni mišić

leće

zjenica

šarenicarožnica mrežnica

optička živčana vlakna

vena mrežnice

slikovno područje mrežnice

arterija mrežnice

Presjek oka

Oko

Dijelovi okaBjeloočnica (sclera): Bijeli je dio očne jabučice. Bjeloočnica je vanjski prekrivač i daje oku oblik. U njoj je nekoliko krvnih žila koje omogućuju prokrvljenost.Rožnica (cornea): Prednji je prozirni dio koji se nadovezuje na bjeloočnicu te prekriva šarenicu i zjenicu.Šarenica i zjenica (iris i pupilla): Šarenica i zjenica iza su rožnice. Šarenica oku daje boju. Može mijenjati oblik zahvaljujući nekolicini mišića koji su uz nju. Zjenica je crni krug u sredini šarenice. Omogućava svjetlosti da uđe u oko.Prednja komora: Smještena je između šarenice i rožnice.Mrežnica (retina): Mrežnica je membrana u stražnjem dijelu oka. Omogućava vid raspoznavanjem svjetla uz pomoć štapićastih i čunjastih stanica. Štapićaste su stanice odgovorne za vidljivost pri slabijem svjetlu, a čunjaste za vid u boji i detalje.Žuta pjega (makula): Žuta pjega u središtu je mrežnice. Odgovorna je za uočavanje finih detalja.Leće: Očne su leće bikonveksne i promjera oko centimetra. Odgovorne su za precizan vid.


Dišni je sustav odgovoran za opskrbu krvi kisikom. To se događa disanjem. Udišemo kisik, a izdišemo ugljični dioksid.

Dišni je sustav podijeljen u dvije podgrupe: gornji i donji dišni sustav. Gornji se dišni sustav sastoji od nosa, paranazalnih sinusa, ždrijela i grkljana. Donji se sastoji od dušnika, dušnica i pluća.

Razina kisikaRazinu kisika u krvi kontroliraju posebne živčane stanice poznate kao periferni kemoreceptori. Te su stanice u aorti i karotidnim arterijama.

Razina ugljičnog dioksidaRazinu ugljičnog dioksida u krvi nadziru periferni kemoreceptori i središnji kemoreceptor u mozgu.

Štetni alergeniPelud, prašinu i druge štetne alergene u zraku detektiraju posebne živčane stanice u dišnim putovima. Dišni sustav na te štetne tvari reagira kašljanjem ili kihanjem.

lijevi primarni bronh

ždrijelo

dušnik

desni primarni bronh

srednji lobarni bronh

glavni lobarni bronh

nazalna šupljina

Dišni sustav

Dišni (respiratorni) sustav


Pluća se sastoje od dva plućna krila. Duga su između 25 i 30 centimetara, a odvojena

strukturom koja se naziva sredoprsje ili medijastinum.

Pluća su zaštićena prsnim košem. Dijafragma (ošit) je ispod pluća. Pomaže plućima pri udahu i izdahu. Pluća su zaštićena opnom koja se naziva plućnom maramicom (pleura pulmonalis).

donji režanj

dušnikprednji scalenus

subklavijska arterija

subklavijska vena

gornji režanj

srednji režanj

Normalna brzina disanjaNormalan broj udisaja kod odraslih ljudi je 14 do 16 puta u minuti. Ipak, nakon vježbanja broj se udisaja može popeti na 60 u minuti. Novorođenče udiše 40 do 50 puta u minuti.

EpiglotisEpiglotis je preklopnica od tkiva koja zatvara dušnik. Sprečava da voda i hrana uđu u dišne putove.

Spužvasta plućaPluća nalikuju na spužvu s više malih mjehurića ili rupica. Ti su mjehurići ili rupice okruženi tankim krvnim žilama. Struktura pluća pruža vrlo veliku površinu za izmjenu plinova.

Mišići u prsnom košuMišići koji okružuju prsni koš poznati su kao interkostalni mišići (međurebreni). Pomažu plućima pri disanju.

hrskavica štitnjače

jugularna vena

prvo rebro

drugo rebro

veliki prsni mišić

dijafragma

Pluća

Pluća


Bubrezi su organi urinarnog sustava. Imaju oblik poput zrna graha i smješteni su na stražnjoj strani abdomena, svaki s jedne strane kralješnice.

Normalan je bubreg dug oko 10 centimetara a širok pet centimetara. Teži oko 300 grama što je otprilike 0,5 posto ukupne tjelesne težine. Primaju veliku količinu krvi, oko 20 posto ukupne količine krvi koju srce ispumpa, kako bi mogli normalno funkcionirati.

DijeloviDijelovi bubrega su: masni omotač (capsula renalis), kora bubrega (cortex renalis), srž bubrega (medulla renalis) i bubrežna zdjelica (pelvis renalis). Masni omotač je tanka vanjska membrana koja štiti bubreg. Bubrežna kora je vanjski dio bubrega. Unutarnji dio bubrega naziva se srž. Bubrežna zdjelica skuplja urin u mokraćne kanale.

FunkcijaGlavna je funkcija bubrega regulirati sastav krvi, održavati koncentraciju raznih iona i drugih važnih supstancija na jednakoj razini, održavati količinu vode u tijelu na jednakoj razini, odbacivati otpad iz tijela te regulirati kiselinu i Ph krvi.

Jedan je dovoljanBubrezi imaju mogućnost povećati svoj radni kapacitet. Ako tijelo izgubi jedan bubreg, drugi bubreg se poveća i radi za oba.

nadbubrežna žlijezda

bubrežna piramida

bubrežna papila

bertinijevi stubovi

kora

velika bubrežna čašica

mala bubrežna čašica renalni

sinusbubrežna nakapnica

nadbubrežna žlijezda

bubrežna kora

bertinijevi stubovi

interlobarna arterija

segmentalan arterija

mokraćni kanal

trbušna aorta

renalna arterijaaorta

ureter

donja šuplja vena

Abdominalna aorta

Bubrežne arterije

Bubrezi kao endokrine žlijezdeBubrezi također funkcioniraju kao endokrine žlijezde. Luče hormone, poput eritropoetina i kalcitriola. Bubrezi također luče enzim poznat kao renin.

Bubreg


Jetra je najveći unutarnji organ u tijelu. Smještena je u desnom dijelu trbušne šupljine i ima glavnu ulogu u metabolizmu.

Bolesti jetreVirusi, lijekovi i poremećaji

gena mogu prouzročiti bolesti jetre. Najčešće su bolesti jetre:Ciroza: To je

nepovratni proces promjena na normalnom

tkivu jetre. Ciroza uništava jetrene stanice i onemogućava

njezino normalno funkcioniranje.Žutica: Riječ je o bolesti koju prati žuta koža, bjeloočnice i membrane sluznice. Žuticu uzrokuje povećanje razine bilirubina u krvi.Hepatitis: To je upala jetre. Hepatitis može nastati kao posljedica infekcije, ali može biti i neinfektivan.

Jetra je uglavnom građena od jetrenih stanica. To su specijalizirane stanice koje obavljaju kemijske procese. Ciroza jetre

desni režanj falciform ligament

lijevi režanj

okrugli ligament

rub jetre Zdrava jetraJetra

Funkcije jetrePrimarne su funkcije jetre • Metabolizam masti, proteina

i ugljikohidrata• Proizvodnja žuči i izlučivanje• Detoksifikacija i

pročišćivanje krvi• Aktivacija enzima• Sinteza proteina

plazme, poput albumina i faktor zgrušavanja

• Izlučivanje bilirubina, kolesterola, hormona i supstancija lijekova

• Skladištenje glikogena, vitamina i minerala.

Jetra


Gušterača je organ probavnoga i endokrinog sustava. Oblikom podsjeća na pištolj i smještena je iza želuca, iznad crijeva.Žučna vrećica (žučnjak) je dio probavnog sustava. To je mišićna vrećica kruškolikog oblika blizu dvanaesnika (duodenuma).glava

tijelo

vrat

rep

glavni kanal gušterače

dodatni kanal

Struktura gušterače

Funkcija gušteračeGušterača oslobađa enzime i hormone. Enzimi pomažu u probavljanju hrane, a hormoni kontroliraju razinu šećera u krvi.EnzimiEnzimi koje izlučuje gušterača odlaze u tanko crijevo. Pomažu pri probavljanju proteina, masti i škroba u krvi.HormoniInzulin i glukagon su dva hormona koje proizvodi gušterača. Reguliraju razinu šećera u tijelu.

Žučna vrećicaŽučna vrećica skladišti žuč koju proizvodi jetra. Žuč pomaže u rastvaranju masti iz hrane.

Žučni kamenciŽučni kamenci su jedna

od najčešćih tegoba povezanih sa žučnom

vrećicom. Ti su kamenci kristalne strukture, a sastoje se od kolesterola, pigmenta žuči i soli.

žučni kanal

žučna vrećica

vrećica

cistična arterija

vrat žučne vrećice

tijelo

kolesterolski kamenci

Lokacija žučne vrećice

Presjek žučne vrećice sa kamencima fundus

Gušterača i žučna vrećica

produžetak gušterače


Probavni se sustav sastoji od organa koji usitnjavaju i apsorbiraju hranu. Sustav uključuje usta, jednjak (ezofagus), želudac, tanko crijevo, debelo crijevo i

rektum.Proces probave počinje u ustima, a završava kao čvrst otpad koji se skladišti u rektumu. Postoje i neki drugi organi koji pomažu u probavi, ali ne pripadaju probavnom sustavu. To su jezik, žlijezde slinovnice, gušterača, jetra i žučna vrećica.

Proces probaveProbava počinje u ustima. Hrana se usitnjava žvakanjem i djelovanjem enzima prisutnih u slini. Nakon što se hrana proguta odlazi u jednjak koji spaja usta sa želucem. Jednom kad hrana dospije u želudac, djelomično je već probavljena probavnim sokovima.

Hrana iz želuca odlazi u tanko crijevo, a nakon toga u debelo crijevo gdje se dodatno razgrađuje uz pomoć raznih probavnih sokova i bakterija.Sva se probavljena hrana apsorbira na stijenkama crijeva. Neprobavljena hrana uskladištena u rektumu izbacuje se sa stolicom.

Probavni sokovi• Slina koju proizvode žlijezde slinovnice u ustima sadrži enzime

koji rastvaraju škrob iz hrane u male molekule.• Probavne žlijezde u želučanom tunelu proizvode želučanu

kiselinu i pepsine koji probavljaju proteine.• Gušterača proizvodi probavne sokove koji sadrže mnogo enzima

za razgradnju ugljikohidrata, masti i proteina.• Jetra proizvodi žuč koja se miješa s masnoćama u krvi i rastapa

masnoće u vodenasti sadržaj crijeva.

jetra

žučna vrećica

žučni kanal

dvanaesnik

gušterača

transverzalno debelo crijevo

početni dio debelog crijeva

anus

zavojito crijevo

ileum tankog crijeva

slijepo crijevo

jejunum

rektum

Unutrašnjost probavnog sustava

jednjak

želudac

debelo crijevo

tanko crijevo

Probavni trakt

Probavni sustav

Koža … 2Srce … 4

Mozak … 6Leđna moždina … 8

Oko … 10Dišni (respiratorni) sustav … 12

Pluća … 14Bubreg … 16Jetra … 18

Gušterača i žučna vrećica … 20Probavni sustav … 22

Sadržaj

Izdavač: 24sata d.o.o.

Prijevod: Jasmina Sarić Čedić

Lektura: Snježana Babić Višnjić

Tisak: Radin print d.o.o.

Ljudsko tijelo cjelina - 978-953-323-148-8

Ljudsko tijelo 3 - Organi - 978-953-323-151-8

© 2008 Brijbasi Art Press Limited

Sva prava pridržana. Niti jedan dio materijala ne smije biti kopiran, fotokopiran, reproduciran, preveden, iskazan u bilo kojem elektroničkom mediju ili u obliku čitljivom

za stroj, ili reemitiran, u cijelosti ili djelomično, bez prethodne pisane suglasnosti.

Documents

Ljudsko Tijelo - Organi