LIST UČENIKA I UČITELJA OSNOVNE ŠKOLE …...Veliki odmor, 2008. 6 Veliki odmor, 2008. Besplatni udžbenici za učenike Savjetnik Dražen Nikšić iz Agencije za odgoj i obrazovanje

Broj 11.prosinac 2008.Cijena 10 kn

LIST UČENIKA I UČITELJA OSNOVNE ŠKOLE EUGENA KUMIČIĆA IZ SLATINE

Uspjeh Praznoglavaca na HTV-u

Državni prvaci u krosu

Snježana Keler, državna prvakinjaiz biologije

Obnovljena učionica u Novakima

Zdravstveni odgoj u školi

Uređen okoliš škole u Bakiću

Postali smo škola bez zvona

Intervju: Ivan Razumović, svećenik

Veliki odmor, 2008.

�

Veliki odmor, 2008.

�

Lica s naslovnice

Uredništvo lista:

Impresum

Veliki odmor, list učenika i učitelja OŠ Eugena KumičićaSlatina, prosinac 2008., broj 11

Izdavač: O.Š. Eugena KumičićaDobriše Cesarića 24, Slatina

Glavna urednica: Melita Schmitz, prof.Stručni suradnici: Vesna Košutić, Vera Menčik, Marina Ivoš, Jasna Kizivat, Marija MiljkovićUredništvo lista: Snježana Keler, Arijana Delić, Izabela Jelačić, David Šošić, Marin Jurišić, Antonija Zeman, Magdalena Kmoniček, Ivana KišFotografije: Melita Schmitz

Adresa uredništva: Veliki odmor, Dobriše Cesarića 24, 33520 SlatinaTelefon uredništva: 033 551 213/ lokal 107e-mail: [email protected] stranica: www.os-eugena-kumicica.hrGrafička priprema: Darko Vencl, ing.Tisak: Braniteljska zadruga Toner Slatina

Broj 11prosinac, 2008.cijena 10 kuna

Dragi moji velikoodmorci,

prošla je još jedna školska godina; još jednom ste primili svoje učeničke knjižice i, nadam se, razveselili se onome što je pisalo u njima. A ove školske godine posebno su se veselile naše djevojke koje su osvojile državna mjesta na natjecanjima. Mislim da svi znamo koje su to uspješnice: Snježana Keler i Marija Srbić! Bravo cure: prvo i drugo mjesto na državnom natjecanju iz biologije!!! Svaka pohvala i nastavnici Brankici Safin koja ih je pripremala za natjecanja. No, uspjesi su se redali jedan za drugim pa mi ovaj prostor za uvodnu riječ nije dovoljan da ih sve nabrojim. Pa, eto, niti neću pokušavati... Najbolje da se prihvatite čitanja novog broja Velikog odmora i sve ćete sami saznati! Sve događaje nastojali smo što više popratiti mnogim fotografijama pa ovaj broj obiluje foto stripovima! Želim vam da uživate u njima bar desetak posto koliko sam ja uživala dok sam fotografirala i za vas slagala stripove. Vidimo se i čitamo dogodine! Voli vas vaša Melita SchmitzP.S. U Dubrovniku, Sarajevu, Neumu i Međugorju je bilo nezaboravno; isplanirajte jedan odmor na tim lokacijama! Pusa!

SADRŽAJ

Riječ uredinika ............................ 2Impresum .................................... 2Lica s naslovnica ........................ 3U školi i oko nje ........................... 6Nove face u našoj školi ............. 10Zavirili smo u zbornicu .............. 14Novosti s terena ........................ 16Gosti u našoj školi ..................... 18Gostovali smo u ........................ 19Projektni dan ............................. 21Dani kruha ................................ 23Foto strip ................................... 24UNICEF .................................... 27Eko škola .................................. 27Dan škole .................................. 28Škola u prirodi ........................... 29Terenska nastava ...................... 29Osmaši u Zagrebu .................... 30Kutak za PO .............................. 31Natjecanja ................................. 32Najučenici osmnih razreda ....... 34Završetak šk. godine ................. 35Šport u našoj školi .................... 36Najšportaši naše škole .............. 37Knjižnica ................................... 38Film ........................................... 39Rezervirano za osmaše ............ 41Moda ......................................... 44Kutak za najmlađe .................... 45Vesela stranica ......................... 46

S nama je Snježana Keler, državna prvakinja iz biologije. Snježana, molim te, reci nekoliko riječi o sebi.Snježana: Ja sam Snježana Keler, imam petnaest godina i osvojila sam prvo mjesto na državnom natjecanju iz biologije. Natjecanje se održavalo u Podgori kraj Makarske gdje sam provela tri dana koja će mi ostati dugo u sjećanju. Mentorica mi je bila nastavnica Brankica Safin koja je zaslužna za ovaj uspjeh koliko i ja sama. Jako mi se sviđa način na koji sam se pripremala s njom, temeljitost te određena doza humora koja učenje čini zabavnim.Opiši nam kako se odvijalo natjecanje.Snježana: Prvi dan se sastojao od putovanja, smještaja u hotel i odmora. Slijedeći dan održavalo se natjecanje. Trajalo je samo sat vremena za kojih smo, od praktičnog djela trebali sastaviti model pluća i od teorijskog odgovoriti na pitanja koja su uključivala gradivo od cijele školske godine. Komisija od tri člana pratila je i nadzirala naš rad u učionici.Kako si se osjećala kad su stigli rezultati?Snježana: Bila sam jako ugodno iznenađena jer to stvarno nisam očekivala.

Je li ti biologija najdraži predmet?Snježana: Jedan od najzanimljivijih, ali ne i jedini. Volim hrvatski jezik, matematiku i ostale predmete.Čime se baviš u slobodno vrijeme?Snježana: Idem na novinarsku i likovnu grupu, a obožavam se i rolati, voziti bicikl te, naravno, provoditi vrijeme s prijateljima.Koju srednju školu ćeš upisati nakon osnovne škole?Snježana: Upisat ću prirodoslovno-matematičku gimnaziju u Zagrebu.Lijepo, je li te strah odlaska u tako veliki grad?Snježana: Nije me strah, inače se ne bojim izazova u životu i u budućnosti želim postići svoj maksimum i samim time želim što prije krenuti s time i ne skrivati se od života.Koja je tvoja formula za uspjeh u školi i općenito u životu?Snježana: Sve je vrlo jednostavno, trebaš pronaći u sebi što voliš i raditi na tome, a uspjeh onda dolazi sam po sebi. I, naravno, ne treba odustati ako se na putu nađu poteškoće i neuspjesi jer sve je to sam put do uspjeha. Ah, što da kažem, uživajte u životu i iskoristite svaku mogućnost za sebe i svoje napredovanje!Hvala na razgovoru i želim ti uspjeh u daljnjem školovanju i životu. Nadamo se da nas nećeš zaboraviti u velikom Zagrebu! Budi svoja i pokaži što znaš!

Anamarija Roštaš, 8.c

Snježana Kelerdržavna prvakinja iz biologije

Državni prvaci u krosu

Naša škola ove školske godine postigla je zaista zavidne rezultate na mnogim područjima znanja, ali već tradicionalno naši nas športaši razveseljavaju svojim postignućima. U Rovinju su osvojili na Državnom prvenstvu u krosu prvo mjesto ekipno za djevojčice i prvo mjesto ekipno za dječake. O svim ostalim uspjesima naših športaša možete pročitati u rubrici našega časopisa Šport u našoj školi. Od srca čestitamo Matiji, Denisu, Stjepanu, Toniju, Simoni, Doroteji, Andreji i Antoniji, a posebne čestitke upućujemo trenerima Tomislavi Medvedović i Borivoju Kociću! Nakon ovakvog uspjeha jasno nam j svima da se ovi sportaši drže one Templtenove da napredak

ovisi o marljivosti i ustrajnosti, a mi ostali kao uzor ne moramo tražiti negdje drugdje, nego pogledajmo samo njih i...pružimo korak!

Snježana Keler, 8. c

Snježana Keler

Nastavnik Borivoje Kocić, Matija Gabrić, Denis Pavoković, Stjepan Novoselec, Toni Bosak, Antonia Zeman, Andrea

Rančak, Dorotea Santi, Simona Zeman, nastavnica Tomislava Medvedović

Veliki odmor, 2008.

�

Veliki odmor, 2008.

�

Lica s naslovnice

Goran Kizivat, 6. d

Kratki igrani film PraznoglavciFilmska ekipa naše škole Iskrice snimili su kratki igrani film Praznoglavci i pobijedili na HTV-ovom natječaju Moj film na državnoj razini koji je bio prezentiran u emisiji

Veliki odmor. Mi im iskreno čestitamo, a vi sami pogledajte što su sve doživjeli i vidjeli u razgledavanju velebnog zdanja zgrade HTV-a.

Lica s naslovnice

Upoznajmo Iskrice: Dino Hrgetić, Sara Nemet, Hrvoje Zubak, Goran Kizivat, Bruno Brezec i Igor Suhi

Rano ujutro krenuli smo u Zagreb, a neki su bili jaaaako pospani...

Na HTV-u nas je dočekala uredništvo emisije Veliki odmor i filmski kritičar

Boško Picula

Nakon gostovanja u emisiji krenuli smo u razgledava zgrade HTV-a.

Sara je na trenutak postala voditeljicom Dnevnika...

...a u sobi za kontrolu redatelj je sve pratio na silnim monitorima...

U sportskoj redakciji sreli smo sportskog novinara Stjepana

Baloga.

Još jedno poznato lice: Goran Batinović U liftu smo sreli Marija Sedmaka

Garderoba s kostimima je zaista impresivna... ...a tek ovaj zanimljivi šešir...

Garderoba s kostimima je zaista Sara je pronašla zanimljiv

„predmet“ za glavu (kao da je iz serije Hercula Poirota)

Novouređeni dio zgrade koji je zaista prekrasan...

...i tamo sreli tonkicu palonkicu frrrr; tj. Mladena Kušeca

Maketa rimskoga grada u kojoj se snimala serija

U ovaj dio zgrade nismo smjeli ući je posjetiteljima je ulaz strogo zabranjen

Najveća dvorana u kojoj se snimaju emisije kao što je Ples sa zvijezdama Evo nas u Redakciji dječjeg programa Postavljanje scene za Latinicu

Nakon jednosatnog razgledanja izgladnjeli i umorni završili smo na ručku...

Ajoj, kako smo umorni (tko zna što snivaju?!?)

Nastavnica Đurđa nas je sretno dovezla u Slatinu

...možda smišljaju novi scenarij za neki drugi film?!?

Čestitam pobjednicima i očekujemo od njih još ovako uspješnih scenarija. Tko zna

gdje se vidimo...u Hollywoodu?!?

Veliki odmor, 2008.

6

Veliki odmor, 2008.

�

Besplatni udžbenici za učenike

S a v j e t n i k Dražen Nikšić iz Agencije za odgoj i obrazovanje u našoj je školi pratio podjelu besplatnih udžbenika za sve učenike od prvog do osmog razreda. Udžbenici se moraju čuvati za slijedeću godinu jer će njih naslijediti učenici koji prelaze u novu nastavnu godinu.

Magdalena Kmoniček, 7. b

Knjižničarka u područnim školama

Knjižničarka Melita Schmitz ove školske godine posjetila je naše područne škole u Bakiću, Gornjem Miholjcu, Novakima, Vaški i Josipovu, te je učenicima predstavila način rada naše školske knjižnice. Osim toga održala je i nastavne sate gdje su učenici prvih razreda naučili razliku između gradske i školske knjižnice, između pojmova posuđivanje i prodavanje knjiga, a upoznali su se i što se podrazumijeva pod zanimanjem knjižničara.

Drugi razredi upoznali su se s pojmom d j e č j i časopis, a predstavljeni su im i časopisi koje mogu čitati u našoj knjižnici. Treći razredi bavili su se

općim i posebnim enciklopedijama i leksikonima, a budući da su to jako velike knjige i da se ne čitaju od korica do korica naučili su se i služiti njima. Četvrti razredi upoznali su tri knjige najvažnije za upoznavanje našega jezika: gramatiku, pravopis i rječnik. Nadamo se da će sada svoje jezične dvojbe moći i sami rješavati pronalazeći rješenja u navedenim knjigama. Knjižničarka je pozvala učenike područnih škola da je posjete u Slatini u našoj matičnoj školi i upoznaju što sve još mogu raditi u knjižnici.

Matea Zobec, 8. d

Šume su pluća zemlje, a mir je svima potreban da bismo mogli živjeti pa postoji li nešto ljepše kada se spoje u jedan događaj dvije toliko važne stvari u našim životima. Dan mira, koji se svake godine obilježava i u našoj školi, obilježili smo sadnjom jednog drveta u dvorištu naše škole. Učenici su vrijedno pomagali učiteljicama u tome teškome poslu. Svaki čovjek na našemu planetu trebao bi zasaditi bar jedno drvo u svome životu jer drvo znači kisik, a kisik za nas znači život, život koji svi mi želimo i sebi, kao i svojoj djeci. Stoga pazimo

na drveće, ali pazimo i na mir: mir u svijetu, mir u školi, mir u svojim obiteljima, mir u svojim srcima. Mir je pravo svakoga čovjeka, tj. mir je pravo na život i zato ga čuvajmo i cijenimo koliko god možemo.

Antonija Demeter, 8. a

Drvo mira

U školi i oko nje

Gradska knjižnica i čitaonica u Slatini u suradnji s Centrom za sprječavanje i suzbijanje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije, Povjerenstvom za suzbijanje ovisnosti Virovitičko-podravske županije i Uredom državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji, 14. studenog 2007. godine, održana je javna tribina pod nazivom „Slobodno vrijeme i problem zloupotrebe sredstava ovisnosti kod djece i mladih“, a predavanja su održali dr. Miroslav Venus i psiholog Siniša Brlas.

U sklopu tribine predstavljen je i plakat „Iskoristi dan...“, koji služi kao vodič kroz slobodne aktivnosti građana grada Slatine, a pogotovo mladima. Plakat je nastao u suradnji učenika osmih razreda OŠ Eugena Kumičića (Vjekoslav Patafta, Ana Jukić, Ivona Grahovac, Renata Kociper, Melani Velić, Martina Grgić, Marina Puškarić, Patrik Marendić, Antonia Zeman, Ivana Kiš), mentorice Melite Schmitz i Centra za sprječavanje i suzbijanje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije (voditelj Siniša Brlas, psiholog).

Ovim aktivnostima započelo je aktivno obilježavanje Međunarodnog mjeseca borbe protiv zlouporabe droge koji traje od 15. studenog do 15. prosinca 2007.

Arijana Delić, 8. c

Međunarodni mjesec borbe protiv

zloupotrebe droge

U školi i oko nje

Na početku školske godine dočekala nas je čudna vijest: Nema više zvona??!!

Nema više onoga zvuka koji nam donosio slobodu??!!

Zvono je simbol škole, kao što su kreda i ploča. Ne sviđa nam se kada nastavnici zadrže učenike i poslije takozvanog „tihog zvona“ pa odmor traje kraće, a mi ionako moramo stalno gledati na sat jer nemamo orijentaciju kada zapravo počinje ili završava sat. Još se jedan problem pojavio u ovoj novotariji u našoj školi: učenici putnici imaju problema s odlaženjem na autobus jer ih je zadnje zvono upozoravalo na to. Iskreno, ne znam tko ustvari uživa u školi bez zvona, ali znam da mi učenici to sigurno nismo.

ANKETA

Škola bez zvona mi se sviđa zato jer je puno mirnije, nastavnici mogu dovršiti do kraja ono što su htjeli reći i nema više nagle reakcije koja je prije bila prouzrokovana zvonom.

Alen Zagorac, 8. c

Ne sviđa mi se škola bez zvona zato jer se ne mogu orijentirati, a ne mogu ni stalno pogledavati na sat jer nas nastavnici zbog toga opominju.

Marijana Vuk, 8. c

U školi bez zvona mi je loše, ne mogu se snaći jer ne znam kad počinje sat pa nekad zakasnim. Nije mi baš dobro, htio bih da se vrati zvono jer je tada bilo bolje.

Đulijan Gardilo, 7. c

Meni se to ne sviđa zato jer je zvono uvijek označavalo početak i kraj nastave. Ne znamo kada trebamo doći na nastavu i ne znamo kada je kraj sata. Kada zvono zvoni za kraj onda smo bili sretni.

Silvija Kukuljević, 7. a

Nije mi to dobro, zato jer smo svi zbunjeni jer ne znamo kad točno počinje i završava sat. Nije mi smetalo prije kad je zazvonilo zvono.

Ivona Marković, 5. b

David Šošić, 8. c

Škola bez zvona

nastavnica Vesna Košutić i učenici razredne nastave

knjižničarka Melita Schmitz i nastavnica Anita Jančić Rulj u PŠ Gornji Miholjac

ravnateljica Božica Majhen, savjetnik Dražen Nikšić i nastavnica Sanja Bujanić

Božićne radioniceBožićne radionice održane su u školi od 17. do 21. prosinca 2007. godine, a djeca su izrađivala božićne ukrase koje smo prodavali na trgu sv. Josipa u Slatini i time prikupili 3000 kuna. Prikupljena sredstva darovana su u dobrotvorne svrha za kupnju invalidskih kolica.


roditelji i učenici izrađuju božićne ukrase

Veliki odmor, 2008.

8

Veliki odmor, 2008.

�

AGRO ARCA 2008. U Slatini je od 18. do 20. travnja 2008. god-ine održan 1. m e đ u n a r o d n i sajam inovacija, novih ideja, proiz-voda i tehnologi-ja u poljoprivredi i prehrambenoj industriji koji su posjetili učenici od petog do os-mog razreda naše škole. Na Sajmu su održana predavanja i okrugli stolovi, a teme su bile: Inovacijska politika u poljoprivredi i prehrambenoj in-dustriji, Gospodarske mogućnosti gradova, županija i institucija u području poljoprivrede i prehrambene industrije kao i Aktualni sat u poljoprivredi i prehram-benoj industriji.

Magdalena Kmoniček, 7.b

U školi i oko nje

VALENTINOVONa Valentinovo Sandučić povjerenja je na kratko vrijeme postao Sandučić ljubavi, pa su se stavljale slatke poruke za nastavnike, prijatelje, simpatije i zaljubljene parove.Da nam je bar malooo zaviriti u te poručice...


ValentinovoValentinovo je dan u kojemu svi jedni drugima želimo mnogo sreće u ljubavi, a mi smo ga u našoj školi obilježili na zanimljiviji način. Naravno, i mi smo si poželjeli sreću u ljubavi, ali smo odradili radionice Osjećaji, Upoznajmo sebe i druge koje će nam pomoći da se bolje upoznamo. Nastavnica Delić sa svojim razredom imala je posebno lijepu radionicu na kojoj su se oslikavale svilene marame. Tu zahtjevnu radionicu vodila je gospođa Jadranka Felbar. Marame su zaista bile prekrasne, a mi se samo pitamo tko li će ih dobiti??!!

Mateja Zobec. 8. d

Dan štednje u Slatinskoj banci

31. listopada datum je kojega svi dobro znamo jer tada, već tradicionalno, odlazimo u Slatinsku banku gdje obilježavamo Dan štednje u svrhu poticanja građanstva na što smišljenije rukovođenje novcem. U Slatinskoj banci naši su učenici od prvog do četvrtog razreda izložili svoje likovne i literarne radove, a troje najboljih (Ivan Rešetar, Katarina Rešetar i Lucija Kovačec) bilo je nagrađeno prigodnim poklonima. Zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji sa Slatinskom bankom, našoj školi poklonjena je digitalna kamera koja će nam sigurno koristiti u radu, a mi se iskreno zahvaljujemo Slatinskoj banci na poklonima!

Magdalena Jug, 6. a

U školi i oko nje

Učenici naše škole na sajmu Agro Arca

Došla je još jedna nova školska godina, a s njom i 59 novih učenika, ali ne običnih učenika – učenika koje nazivamo prvašići, tj. to su učenici prvih razreda. Njih su dočekale njihove učiteljice Spomenka Bošnjak, Mira Brezovčan i Nedeljka Klement. Naravno, dočekala ih je i pozdravila ravnateljica škole Božica Majhen. Budući da će sada naši mali učenici morati sami ići u školu pozdravio ih je i predstavnik policije gospodin Gumbarević i objasnio im pravila ponašanja pješaka u prometu. Dobili su i žute kape koje će pomoći boljoj uočljivosti prvašića u prometu. Za dobrodošlicu učenici sada drugih razreda pozdravili su ih pjesmom i plesom i pokazali im kako se u školi osim slova i brojki uči još mnogo drugih zanimljivih stvari. Nakon što su raspoređeni u razredne odjele i predstavljeni svojim učiteljicama, uputili su se u svoje učionice gdje će provoditi svoje školske dane. U njima će sigurno mnogo toga naučiti, ali i steći nove prijatelje. Stoga im u našoj školi želimo da steknu nova znanja i nove prijatelje, a više o svega želimo im ugodan boravak u našoj školi i mnogo druženja s ostalim učenicima i nastavnicima. Antonija Demeter, 8. a

Prijem prvašića u prvi razred

učiteljice Spomenka Bošnjak, Mira Brezovčan i Nedeljka

Klement

U našem gradu Slatini održan je dječji izbor najljepše maske. Voditelj programa bio je Davorin Dretar – Drele, birale su se grupne i pojedinačne maske.Za najljepšu

pojedinačnu masku izabrana je maska Drvo, drugo mjesto dodijelio se Doktoru, a treće mjesto dobio je Učitelj (maske su iz OŠ Josipa Kozarca).Za najljepšu grupnu masku također su izabrana tri mjesta. Prvo mjesto pripalo je učenicima PŠ Vaška

koji su bili Beskućnici, drugo mjesto osvojili su učenici PŠ Novaki koji su bili Darovi, a treće su mjesto dobila djeca iz vrtića Suncokret koji su bili Suncokreti.Bilo je još lijepih i raznolikih maski, ali ipak smo morali izabrati samo tri najbolje. Nadamo se da će i dogodine biti još mnogo inspiracija za zanimljive i još neviđene maske.

Mateja Zobec, 8. d

Maškare

Sandučić ljubavi

Maškare - Prosjaci

Maškare - Pokloni

Pozdrav jeseni

Jesen je godišnje doba koje nas svake godine ispočetka oduševljava svojim toplim bojama koje nas okružuju u našem okolišu, a polaganim uspavljivanjem prirode podsjeća nas na prolaznost života kao i na mijene koje se u njemu događaju. J e s e n s v a k a k o zaslužuje jedan dan u godini koji će biti posvećen njoj, a mi smo ga obilježili na učenicima najpri-hvatljiviji način: posjetili smo slatinsko izletište Bunarić gdje su se učenici nižih razreda uz nogomet i graničara opustili i u potpunosti predali prirodi i udisanju svježega zraka kojega je u mnogim velikim gradovima svijeta, nažalost, premalo. Iskoristimo još dok imamo mogućnosti u svojoj okolini sve što nam priroda pruža i dajmo učenicima trenutke zabave i igre što ih najviše razveseljava.


učenici na izletu na slatinskom izletištu Bunarić

Akcija Crvenoga križa Hrvatske „Solidarnost na djelu“ ove je godine održana je 11. listopada 2007., a u prikupljanju pomoći sudjelovali su učenici od četvrtih i petih razreda matične škole i svi razredi područnih škola.

Akcija se odvijala na nekoliko p u n k t o v a u Slatini i u selima Bakić, Gornji M i h o l j a c , N o v a k i , Vaška i Josipovo. Prikupljala se hrana i stari papir, a prodavali su se bonovi u vrijednosti pet kuna.

Rezultati su više nego zadovoljavajući: prikupljene su velike količine staroga papira i hrane, a bonovi su prodani u vrijednosti od 4.192 kune.

Zahvaljujemo svim građanima na suradnji i s radošću očekujemo sljedeću akciju Crvenoga križa u kojoj će naši građani prepoznati potrebe drugih ljudi te se odazvati ovako plemenitoj akciji.


Solidarnost na djelu

Dan štednje u Slatinskoj banci

Veliki odmor, 2008.

10

Veliki odmor, 2008.

11

jedni druge obogatiti, nešto jedni od drugih naučiti. tu nema mjesta nikakvom vrbovanju, nagovaranju na preobraćenje. Kakav je vaš stav o ateizmu, ljudima koji izričito negiraju da Bog postoji?Profesor Ivančić je često na predavanjima znao govoriti da ateisti ne postoje. Oni duboko u sebi imaju vjeru, ali to žele silom zakopati i smatraju se ateistima jer ne žele si priznati da je Bog u njima. Ateizam nastaje u osamnaestom stoljeću kada dolazi do velikih otkrića i tada se javlja mentalitet da njemu Bog više ne treba. S vremenom čovjek se sve više uzdiže, ovisi o materiji i tako sve više negira Boga. Ateisti stalno traže smisao pa to traže u ovozemaljskom. Treba im pomoći u otkrivanju Boga. Koje su tri najvažnije stvari u životu? Jesu li to možda vjera, ufanje i ljubav?!Ono prvo zašto smo živi i zašto živimo na svijetu jest da Boga spoznamo. Tu je važna vjera, vjera u Boga. Na drugom mjestu je molitva. Ufanje, tj uzdanje kao mogućnost da sve što se događa prepustimo Bogu. Na trećem mjestu je ljubav, dakle ja znam da me Bog voli i ja tu ljubav prenosim na ostale ljude; preko ljudi služim Bogu.

Kakav je Vaš stav o uvođenju spolnoga odgoja u škole?Svakako podržavam ovu inicijativu. To je jedan važan dio čovjekova života i najlošije je ako se o tome ne govori tada se iz toga stvaraju veliki problemi, čovjek ne razumije što je to i onda nastaju i zablude i manipulacije. Tom predmetu treba pristupiti sa svih stajališta i biološkog i etičkog i filozofskog i prihologijskog. Proučio sam program Udruge Grozd i mislim da je izvrstan. Pruža sve potrebne informacije za odgoj čovjeka. Spolnost nije samo spolni čin, spolnost je nešto što je uzvišeno, što je božji dar i zato tome trebamo pristupati s dostojanstvom.Za kraj samo, što radite u slobodno vrijeme?U mome poslu to je sve isprepleteno. Ne mogu tako odvojiti slobodno vrijeme od posla župnika, što znači da nastojim što više razgovarati sa župljanima i pročitati nešto lijepo i korisno.Imate li poruku za kraj?Škola je izvrsna prilika za odgoj djece i zato svi trebamo jako mnogo surađivati i tada će sve biti u redu.Hvala velečasnom na ovako lijepom razgovoru!

Snježana Keler, 8.c

Nove face u našoj školiNove face u našoj školi

Nastavu vjeronauka ove školske godine održava svećenik kojega smo zamolili za nekoliko riječi kojim bi predstavio sebe i posao koji radi u škola, a i da nam odgovori na neka pitanja koja si svi postavljamo u životu. Dobro došli u naš grad i našu školu. Recite nam nekoliko riječi o sebi. Zovem se Ivica Razumović, rodom sam iz Čaglina, to je požeški kraj. Tamo sam završio osnovnu školu, a srednju ekonomsku školu sam završio u Požegi. Onda sam krenuo u Zagreb na bogoslovni fakultet gdje nas diplomirao prije pet godina. Bio sam jednu godinu đakon u Pakracu, zatim kapelan u Novoj Kapeli, dvije godine sam bio župnik u Cabuni i onda sam došao u Slatinu.Kako vam se sviđa u Slatini nakon toliko promijenjenih mjesta boravka? Pa dobro je, svaki kraj ima nešto svoje, ali sve je to uglavnom isto, isti posao. Posao župnika je svugdje više-manje isti.Recite nam nešto o vašem poslu, poslu župnika; što su vaše dnevne obaveze? Pa ono što je moj župnički posao, to je općenito rad s ljudima i sve ono što ulazi u to dakle sveta misa, ispovijedi i ostali sveti sakramenti, okupljanja i odlazak među ljude, među obitelji. A onda ovaj rad u školi isto je dio tog svećeničkog posla, dakle rad s djecom i okupljanja djece u župi. Posla je dosta, ali ako se sve rasporedi tada se sve stigne.Recite nešto o vašem duhovnom pozivu, možete li nam približiti što se dogodi u čovjeku kada se odluči za takav život?To je baš božji poziv i meni to nešto neće biti jasno do kraja života. To je nešto što jednostavno dođe u određenom trenutku i čovjek zna da je to to, da je to njegovo mjesto, da je pozvan od Boga da to radi. Nisam osjetio poziv sve do četvrtog razreda srednje škole. Kroz razmišljanje, kroz molitvu, stvaranje planova za život rodila se u meni ideja i osjećaj da se odlučim za taj poziv.Kako se i koliko pripremate za propovijedi?Jako je jednostavno propovijedati ako se propovijeda iz života. Treba živjeti vjeru, a ono što ja osobno proživljavam, koliko živim i razmišljam o svojoj vjeri direktno utječu na moje propovijedi i ona dolazi sama od sebe. Moram se u svakom slučaju pripremiti za propovijed; mora se sjesti, pročitati tekst evanđelja, razmisliti o poruci evanđelja i objasniti je na zanimljiv način ljudima, ali prije svega propovijed mora dolaziti iz srca. S godinama se stječe vještina propovijedanja.Što mislite o vjeri među mladima?Ne volim priče u kojim se govori da su mladi pokvareni ili lošiji nego prijašnje generacije, da su krenuli nekim krivim stazama. Možda se nešto i dogodilo, ali svako vrijeme nosi svoje probleme pa ne možemo reći da je današnja generacija nešto posebno loša. Prije svega treba vjerovati

u mlade ljude, oni su u početku odrastanja gdje traže svoje putove u životu, proživljavaju osjećaje koji im nisu jasni, dakle prije svega u njih trebamo vjerovati, a onda im se tek treba pomoći. Postoji puno lijepih stvari u mladim ljudima, a mi to trebamo otkriti, podržavati ih i usmjeriti na pravi put. Možda oni nisu vjernici praktičari kakve bismo mi htjeli, njih zanimaju drugačije stvari od vjere i crkve, ali onda to sve treba nekako uklopiti i njih odgajati da budu i da se ponašaju kao vjernici u svakodnevnom životu. Sve to je proces koji zahtijeva mnogo strpljenja i daje male pomake, ali se sve sigurno isplati. Kolika je važnost molitve u životu pojedinca? Može li se molitva sastojati i od najjednostavnijih riječi kao što su „Isuse, volim te!“. Pojasnite nam kada i kako treba moliti.Molitva je jako važna za svakoga i treba naći nekoliko trenutaka za nju. Ako vjerujemo da nas Bog drži, da nas je on stvorio, onda je i normalno da s njim razgovaramo. Što je to molitva? Molitva prvenstveno nije nabrajanje riječi, molitva je moj stav. Ako nešto doživim u životu da znam s Bogom računati, i kroz krize i kroz lijepe stvari. Molitva uključuje i zahvalu i molbu, to je obraćanje Bogu u svim životnim situacijama. Svatko pronalazi svoj način molitve i to je dobro.Koliko je važan odlazak na nedjeljne mise i što mislite o stavu da nije potrebno ići na misu jer se možemo moliti i kod kuće?Kada netko kaže da se može moliti kod kuće, uvijek odgovaram protupitanjem je li se zaista netko i moli kod kuće. To pitanje postavljaju najčešće oni koji se zapravo nikada i ne mole i žele naći samo neki izgovor da ne moraju doći u crkvu. Postoje oni koji mole kod kuće, ali im je teško doći u crkvu. Na to pitanje odgovaram da mi ne možemo biti privatni vjernici, ne možemo se zatvoriti u svoju sobu i tu izražavati svoju vjeru. Normalno je da se dođe u zajednicu gdje se zajedno moli. Vjera je nešto što živimo u zajednici. Ono što je još važnije jest sveta pričest koju nigdje ne mogu dobiti osim na misi. Nažalost, mnogo mladih se ne pričešćuje jer smatraju da su grješni, a mi ih trebamo uputiti u razliku između lakih i teških grijeha i kada ne trebaju ići na pričest. Što mislite o drugim religijama?Program školskoga vjeronauka usmjeren je na razvijanje poštovanja prema svim religijama, a posebno prema kršćanima. Svaki vjernik bez obzira kojoj religiji pripada živi po svojoj savjesti. U međusobnom suživotu mi možemo

Ivica Razumovićsvećenik

svećenik Ivica Razumović

Nakon odrađenih 35 godina radnoga staža naš računovođa Vinko Drancelj otišao je u mirovinu. Na radno mjesto računovođe zaposlena je gospođa Jasna Tomašević. Zamolili smo je za razgovor. Na samom početku želimo Vam dobrodošlicu u našu školu!Recite nam nekoliko riječi o sebi.Kao što si rekla, zovem se Jasna, živim sa svojom obitelji, inače sam majka dvoje djece, u Slatini i završila sam srednju ekonomsku školu. Koji je posao računovođe?Posao računovođe je jako složen posao. Najvažnije je da računovođa radi na vrijeme obračun plaće zaposlenika, razna knjiženja i pazi na troškove škole. U posao računovođe ulazi i statistički posao koji radim za Ministarstvo financija. Rad s novcem je inače jako odgovoran i težak posao. Na usluzi sam svim djelatnicima škole pa kad kome što zatreba, tu sam. Moram naglasiti da je specifično raditi računovodstvo u školi jer drugačiji je obračun plaće djelatnika u školi, nego djelatnika u nekom poduzeću jer u školi svi imaju, da tako kažem, različite plaće koje ovise o stupnju obrazovanja i godinama staža; tj. plaće se obračunavaju po koeficijentima. Gdje ste sve do sad radili?Do sad sam radila samo u jednoj firmi, a to je Drvna industrija „Gaj“. Radila sam u računovodstvu, komercijali gdje sam jedno vrijeme radila na poslovima nabave materijala. Onda sam radila na poslovima izvoza, a to je isto bio jedan jako lijep posao koji je bio jako interesantan jer se mora kontaktirati s mnogo ljudi, mnogo se putovalo, a i odlasci na raznorazne sajmove namještaja su bili interesantni.Koje su prednosti posla u školi u odnosu na posao u nekom poduzeću?U školi sam smirenija, dok u privredi smo stalno vezani

za neke poslove koji su ograničeni vremenom do kada trebaju biti gotovi, a i moraš se puno trudit da što više robe prodaš. Ovdje je svaki dan posao skoro jednak, znači svaki dan su tu knjiženja, plaćanja računa i slično.Evo sad jedno zanimljivo pitanje, što ako se dogodi da pogriješite?Uvijek kažem da se sve pogreške mogu ispravit, a ako se dogodi da pogriješim, do sada su svi imali razumijevanja, ispravila sam grešku i sve je bilo u redu. Za rad s novcem treba mnogo koncentracije i mira, do sada sam to uspijevala napraviti.Je li Vam se ikad dogodilo da je netko, Vašom greškom, na računu imao pola milijuna kuna ili neki sličan iznos?Hvala Bogu, to mi se nije dogodilo, a dogodile su se samo neke manje pogreške koje je lako ispraviti i nadoknaditi. Kako ste se snašli u kolektivu naše škole?Svi su me jako lijepo primili, nemam zamjerki. Malo sam se na početku pribojavala kako ću raditi taj posao, ali sada mi se jako sviđa i ugodno se osjećam na svojemu radnom mjestu.

Zahvaljujemo se gospođi Jasni na razgovoru i želimo joj mnogo koncentracije na poslu kao i uspjeh u osobnome životu!

Izabela Jelačić, 8. d

Jasna Tomaševićračunovođa

Jasna Tomašević, računovođa

Veliki odmor, 2008.

1�

Veliki odmor, 2008.

1�

Lena Felbaručiteljica engleskoga jezika

Na hodnicima naše škole zamijetili smo jednu novu mladu učiteljicu. U želji da je što bolje upoznamo postavili smo joj nekoliko pitanja. Možete li nam se predstaviti.Ja sam Lena Felbar. Studirala sam na Filozofskom fakultetu filozofiju i komparativnu književnost, gdje sam imala i predavanja iz engleskoga jezika. Za vrijem studija radila sam na slatinskoj radio postaji gdje sam vodila brojne emisije za djecu, a vodila sam i glazbene kvizove. S vremenom sam postala i glazbenim urednikom, a radila sam i na poslovima tehničara. U Zagrebu sam radila u disko klubovima kao DJ, čak sam se unazad dvije godine profesionalno bavila tim poslom. Nakon osam godina života u Zagrebu sam se vratila u Slatinu i eto, sad radim u ovoj školi. Možete li objasniti što je to filozofija i komparativna književnost?Filozofiju možemo objasniti kao ljubav prema mudrosti, kao nauk o osnovnim životnim pitanjima koja si postavljamo, a komparativna književnost bavi se svjetskom književnošću i stalno uspoređuje pročitano znanje jedno s drugime, uspoređujemo književnost s drugim umjetnostima, društvenim promjenama koje nas okružuju.Jeste li zadovoljni poslom u školi?Jako sam zadovoljna, čini mi se da su i djeca zadovoljna sa mnom, a malo im je nezgodno jer sam ja već treća učiteljica ove školske godine, tako da se međusobno upoznajemo. Moram priznati da je disciplina u razredima odlična, zadovoljna sam s njihovim znanjem engleskoga jezika. Kod djece ne želim stvoriti osjećaj da im je engleski jezik najvažniji predmet i da samo njega moraju učiti. Želim da imaju jedan ležeran odnos prema tom jeziku i da uče

kroz igru i na zanimljiv način.Kako ste se snašli s kolegama?Sviđa mi se kolektiv, jako su ljubazni prema meni.Što god sam trebala pitati mogla sam se obratiti kolegicama.Svi su me jako dobro primili. Ugodna mi je radna atmosfera.Što volite raditi u slobodno vrijeme?Volim pročitati stripove kao što je Dylan Dog, znanstvenu fantastiku, kratke priče. Volim slušati novu glazbu i gledati nove filmove.Je li Vam fali Zagreb?Fale mi prijatelji s kojima sam se družila u Zagrebu, ali Zagreb kao grad mi ne fali jer sam se u njemu često selila i nisam se na njega baš navikla. Nikako nisam Zagreb doživljavala kao moj grad, doživljavala sam ga samo kroz prijatelje. I sada odlazim u Zagreb naći se s prijateljima ili oni dođu k meni u posjet.Imate li kakvu poruku za učenike?Znanje je jako važno u životu, a ono što je još bitnije je da se naučimo ponašati jedni prema drugima. Važno je slušati što nam netko želi reći, trebamo biti pažljivi i tolerantni jedni prema drugima.Zahvaljujemo se nastavnici na razgovoru!


Nove face u našoj školi Nove face u našoj školi

Lena Felbaručiteljica engleskoga jezika

S nam se nalazi naša pedagoginja Marina Ivoš. Želimo Vam dobrodošlicu u našu školu!Recite nam nekoliko riječi o sebi.Moje ime znate, po zanimanju sam profesor kroatologije i sociologije, u ovoj školi radim kao pedagog na određeno vrijeme. Imam trideset godina, rođena sam u Travniku, srednju školu sam djelomično završila na Korčuli, a djelomično u Virovitici. Zanimanje koje sam stekla srednjom školom je drvodjelski tehničar. Poslije srednje škole sam upisala fakultet u Zagrebu gdje sam u redovnom roku sve završila. Udana sam i imam curicu koja se zove Gabriela. Jako sam ponosna na svoje dijete i ona mi je najvažnija u životu. Što je posao pedagoga?Ne može se taj posao svesti na dvije, tri rečenice. Mora se jako puno raditi s djecom, roditeljima i nastavnicima. Nastojim što više slušati i jedne i druge i treće i onda treba pokušati nešto zaokružiti. Dakle, dobra komunikacija je preduvjet za ovaj posao, a ona se temelji na povjerenju i

dobrom međuljudskom odnosu. Moj posao je i da vodim evidenciju i statistiku, da izrađujem analize uspjeha na polugodištu i kraju školske godine, da organiziram radionice i da se više angažiram oko pomoći kod učenja. Dosta sam se bazirala na odnos s djecom.Jeste li zadovoljni poslom, što biste možda poboljšali?Više bih voljela da radim u nastavi, da imam svoj razred pa bismo bili jedna mala zajednica koja bi se natjecala zajedno s drugim razredima u ponašanju i ocjenama. Posao pedagoga je zahtjevan i iziskuje aktivnost u cijeloj školi, svugdje si pomalo, ali nekako nisi nigdje. Ali sve u svemu sam zadovoljna. Kolege su pristupačni i dragi, a

Marina Ivošpedagoginja

što je najvažnije spremni su pomoći. Imam sa svima lijepe odnose, mogu se u ljude pouzdati i mislim da je to sasvim dovoljno.Kako provodite slobodno vrijeme nakon posla?Slobodno vrijeme provodim s Gabrielom i to tako da dosta šećemo, nastojimo što manje koristiti automobil. Eto, dosta pješačimo, koristimo dječja kolica i bicikl.Što volite čitati?Volim čitati i dok sam išla u srednju školu pročitala sam, mislim, sve u našoj Gradskoj knjižnici. Volim književnost jer u njoj ima mnogo detalja iz života, a kako sam ja žena protkana sam tim nekim detaljčićima, a od detalja se sastoji

život i od njih sve počinje i dobro i loše.Gdje se vidite u budućnosti?Trenutno želim i težim dobiti stalan posao tako da mogu riješiti neke egzistencijalne probleme i naravno želim proširiti svoju obitelj. Želim imati još troje djece.Što biste poručili učenicima naše škole?Moja poruka sastojat će se u tome da želim reći da svi samo malo više slušamo jedni druge i tada ćemo moći i razumjeti jedni druge i u tome je tajna uspješne komunikacije.Hvala.

Anamarija Roštaš, 8. c

Marina Ivoš, pedagoginja

Senka Kovčićučiteljica matematike

S nam je nastavnica iz matematike i mi ćemo je zamoliti da nam kaže nekoliko riječi o sebi.Zovem se Senka Kovčić, dolazim iz Slatine gdje sam završila osnovnu i srednju školu. Nakon srednje škole upisala sam Učiteljsku akademiju u Zagrebu s pojačanom matematikom.Što to znači da je predmet „pojačan“?To znači da mogu, po zakonu, nastavni predmet koji je pojačan predavati petim i šestim razredima, osim ako škola odobri predavanje u sedmom i osmom razredu onda mogu i u njima predavati.Kako Vam se sviđa posao koji radite?Za sada sam jako zadovoljna, eto, predajem matematiku, a učenici bi mogli malo i bolji biti u matematici. Najveći problem vidim u tome što učenici ne uče, nisu navikli učiti matematiku, tj. vježbati matematiku tako da nemaju tu naviku. Zato nastojim na dopunskoj nastavi raditi s učenicima, vježbati ono što ne znaju, ponavljati. Kako Vam se sviđa ponašanje djece u školi?Ponašanje djece u školi odraz je kućnoga odgoja i na učitelju je da se pravilno postavi prema učenicima i tada će sve doći na svoje mjesto. Svaki učitelj od učenika treba očekivati sto posto da bi dobio neki rezultat.Kako Vam se sviđa naš kolektiv učitelja?Za sada sam bila na praksi u školi Josipa Kozarca i, u usporedbi s ovom školom, mogu reći da se puno bolje

osjećam ovdje.Kako Vam se sviđa škola bez zvona?Sada sam se već navikla na tu situaciju. Ne primjećujem da više nema zvona, mislim da ono više djeci fali nego meni.Čime se bavite u slobodno vrijeme?Čitam knjige, uglavnom znanstvenu fantastiku, gledam filmove, šećem.Je li Vam nedostaje Zagreb?Zagreb mi jako nedostaje, a to posebno osjetim kada odem u Zagreb i vratim se. Nedostaju mi prijateljice s fakulteta, a i samo studiranje.Imate li što poručiti učenicima?Želim im reći da sada, u ovo vrijeme odrastanja, od sebe trebaju dati sto posto. Ovo je vrijeme kada se izgrađuju kao osobe i zato neka rade na sebi što više mogu. Sve će im se na kraju isplatiti.

Hvala!Arijana Delić, 8. c

Senka Kovčićučiteljica matematike

S nam je nova učiteljica engleskoga i njemačkoga jezika. Molim Vas da kažete nekoliko riječi o sebi.Zovem se Zrinka Sobol. Dolazim iz Suhopolja. Osnovnu školu sam pohađala u Suhopolju, a srednju kulturno-umjetničku školu u Virovitici. Poslije toga sam bebisitirala godinu dana u Engleskoj i tamo samo pohađala školu stranih jezika, tj. učila sam engleski jezik. Kad sam se vratila u Hrvatsku upisala sam se na Ekonomski fakultet u Opatiji. Gdje ste do sada sve radili?

Do sada sam radila u Suhopolju u školi gdje sam četiri godine predavala engleski jezik, jedno vrijeme i njemački; radila sam i kao administrator. U ovoj školi sam počela predavati engleski jezik, a nedugo sam počela

Zrinka Sobolučiteljica engleskoga i njemačkoga jezika

Zrinka Sobol, učiteljica engleskoga i njemačkoga jezika

Veliki odmor, 2008.

1�

Veliki odmor, 2008.

1�

predavati njemački jezik.Jeste li zadovoljni učeničkim poznavanjem tih jezika?Zadovoljna sam s njihovim znanjem engleskoga i njemačkoga jezika; znaju sve osnovno o tim jezicima, a to će i trebati za srednju školu.Kako Vam se sviđa naša škola i kao se osjećate raditi u njoj?Jako mi se sviđa vaša škola, ona je sada i moja, čim sam došla kolege su me odlično prihvatile. Škola je dobro organizirana.Što radite u slobodno vrijeme?U slobodno vrijeme naravno, kad ga imam, čitam, izrađujem nakit, ali ne za prodaju nego za mene i moje prijatelje.Što mislite o školi bez zvona?Ima prednosti i mana. Mana je ta što kada zazvoni onda djeca naglo krenu izlaziti iz učionica i tako mi se čini da je to stresno za njih. A s druge strane kada nema zvona, djeca samo gledaju na sat kad će biti gotova nastava. Svidjela mi

se ideja da će se puštati glazba za početak i kraj sata. To bi bilo manje stresno od zvona, a i djeca bi se sigurno mnogo angažirala oko toga.Jeste li zadovoljni udžbenicima za strane jezike?Udžbenici nisu loši, ali moram naglasiti da se u nastavi stranih jezika mora kombinirati nekoliko udžbenika, dakle nekoliko izdavača i s tom kombinacijom se dobije nešto što djeci olakšava učenje. Imate li neku poruku za naše učenike?Znam da vam je učenje sada tlaka, da vam je to teško i da vam je to muka, ali trebate učiti i kroz učenje se zabavljajte. Nemojte da vam učenje bude mučenje, nego neka vam bude zabava. Jako je važno što ćete naučiti u osnovnoj školi jer je ona temelj i za daljnje obrazovanje, ali i za cijeli život. Kakvi ljudi postanete tu i za to vrijeme, takvi ćete uvijek i biti.Zahvaljujemo učiteljici na razgovoru!

Antonia Zeman, 8. c

Školskom godinom 2007. / 2008. donijeli smo odluku o provedbi projekta Dopunska nastava iz ponašanja.

Što je to DIP? To je skupni rad s učenicima od 5. do 8. razreda ( primjena restitucije u pismenom i usmenom obliku) na nivou škole. Korak poslije primjene restitucije na nivou razrednih pravila.Ovaj oblik rada počeo je prošle školske godine. Razmišljamo o primjeni i u razrednoj nastavi.

Kada se održava DIP? Svaki drugi petak od 13:15 do 14:00 sati. Termin smo prilagodili učenicima putnicima, kada idu u prijepodnevnu smjenu. Mišljenja smo da bi bilo svaki da se održava svaki petak, ali radi putnika morali smo se prilagoditi.

Za koga je DIP? DIP je za učenike upisane u bilježnicu, koja se nalazi u vijećnici na vidljivom mjestu, koja je dostupna svim razrednicima i nastavnicima škole. Razrednici i predmetni nastavnici predlažu učenike koji ostaju na DIP-u., koji su se neprimjereno ponašali, tj. nisu poštivali razredna pravila i pravila škole o nenasilnom ponašanju.

Tijek rada DIP-a: Učenici su s pedagoginjom i psihologinjom škole. Svaki učenik dobije obavijest za roditelje, koju dijete daje na uvid svojim roditeljima: gdje je bio 7. sat i zbog čega? Roditelji se također mogu, ako to

žele, informirati kod razrednika o ostanka njihova djeteta na ovom satu. U skupini su učenici u situaciji, još jednom razmisliti o svom ponašanju, zbog čega su na satu, o svom izboru ostajanja na ovom satu, kako popraviti učinjenu štetu….?Što s učenicima koji su 5. puta evidentirani na DIP- u? U tom slučaju oba roditelja pozivaju se na obiteljsko savjetovanje kod stručne s l u ž b e . T r a j a n j e savjetovanja ovisi o problematici. Po potrebi imamo i suradnju s Centrom za socijalnu skrb. Prošle godine dvije obitelji, nakon DIP- a, su uključene u tretman CZSS.

Cilj DIP- a: Ovo je samo dio našeg cjelokupnog školskog programa afirmacije nenasilnog ponašanja u školskom prostoru, prihvatiti probleme i naučiti ih rješavati na pozitivan način, bolje razumjeti sebe i druge, naučiti uspješnije komunicirati…U tijeku je izrada informatora ( prikaz statističkih podataka za školsku 2007. / 2008. godinu ).


Zavirili smo u zbornicu

Dopunska nastava iz ponašanja ( DIP )

“Crna knjiga”

Zavirili smo u zbornicu

Edukacija Korak po korakOve školske godine osim edukacije učitelja putem

vikend seminara Uspješna škola, četiri učiteljice naše škole, koja je bila domaćin učiteljima Županije, završile su i Uvodni seminar za primjenu razvojno – primjerene, na dijete usmjerene metodologije Korak po korak u razrednoj nastavi.

U trajanju od 40 nastavnih sati kroz tri vikenda - učiteljice G a b r i j e l a Kromek, Renata G r a h o v a c , Željka Novotni i Vera Menčik, educirane su za Program rada Korak po korak u čijem temelju leži duboka vjera u načela demokracije.

U demokratičnom razredu učitelji poučavaju djecu da biraju između alternativa i preuzimaju osobnu odgovornost za učinjeni izbor.

Ovdje dolaze do izražaja vrijednosti međusobnog poštivanja, međusobne odgovornosti djece i odraslih, vrijednosti poštenja, brižnosti i marljivosti. U svakodnevnim interakcijama s djecom, odrasli svjesno prikazuju ponašanje koje je uzor tim osobinama.

Cilj nam je što djelotvornije i ugodnije poučavanje naših učenika, a sigurni smo da će nam i ova edukacija u tome mnogo koristiti.

Vera Menčik, učitelj mentor

polaznici edukacije Korak po korak

Zdravstveni odgoj u našoj školi

Zdravstveni odgoj novi je nastavni predmet koji je uveden kao eksperimentalni (probni) predmet za učenike petih razreda u našoj zemlji. Nastavnica Jasmina Krznarić i pedagoginja Marina Ivoš su prošle u Zagrebu temeljnu edukaciju kako bi mogle predavati ovaj nastavni predmet pa je naša škola tako postala jedna od .........škola u Hrvatskoj koje su uvele zdravstveni odgoj u nastavu. Zdravs tveni odgoj predmet je koji obuhvaća mnoga pitanja koja zanimaju svakog čovjeka bez obzira na spol pa su se u njemu mogle naći nastavne jedinice ovoga sadržaja: kvaliteta života, ljudska spolnost, prevencija ovisnosti, kultura društvene komunikacije, prevencija nasilničkog ponašanja i bitne vrijednosti odgoja. Nastavnica Krznarić i pedagoginja Ivoš kažu da su učenici s velikim zanimanjem pratili ovaj predmet i da se nadaju da će biti uveden kao redovan nastavni predmet u programe osnovnoškolskog obrazovanja. Mišljenja učenika o zdravstvenom odgoju možete pročitati u anketi koju smo proveli u našoj školi.


nastavnica Jasmina Krznarić i pedagoginja Marina Ivoš

USPJEŠNA ŠKOLAOŠ Eugena Kumičića bila je (02. veljače 2008.)

domaćin FOLLOW UP susreta školskih timova koji su 09. listopada i 11. studenoga 2007. godine prošli dvadesetosam satnu edukaciju na seminaru „USPJEŠNA ŠKOLA“ pod vodstvom trenerica Goranke Hitrec i Vlatke Domović Pučkog otvorenog učilišta „ KORAK PO KORAK “ iz Zagreba, a na inicijativu i u organizaciji Ureda za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Virovitičko-podravske županije.

Na susretu bili timovi iz pet osnovnih škola: OŠ Ivana Gorana Kovačića Gornje Bazje, OŠ Ivane Brlić Mažuranić Virovitica, OŠ Suhopolje, OŠ Gradina i domaćin OŠ Eugena Kumičića Slatina.

Timovi su prezentirati svoje akcijske planove „ZA POBOLJŠANJE DJELOTVORNOSTI ŠKOLE“, a koji su provodili u svojim školama od 12.studenog 2007. do 15. veljače 2008.

Edukacija „Uspješna škola“ pruža školama „tehnologiju“ za proces promjene, odnosno odgovor na pitanje KAKO škole mogu postati djelotvornije i kako

postaviti realne i konkretne ciljeve za poboljšanje rada škole kao cjeline ili njezinih pojedinih segmenata.

Ciljevi edukacije su i stvaranje suradničke kulture u kojoj učitelji i stručni suradnici podržavaju jedni druge u unapređivanju vlastite prakse te razvijanje zajedničke posvećenosti i uključenosti učenika, roditelja i djelatnika škole u poboljšanje kvalitete škole.

Programski sadržaji radionica su bili slijedeći: poboljšanje djelotvornosti škole, stvaranje vizije za školsku zajednicu, razumijevanje procesa promjena, kako se baviti promjenom – vođenje kompleksne promjene, primjena okvira za poboljšanje djelotvornosti škola, tipologija škola – primjena na vašoj školi, razvijanje akcijskog plana za poboljšanje djelotvornosti škole, individualna i grupna refleksija.

Naš tim činile su: Božica Majhen (ravnateljica), Marina Ivoš (pedagoginja), Vesna Košutić (učitelj mentor), Željka Novotni (učiteljica mentorica), Vera Menčik (učiteljica mentorica), Renata Grahovac (diplomirana učiteljica), Elvira Vujčić (profesorica hrvatskoga jezika) i Senka Kovčić (diplomirana učiteljica).


Veliki odmor, 2008.

16

Veliki odmor, 2008.

1�

Novosti s terena

Područna škola u Novakima ove školske godine zasjala je u novome ruhu. Pogledajmo kako su tekli radovi preuređenja učionice u kojoj će predavati učiteljica Marija Miljković.

PŠ Novaki - uređenje učionice

Unazad 30 godina naša učionica je izgledala ovako, a onda smo je odlučili

preurediti....

...vrijedne ruke roditelja pomogle su u struganju zidova...

...povremeno se pružala i prva pomoć...

Majstori su postavili novi hrastov parket...

...obojili su prozore i vrata... ...promijenili su električnu rasvjetu...

..i učionica je zasjala u novom ruhu!!!!!

Mame su u školskom vrtu posadile cvijeće...

...a mi smo pripremili program otvorenja učionice...

...velečasni Josip zazvao je božji blagoslov na sve nas.

Sve skupa proslavili smo izletom na orahovačko jezero.

Marija Miljković i Mato Pavlović, učitelji Područne škole Novaki

Novosti s terena

Uređenje okoliša škole u Bakiću

Područna škola Bakić dobila je novo

ruho u kojemu će moći uživati svi

učenici i stanovnici Bakića. Orušena je stara ograda i

poravnata je zemlja na kojoj će biti

posađeno ukrasno bilje i drveće. Sada

dvorište izgleda mnogo urednije i veće, a radujemo

se novom zelenilu i čarima hortikulture.

Elica Prebeg, učiteljica P.Š. Novaki

Veliki odmor, 2008.

18

Veliki odmor, 2008.

1�

Državna uprave za zaštitu i spašavanje

Jeste li se ikada našli u situaciji da vam je trebao broj vatrogasaca, policije ili hitne pomoći, ali ga niste znali?

Državna uprava za zaštitu i spašavanje gostovala je u našoj školi 15. siječnja 2008. godine., a predavanje p r o č e l n i k a Dražena Rengela pod nazivom Edukacija djece u području zaštite i spašavanja saslušala su djeca prvih i drugih razreda te djeca područnih škola. Zanimljivo predavanje upućuje ih na važne brojeve telefona za hitne slučajeve. Saznali su gdje se sve može doći do vode (Hidranta) u slučaju požara. Vatrogasci su im demonstrirali ulazak u vatru pri čemu je obavezno nositi kacigu, zaštitno odijelo, čizme, rukavice, masku te aparat za gašenje. Policija je pokazala koji je posao dresiranih pasa demonstracijom pronalaženja skrivenih opojnih sredstava u automobilu.

Predavač nam poručuje da dobro upamtimo brojeve koji nama ili nekom drugome mogu spasiti život: 112 – Služba spašavanja, 92 - Policija, 93 - Vatrogasci, 94 - Hitna pomoć.

Ivana Kiš, 8. d

Gosti u našoj školi

a misli i živote drugih ljudi jer su one u njihovo vrijeme mladosti doista „palile i žarile“ pa se bilo teško otrgnuti njihovom utjecaju.Kaže da ga je urednica Željka Vukelja nagovorila da piše priče, a sasvim slučajno je ušao u taj posao. Sad se isključivo bavi pisanje knjiga. Ponekad je to naporan i iscrpljujući posao pa mu za neke knjige treba mnogo vremena (npr. deset mjeseci pisao knjigu Tajna crne kutije), dok neke idu vrlo glatko (četrdeset dana pisao knjigu Tajna zlatnog zuba.) Dosada je napisao tridesetak naslova. Pitali smo ga zašto mu romani najčešće počinju imenicom tajna, a odgovor je bio da želi privući pozornost čitatelja jer svatko želi otkriti tajnu pa i on želi da djeca čitaju njegove knjige i usput otkriju tajnu.Njemu je najdraža knjiga Ivane Brlić Mažuranić

Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Napisao je nekoliko romana za odrasle, a to su Putnikova smrt,Neuspjeli pokušaj i Tanga boy. Nabrojat ćemo nekoliko njegovih dječji roman, a mnoge od njih možemo naći i u našoj knjižnici: Tajna ribljeg oka, Tajna mačje šape, Tajna crne kutije, Tajna zlatnog zuba, Tajna sretnih susjeda, Tajna zmajevog vrta, Tajna tužne šape, Tajna graditelja straha, Tajna Titana Horvata. Tajna Stubičkih toplica zadnja je knjiga i njemu najdraža knjiga. Zahvaljujemo piscu Kovačeviću na gostovanju u našoj školi i od njega očekujemo još mnogo tajni koje će otkrivati naša radoznalost i mašta.


Kako nastaju novineGostovanje urednika Modre laste i Smiba Borne Lulića u našoj školi, 14. veljače 2008., razveselilo je učenike naše škole, ali im i približilo zahtjevni proces nastajanja novina. Na predavanju učenici su se upoznali s osnovnim pojmovima odgovornih osoba u nastanku novima (urednik, novinar, lektor, grafički dizajner, ilustrator, fotograf, tiskara, izdavač), a pojašnjen im je i onaj tehnički dio vezan uz nastanak novina pa su tako upoznati s pojmovima „špigl“, novinski arak i prijelom.

Predavanje je bilo zanimljivo i korisno, a urednik Lulić pokazao je izuzetnu vještinu komuniciranja s djecom kao i zavidne predavačke vještine potrebite za uspješni nastavni proces uz zadovoljstvo svih njegovih sudionika.


Hrvoje KovačevićU našoj školskoj knjižnici nalaze se mnoge knjige čiji naslovi počinju s imenicom tajna pa tako imamo raznih tajni kao što su Tajna crne kutije, Tajna mačje šape, Tajna zlatnog zuba, Tajna ribljeg oka,....Sve su to tajne koje je napisao jedan pisac: Hrvoje Kovačević. baš mi je bilo čudno i pitala sam se zašto svi naslovi knjiga počinju s imenicom tajna?! a još me više iznenadilo kad je knjižničarka rekla da će tvorac „Tajni“ doći u našu školu. Savršeno! Pa sad ću ga moći pitati odakle mu inspiracije za tolike tajne, ili ih on zaista toliko i ima...evo sad nekoliko detalja o autoru da ga što bolje upoznamo.Hrvoje Kovačević je rođen u Požegi 1966. godine. Živi u Stubičkim toplicama kao profesionalni pisac. Diplomirao je arhitekturu u Zagrebu, a jedno vrijeme radio je kao crtač stripova u Zagrebu. Kaže da mu je to bio jako interesantan posao. Oženjen je i ima kćerku od trinaest godina i sina od osam godina. U mladosti je obožavao igrati košarku. U školi nije volio fiziku i kemiju, ali je zato obožavao tjelesni. Strastveni je navijač Dinama i Cibone. Hrvoje voli slušati glazbu, a najviše sluša Azru i Prljavo kazalište. Kaže da su to grupe koje su obilježile njegovu mladost,

Krajem rujna HTV-ova emisija Nulti sat organizirala je akciju pod nazivom Putovanja kojoj je cilj bio upoznati školarce s ljepotama Hrvatske. Na tu smo se akciju odazvale i mi, učenice OŠ Eugena Kumičića (Antonia Zeman, Marija Srbić i Mirta Tomljanović), a projektom je koordinirala nastavnica Đurđica Delić. Projekt je bio tako organiziran da su prvo nama došle u posjetu tri učenice osmog razreda s Plitvičkih jezera koje su boravile u našim domovima i prilagodile se našim životima i svakodnevnim obvezama. 6. listopada 2007. smo im uzvratile posjet i do 13. listopada smo boravile zajedno s nastavnicom Delić u mjestu Mukinje kod Plitvičkih jezera. Vratile smo se pune dojmova jer je to jedna posve drukčija sredina koja se od naše razlikuje već po klimatskim uvjetima, a da ne govorim o načinu života i rada. Tamo je život baziran na turizmu i zanimljivo je da su gotovo sve kuće od drveta i relativno male što nas je jako fasciniralo. Nakon prvog dana posjetile smo Nacionalni park Plitvička jezera i uživali smo u prekrasnim jezerima

i slapovima od kojih zastaje dah. Drugi smo dan u sklopu terenske nastave išli na izlet u Zagreb zajedno sa svim učenicima sedmih i osmih razreda. Posjetili smo Tehnički muzej u Zagrebu, a nakon čega je na bazenima Mladosti održana škola plivanja. U sklopu ovog boravka pohađale smo i redovnu nastavu gdje smo (nadam se) svojim znanjem ponosno predstavljam našu školu. Osnovna škola u Mukinjama, jedina u cijeloj Hrvatskoj, ima osnovnu zadrugu Mladi pčelari. Za nas su posebno organizirali demonstraciju vrcanja meda u čemu smo mi, Slatinčanke, uživale i uključile se u rad. Tijekom posjete smo se i ludo zabavljale jer je jedna od naših domaćica organizirala pidžama party na kojoj je sudjelovalo dvanaest djevojčica. Posljednjeg dana boravka posjetile smo Rastoke u Slunju gdje smo razgledali starinske vodenice koje su još uvijek u funkciji.

Događaj je nezaboravan i zasigurno će trajno ostati zapisan u našim sjećanjima.

Antonija Zeman, 8. c

Putovanja

Gostovali smo u ...

Borna Lulić,urednika Modre Laste

pročelnik uprave za zaštitu i spašavanje Dražen

Rengel

Hrvoje Kovačević, pisac

Veliki odmor, 2008.

20

Veliki odmor, 2008.

�1

Festival znanosti i Otvoreni dani Instituta

„Ruđer Bošković“Festival znanosti zanimljiva je

manifestacija koja se održava u Tehničkom muzeju u Zagrebu na kojemu se održavaju razna znanstvena predavanja. Mi smo na tome festivalu poslušali predavanje, „Kakvoća vode – istine i zablude“, profesorice Furač i profesorice Tkalčec s Kemijskog fakulteta o vodi gdje smo saznali

kako je gradska voda zdrava i ne trebamo nikakve pročiščivaće, tj. filtere za vodu jer oni toliko očiste vodu od svih minerala i vitamina pa takva voda nije zdrava za naš organizam. Pogledali smo i izložbu radova o dupinima, o topljenju ledenjaka i

rijetkim ribama. Otvoreni dani Instituta „Ruđer Bošković“

održava se svake godine na našem poznatom institutu, a kao što i sam naziv kaže, to su dani kad posjetitelji mogu doći i razgledati institut i pitati znanstvenike sve što požele vezano za njihov rad i istraživanja koja rade.

Antonia Zeman, 8. c

Boškovićeva modela atoma. On uvodi zakon sila, koje su odbojne na malim međuelektronskim udaljenostima, a privlačne na velikim udaljenostima, što kasnije dalje razvija Michael Faraday. Atom svodi na središnju točku oko koje se šire oblaci privlačno-odbojnih sila (Boškovićevo polje).Bošković se, iako svećenik, zalagao za Kopernikov sustav. Bio je vrlo ugledna ličnost tog vremena. 1761. godine astronomi su se pripremali da promatraju prolaz Venere ispred Sunčeva diska i u tu svrhu ga britanski Royal Society šalje u Istanbul (Carigrad) kako bi mogao promatrati taj prolaz. Ruska akademija znanosti ga prima za člana u Sankt Petersburgu. Francuska ga je 1773., kad je

ukinut isusovački red, imenovala ravnateljem optike za mornaricu. Bio je poznat i kao inženjer, pjesnik

i diplomat. Kao inženjer, na zahtjev pape Benedikta XIV. napravio je planove za popravku apsida i kupola crkve Svetog Petra u Rimu i radio na isušivanju močvara u Italiji. Kao diplomat odlazi u London kako bi ublažio sumnje Velike Britanije da Dubrovnik pruža usluge Francuskoj i na taj način krši svoju neutralnost. Tada biva i primljen u londonski Royal Society.

Ruđer Bošković je umro 13. veljače 1787. godine u Milanu. Pokopan je u crkvi Sv. Maria Podone.

Antonia Zeman, 8. c

Gostovali smo u ...

Ruđer Bošković (1711.-1787.)

Ruđer Bošković rođen je u Dubrovniku u obitelji u kojoj je vladao duh ozbiljnosti i reda, a cijela je obitelj naginjala isusovačkom moralu. Osnovnu je školu polazio, kao i većina trgovačke djece, u u isusovačkom kolegiju gdje je učio gramatiku, humanioru i retoriku. u svemu je bio ispred svojih vršnjaka , a naročito se iskazivao marljivošću, intuicijom i lakim usvajanjem gradiva. Zato je s četrnaest godina poslan u Rim na daljnje školovanje u glasoviti Collegium Romanomum (Rimski kolegij)Prvo je tri pripremne godine proveo u novicijatu svetog Andrije, a potom je u istom novicijatu slušao retoriku. nakon toga je pet godina slušao filozofiju i matematiku.1732. godine završio je filozofiju, a nedugo zatim i teologiju te je nakon završetka studija zaređen za svećenika i stupio je u isusovački red. Od 1733. učitelj je gramatike u Rimu. U svojoj knjizi Elementa matheseos universae, Rim 1754., daje znatan broj teorema iz trigonometrije, prvi izvodi četiri osnovne diferencijalne formule sferne trigonometrije, kao i oskulatorni krug. U raspravi De aestu maris (1747.), prvi među matematičarima govori o neeuklidskoj geometriji, u kojoj se s krivuljama radi isto kao i s pravcima, te predlaže geometriju s tri i više prostornih i jednom vremenskom veličinom, koja se danas i upotrebljava.Bavio se i astronomijom i objavio pet knjiga pod nazivom Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (1785.)U geodeziji, 1741. Ruđer Bošković je iznio ideju o geoidu kao obliku Zemlje.U optici je poznat po instrumentima kao što je prizma s promjenljivim kutom i kružni mikrometar.U djelu Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium, objavljenom u Beču 1758. godine, iznosi da je sve materija i kretanje. Po njemu je materija sastavljena od istih čimbenika, samo je različiti zakoni čine različitom. Bohrov model atoma je direktan potomak

Gostovali smo u ... - Projektni dan

učenici i nastavnici u posjetu institutu “RuđerBošković”



Otvorimo vrata škole, zatvorimo vrata ovisnosti

Otvorimo vrata škole, zatvorimo vrata ovisnost naziv je projektnoga dana koji su ostvarili učenici i nastavnici OŠ Eugena Kumičića održanog 07. prosinca 2007.

U Mjesecu borbe protiv ovisnost odlučili smo u obliku projektnoga dana pronaći aktivnosti koje bi učenike usmjerile prema sadržajima kojima mogu ispuniti slobodno vrijeme, a koji će ih odvratiti od ispraznosti, a samim time i konzumiranja raznih oblika ovisnosti.

Učenici su mogli dobrovoljno odabrati u kojoj će radionici sudjelovati, a bile su im ponuđene ove radionice: slastičarska radionica, radionica hrvatskoga jezika, radionica njemačkoga jezika, radionica engleskoga jezika, radionica kemije, radionica fizike, geo-radionica, novinarska radionica, povijesna radionica, likovna radionica, informatička radionica, tehnička radionica, dramska radionica, ritmička radionica, sportska radionica, matematičke radionice.

Radionice su se odvijale u dva bloka pa su učenici mogli i mijenjati radionice budući da su se one ponavljale.

Prezentacijom svih radionica u holu škole završio je projektni dan.

Za učenike osmih razreda organizirana je parlaonica na temu: Legalizacija lakih droga, a pobjedu je odnijela negacijska grupa.

Gost Centra za sprečavanje i suzbijanje ovisnosti profesor psihologije Siniša Brlas neformalno se družio s učenicima te im predstavio rad Centra i odgovarao na

učenička pitanja.Zahvaljujemo se profesoru Brlasu u nadi da ćemo

i dalje uspješno surađivati s Centrom.Gradsko poglavarstvo grada Slatine financiralo

je ovaj projekt pa se srdačno zahvaljujemo na suradnji i njihovom dolasku na prezentaciju projektnoga dana.

S ponosom možemo reći da su učenici zadovoljni projektom u nadi da će zaista zatvoriti vrata ovisnosti, a svoje srce otvoriti plemenitim i istinskim vrijednostima.

Sanja Bujanić, nastavnica

Likovna radionica

Nastavnica Sanja Bujanić motivirala je učenike likovne radionice za izradu božićnih Ukrasa. Ukrasi od gipsa modelirani su i obojani, a ukrasi od papira izrađivani su po mašti naših učenika. Dobra glazba opuštala je njihov duh, a lijepe boje njihove oči.

Antonija Demeter., 8.b

učenici na likovnoj radionici

Veliki odmor, 2008.

��

Veliki odmor, 2008.

��

Projektni dan Projektni dan - Dani kruha

Foto-grupa

Vrijedna foto–grupa predvođena gostom fotografom Željkom Jurasom zabilježila je sve važne trenutke odvijanja svih radionica ovoga projektnog dana. Imali su zaista mnogo posla, ali su uživali u hvatanju trenutaka koji će ostati ovjekovječeni na njihovim predivnim fotografijama.


Novinarska grupa

Što vrijedi bilo koji događaj ako se on ne zabilježi i u pismenom obliku?! Zato smo i oformili Novinarsku grupu kojom je koordinirala knjižničarka Melita Schmitz, a vrijedne novinarke obišle su sve radionice i pismeno predočile sve što se u njima događalo u ovom projektnom danu. Rezultat rada su dnevne novine koje sada držite u svojim rukama.

Antonija Demeter, 8. b

Slastičarska grupa

Dosadno vam je?! Usamljeni ste ili tužni?! Ne znate što biste sa sobom?!

Grupa slastičara koju je vodila nastavnica Jasmina Krznarić pokazala nam je kako nam pripremanje kolača može ispuniti vrijeme i pružiti dobru zabavu. Pozovite prijatelje, zabavite se i uživajte u okusu kolača kojeg ste

sami napravili. Za recepte možete pitati mamu ili baku, tetu ili susjedu ili ih možete ispeći po receptima (recepte ćemo objaviti u sljedećem broju Velikoga odmora) koje su po kojim su ispečeni kolači na ovoj radionici., a to su Tiramisu, Medvjeđe šape, Kuglice od smokava, Rolada od kestena i Margit melšpajz.

Odlazak iz slastičarske radionice teško nam je pao jer su mirisi bili toliko primamljivi da smo se jednoglasno složili da ih ni u kojem slučaju ne bismo zamijenili dimom cigareta i parom alkohola.

Snježana Keler, 8.c

Povijesna radionica

Ustav naše škole, Stablo očekivanja i Unicefov cvijet izradila je Povijesna radionica s nastavnicom Đurđicom Delić. U nadi da ćemo se pridržavati svih pravila škole i života želimo vam uspješnu Novu godinu u kojoj ćete ispuniti sva svoja očekivanja, održati sva obećanja i ostvariti sva svoja prava srdačno vas pozdravlja Povijesna radionica.

Katarina Milković, 5. c

Geo radionicaSve naj u Europi i

Aziji, kao što su najduže rijeke, najviše planine, najdublja jezera, najmnogoljudniji gradovi, najmanje države,... izdvojili su i obradili u obliku plakata vrijedni učenici Geo radionice u suradnji s nastavnicom Željkom Horvat. Plakati su zanimljivi i korisni, a nadamo se da će vas potaknuti na izradu takvih materijala.

Katarina Milković, 5.c

Radionica engleskoga jezikaNastavnik Radomir Šajinović vodio je englesku

radionicu na kojoj su se izrađivali plakati. Jedan od plakata bio je predstavljanje novoga proizvoda, tj. tenisica pod nazivom: „Sneakers for every season“, a motiv je bio Sportom protiv ovisnosti. Drugi plakat bavi se zanimljivostima pod nazivom: „Did you know?“. Ovaj plakat je zaista zanimljiv, a izdvojit ćemo neke zanimljivosti: butterfly taste with their feet, The body’s strongest muscle is our tongue, Elephantest are the only animals that can not jump..

Ako želite saznati još neke zanimljivost pročitajte plakat....


Matematička radionicaNaš mozak se razvija kroz mnoge aktivnosti,

a jedna od njih je i rješavanje križaljki. Kata Radović pripremila je teške i zanimljive križaljke za sudionike te radionice. Rješavajmo križaljke i rješavajmo se ovisnosti – poručuju nam učenici Matematičke radionice.

Anita Baro, 5. c

Glazbena radionicaNema veselja tamo gdje nema glazbe.Glazbena radionica pod ravnanjem nastavnika

Josipa Bojagića ispunila je našu školu lijepim zvukovima naših narodnih pjesama : Jana, ribareva kći i Pokraj Drave kuća mala.

Antonija Demeter, 8.b

Dan projektne nastave održan je 22. travnja 2008. godine u sklopu obilježavanja Dana planeta Zemlje i Dana hrvatske knjige.

Cilj projektnog dana je bio realizacija planom utvrđenog projekta Eko škole, a zadaci su bili osmisliti prikladnu radionicu na temu Slavonija.

Metode kojima su se koristili učenici su bile metode istraživanja, proučavanja, analize, predstavljanja i opisivanja.Predmet istraživanja obuhvaćao je isključivo područje Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske županije.

Istina, imali smo mnogo posla, a učenici i nastavnici izabrali su radionice s nazivima: Slavonija u djelima hrvatskih književnika, Gospodarstvo Slavonije u brojkama, Das schoone Slawonien, Prikaz požeške

biskupije i katedrale, Plesovi Slavonije, Regionalna karta Slavonije, Zaštićena priroda Slavonije, Turizam

slatinskoga kraja, Animal in danger in Slavinia, Na rubu ravnice, Želim biti, Slavonijo, s tobom, 100 godina turizma u Orahovici, The sights of Slavinia, Moj zavičaj i šetnja najdražim stazama, Slavonija multimedijski, Razvoj eksperimenta u našoj školi, Putovanje kroz Slavoniju, Slavonske šećerane.

Projektni dan prošao je veselo, uspješno i zabavno, a mi smo naučili mnogo o regiji u kojoj živimo, regiji zlatnih polja,

raspjevanih i dobrih ljudi, nas, Slavonaca.I zato, želim biti, Slavonijo, s tobom jer u svome

srcu te zauvijek nosim!Izabela Jelačić, 8. d

Slavonija za sva vremena

učenici i nastavnici prezentiraju zaključke i rezultate rada u radionicama

Dani kruha Mi učenici trećih i četvrtih razreda

Dane kruha obilježili smo posjetom Pekari Jozo. Vidjeli su kako se pravi i peče kruh, domaćini su nas počastili pecivom, a nakon razgledanja pogona uputili smo se u školu. U školi su nas dočekali lijepo spremljeni stolovi, a na njima su bili kruh i kolači. U holu škole bila je pripremljena izložba pod nazivom Od žita do kruha i peciva. Velečasni Ivica Razumović je blagoslovio hranu i onda smo uzeli svi po komadić kolača i kruha, blagovali i otišli svojim kućama.

Josipa Jukić, 4. c učenici trećih i četvrtih razreda posjetili Pekaru “Jozo”

učenici na slastičarskoj grupi

učenici na geo radionici

Sportska radionicaU zdravom tijelu, zdrav duh moto je koji pokazuje

važnost održavanja fizičke aktivnost našega tijela. U sportskoj radionici predstavljene su nogometne i stolnoteniske tehnike,a interes za ovu radionicu bio je izrazito velik. Okrenimo se sportu, pokrenimo tijelo i duh, a šutnimo i odbacimo sve oblike ovisnosti – poručuju nam sportaši.


Jezična radionicaJezična radionica hrvatskoga jezika koju su vodile

tri nastavnice Vera Menčik, Spomenka Bošnjak i Slavica Marković, a tema radionice je bila Što je sreća. Tu smo mogli čuti što je to sreća, razmišljanje šest šešira, kao i zanimljivu bajku. To nam je pomoglo da naučimo da je najvažnije naše mišljenje za izgradnju vlastitih stavova. Kao i ova bajka o čovjeku i studentu koji mu je naslikao rodu, ali je pohlepnost upropastila ono najbolje iz koje slijedi pouka da nikada ne valja biti pohlepan jer time gubimo sve.

Antonija Demeter, 8.b

Na kraju ovoga zabavnoga i poučnog dana možemo reći da smo mnogo toga naučili i da će se svatko odlučiti za život, zdrav život bez ovisnosti, ispunjen pravim duhovnim i životnim vrijednostima koje će nas oplemeniti, a ne uništiti i učiniti nas nesretnima.

učenici na radionici eng. jezika

učenici na matematičkoj radionici

učenici na sportskoj radionici

Sarajevo-Dubrovnik-MeđugorjeSindikalni izlet radnika naše škole bio je usmjeren na tri predivne destinacije: Sarajevo, Dubrovnik i

Međugorje. Od zavidnog broja fotografija izdvojili smo nekoliko, pogledajte ih i uživajte jer mi, zaista, na ovom prekrasnom putovanju jesmo uživali.

Rijeka Miljacka protječe središtem Sarajeva Gradska vijećnica u Sarajevu predstavlja najljepši i najreprezentativniji objekt iz austro-ugarskog perioda,

a građena je u pseudo-maurskom stilu

Sarajevo je prepuno džamija prekrasnog izgleda Obnovljena zgrada Likovne akademije

Prošetali smo Baščaršijom, poznatim trgovačkim središtem grada ...

...i kupili pokoji suvenir.

Posjetili smo i Vrelo Bosne gdje izvire rijeka Bosna, a nalazi se na periferiji Sarajeva

Eto nas u Dubrovniku ispred Kneževog dvora...

...što reći o impresivnim dubrovačkim zidinama Ah, eto naših misica večeri: Meli, Gabi i Valerija! Što li će one sve učiniti za mir u svijetu, tj. razredu...

I konačno u Međugorju, poznatom svetištu Majke Božje

Eto, to smo mi, djelatnici OŠ E. Kumičića! Pozdrav do godine!

Javit ćemo se opet, ali destinaciju vam još nećemo otkriti! Ššššš...počinje na R...

Veliki odmor, 2008.

26

Veliki odmor, 2008.

��

Od školske godine 2007./2008. učenike je zaprepastila činjenica da se u školi pojavila CRNA KNJIGA! U Crnu knjigu nastavnici tijekom tjedna upisuju učenike nedolična ponašanja pa za kaznu ti učenici moraju otići na još jedan dodatni sat koji se zove Dopunska nastava iz ponašanja. Svi su govorili da se tamo sigurno neće pojaviti njihov ime! No, ipak je ispalo suprotno, Crna knjiga izabrala je prve zatočenike među kojima sam, nažalost, bio i ja s mojim kolegom novinarom. I kada sam prvi puta išao na Dopunsku nastavu iz ponašanja, zakasnio sam. Kada sam došao, ispričao sam se pedagoginji, ali to nije bilo dovoljno. Ona je zapisala moje ime na

ploču. Kada sam pročitao to, uplašio sam se. I mi tako jadni, morali smo tamo na komadu papira pisati razlog zbog kojeg smo završili u Crnoj knjizi. Pisali smo i o tome kako ćemo se popraviti tako da više tamo ne budemo

zapisani. Još smo pričali o tome kako ćemo istrijebiti to ‘’zlo’’ ponašanje koje nas prati iz koraka u korak. Na kraju smo zaključili da to i nije tako strašno, samo da voditelji nisu tako strogi.

To je to, nadam se da vam se sviđa ova moja ispovijed te vam preporučujem da budete što bolji da tamo ne završite jer, vjerujte mi, to nije dobro iskustvo. Pozdrav i do sljedećeg crnog pisanja!


Crna knjiga

UNICEF - Eko škola

Više starog papira, mnogo očuvanog drveća. Uz maksi-malan trud učenici naše škole skupili su ove školske godine 12061 kilogram staroga papira i na taj način očuvali mnoge zelene krošnje i debla drveća kojega je

sve manje na našemu planetu. U nižim razredima najuspješniji u

kilogramima, zamislite 1925 kilograma, bili

su učenici 2. c razreda, a poticala i hrabrila ih je tijekom cijele školske godine njihova nastavnica Vesna Košutić. 6. d razred, uz

nas tavn icu D u r đ i c u D e l i ć , s a k u p i o je 1822 k i l o g r a m a s t a r o g a papira.

Čestitamo im na trudu i nadam se da će svi učenici naše škole biti nadalje s a v j e s n i ekolozi i pomagati u

očuvanju prirode.Marin Jurišić, 8. c

Stari papir

“Crna knjiga”

učenici 2. c razreda i njihova razrednica Vesna Košutić učenici 6. d razreda i njihova razrednica

Đurđica Delić

Ivan Merz

(1886.-1928.)

Ivan Merz je rođen u Banja Luci 16. prosinca1886. godine. Gimnaziju je završio u rodnom mjestu. Nakon mature, 1914. godine, pohađa kroz tri mjeseca vojnu akademiju, a potom 1915. započinje studij prava na Bečkom sveučilištu. Prvi svjetski rat prekida mu studij. Mobiliziran je. Proživljava sve strahote rata na fronti u Italiji od 1916. do 1918. Nakon rata nastavlja studij književnosti u Beču od 1919. do 1920. i dovršava ga u

Parizu. Po završetku studija, u jesen 1922.g. dolazi u Zagreb gdje postaje profesor francuskog jezika i književnosti na nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji. Doktorirao je 1923.g.na filozofskom fakultetu zagrebačkog sveučilišta. Potom kroz dvije godine kao prvi laik u Hrvatskoj studira filozofiju i teologiju pod vodstvom isusovaca. Razmišljanjem, studijem, a osobito u krvi i kamenu rata dolazi do spoznaje o istinitosti kršćanske vjere. Potpuno se dariva Kristu radom i svojom opsežnom spisateljskom djelatnošću u katoličkom tisku ostavio je dragocjenu duhovnu baštinu koja je postala izvor nadahnuća budućim naraštajima.Ivan Merz je bio čovjek žive vjere, iskrene molitve, samoodricanja, dnevne pričesti, adoracije, predanog trpljenja, široke naobrazbe, blizak ljudima i svakom je čovjeku iskazivao kršćansku ljubav.

Umro je u Zagrebu 10. svibnja 1928.g. u trideset i drugoj godini života, na glasu svetosti. 1958. godine započeo je biskupijski postupak za njegovo proglašenje blaženim. 1977. godine njegovi posmrtni ostaci preneseni su u Baziliku Srca Isusova u Zagrebu.Papa Ivan Pavao II., u nedjelju 22. lipnja 2003. u Banja Luci, proglasio je Ivana Merza blaženim.

MISLI BLAŽENOG IVANA MERZA:Ovaj je život samo kratka priprava za vječnost. Život nije uživanje, nego žrtva.Odricanje i Euharistija su putevi koji nas vode prema vječnosti.Čovjek je ovdje samo putnik, njegovo pravo određenje nije na toj zemlji, on je izabran za nešto više.U svakoj je ljudskoj duši težnja za nečim velikim.Krist je Gospodar svemirske vječnosti i neizmjernosti.Pravo se rodoljublje ne smije zaustavljati na ovoj Zemlji, već ono mora gledati u vječnost. Anamarija Roštaš, 8. c

Dani kruha

Nova župa u SlatiniUz postojeću župu svetoga Josipa u

Slatini je utemeljena Župa blaženoga Ivana Mertza. Njoj će pripadati stanovnici zapadnog dijela Slatine. Za župnika je postavljen Ivica Razumović naš vjeroučitelj koji predaje vjeronauk u našoj školi. Zbog toga smo i zaziv Duha svetoga ove godine imali u holu škole, a nadamo se da će uskoro započeti gradnja naše nove župne crkve posvećene blaženom Ivanu Mertzu pa ćemo moći Zaziv Duha svetoga imati u crkvi.

Marija Čolak, 8. d

Ivan Merz

Dani kruha

„...kruh naš svagdašnji daj nam danas...“ Ove riječi vjerojatno poznaje svaki stanovnik naše zemlje jer su one dio molitve Očenaša, molitve koja se svakodnevno izgovara u našim crkvama, obiteljima i našim dušama. Možemo li shvatiti važnost kruha za naš život, možemo li zamisliti život bez kruha? Vjerojatno ne, pa mu se stoga, bez obzira jesmo li vjernici ili ne, posvećuje mnogo pažnje i to dobro nam poznatom manifestacijom pod nazivom Dani kruha. Dani kruha obilježavaju se svake godine s ciljem pobuđivanja osjećaja odgovornosti prema hrani, prema plodovima zemlje i svega ostalog što nam je dano kako bismo mogli preživjeti na ovome planetu. Mi smo u našoj školi izložbom starih predmeta koji su se upotrebljavali u obradi zemlje kao i predmeta kojima su se plodovi obrađivali da bismo dobili osnovnu sirovinu, tj. brašno. Osim toga vjeroučitelj Ivan Mikulčić priredio je

zanimljiv dokumentarni film o obradi zemlje danas sa svim strojevima i mehanizacijom koja zemljoradnicima uvelike pomaže u tom poslu. „Od žita do kruha i peciva“ prezentacija je kojom nas je vjeroučitelj Mikulčić upoznao sa žitaricama: pšenicom, raži, ječmom i zobi, mlinskim proizvodima, načinima prerade žita, čuvanjem mlinskih proizvoda kao i

pekarskih proizvodima. Na ovogodišnjim Danim kruha mogli smo zaista saznati mnoštvo činjenica o procesu nastajanja kruha, o procesu koji je dugotrajan, zahtjevan i težak, a samim time bismo trebali više pažnje posvetiti činjenici da se mnogo kruha baca i na to niti ne mislimo pri čemu zaboravljamo koliko je važan za naš život. Nakon ovakvih informacija vjerojatno ću razmisliti hoću li

u budućnosti baciti i mali komadić kruha jer postoji mnogo ljudi na Zemlji koji nemaju ni mrvicu, mrvicu koja nama ne znači ništa, a mnogima sve, mnogima zadnji trenutak koji je dragocjen, trenutak koji znači živjeti ili ne.


izloženi krušni proizvodi

Veliki odmor, 2008.

28

Veliki odmor, 2008.

��

Jutro 2. lipnja 2007. godine bilo je izuzetno napeto i puno iščekivanje. Četvrtaši su nakon dugih i opsežnih priprema krenuli u Školu u prirodi u Novi Vinodolski. Raspoređeni u dva autobusa pratile su ih učiteljice Vera Menčik, Željka Novotni, Ljubica Klement, Zdenka Glancer, Marija Miljković i ravnateljica

Božica Majhen. Ugodnom

v o ž n j o m stigli smo do Rijeke, obišli m a r i j a n s k o svetište na Trsatu i trsatsku kulu. Nepunih sat kasnije već smo bili smješteni u hotelu Lišanj u Novom

Vinodolskom. To je živopisni gradić kvarnerskog p r i m o r j a smješten na b r e ž u l j k u , poznat po d o n o š e n j u Vi n o d o l s k o g z a k o n i k a . Tijekom godine je mirni gradić s 4000 stanovnika, dok u ljetnim mjesecima ovdje vlada turistička vreva.

Iako nas vremenske prilike nisu baš najbolje

služile, uspjeli smo obići, vidjeti i doživjeti sve što smo zacrtali planom puta. Razgledali smo Novi Vinodolski i upoznali se s njegovom b o g a t o m povijesnom prošlošću, posjetili Crikvenicu i divili se morskom svijetu u akvariju, plovili katamaranom na otok Krk. Obišli smo poznatu uskočku tvrđavu Nehaj iznad Senja te posjetili senjski muzej koji nas je oduševio svojim raznolikim postavom. Naravno, između svih tih događanja kupali smo se u moru, pohađali u grupama školu plivanja, provodili nastavu iz svih predmeta, održavali sportska natjecanja. Svake večeri sudjelovali smo na nekoj od večernjih animacija te smo tako dobili ovogodišnje mistere i misice, plesali uz disko glazbu pod vodstvom animatora, slavili rođendane učenika, proslavili dobivanje diploma za plivanje….

Umorni i puni doživljaja, praćeni nemilosrdnom kišom, vratili smo se u Slatinu 6. lipnja u večernjim satima. Ovo nezaboravno putovanje i druženje, a za neke i prvo iskustvo odvajanja od roditelja, bilo je za svih nas poučno, lijepo i zabavno, a poželjeli smo sve ponoviti. Do neke druge prilike primite puno slanih pozdrava od slatinskih žuto-kapaca genaracije 2008. godine.

Marija Miljković, učiteljica PŠ Novaki

Škola u prirodi - Terenska nastava

Škola u prirodi Novi Vinodolski 2008.

učiteljice Vera Menčik, Željka Novotni, Ljubica Klement, Zdenka Glancer, Marija

Miljković i ravnateljica Božica Majhen

učenici razgledavaju morski akvarij

izbor za Miss škole u prirodi

Terenska nastava četvrtih razreda

U petak ujutro krenuli smo u Viroviticu na terensku nastavu.

Prvo smo obišli Gradsko kazalište Virovitica u kojemu smo gledali predstavu pod nazivom Pričam ti priču. Glavni glumci predstavljali su nam dvije priče: Crvenkapicu i Matovilku. U obje priče glumci su se stvarno uživjeli u uloge, a i ja sam uživala i jako se nasmijala.

Poslije toga otišli smo do virovitičke Gradske knjižnice. Nekoliko dana ranije u školi

smo govorili da su knjižnice gradovi, knjige kuće, a redovi ograđeni policama su ulice. U toj knjižnici se to stvarno moglo vidjeti. Ta knjižnica je jako velika naspram naše školske knjižnice.

Veoma mi se svidjela Crkva svetoga Roka. Unutrašnjost je prekrasna, a crkvu krase čak devet različitih oltara. Glavni oltar je jedan od najviših i najljepših oltara u Hrvatskoj. Pokraj te crkve je samostan za redovnike. Prošli smo samo donjim dijelom jer se na kat ne smije ići.

Možda je bilo malo hladno za razgledavanje grada i znamenitosti, ali moji prijatelji iz razreda i ja smo se odlično zabavili.

Sara Cibok, 4. c

Dan škole

U svrhu što boljeg informiranja učenika i roditelja naše škole osmislili smo i izradili takozvane Info-panoe. Svaki info-pano predstavlja određenu djelatnost u našoj školi i tako je i naslovljen. Info-pano Razvojni plan škole prikazuje plan aktivnosti koje će omogućiti što kvalitetniju nastavu i popratne sadržaje koji će ispuniti slobodno vrijeme učenika. Info-panoi Dopunska i Dodatna nastava daje jasan pregled odvijanja dopunske i dodatne nastave iz određenih predmeta kao i njihov vremenik, te popis nastavnika koji ih održavaju tako da učenici koji osjećaju potrebu da odu na jednu od ponuđenih oblika nastave i sami mogu odlučiti i otići kada to žele.

Info-pano Posebnih odjela daje pregled aktivnosti kojima se bave posebni odjeli naše škole.

Info-pano Područnih škola daje pregled aktivnost koje se odvijaju u našim područnim školama u Bakiću, Gornjem Miholjcu, Josipovu, Novakima i Vaški. Svi info-panoi istaknuti su na zidu hodnika odmah kod centralnog ulaza u školu tako da ih i učenici i roditelji ne moraju tražiti po hodnicima, već ih mogu čitati pri samom ulasku ili izlasku iz škole. Želimo da info-panoi budu pomoć svima nama kako bismo ostvarili što bolje rezultate u učenju i, konačno, bavili se onime što

želimo i što nam je potrebno.Ivana Kiš, 8. d

Info-panoi na hodnicima naše škole

Učenici nižih razreda na Dan škole imali su mogućnost predstaviti svoje projekte kojima su se bavili tijekom školske godine. Njihova znatiželja zavirila je u zaista različita područja života tako da su se bavili proučavanjem životinja kao što su mačke, zmije i svinje, pratili su vjesnike proljeća, stvarali su enciklopedije i proučavali selo u kojemu žive, a na zanimljiv način progovorili su i istražili klasični ples balet. Svoje rezultate istraživanja i promatranja prezentirali su u obliku

plakata i malih projektnih bilježnica koje smo svi imali priliku vidjeti na Sajmu malih

učeničkih projekata u holu škole.

N a s t a v n i c a Đurđa Delić prezentirala je istom prigodom kratke filmove Stari slatinski obrti i Turistički vodič za mlade.

Cijeli Sajam organizirale su i pratile nastavnice Vesna Košutić, Marija Miljković, Đurđa Delić i

pedagoginja Marina Ivoš.

Marin Jurišić, 8. c

Sajam malih učeničkih projekata

nastavnici Petar Kolarić i Radomir Šajinović

nastavnici Jasmina Krznarić i Andrija Klement s učenicima

Veliki odmor, 2008.

30

Veliki odmor, 2008.

�1

Kutak za PO

Posebni odjeli ove školske godine bavili su se izradom predmeta od keramike. Naime,

u siječnju 2 0 0 8 . g o d i n e dobili su na korištenje peć za p e č e n j e ke ramike u Udruzi t j e l e s n i h i n v a l i d a u Slatini

tako da im je konačno omogućeno bavljenje tom kreativnom aktivnošću koja ujedno pomaže razvoju motoričkih sposobnosti djece s posebnim potrebama.

Brojne radionice pratile su sve značajnije događa je u našoj školi pa su iz rađ iva l i predmete inspirirani j e s e n i , D a n i m a k r u h a , B o ž i ć a , V a l e n t i -nova i Uskrsa.

Održali su i priredbe u svojim razredima povodom blagdana svetog Nikole, Božića i Uskrsa.

Nastavnice defektologinje Jasna Radojčić, Milena Sertić i Branka Čović provode programe

s o c i -j a l i zac i j e u č e n i k a u raznim ž i v o t n i m s i t u a c i -jama kao što su ponašanje na ulici, u p r o m e t u , u kino,

kazalištu, knjižnici i slično.

Posebnu pozornost defektologinje posvećuju radu s roditeljima djece s posebnim

potrebama pa im pripremaju teme o etimologiji mentalne retardacije, o stavovima prema mentalno-retardiranoj djeci, o načinu učenja i pomoći u učenju njihove djece i upućuju ih o

mogućnostima daljnjega školovanja.Predmeti koje su djeca posebnih odjela

su zaista prekrasni i jako se veselimo njihovim radovima sljedeće školske godine.


Aktivnosti posebnih odjela

predmeti izrađeni od keramike



učenici PO i njihova nastavnica Branka Čović

učenici PO i njihova nastavnica Milena Sertić

učenici PO i njihova nastavnica Jasna Radojčić

Učenici osmih razreda u utorak, 19. veljače 2008. god., išli su na terensku nastavu u Zagreb. Ona se je sastojala od dva dijela. U sklopu likovne kulture posjetili smo u Klovićevim dovrim izložbu Marca Chagalla. Iako dojmljivu izložbu puno njih nije doživjelo zbog vrućine i nezainteresiranosti, no neki su je ipak odlučili pogledati i naučiti nešto novo o umjetničkom stilu Chagalla. Nakon toga imali smo veoma kratki predah na kojemu smo jedva stigli nešto pregristi. Potom smo krenuli na balet Labuđe jezero u HNK. Smjestivši se u udobne stolice započela je jedna od najljepših ljubavnih priča. Nakon veličanstvenog orkestralnog uvoda započeo je baletni dio koji se temelji na njemačkoj narodnoj priči. Balet je upotpunjen veličanstvenom glazbom romantičnog i osjećajnog Petra Iljića Čajkovskog.

Uživali smo u baletu i želimo još ovakvih terenskih nastava.

Anamarija Roštaš i Arijana Delić, 8. r

Marc Chagall (1887. - 1985.)

Moshe Shagal rođen je 7. srpnja 1887. godine u Pestovatiku, tadašnjoj Carskoj Rusiji, na današnjem području Bjelorusije. Kasnije je ime promijenio u Marc Chagall kako bi zvučalo više francusko. Nakon nekoliko godina, Shagalovi se sele u Vitebsk. Taj grad je čest motiv Chagallovih

slika. Bio je najstariji od devetero djece u obitelji. Bio je Židov, što je uvelike odredilo njegov život, ali i umjetnost. Bio je umjetnik, čime je kršio izričitu biblijsku zabranu stvaranja slika, pa je prvo morao pobijediti protivljenje svoje obitelji zanimanju koje je izabrao.

Iako su carski propisi zabranjivali nastanjivanje Židova u glavnom gradu, on je uspio zaobići propise i otišao je studirati u Sankt Petersburg. Tamo počinje stjecati ugled. Pokrovitelj Max Vinaver mu osigurava sredstva kako bi se nastanio u Parizu koji za njega postaje «drugi Vitebsk», pa se tamo namjeravao stalno nastaniti.

1914. god. odlazi u posjet Rusiji, počinje Prvi svjetski rat i on se više ne može vratiti u Pariz. U Sankt Petersburgu se 1909. godine zaručio s Bellom Rosenfeld, a 1915. i oženio.

Za vrijeme rata radio je u Uredu za ratno gospodarstvo te postao komesar za lijepu umjetnost u Vibtesku. 1922. god. Chagall, Bella i njihova kći Ida emigriraju u Ameriku. 1923. Chagall dobiva narudžbu od glasovitog francuskog trgovca umjetninama da ilustrira

ruskog klasika, Gogoljeve Mrtve duše te postiže slavu kao ilustrator u gvašu i bakropisu. Chagall je 1937. god. dobio francusko državljanstvo, ali mu je uskoro poništeno. Po drugi put odlazi u izbjeglištvo. Bella umire 1944. godine. S Virginiom Haggard ostvaruje novu vezu koja traje do 1952., ali tek brak s Valentinom Brodsky donio mu je mir i postojanost koju je trebao. Bio je djelatan do samog kraja života, a umro je 29. ožujka 1985. godine


Labuđe jezeroPetar Iljič

Čajkovski skladao je zanosan balet Labuđe jezero čija se priča temelji na elementima njemačke narodne priče o princezi Odetti koju je zli čarobnjek Rotbart začarao i pretvorio u labudicu te ju drži zarobljen u s drugim djevojkama – labudicama. Na obali jezera blizu svojega dvorca primijeti ih princ Siegfried i zaljubi se u princezu Odettu. Ona mu kaže kako će Rotbartova

čarolija nestati samo onda ako sretne čovjeka koji će joj zauvijek pokloniti svoje srce. Siegfried se zaklinje Odetti na vječnu ljubav. Njegova majka, kraljica, priredi bal u dvorani na kojem princ mora izabrati nevjestu između četiri princeze. On čeka Odettu, ali umjesto nje pojavljuje se Rotbartova kćer Odilija koja izgleda kao zrcalni odraz Odette sva odjevena u crno. Ona uspijeva prevariti princa i zajedno s Rotbartom se vraća u mračni svijet dok je Odetta na kraju snaga. Princ izaziva Rotbarta na borbu, u kojoj na kraju pobjeđuje, a Odetta i ostale labudice su oslobođene. Tada slijedi svečana proslava.

Kada je ovo djelo prvi put izvedeno 1876. godine doživjelo je strašan neuspjeh i bačeno je u zaborav sve do autorove smrti. 1894. na memorijalnoj svečanosti njemu u čast ovaj balet je opet izveden i od tada mami publiku predivnom glazbom, zanosnom koreografijom i prekrasnim kostimima.

Nisam mislila da ću ikada ovako uživati u baletu, ali, na moje iznenađenje, jesam i ako bih opet imala priliku pogledati ovaj ili koji drugi balet, sigurno ću je iskoristiti.


Osmaši u Zagrebu

Terenska nastava

Marc Chagall

scena iz baleta Labuđe jezero

Veliki odmor, 2008.

��

Veliki odmor, 2008.

��

Natjecanja

Mirta Tomljanović, najučenica Županije

2007./2008.S nama je Mirta Tomljanović, najučenica Virovitičko-

podravske županije.

Mirta, reci nam što je ustvari potrebno da bi postigli takav uspjeh kao što si ti postigla u svih ovih osam godina školovanja?Mirta: Pa potrebno se je truditi i dati svoj maksimum. Učila sam onoliko koliko mi je bilo potrebno da naučim. Išla sam na natjecanja, pa mi je to donijelo dodatne bodove u izboru za

najučenicu.Čime si se sve bavila ovih osam godina školovanja?Mirta: Išla sam na natjecanja iz raznih predmeta kao što su matematika, biologija, kemija, geografija, likovni, igram odbojku i rukomet, sudjelovala sam na Lidranu...Koji ti je predmet najdraži, što si najbolje ustvari napravila?Mirta: Pa, vjerojatno bi mi najdraži predmet trebala biti biologija, zato što sam naravno bila prva na državnom natjecanju u sedmom razredu, ali matematika mi je nekako najdraža, zato što možemo razgovarati s nastavnicom, vlada ugodna atmosfera, pa smo svi opušteni, i zadovoljni, a matematika sama po sebi ne ostavlja mjesta za razmišljanje o drugim stvarima, kristalno je jasna. Kako provodiš slobodno vrijeme, imaš li ga uopće?Mirta: Naravno da ga imam, treniram odbojku, rolam se, vozim bicikl, igram košarku, slušam glazbu, čitam knjige, igram tenis, idem u glazbenu školu i sviram glasovir.Koja ti je najdraža grupa?Mirta: Guns n’ rosesKoja ti je najdraža knjiga koju si pročitala?Mirta: Svi Harry Potteri, Gimnazijalka.Imaš li dan u životu koji ti je ostao u najboljem sjećanju?Mirta: Nemam niti jedan poseban,ima ih više.Kako se osjećaš kao najučenica naše županije?Mirta: To mi nije ništa posebno i ne znam kakvu to ima ulogu u mojemu životu, osim što sam dobila lijepi poklon.Koju srednju školu i gdje planiraš upisati: Mirta:Želim upisati gimnaziju u Slatini.Što bi rekla svojim prijateljima, učenicima, što bi im preporučila kako da postignu takav uspjeh kao što si ti postigla?Mirta: Slušajte na satu jer ćete imati više slobodnoga vremena kod kuće, poštujte nastavnike, trudite se,

iskoristite dan, nađite bar malo vremena za sebe jer ćete se bolje osjećati.Zahvaljujemo mirti na razgovoru i želimo joj uspjeh u daljnjem školovanju, a u životu želimo joj da nađe ono što joj treba kako bi bila dobra osoba, dobar čovjek.


Natjecanje Crvenoga križa

Na gradskom natjecanju mladeži Hrvatskog Crvenog križa koje je održano 12. veljače 2008. g. u prosto-rijama GDCK-a sudjelovalo je pet ekipa iz osnovnih škola sa slatinskoga područja (Voćin, Mikleuš, Nova Bukovica i dvije škole iz Slatine).

Našu školu predstavljala je ekipa u sastavu: Anamarija Roštaš, Arijana Delić, Antonia Zeman, Snježana K e l e r ( u č e n i c e o s m i h r a z r e d a ) i Melita V u č i n a c ( u č e n i c a s e d m o g r a z r e d a ) . Naša škola osvojila je prvo mjesto i time se plasirala na županijsko natjecanje u travnju. Drugo mjesto pripalo je ekipi OŠ Josipa Kozarca iz Slatine, a treće OŠ Vladimira Nazora iz Nove Bukovice.

Natjecatelji su pokazali znanje o pokretu Crvenog križa, međunarodnog humanitarnog prava, pravima djeteta te praktično poznavanje prve pomoći organiziranog na radilištima u prostorijama GDCK-a Slatina.

Jasna Kizivat, učiteljica

Vjeronaučna olimpijadaU Novoj Bukovici, 06. veljače 2008., održalo se

županijsko natjecanje iz vjeronauka, takozvana Vjeronaučna olimpijada. Tema ovogodišnjeg natjecanja iz vjeronaučne olimpijade bila je Život prve Crkve.

Na županijskom natjecanju sudjelovalo je 14 škola iz Virovitičko-podravske županije. Naša škola zauzela je peto mjesto, a sudjelovali su Ivan Jaković, Melita Vučinac, Ivan Jelenčić i Mirko Bojčić pod mentorstvom časne sestre Marije Dionizije Petric.

Časna Dionizija

Mirta Tomljanović

Anamarija Roštaš, Arijana Delić, Antonia Zeman, Snježana Keler, Melita Vučinac i

nastavnica Jasna Kizivat

Natjecanja

Prošle školske godine kada je naša učenica osvojila prvo mjesto na državnom natjecanju mislili smo da nema veće sreće i da se takvo što rijetko događa, ali onda je došlo još jedno državno natjecanje i rezultati....Snježana Keler i Marija Srbić: PRVO i DRUGO mjesto na državnom natjecanju iz BIOLOGIJE!!! Mislim da nitko nije bio sretniji od njihove nastavnice koja ih je pripremala za natjecanje, a to je nastavnica Beankica Safin. Iskreno im čestitamo i nadamo se da će takve rezultate redati i u srednjoj školi.

Svaku pohvalu zaslužuju i vrijedni učenici koji su se plasirali visoko na listama županijskih natjecanja. Čestitamo!

INFORMATIKA:Mirko Bojčić, 1. mjesto na Županijskom natjecanju iz informatike; nastavnik Darko Vencl

MATEMATIKA:Mirta Tomljanović, 1. na Županijskom natjecanju iz matematike; nastavnica Nevenka ManceMarija Srbić, 2. mjesto na Županijskom natjecanju iz matematike; nastavnica Nevenka ManceIzabela Jelačić, 3. mjesto na Županijskom natjecanju iz matematike; nastavnica Nevenka Mance

HRVATSKI JEZIK:Mirta Tomljanović, plasman na Županijsko natjecanje LiDraNo i poziv na državni LiDraNo; nastavnica Elvira VujčićMarija Srbić, 7. mjesto na Državnom natjecanju iz hrvatskoga jezika; nastavnica Elvira Vujčić

Natjecanja 2007./2008.

Bilo je tmurno jutro kada smo tata i ja krenuli u Cernik na 14. susret malih pjesnika Slavonije i Baranje. Put je trajao svega dva i pol sata. Prešli smo preko planine Krndije, a podnožje planine je bilo prekriveno bijelim prekrivačem. Prošli smo kroz grad Požegu. OŠ „ Matija Gubec“ u Cerniku je prekrasna. Nekoliko puta odnijela je nagradu za najljepše uređen školski vrt i unutrašnjost škole. Sudionici su morali nositi bedževe koje su izradili učenici. Nakon otvorenja susreta posjetili smo Franjevački samostan gdje smo prisustvovali Svetoj misi.

Na natječaj se javilo pedeset škola s ukupno pristiglih 216 radova. Moj rad ušao je u uži izbor koji se sastojao od četrdeset radova. U školskoj športskoj dvorani održala

se završna priredba na kojoj smo čitali svoje pjesme. Nakon čitanja pet najuspješnijih radova su dobili nagrade, a svi ostali radovi priznanja. Poslije ručka ravnatelj škole Mato Ordanić pozdravnim je riječima proglasio 14. susret malih pjesnika Slavonije i Baranje zatvorenim.

Martina Drokan, 4. c

14. susret malih pjesnika Slavonije i Baranje

Martina Drokan, 4. c

Veliki odmor, 2008.

��

Veliki odmor, 2008.

��

NAJBOLJI KOD ŽUPANA

Nakon održavanja svih natjecanja u jednoj školskoj godini oni najuspješniji budu i dodatno nagrađeni. Pa tako i naš župan gospodin Feketić, koji je vrlo ponosan jer su učenici naše županije ove godine doista p o s t i g l i z a v i d n e r e z u l t a t e , d o d j e l j u j e nagrade svim d r ž a v n i m p r v a c i m a te svim sudionicima na državnim n a t j e -canjima. U našoj školi to su Marija Srbić koja je osvojila 2. mjesto na d r ž a v n o m nat jecan ju iz biologije i ja, Snježana Keler koja sam osvojila 1. mjesto na državnom natjecanju iz biologije, kao i naši prvaci na državnom krosu Antonia Zeman, Dorotea Santi, Simona Zeman, Andrea Rančak od djevojčica, a Matija Gabrić, Toni Bosak i Denis Pavoković od dječaka. Poveli smo i mentore Brankicu Safin, Tomislavu Medvedović, Borivoju Kocića i naravno ravnateljicu Božicu Majhen. Svečana dodjela održala se 10. lipnja 2008. g. u Gradskom kazalištu Virovitica.


Srcem za znanje

Evo dokaza da se trud i rad uvijek isplati! Ove godine su, 26. svibnja svi oni najuspješniji i najvrjedniji imali priliku otići u Varaždin na sportsko-glazbeni spektakl koji je organizirala

Nacionalna zaklada za p o t p o r u učeničkom i studenskom standardu. Zabavili smo se gledajući nogometnu utakmicu u kojoj su svoje s p o r t s k e sposobnosti pokazali bivši nogometaši koje slava još uvijek prati, p o l i t i č a r i i pjevači. V i d j e l i smo puno

poznatih i slavnih, razgovarali i slikali se s njima. Nakon utakmice svojim nastupima razveselili su nas Lana Jurčević, Dražen Zečić, Goran Karan i ostali pjevači koje smo rado slušali. Kroz cijeli spektakl provlačio se motiv koji je zaslužan za taj događaj, a to je Srcem za znanje, cilj je bio prikupiti 10 milijuna kuna za dodjelu tisuću stipendija. Zahvalni smo svima koji su odvojili vrijeme i dali svoj doprinos da bi nam školovanje bilo još bolje, a usput nam i pružili nezaboravan provod i zabavu.


Završetak šk. godine


Najučenici osmih razreda

Patrik Marendić, 8. a

ime: Patrikprezime: Marendićrazred: 8. anajknjiga: Harry Potter i princ miješane krvihoroskopski znak: jaracgodina rođenja: 1994.najfilm: Slagalica strave 3najglazba: strananajjelo: picahobi: igranje igrica, hrvanje, rolanje, vožnja biciklomnajuspjeh: 2. mjesto na državnom natjecanju iz hrvanjanajprijatelj: Nikolanajpredmet: tjelesniporuka za kraj: Uvijek budite uporni u svojim nastojanjima i nikad ne odustajte!!!

Marija Srbić, 8. b

ime: Marijaprezime: Srbićrazred: 8. bgodina rođenja: 1993.horoskopski znak: lavnajknjiga: Gdje god kreneš već si tamonajfilm: Titanicnajglazba: jazz, blues i rocknajjelo: voćehobi: crtanje, enigmatika, poezija, čitanje, odbojka, sviranje najuspjeh: 2. mjesto na Državnom natjecanju iz biologijenajprijatelj: Mirta, Anamarija, Ivonanajpredmet: biologija, matematika, kemijaporuka za kraj: Živi svaki dan kao da ti je posljednji!

Mirta Tomljanović, 8.b

ime: Mirtaprezime: Tomljanovićrazred: 8. bnajknjiga: Harry Potter horoskopski znak: blizankagodina rođenja: 1993.najfilm: Harry Potternajglazba: rocknajjelo: tjesteninahobi: odbojka, tenis, rukomet, čitanje knjiga, šetanjenajuspjeh: 1. mjesto na Državnom natjecanju iz biologijenajprijatelj: imam ih višenajpredmet: matematika i biologijaporuka za kraj: slušajte na satu jer ćete imati više slobodnoga vremena kod kuće, poštujte nastavnike. Trudite se, iskoristite dan, nađite bar malo vremena za sebe pa ćete se osjećati zadovoljno i sretno.

Antonia Zeman, 8. c

ime: Antoniaprezime: Zemanrazred: 8.cgodina rođenja: 1993.horoskopski znak: lavnajknjiga: ljubavni i krimi romaninajfilm: Put do srećenajglazba: rock i popnajjelo: plodovi mora hobi: trčanje, rukomet, skupljanje salveta, rolanje, slušanje glazbenajuspjeh:1. mjesto na Državnom prvenstvu Hrvatske iz atletike najprijatelj: Veronika, Beta, Annmarie najpredmet: ima ih...poruka za kraj: korak po korak!!!


ime: Snježanaprezime: Kelerrazred: 8. cgodina rođenja: 1993.horoskopski znak: lavnajknjiga: Gospodar prstenovanajfilm: Put do srećenajglazba: rock i popnajjelo: njoki sa siromhobi: rolanje, vožnja biciklom, badmintonnajuspjeh: 1. mjesto na Državnom natjecanju iz biologijenajprijatelj: Anamarija Roštašnajpredmet: biologija, hrvatski jezik i matematikaporuka za kraj: Cijenite svaki trenutak kao da vam je posljednji! Što podrazumijeva da ispunite svoj dan aktivnostima koje volite i ispunite sebe postizanjem zacrtanih ciljeva.

Mirko Bojčić, 8. d

ime: Mirkoprezime: Bojčićrazred: 8.dgodina rođenja: 1994.horoskopski znak: vodenjaknajknjiga: Hrabricanajfilm: Umri muški 4.0najglazba: hip-hopnajjelo: burek s mesomnajuspjeh: 1. mjesto na županijskom natjecanju iz informatike ove godinenajprijatelj: svinajpredmet: onaj koji nije u školihobi: preživljavanjeporuka za kraj: ???

NAJOSMAŠI

Veliki odmor, 2008.

36

Veliki odmor, 2008.

��

Šport u našoj školi

Uz malo truda možemo uspjeti. Naše ekipe mladih odbojkaša uspjeli su osvojiti zavidna mjesta na županijskom natjecanju iz odbojke. U utorak 4. ožujka 2008., odigrano je prvenstvo ŠŠD osnovnih škola u odbojci za dječake.

N a š a škola bila je domaćin prvenstva. Škole koje su učestvovale u natjecanju su O.Š. Ivane Brlić Mažuranić iz Virovitice, Sokol (Pitomača), Junior ( Slatina, O.Š. Josipa Kozarca), Bilogora (O.Š. Špišić Bukovica), Mladost (Virovitica), a prva tri mjesta zauzeli su:

1. Slatina2. Ivan Brlić Mažuranić3. Sokol

Uz žestoku igru pobijedila je naša školska ekipa. Voditelj naše škole je nastavnik Borivoje Kocić.

Poludržavno natjecanje održat će se u Ivankovu pokraj Vinkovaca u travnju 2008.

U srijedu 5. ožujka 2008. odigrano je Prvenstvo osnovnih škola u odbojci za d j e v o j č i c e . Po drugi put naša je škola bila domaćin. U č e s t v o v a l e su ovi klubovi: Slatina (Slatina), M l a d o s t ( Vi r o v i t i c a ) , S o k o l

(Pitomača) Mikleuš (Mikleuš).Poludržavno natjecanje održat će se u Osijeku 3. travnja 2008.

Dečki i cure želimo vam puno uspjeha samo naprijed.


ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ ODBOJKE

muška odbojkaška ekipa OŠ E. Kumičića i nastavnik Borivoje Kocić

ženska odbojkaška ekipa OŠ E. Kumičića i nastavnica Tomislava Medvedović

Antonia Zeman, najbolja sportašica škole

u 2007./2008. godini

Antonia, reci nam nešto o sebi i športu koji treniraš!

Ja sam Antonia Zeman, učenica sam 8. c razreda. Aktivno se bavim atletikom već pet godina i vrlo sam uspješna tako da sam ove godine osvojila drugo mjesto na Državnom školskom natjecanju u krosu (1200 m).

Možeš li nam pojasniti koju disciplinu treniraš jer znamo da je atletika i skakanje i trčanje?

Da, mnogi misle da atletičari samo trče, ali u atletici postoje još i bacači kugle, diska, kladiva i koplja i skakači u dalj i u vis. Meni je najzanimljivije, ali i fizički najnapornije, trčanje pa sam ga zato i izabrala. Trčim duge i srednje pruge to znači 600, 800 i 1500 metara.

Koliko tjedno treniraš i jesu li tvoji treninzi naporni?

Inače treniram četiri puta tjedno, ali pred natjecanja imamo pojačan tempo treninga što znači da treniram šest puta tjedno, a ponekad i sedam puta. Treninzi su jako naporni i usudila bih se reći da su naši atletičarski treninzi najnaporniji i najzahtjevniji u športu općenito. Međutim, iako je to sve tako naporno natjecateljski adrenalin pred natjecanje učini svoje i zaboravim na sve napore i teškoće za vrijeme treninga. Posebno se dobro osjećam kada osvojim medalju i potvrdim smisao svih treninga i svih napora uloženih u mukotrpan rad.

Zahtjeva li stil života športaša poseban način prehrane?

Nastojim se pridržavati svih pravila zdrave prehrane, a to znači da moji obroci moraju biti bazirani na mnogo vitamina, minerala i ugljikohidrata pa zato jedem voće, povrće, ribu, a najviše kuhano meso.

Možeš li nam reći koje si sve uspjehe postigla otkako se baviš atletikom?

Na Državnom prvenstvu Hrvatske u Makarskoj prošle godine osvojila sam prvo mjesto na 1500 metara, na Državnom prvenstvu u Puli i u Zagrebu prošle godine osvojila sam treće mjesto na 1500 metara, na Krosu Sportskih novosti osvojila sam dva puta drugo mjesto na 1000 metara.

Planiraš li se i dalje u srednjoj školi baviti atletikom?

Atletika je postala sastavni dio moga života i mislim da ne bih mogla zamisliti dan bez odlaska na trening. Ja uživam u tome i ne želim se odreći nečega što mi toliko znači.

Antonia Zeman, 8. c

Šport u našoj školi

Streljaštvo1. mjesto: Sanela Beneš, 8. razred2. mjesto: Sanela Klement, 8. razred

Školski športski savez VPŽKros VPŽ:

1. mjesto dječaci (ekipno)1. mjesto djevojčice (ekipno)2. mjesto mlađe djevojčice (ekipno)

Županijsko natjecanje u trčanju2. mjesto Andrijana Jaković, 6. razred

Državno prvenstvo ŠŠDOŠ (MZOŠ 2008.)Kros:

1. mjesto dječaci1. mjesto djevojčice

Školski športski savez VPŽPrvenstvo županijeAtletika:

3.mjesto dječaci (ekipno)2. mjesto djevojčice (ekipno)

Državno prvenstvo ŠŠDOŠ (MZOŠ 2008.)1. mjesto dječaci1. mjesto djevojčice


Sportska natjecanja 2007./2008.

Sanela Beneš 8.r, Sanela Klement 8.r

Valentina Fekete

VALENTINA FEKETE

S nama je učenica Valentina Fekete koja se bavi , možemo reći, neobičnim sportom za djevojke, a to je hrvanje. Zamolili smo Valentinu da nam kaže ponešto o tom sportu, a zanima nas i njen razlog bavljenja baš tim sportom.

Reci nam kako to da si se počela baviti baš hrvanjem?Prije sam išla na odbojku i rukomet, ali mi se od svega toga najviše svidjelo hrvanje.

Što si do sada osvojila na natjecanjima?Osvojila sam na Županijskom natjecanju drugo mjesto iz hrvanja. Kako provodite pripreme za taj sport? Hrvanje se sastoji od vježbi, zagrijavanja, trčanja, pa pripremamo se kao i svi ostali sportaši u drugim sportovima. Možeš li nam malo približiti hrvanje kao sport i kako se odvija borba?

To je borilačka vještina i za nju je potrebna brzina i snalažljivost, potrebno je

protivnika okrenuti na leđa i baciti na pod, tada se osvaja bod. Bod se još može dobiti ako izgurate protivnika izvan kruga.

K o l i k o vremenski traje jedna borba?

Svaki meč traje minutu, a protivnika treba zadržati na podu sve dok ne budemo bili sigurni u pobjedu.

Koliko često treniraš?Treniram tri puta tjedno.Na školskim priredbama primijetili

smo da često nastupaš u plesnim skupinama, voliš li i plesati?

Da, ples je moja druga ljubav; jako volim plesati i sama radim koreografije za ples.

Hvala ti na razgovoru! Želimo ti mnogo uspjeha u hrvanju i mnogo inspiracije za nove koreografije za ples!

Ivana Kiš, 8. d

Veliki odmor, 2008.

38

Veliki odmor, 2008.

��

Harry Potter i darovi smrti naslov je kojim smo upotpunili naš haripoterovski ciklus i razveselili sve obožavatelje maloga čarobnjaka.

Hrvoje Kovačević otkrio nam je još jednu tajnu i to Tajnu zlatnog

zuba , a Branka Primorac progovorila je o najzanimljivijem događaju svakog tinejdžera maturalcu u knjizi Maturalac.

B a l k a n s k a

mafija roman je koji će zaintrigirati sve ljubitelje kriminalističkih romana.

Eto, dragi moji, toliko od mene za sada. Do drugog Velikog odmora čujemo se i vidimo i to pod velikim i malim odmorima, a može i nakon završetka

vaše smjene! Čekam vas!

Pusa, pusa iz knjižnice od vaše knjižničarke Melite!

Knjižnica - Film

LIBERTASProšlog ljeta na Pulskom festivalu Veljko Bulajić,

čovjek iz prošlosti, predstavio je svoj novi film Libertas, prvi uradak nakon sedamnaest godina stanke. Nepunih osam mjeseci kasnije film je ušao u kina. Bulajiću su zasigurno godile pohvale koje je film dobio, kao i činjenica da je Povjerenstvo hrvatskog kandidata za Oskara izabralo njegov film.

Evo sadržaja filma: Marin Držić izvodi svoja djela na pozornici u Gradu. Ljudi vole njegova djela, ali zato najbliži knezovi suradnici su bili protiv njega jer je u svojim komedijama ismijavao vlast u Dubrovačkoj Republici. Knežev pomoćnik Luka zabranjuje javno izvođenje predstava u Gradu, pa Marin dobiva mecenu koji mu nudi svoju kuću i novac za izvođenje predstava. Ali, njegovog mecenu zatvaraju, a kasnije on umire u pokušaju bijega iz zatvora. Marina polako napuštaju njegovi najbliži suradnici, brat Vlaho i obitelj su ga se odrekli, a kada mu vlast počne raditi o glavi, on bježi iz Grada u Italiju. Tamo susreće barunicu Dešu, kći njegovog mecene. Oni se udružuju s još nekim Dubrovčanima i odlučuju da moraju promijeniti vlast u Republici. Ali ni u Italiji nemaju mira, jer Luka šalje svoje ljude za njima. Nakon što u Firenci ubiju neke od njihovih pomoćnika, Marin i Deša zajedno bježe u Veneciju. Njih dvoje se zaljubljuju.

Putem za Veneciju staju dolaze u mjesto gdje komediograf izvodi svoju predstavu i govori protiv svoga gospodara. Nagovori ga da i njega pusti da izvede svoju predstavu, ali Marina talijanska publika ismije i on je jako nesretan zbog neuspjeha. U Veneciji on i Deša dolaze u kuću nekog Dubrovčanina, ali u toj kući bili su Lukini ljudi, pa

Marin i Deša bježe. Razdvajaju se, a ljudi nastavljaju za Marinom. On je stjeran u kut - prisiljen je skočiti u venecijanski kanal. Poslije ga nalaze neki talijani, te ga odvode u neko crkveno prihvatilište. Marin je jako bolestan i prvo sumnjaju na kugu, ali ipak zaključuju da nije o tome riječ. Pokušavaju od njega saznati nešto više o njemu, jer nije imao nikakve isprave, ali on ništa ne govori, već samo misli na Dešu, a Deša prolazi venecijanskim ulicama u potrazi za njim. Deša Marina pronalazi, i oni se zajedno vraćaju u Dubrovnik. Dolaze na Stradun, a tamo ga dočekaju njegova obitelj, brat i stanovnici Republike. Svi su sretni jer se vratio. Marin je napokon ostvario svoju najveću želju i s voljenom

ženom sretan je u svom Gradu. Ali, zatim prikazuju njegove ruke, posljednje misli upućene njegovom Gradu, sjeća se svega što se dogodilo i umire u crkvenom utočištu gdje je bolestan ležao. Saznajemo da je samo zamišljao njegovu sreću u Gradu. Kako nisu znali njegov identitet, Marina na gondoli u lijesu odvode na more, a prolaze točno ispod mosta na kojem Deša zaziva njegovo ime.

Marija Čolak, 8. d

FILM

Šport u našoj školi - KnjižnicaHvala Antoniji i želimo ti mnogo osvojenih

metara u atletici, ali želimo ti i dobre ocjene u srednjoj školi!

Arijana Delić. 8. c

Matija Gabrić, najbolji športaš u školskoj godini

2007./2008.

Matija, reci nam nešto o sebi i športu koji treniraš!

Zovem se Matija Gabrić i idem u 8. d razred. Treniram atletiku od petog razreda i zasada postižem odlične rezultate.

Možeš li nam pojasniti koju disciplinu treniraš jer znamo da je atletika i skakanje i trčanje?

Treniram samo trčanje, kao i Antonia trčim srednje i duge pruge, a kao početnik sam se okušao i na kratkim disciplinama gdje se pokazalo da sam rođeni

srednjeprugaš.Koliko tjedno treniraš i jesu li tvoji treninzi

naporni?Imam treninge četiri puta tjedno, osim u

pripremnim dijelovima sezone kada treniram i do sedam puta tjedno. Treninzi su i više nego naporni i na svakom treningu pokušavam pronaći svoj maksimum, a na kraju se svaki moj napor isplati.

Zahtjeva li stil života športaša poseban način prehrane?

Naravno da zahtjeva jer energija i snaga koju svakodnevno potrošim mora biti obnovljena za idući trening. To je zdrava i raznolika prehrana koje se pridržavam.

Možeš li nam reći koje si sve uspjehe postigao otkako se baviš atletikom?

Na prvenstvu Hrvatske u Makarskoj prošle godine osvojio sam treće mjesto na 1000 metara i drugo mjesto na 3000 metara. Na Krosu Sportskih novosti prošle sam godine osvojio drugo mjesto, a ove godine treće. Također sam nastupao za reprezentaciju Hrvatske u Mariboru na susretu reprezentacija Slovenije, Mađarske i Hrvatske.

Planiraš li se i dalje u srednjoj školi baviti atletikom?

Atletika je već postala stil moga života i nastavit ću s treniranjem u srednjoj školi.

Hvala ti na razgovoru i želimo ti da te gledamo na svjetskih atletskim stazama i to što prije.


Naša školska knjižnica mjesto je u kojem se vrlo rado okupljaju sva djeca naše škole. Osim što mnogi učenici žele meni pomoći u poslovima posuđivanja i vraćanja knjiga, mnogi rado dolaze listati enciklopedije i leksikone. Odmah na p o č e t k u izdvojila bih

jednu tako lijepu knjigu koja plijeni pažnju svih dječaka, ali i djevojčica; to je knjiga Legendarni automobili. Osim što je tiskana na izuzetno lijepom i skupom papiru, krase je predivne fotografije zanosnih automobila od početka njihova nastanka do danas.

Velike rijeke svijeta, Izumrli gradovi svijeta i Dvorci svijeta naslovi su u kojima mogu uživati svi uzrasti naših

učenika i naravno saznati mnogo detalja i činjenica iz povijesti i geografije.

Učiteljice i učitelje vjeronauka razveselit će zasigurno Leksikon svetaca , a Guinnessovu knjigu rekorda 2008. niti ne trebamo posebno predstavljati jer je ona u svakodnevnoj uporabi

pa je niti ne stavljamo na policu, već je trajno odložena na stolovima naše knjižnice kako bi je učenici što više čitali.

Nastavu hrvatskoga jezika ponudit ćemo Frazeološki rječnik u kojemu će učenici moći....eh, sada ću prešutjeti što sadrži taj rječnik jer očekujem da ćete, vi učenici, sami doći i istražiti što se u njemu nalazi.

Novosti iz školske knjižnice

Matija Gabrić, 8. d

Veliki odmor, 2008.

40

Veliki odmor, 2008.

�1

Što reći o nama? Mišljenja nastavnika nismo znali, ali ponekad su bila dobra, a ponekad i loša. Znamo da i mi nekada nismo bili fer i nismo znali granice. No ipak su ove godine proletjele u trenu. Sada moramo razmišljati gdje će tko. Možemo reći: svatko će svojim putem krenuti, ali iza nas što ostane neka vjetar pokupi. Bili smo vrlo složan razred i zajedno smo se smijali, tugovali, učili i pomagali jedni drugima. Svi smo se međusobno družili nije bilo umišljenih učenika u razredu. Mnogo smo naučili u ovoj

školi i zahvaljujemo se svim nastavnicima i ostalom osoblju škole na strpljenju na stečenim znanjima i iskustvima. Bilo nam je lijepo u ovoj školi. Ali što možemo, život prolazi odnosi nas raznim putovima. U našem razredu je bilo mnogo uspješnih učenika, to je obraz naše škole i ljudi koji u njoj rade. Hvala vam na svemu, mi ćemo vas pamtiti, a nadamo se i vi nas. Naš razred su sačinjavali Tajana Metelko, Zvonimir Borković, Manuel Zidar, Jurica Dubrović, Srećko Šijan, Danijel Đeri, David Kroupa, Hrvoje Sedić, Vanja

Sjedim u boravku. Slušam pjesme. Upravo sam se sjetila mojih prijatelja iz razreda. I to me je rastužilo. Zašto? Pa, uskoro sa rastajemo i više se neću moći smijati njihovim biserima, pitati ih za savjet. Kako su brzo prošle te četiri godine koje nikad neću zaboraviti, četiri godine koje ću pamtiti kao najbolje dane moga života.

Sve je to počelo jednog lijepog dana kad smo krenuli u peti razred. Nastavnici su nas sve izmiješali po razredima. Prvi tjedan smo se još polako upoznavali. Kasnije je sve krenulo kao da smo oduvijek zajedno. Priznajem, od početka nismo složan razred. Uvijek je bilo pojedinaca koji nisu bili uz većinu. Od početka su u razredu bili klanovi, po petero učenika koji su se stalno družili. Bili smo slični, ali opet različiti. Svatko je bio poseban na svoj način. No, zajedno smo mogli lijepo funkcionirati. Uvijek smo se voljeli zabavljati i ludirati. Nije bilo dana kada nam na pamet nije pala neka“pametna“ideja. Na sreću, mnoge od njih nikada nismo ostvarili. Nastavnike smo znali dobrano isprovocirati. Najdraži hobi nam je bio prepisivanje na testu. Nekada bi nas uhvatili i onda nije bilo baš lijepo. Podržavali smo jedni druge u usponima i padovima. I moram priznati da sam mnogo naučila od njih u ove četiri

godine. Nadam se da su i oni od mene barem nešto naučili. Kroz proteklo razdoblje promijenili smo čak tri razrednika. Bilo nam je malo teško, ali preživjeli smo. Najiskrenije se nadam da smo svakom razredniku ostali u lijepom sjećanju.

No, da sad ne dužim. Zadnja godina, osmi razred nam je jako brzo prošao. Svemu se jako brzo bliži kraj. Svatko od nas mora krenuti svojim putem. Voljela bih da sa svima ipak i dalje ostanem u kontaktu i da se barem pozdravimo kad se sretnemo na ulici.

I na kraju, što više da kažem, što da napišem? Uvijek se

sjećajte 8. a razreda kojega su činili Antonijo Begovac, Gabrijel Boc, Ivan Cicvarić, Matea Đeri, Josip Fišer, Valentina Radić, Renata Kociper, Patrik Marendić, Vjekoslav Patafta, Denis Pavoković, Marina Petin, Danijela Ristić, Arben Rušiti, Tomislav Seikora, Mario Sekić, Melani Velić, Matej Vulić Šiser, Ivona Grahovac, Matrina Grgić, Mario Ivančić i Ana Jukić . Želimo se zahvaliti našemu razredniku Petru Kolariću na strpljenju i trudu koji je imao sve ove godine za nas i naše probleme i nadamo se da će nam oprostiti i zaboraviti sve naše nestašluke i nepodopštine koje smo mu priređivali.

Marina Petin, 8. a

Rezervirano za osmaše

8. a

8. b

PRIČAM TI PRIČUUčenici četvrtih razreda išli su na terensku

nastavu u Viroviticu i u

Gradskom kazalištu Virovitica pogledati predstavu Pričam ti priču. Nama poznate priče, koje su nam pričale mame i bake, CRVENKAPICA i MATOVILKA u ovoj predstavi predstavljena su na moderan i osuvremenjeni način. Redatelj i scenograf, a ujedno i glavni glumac je Igor Golub, glavna glumica je njegova supruga Vlasta Golub.

Redatelj Golub kaže kroz lik Hinka: „Pokušao sam ih ispričati na nov način, ili onako kao što Hinko u predstavi kaže: „Od starih priča pravim nove, a od novih stare.“

Predstava je zanimljiva, dinamična i humoristična. Učenici su bili oduševljeni njome i odmah pitali hoće li ići opet u kazalište.


Postolar i vilenjaciU našemu gradu gostovalo je Gradsko kazalište

Požega s jako zanimljivom i lijepom predstavom Postolar i vilenjaci. Mi smo predstavu pogledali 08. veljače 2008. u dvorani Pučkog otvorenog učilišta. Možda vas sadržaj predstave zainteresira pa ju odete i sami pogledati. R a d n j a predstave odvijala se ovako:

N e k a d a davno živio je jedan postolar sa svojom ženom. Bio je siromašan pa je

svojim radom zarađivao za život. Jednoga je dana grof naručio cipele za bal, trebalo je izraditi taj par cipela u

vrlo kratkom roku. Bližila se večer, a grofove cipele još nisu bile gotove. Sav izmoren legao je u krevet. Te se noći dogodilo čudo, došla su dva vilenjaka i dovršila postolarev posao. Ujutro je postolar s radošću uručio grofu gotove cipele. Budući da su se grofu svidjele cipele poželio je i čizme za lov. Rok za završetak cipela bio je opet jako kratak, no postolar je sa svojom ženom htio vidjeti tko to njemu pomaže u izrađivanju cipela. Te večeri ponovilo se čudo. Ujutro su čizme bile gotove, a izradili su je vilenjaci. Grof je ponovo bio prezadovoljan pa je promaknuo postolara u Grofovskog postolara. Sretni postolar i njegova žena zahvalili su se svojim dobročiniteljima načinivši im prekrasne cipele i odijela.

Predstava je zanimljiva i poučna, pogledajte je i sami, ako to već i niste učinili.

Ivana Miličić, 4. a

RUŽNO PAČE I JAU Pučkom otvorenom učilištu u Slatini, 15.veljače

2008, prikazan je za učenike nižih razreda animirani film Ružno pače i ja. Film su režirali Michael Hegner i Karsten Kiilerich.Film je rađen po A n d e r s e n o v o j bajci Ružno pače.

O v a bajka koju svi poznajemo nije ispričana na t r a d i c i o n a l a n način, već fokus stavlja na pametnog štakora Ratsoa . Ratso je agent nezahvalnog crva Wesleya, kada Ratso pobjegne iz grada i nađe se na selu, Ratso igrom slučaja postane skrbnikom Ružnog pačeta. Ratso organizira nastup u kojemu ostale životinje mogu vidjeti „Najružnije pače na svijetu“. Ratso se sprijateljuje s pačetom i počinje shvaćati da je predugo živio iskorištavajući druge. Dok se Ratso i Pače druže, pačetova majka neumorno traži svoje izgubljeno dijete...Film je zabavan i poučan, a oduševljavaju me neograničene i čudotvorne računalne animacije vrsnih stručnjaka za nastanak crtića. Pogledajte ovaj film, svakako!

Ivana Kiš, 8. d

Film

Veliki odmor, 2008.

��

Veliki odmor, 2008.

��

P o v o d o m završetka našeg o s m o g o d i š n j e g školovanja, naši su nam razrednici u ponedjeljak, 30. svibnja svečano uručili svjedodžbe. Proglašeni su najuspješniji učenici koji su u ovoj protekloj školskoj godini svojim trudom ostvarili iznimne rezultate, kako u znanju, tako i u športu. Najboljim učenicama Mirti Tomljanović, Mariji Srbić i Snježani

Keler dodijeljene su zlatna, srebrna i brončana priznanja naše škole, odnosno naše ravnateljice Božice Majhen. Najbolji sportaš i sportašica Matija Gabrić i Antonia Zeman također su dobili priznanja i prigodni poklon.

Tom smo se prigodom oprostili od osnovnoškolskog

obrazovanja i svih učitelja. Antonia Zeman, 8. c

Svečana podjela svjedodžbi

Naš razred je mnogo toga proživio, moglo bi se reći i najviše. Dogodilo nam se mnogo dobrih stvari, no isto tako bilo je i onih loših. Ima učenika na koje smo jako ponosni, koji su predstavili ovaj razred na natjecanjima na najbolji mogući način i zato im se zahvaljujemo. Međutim, dogodilo nam se nešto što bismo svi mi htjeli da nekako možemo izbjeći ili preskočiti u životu: tragično je preminuo naš razredni prijatelj Mario. Ako bismo nešto htjeli promijeniti u životu onda je to njegova smrt. Htjeli bismo vratiti vrijeme i taj dan okrenuti u sasvim drugom smjeru, u smjeru da on i dalje živi, da je s nama. Taj događaj ostavi je dubok trag u svima nama, a mi smo shvatili koliko si međusobno značimo i postali smo nekako bliskiji i više cijenim to što imamo: jedni druge i jednostavno život sam po sebi.

Kroz protekle četiri godine školovanja prošli smo sve moguće što jedan osnovnoškolac može proći: smijeh, ljubav, svađe, suze zbog ocjena kao i zbog ljubavi, pomirenja, a što je najvažnije stvorila su se prijateljstva od kojih će neka ostati vječna.

Hvala svim nastavnicima koji su nam predavali. Moramo priznati da smo imali jako

veliku sreću kada smo dobili za razrednicu našu nastavnicu Elviru Vujčić. Njoj se najviše zahvaljujemo jer nas je strpljivo podnosila sve ove godine, pružala nam je potporu u svim situacijama, pripremala nas je za život i zato je ona razrednica kakvu se samo može poželjeti.

Na početku petoga razreda mislili smo da nikada neće doći trenutak kada ćemo biti osmi razred, eto, sada je došao i sada se trebamo rastati, ali nismo mislili da je to tako teško. izgleda kao da se rastajemo od svoje obitelji što smo i postali, jedna velika obitelj koju su sačinjavali: Marijana Butka, Arijana Delić, Tajana Grgur, Dunja Juras, Snježana Keler,

Valentina Kokorić, Ivana Kovačec, Valentina Kukec, Luka Matišić, Josip Medvedović, Domagoj Pavlić, Josipa Prevendar, Anamarija Roštaš, Ivan Santi, Milana Šaula, mDavid Šošić, Marijana Vuk, Alen Zagorac, Antonia Zeman i naša razrednica Elvira Vujčić.

Anamarija Roštaš, 8.c

8. c

Došao je kraj. Rastajemo se nakon četiri godine u ovom sastavu, nestajemo.

Više nećemo provoditi pet dana tjedno zajedno, nećemo se zezati, svađati.

Nakon maturalne večeri doći će kraj i to ne samo nastavi, nego i mnogim dobrim prijateljstvima.

Neki od nas će ostati ovdje, neki odlaze u Viroviticu, a neki i puno dalje.

Ništa više neće biti isto. Došlo je vrijeme kada donosimo važnu odluku

u životu. Odluku koja nam određuje budućnost. Bit će još puno razreda, ali ni jedan neće biti kao ovaj. Znamo da će nas nastavnici najviše pamtiti po nestašlucima, stoga moramo naglasiti da smo imali najbolje atletičare: Matiju, Tonija i Stjepana; dok su se sa natjecanjima u kojima se tražilo znanje uspješno borili Antonija L., Mirko i Izabela. Nadamo se da će se nastavnici sjetiti da su oni također činili “LEGENDARNI 8.d.”

Mi ćemo se zauvijek sjećati kako nam je

bilo lijepo u osnovnoj školi, kako smo se zezali, smijali, plakali, pjevali. Nedostajat će nam to kako smo se slagali i, bez obzira na druge, uvijek smo bili najbolji.

U sjećanju će nam ostati i naš razrednik Nikola Marijanović koji je zaslužio titulu našeg najboljeg razrednika. Ne može svatko trpjeti ono što je on pretrpio,a to je galama u zbornici zbog nas, na SRZ-u; bilo je

svega, a on je i dalje bio dobar prema nama. Nije nam bio samo razrednik, nego i prijatelj.

Naravno, pamtit ćemo i ostale nastavnike koji su se trudili da nas usmjere na pravi put. Nadamo se da će se i oni nekada sjetiti nas i da će netko u zbornici započeti priču o nekome od ovih učenika: Lidija, Zoran, Mirko, Toni, Marija, Mirna, Kristijan, Matija, Mario, Izabela, Ivan J., Ivana, Denis K., Dajana, Antonija L., Romano, Alen, Slaven, Stjepan, Antonija P., Antonijo R., Denis R., Antonio S., Ivan Š., Antonija Z., Drago i Mateja!! Sjetite se pa ipak smo mi 8.d.!!


8. dRezervirano za osmaše

Dragojević, Hrvoje Bionda, Matija Meter, Marko Kireta, Juro Skrobić, Andrea Rančak, Antonija Demeter, Ivan Kokorić, Dino Knežević, Sanela Beneš. Anamarija Marković, Marija Srbić, Domagoj Klement, Ivan Jaković, Mirta Tomljanović i Valentina Vilk. Posebno se zahvaljujem našoj

razrednici Nevenki Mance i nadam se da ćemo joj ostati u lijepom sjećanju kao što će ona nama.

Andrea Rančak, 8. b

Veliki odmor, 2008.

��

Veliki odmor, 2008.

��

Kutak za najmlađe

Najviša ptica na svijetu je noj koji može doseći visinu od 2.74 metra. Gordan Giriček visok je 199 cm. Za koliko je noj viši od Gordana Giričeka? Kako se zove znanost o pticama?

N a zemlji postoji oko 300 različitih vrsta kornjača. Od toga sedam čine morske vrste, dok je 180 vrsta živi u slatkoj vodi. Ostatak vrsta živi na kopnu. Koliko vrsta kornjača živi na kopnu?

Tko može više skočiti, Blanka Vlašić

ili crveni klokan, ako crveni klokan može

skočiti 6 stopa (1 stopa ima 12 palaca, a 1 palac 2.54 cm)?

Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, masa najvećeg uhvaćenog jastoga iznosila je 20.14

kg. Ako je najmanja dopuštena masa za izlov jastoga 0.45 kg, koliko je puta najveći uhvaćeni jastog premašio najmanju dopuštenu granicu?

Najveći raspon krila među pticama ima albatros lutalica. Primjerak uhvaćen 1965. godine imao je raspon krila 3.63 metra. Najmanji

raspon krila imaju kolibri, tek oko 6.5 cm. Koliko je puta raspon krila albatrosa veći od raspona krila kolibra?

Marija Čolak, 8. d

Kutak za najmlađeModa

ModaOdijevanje je sastavni dio

svačijeg života, a svima nam je poznata izreka da odjeća

ne čini čovjeka, ali čini čuda, stoga vam i ove godine nudimo nekoliko prijedloga kako biste upotpunili svoj stil ili ga možda totalno

promijenili. Uživajte!

Veliki odmor, 2008.

46

Veliki odmor, 2008.

��

Vesela stranica

OSNOVNA PRAVILA

PONAŠANJA NA INTERNETU

Internet je zadnjih godina postao sve omiljenija zabava djece i odraslih i svi provodimo sve više i više vremena na njemu. Mnogi često pretjeruju koristeći internet pa provode puno vremena surfajući po različitim stranicama i igrajući razne igre pa tako zaboravljaju na vrijeme.

Ipak, postoje neka opća pravila koja su jako važna pa prema njima donesite i ‘’svoja kućna’’ pravila ponašanja. Deset stvari koje ne bismo trebali raditi na internetu:

• cijele dane provoditi na internetu bez obzira na jeftin pristup

• nemoj zanemarivati neobične i uznemirujuće informacije koje stignu s interneta – pokaži ih roditeljima

• nemoj davati adresu i telefon nepoznatoj osobi koju si upoznao putem interneta

• ne ugovaraj sastanak i nemoj pristati na sastanak s osobom koju si upoznao na internetu osim ako se dogovoriš s

roditeljima ili te oni prate• nikada ne ''skidaj'' dokumente

kojima ne znaš izvor• osobi koju nisi osobno upoznao

nemoj slati svoje fotografije niti fotografije svoje obitelji

• nepristojne i ružne poruke koje stižu putem interneta ne treba čuvati. Pokaži ih roditeljima, a onda ih je najbolje obrisati

• ne koristi mamine i tatine kreditne kartice za bilo kakvu kupovinu na internetu bez njihovoga znanja

• ne šalji nikakve nepristojne riječi ''on line'' jer se može dogoditi da te izbace sa ''chat room'' ili će te namjerno bombardirati s ogromnim brojem poruka koje će ti ''srušiti sistem''...

• ne koristi samo velika slova, ona se čine kao vikanje, kao ''Vau''.

Marin Jurišić,8.c

Vesela stranica

OVAN21.3.-20.4.

LJUBAV: Važno ti je da u svojoj zaljubljenosti budeš odlučan. Emocionalno si vezan za voljenu osobu, ali ne želiš da se to zloupotrijebi.Mnogi će se početi otvarati i pokazivati svoje osjećaje.ŠKOLA: Najvažnije je da najbolje pokažeš svoje znanje, sve ostalo će biti lako.

BIK 21.4.-20.5

LJUBAV: Ono što ti je potrebno to ćeš lako dobiti ako se ne budeš obazirao na potrebu drugih ljudi koji su ti dragi.ŠKOLA: Učinit ćeš sve da zaštitiš svoj rad jer ne želiš da drugi ljudi kopiraju tvoj način rada.

BLIZANCI 21.5.-21.6.

LJUBAV: Pokazivat ćeš koliko ti je važna osoba s kojom s blizak, iz tebe zrači pozitivna energijaŠKOLA: Otvoreno ćeš pokazivati svoje ambicije, rad i trud

RAK22.6.-22.7.

LJUBAV: Tvoji emocionalni odnosi su ti važni i ne želiš ih se odreći samo zato što nemaš vremena. Prepušten si voljenoj osobi.ŠKOLA: Dovrši važne zadatke koje trenutno obavljaš

LAV 23.7.-23.8.

LJUBAV: Uživajte u druženju s dragim ljudima. Voljenoj osobi pokažite svoje osjećaje jer se ona jako trudi oko vas.ŠKOLA: Nesigurni ste u svoj rad, ali je važno da pokažete svoje znanje.

DJEVICA24.8.-23.9.

LJUBAV: Spremaš se na promjene na ljubavnom planu. Napokon si shvatio što želiš i isplanirao svaki korak.ŠKOLA: Svoj rad nisi dovoljno istaknuo, opusti si i odradi to kako treba.

VAGA24.9.-23.10.

LJUBAV: Jako si povezan s voljenom osobom, iako joj u zadnje vrijeme ne pokazuješ koliko ti je stalo da više budete zajedno.ŠKOLA: Da bi poboljšao uspjeh moraš se više motivirati i angažirati, trenutno ti nedostaje motivacije pa si nezadovoljan.

ŠKORPION24.10.-22.11.

LJUBAV: Sve ide prema planu iako se trudiš više nego što je potrebno. Spreman si učiniti sve za voljenu osobu, premda ta osoba to ne primjećuje.ŠKOLA: Nastavnici ti ne žele pomoći, ali način na koji to pokušavaju nije odgovarajući.

STRIJELAC23.11.-21.12.

LJUBAV: Ne žuri u vezu kako bi ostvario neki cilj koji je bitan samo tebi. Ne dopusti da drugi odlučuju umjesto tebe.ŠKOLA: Slušajući prijatelje steći ćete njihovo povjerenje i naklonost.

JARAC 22.12.-20.01.

LJUBAV: Nemoj gledati samo svoje potrebe jer bi se voljena osoba mogla osjećati ugroženo. Razgovaraj o svemu što te smeta.ŠKOLA: Ako ne možeš sam zatraži pomoć prijatelja

VODENJAK 21.1.-19.12

LJUBAV: Ljubav se temelji na povjerenju - reci voljenoj osobi što te mučiŠKOLA: Za ostvarenje dobrih ideja treba ti potpora

RIBE20.2-20.3

LJUBAV: Manje slobodnog vremena će te udaljiti od voljene osobe.Više se posveti vezi.ŠKOLA: Radiš sve suprotno od onoga što se od tebe očekuje.

Uredništvo lista

H O R O S K O P

Documents

LIST UČENIKA I UČITELJA OSNOVNE ŠKOLE …...Veliki odmor, 2008. 6 Veliki odmor, 2008. Besplatni udžbenici za učenike Savjetnik Dražen Nikšić iz Agencije za odgoj i obrazovanje