13
JU I SREDNJA ŠKOLA ‘’Dr. Husein Džanić’’ Velika Kladuša MATURSKI RAD Tema: Ljudski faktori u saobraćaju 2005/06 god. Mentor: Islamović Anes dip.ing.saob Učenik: Muratović Amel 1

Ljudski Faktori u Saobracaju

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ljudski Faktori u Saobracaju

Citation preview

Page 1: Ljudski Faktori u Saobracaju

JU I SREDNJA ŠKOLA ‘’Dr. Husein Džanić’’ Velika Kladuša

MATURSKI RADTema: Ljudski faktori u saobraćaju

2005/06 god.

Mentor: Islamović Anes dip.ing.saob Učenik: Muratović Amel

1

Page 2: Ljudski Faktori u Saobracaju

1. Uvod

Jedan od glavnih korisnika ceste, uz pješaka, jest vozač sa svojim vozilom. Ponašanje vozača, ali i drugih sudinika u prometu, od temeljnog je značenja za sigurnost prometa. Ono ovisi o psihofizičkim sposobnostima pojedinaca, njegovoj cjelokupnoj strukturi ličnosti ali i o povremenim stanjima organizma (o umoru, utjecaju alkohola, liekova, bolesti...).

Najveći broj prometnih nezgoda rezultat je pogrešaka i nedostataka čovjeka, a tek manji dio pripisuje se drugim čimbenicima. Zbog toga je od velikog značaja proučavanje ponašanja sudionika u prometu, posebice vozača, a time se, kako će mo vidjeti, bavi prometna psihologija.

Psihologija je zavisnost o psihičkim procesima i ponašanju i njihovim fizikalnim, biološkim i socijalnim uvjetima i učincima.

2

Page 3: Ljudski Faktori u Saobracaju

2. Čovjek kao činitelj sigurnosti prometa

Za sigurno odvijanje prometa važni su:- čovjek,- vozilo,- cesta i- klimatski uvjeti.

Čovjek se pojavljuje u prometu:- izravno

A. kao vozač,B. kao putnik,C. kao pješak,

- neizravnoA. u sistemskom određivanju sposobnosti vozača,B. u sistemu obrazovanja vozača,C. u nadzoru prometa,D. u konstrukciji i održavanju vozila,E. u gradji i održavanju prometnica,F. čak i u meterološkim prognozama.

Svakako najznačajnija čovjekova uloga u sigurnosti prometa je uloga vozača. Njegove pogreške najčešće dovode do prometnih nezgoda.

Što sve utječe na ponašanje vozača prikazano je na slici 1.

Slika 1. Čimbenici koji određuju ponašanje vozača

3

Page 4: Ljudski Faktori u Saobracaju

2.1. Fiziološke osnove doživljavanja i ponašanja

Da bi smo razumjeli doživljavanje i ponašanje svakog čovjeka pa tako i čovjeka u ulozi vozača potrebno je upoznati ukratko fiziološkeosnove psihičkih pojava.

Fizološku osnovu doživljavanja i ponašanja čine:- živčeni sistem i- sistem žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem

2.2. Prijam i obrada informacija od strane sudionika u prometu

U predhodnom tekstu upoznali smo se s fiziološkim osnovama psihičkih pojava. U daljnjem tekstu govorit ćemo detaljnije o psihičkim procesima značajnim za prijam i obradu informacija u prometu.

Vozač u prometu stalno dobiva informacije iz okoline putem svojih osjetnih organa. On mora opažati prometnu situaciju u kojoj se nalazi: vidjeti prometne znakove, eventualne prepreke na kolniku, čuti zvukove koji mogu značiti opasnost itd., kako bi pravodobno i točno mogao reagirati. Psihički procesi kojima prima i obrađuje takve informaciju su OSJETI i PERCEPCIJA.

Pomoću osjeta čovjek samo otkriva i prima informaciju, a pomoću percepcije tu informaciju prerađuje i interpretiraj

2.2.1. Percepcija ili opažanje

Vidljivo je da putem osjetnih organa primamo podatke o podražajima iz okoline. Ti podaci se potom prepoznaju, integriraju i interpretiraju. Taj složeni proces naziva se percepcija.

Dakle pomoću osjeta upoznajemo pojedinačne karakteristike predmeta, a pomoću percepcije fepoznajemo predmete i pojave u cjelini.

Na percepciju (opažanje) utječu sljedeći čimbenici:- fizikalno-kemijski ili vanjski (karakteristike podražaja: boja,

intenzitet zvuka),- fiziološki (funkcije osjetnih organa opažača) fiziološko stanje

organizma ( umor, glad, žeđ, bolest),- psihološki (iskustvo, interes, motivacija, emocije).

Fiziološki i psihološki čimbenici nazivaju se još i unutarnjim čimbenicima percepcije.

4

Page 5: Ljudski Faktori u Saobracaju

Vanjski ili fizikalni čimbenici percepcije uvjetovani su svojstvima podražaja ili skupine podražaja. U daljnjem tekstu objasnit ćemo neke podražajne karakteristike predmeta i pojava koje utječu na opažanje. To su:

- intenzitet,- kontrast,- grupiranje,- stvarno i prividno gibanje.

Intenzitet podražaja utječe na opažanje. Što je intenzitet podražaja jači, to je vjerojatnije da će ga čovjek opaziti (u prometu svjetlosni signali, zvučni - sirene vozila prve pomoći, vatrogasaca, policije).

Kontrast predmeta u odnosu na okolinu je značajan čimbenik opažanja. Lakše i prije ćemo opaziti predmet koji je u kontrastu s okolinom po boji, obliku ili veličini (vizualna percepcija) ili u području sluha, prije ćemo čuti zvuk koji se intezitetom ili visinom izdvaja iz sredine.

Zbog pravodobnog opažanja prometni znakovi moraju biti u kontrastu s okolinom. Ukoliko je crveno-žuti znak izričite naredbe ispred neke crveno-žute reklame, vozač ga vjerojatno neće opaziti, a onda niti na njega reagirati.

Ukoliko netko ne želi biti primijećen, nastojat će se "stopiti" s okolinom (prometna policija bi mogla koristiti automobile koji se "stapaju" s okolinom kako ih prebrzi vozači ne bi lako opazili; vojska koristi vozila obojena maskirnom bojom kako bi se "stopila" s okolinom).

Grupiranje podražaja utječe na to da podražaje koji su blizu, slični, zajednički se kreću ili javljaju u kontinuitetu, doživljavamo kao cjelinu. Zatvorenost također pripada u tu grupu.

2.2.1.1. Psihološki čimbenici percepcije

Od psiholoških čimbenika koji djeluju na opažanje spomenut će mo:- iskustvo,- očekivanje,- motivaciju,- emocije,- stavove,- kulturu i- sisteme vrijednosti.

5

Page 6: Ljudski Faktori u Saobracaju

2.2.1.2. Percepcija (opažanje) u toku vožnje

Za sigurnost u prometu zasigurno je jedan od značajnijih čimbenika tačna i pravovremena percepcija prometnih znakova i percepcija brzine kretanja vozila.

2.2.1.3. Pažanja

Pažnja je usmjerenost psihičke i psihomotorne aktivnosti na određene sadržaje. To u prometu konkretno znači da vozač usmjerava svoju percepciju na prometnu situaciju u kojoj se trenutno nalazi (što uključuje prometne znakove i druga vozila, uvjete na cesti, ostale sudionike u prometu itd.).

Svojstva pažnje su:- opseg pažnje,- intenzitet pažnje ili koncentracija,- pokretljivost.

2.2.2. Mišljenje i inteligencija

Nakon primljene i obrađene iformacije vrlo je važno donijeti ispravnu odluku na osnovu koje će vozač upravljati vozilom. Donošenje odluka vezano je uz misaone procese, odnosno mentalne sposobnosti.

Mišljenje je, dale, psihički process kojim se uočavaju veze i odnosi među pojmovima.

Inteligencija je sposobnost snalaženja u novim nepoznaiti situacijama. Inteligenciju nesmijemo izjednačiti sa znanjem i obrazovanjem

2.3. Psihomotorne sposobnosti

Psihomotorne sposobnosti su sposobnosti koje omogućuju brzo, točno i povezano jzvo3enje pokreta i radnji. Upravljanje motornim vozilom traži niz preciznih i povezanih pokreta i radnji, te su zbog tih razloga psihomotorne sposobnosti vozača osobito važne.

Psihomotorne sposobnosti značajne za upravljanje motornim vozilom su:- brzina reakcije (vrijeme reakcije),- spretnost izvođenja pokreta,- usklađenost vidnog zamjećivanja s izvođenjem određenih pokreta

(okulomotorna koordinacija).

6

Page 7: Ljudski Faktori u Saobracaju

Kao uzrok prometne nesreće često se spominje vozačeva prespora reakcija. Što to znači? Što je to brzina ili vrijeme reakcije?

Brzina reakcije može se definirati kao vrijeme potrebno pojedincu za izbor i odgovorite zamijećeni podražaj.

S obzirom na količinu zadanih podražaja razlikujemo :- jednostavno vrijeme reakcije,- složeno ili izborno vrijeme reakcije.-

Jednostavno vrijeme reakcije odnosi se na odgovor na samo jedan podražaj.

Složeno ili izborno vrijeme reakcije se odnosi na situaciju kada ispitanik mora izabrati na koji će podražaj odgovoriti od njih nekoliko. U toj situaciji se često nalazi vozač, osobito u složenoj gradskoj vožnji.

Spretnost izvođenja pokreta važna je za sigurnost prometa. Osobito su važni pokreti ruku, ali i usklađenost pokreta ruku inogu.

Okulootorna koordinacija je psihomotorna sposobnost usklađenosti vidnog zamjećivanja s izvođenjem raznih pokreta. Ta psihomotorna sposobnost naročito je važna pri preticanju i parkiranju.

2.4. Sticanje znanja i vještina, pamćenje i zaboravljanje

Vozač dobiva preko svojih osjetnih organa informacije iz svoje okoline (prometne situacije), donosi odluke o tome kako će na njih reagirati i na njih reagira. Podsjetimo se: u tom procesu važnu ulogu imaju vozačeve senzome, mentalne i psihomotorne sposobnosti, ali, dakako, i znanje koje je potrebno za sigurnu vožnju, kao i vještina upravljanja motornim vozilom. Jasno je da se svi ti elementi isprepliću i jamstvo sigurne vožnje nije samo odlično svladavanje vještine vožnje.O tome ćemo detaljnije govoriti u sljedećim poglavljima.

Znanja (npr. poznavanje prometnih propisa i pravila, poznavanje vozila i drugo)i vještina upravljanja motornim vozilom stječu se učenjem.

Učenje je, prema tome, proces stjecanja znanja, vještina i navika] Psiholozi učenje definiraju kao relativno trajno mijenjanje ponašanja, do kojeg dolazi pod utjecajem stečenog iskustva.

Nedovoljno svladana vještina upravljanja vozilom u određenom je postotku uzročnik prometnih nezgoda.

7

Page 8: Ljudski Faktori u Saobracaju

Pamćenje se može definisati kao sposobnost zadržavanja informacija stečenih aktivnim učenjem i iskustovm.

2.5. Čuvstva (emocije)

Čuvstva (emocije) su psihički procesi koji održavaju odnos pojedinaca prema vanjskom svijetu koji ga okružuje , uključujući posebno odnos prema drugim ljudima, ali i prema sebi i svojim vlastitim postucima. Osnovne važnosti čuvstva su:

- hedonistički ton,- fiziološke promjene koje prate čuvstava,- vanjski znakovi ili izražavanje meocija,- i djelovanje na čovjekovu aktivnost.

2.6. Motivacija

Motivacija je sve ono što dovodi do aktivnosti, što tu aktivnost usmjerava i što joj određuje intezitet i trajanje.

Potreba je stanje lišenosti nečeg što je čovjeku otorebno. Potrebe mogu biti:

- Primarne ili biološke i- Sekundarne ili stečene.

Motiv je sve ono što čovjeka potiče na aktivnost koja ga dovodi k cilju, odnosno zadovoljavanju potrebe.

Frustracija je stanje neugod , čuvstvene napetosti izazvane neostvarivanjem nekog cilja ili nezadovoljavanje potrebe zbog nekih zapreka.

Načini reagiranja na frustraciju:A) prilagođeno ponašanje,B) neprilagođeno ponašanje- agresija,- racionalizacija,- identifikacija,- kompezacija,- povlačenje,- regresija,- fiksacija.

8

Page 9: Ljudski Faktori u Saobracaju

2.7. Ličnost

Ličnost je sveobuhvatna cjelina osobina koja se oblikuje uzajamnim djelovanje pojedinaca i društvenog okruženja a određuje pći karakterističan način doživljavanja i ponašanja svake osobe.

Uz pojam ličnosti najčešće se spominju:- crte ličnosti,- karakter,- temperamenti,- interesi,- stavovi,- sposobnosti.

2.8. Utjecaj nepovoljnih stanja organizma na sigurnost u prometu

Ponekad se javljaju neka nepovoljan stanja vozača koja također određuju njegovo ponašanje i ugrožavaju sigurnost vožnje.

To su npr.:- umor,- utjecaj alkohola,- pušenje,- droga i opojna sredstva,- lijekovi,- bolesti.

Tokom duge i naporne vožnje, ili vožnje na povratku kući nakon napornog dana provedenog na poslu, dolazi do promjena u vozačevim sposobnostima. Umor nije jedinstven čimbenik. Često se spominju dvije grupe simptoma umora:

- objektivni i- subjektivni.

Alkoholna pića su ona pića koja sadrže etilni alcohol o čijoj koncentraciji ovisi radi li se o blagom ili žestoko piću.

Alkoholno piće djeluje nepovoljano na vozače. Akutna aloholan intoksikacija izaziva:

- negativno djelovanje na osjetne organe (vid, sluh) i time na percepcoju,

- pogrešne reakcije i produženje vremena reakcije vozača,

9

Page 10: Ljudski Faktori u Saobracaju

- izrazite promjene ličnosti. Pijani vozač precjenjuje svoje sposobnosti i ulazi u rizične situacije što inače u trijeznom stanju ne bi. Ne poštuje promente propise i pravila. Agresivan je prema drugim sudionicima u prometu. Alkohol mu daje lažan osjećaj sigurnosti.

Koncentracija alkohaola u krvi ovisi o tome radi li se o blagom ili žestokom piću, pije li se na prazan želudac ili poslije jela, pije li se veća količina alkoholnog pića u kratkom roku. Pušenje održava visku koncentraciju alkohola u krvi, a razni sedative pojačavaju djelovanje alkohola.

Pušenje je jedna od štetnih navika vozača. Teško ju je suzbiti jer je, kao i pijenje alkohola prihvatljiv oblik ponašanja. Izaziva u pušača osjećaj ugode i zadovoljstva. Poznato je da dim cigarete sadrži ok 3000 do 4000 različiti štetnih sastojaka, a najznačajnije možemo strpati u sljedeće skupine:

- nikotin i njegovi srodnici,- ugljični monoksid i cijanovodična kiselina,- katran, arsen, krom, nikal.

Značajke ovisnosti o drogama su:- nesavladiva potreba za ponovnim uzimanje droge zbog poznatih

efekata na doživljajnom planu,- sklonost povišenju uzimane količine droge,- psihička i tjelesna ovisnost o djelovanju droge,- štetno djelovanje droge na zdravlje osoba koja je uzima uz štetno

djelovanje na društvo.

Pojedine grupe lijekova djeluju na vozačke sposobnosti.To su:- psihofarmaci (lijekovi koji se primjenuju kod duševnih

poremećaja),- sedative (sredstav za spavanje),- trankvilizatori (sredstva za smirenje),- nelgetici (sredstva protiv bolova).

Valja posebno istaknuti bolest vožnje (kinetozu), koja se javlja u vožnji auto – mobilom, brodom ili avionom. Simptomi te bolesti su povraćanje, mučnina, blijedilo lica, oblijevanje hladnim znojem.

10

Page 11: Ljudski Faktori u Saobracaju

3. Zaključak

Sigurnost u prometu u mnogom zavisi od stanja vozača, tek mali dio su drugi čimbenici, kao što su vozilo, cesta i klimatski uvjeti. Čovjek se pojavljuje izravno u prometu kao vozač, putnik i pješak.

Naj zanačajnija čovjekova uloga u sigurnosti prometa je njegova uloga vozača., tako da sve njegove najčešće pogreške dovode do neželjenih posljedica, a to su prometne nezgode.

Utjecajni faktori na ponašaje vozača u prometu su:- opažanje,- obrada informacija i donošenje odluka,- reakcija,- sposobnost,- znanja, vještine i navike,- emocije i motivacija,- ličnost,- nepovoljna stanja organizma i dr.

Pored navedenih faktora koji utiču na ponašanje vozača, najčešći faktor koji dovodi do prometne nesreće je nepovoljno stanje organizma.

11

Page 12: Ljudski Faktori u Saobracaju

Literatura

1. ''Uslovi transporta i trgovine s robom'' Novinsko izdanje lista STILL za 2005 god.

2. ''Izvod iz pravilnika o saobraćaju'' www.google.com

3. ''Testovi'' Dr. Željko Bilić, Satajevo 2000

12

Page 13: Ljudski Faktori u Saobracaju

Sadržaj

1. Uvod......................................................................................... 1

2. Čovjek kao činitelj sigurnosti prometa................................. 22.1. Fiziološke osnove doživljavanja i ponašanja............................. 32.2.

2.2.1.2.2.1.1.2.2.1.2.2.2.1.3.

2.2.2.2.3.2.4.2.5.2.6.2.7.2.8.

Prijem i obrada informacija od strana sudionika u prometu......Percepcija ili opažanje...............................................................Psihološki čimbenici percepcije.................................................Percepcija (opažanje) u toku vožnje.........................................Pažnja.......................................................................................Mišljenje i inteligencija...............................................................Psihomotorne sposobnosti........................................................Sticanje znanj i vještina, pamćenje i zaboravljane....................Čuvstva (emocije)......................................................................Motivacija..................................................................................Ličnost.......................................................................................Uticaj nepovoljnih stanja organizma na sigurnost u prometu....

334555567788

3. Zaključak.................................................................................. 10

Literatura.................................................................................. 11

13