4
List tzlazl tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po tarifi. GOD. Vl BROJ 41 ŠIBE 13 listopada 1935 Rukopisi se ne - Adresa ured- ništva i uprave: ŠIBENIK pp. 17. Mir Kristov Rat nije od nego je star kao i Zato je Crkva davno odredila svoje stanovište prema ratu. Možda ništa ne osvi- jet/juje stav Crkve prema ratu kao neprekidni i stari zaziv u li- tanijama: od kuge, glada i rata, oslobodi nas, Gospodine. Crkva, dakle, u ratu gleda zlo, i to veliko zlo, kad neprestano me- svojim vjernicima u usta moli- tvu, eda ih Bog od njega, i kad ga u isti red s kugom i gladi. Mi znamo da ima kad je rat i dopušten. Ti primjeri nisu ali su O tome ovdje ne govorimo. Ži- vimo u doba mašinerije i velikih Izuma. Novovjeka prometna srel - stva ljudima da se za .14 sata telefonski ili r.adijem obra- te na mirovne komisije i medu- narodno sudište, da se sukobi mir - no riješe, bez krvavog Novovjeko ratno oružje je zauze- lo takve oblike da to više nije ni .ljudski, a kamoli Novi ratni strojevi pretvaraju zemlju za par sati u ratne poljane, grado- ve u ruševine, a ubijaju svaki život -od u zipci do bolesnika na operacijskom stolu. Posljedice novovjekog rata su tako strašne -da nisu više ni u kojem omjeru prema narodnom dobru što ga tre- ba ratom braniti ili To -8ami os}ecamo na svojoj koži: i pobjednik, a kamoli narod. To su sve razlozi koji glasno protiv rafa. A znano je da ravnoteža u svi- jetu te siguran mir naroda mnogo više na medunarodnoj su - -Sretljivosti i na poštivanju prava i dostojanstva, nego- li na mnoštvu vojnika i šumi to- pova. Najbolje jamstvo mira ni- .su bajonefe, nego povjerenje i prijateljstvo. To svi znadu i priznaju, Jer ih tome prošlost i zdrav razum. Ali je svugdje isti. U njemu prevladava onaj niži na- gon, ono obilježje po kome nije daleko od nerazumne životinje. Tako je kod pojedinaca i naroda; .kakvi pojedinci, takav i narod. »Pravo nije izišlo iz krila nego ga je pokvarena narav naturi/a. To je njezina ri- A to je tako usvojeno da je i zrak lime i svi su uvje- renja da tako mora biti. Svih se- ...;. . . .;r _ . . . . > . Prva obljetnica smrti Kralja Aleksandra I U srijedu 9 ov. mj. se ,je navr ila godina tra ne mar el j tragedij._, k ad je revolverskim hicima pr kinula nit života Kralju leksandru I! U ovoj obljetnici obnavljaju e u duši naroda oni tužni da ni kad je g'o r- ko plakao nad odrom ·og mrtvog Kral ja. Obna\lja se duboka bol koja onda b-ijaše obuzela e bez iznimke na ,pomisao, da je ne talo lad ara ko- ji je radi o za dob'ro i napredak vo- ga naroda. Obna vlja e u pomena na mar- seljsku kata trofu koja je trahovito odjek'llula po om svijetu, te je svuda pobudila oštru o udu Smjernice stva i i krenu prama drž a vi ko- jom je mrtvi kralj upra v lja . Obnavlja e tužna lika onoga dana kad je narod sa pijetetom, poštovanjem i punim priznanjem pri- mio mrtvo tijelo Kraljevo te ga ne- tugom dopratio do noga tana. Minula je godina od marselj koga atentata, a u pomena na elikoga Kra- lja uvijek je živa. jegov e na- rod kroz godine i hamo i po tovnajem jega - prvo- ga svoga ina. Neka je lava Kralju A- leksandr u! Crkva života je Crkva otaj tveno ti- jelo Kri s vo. Ono je živi organi zam. Crk va n ije kamena zgrada ni kup pro - živjelih mora lnih i dogmat kih nai:ela. Crkva je u tanova koja zasjeca u ži- vot. To je u tanova za l jude. Crkva ide za ljudima, traži ljud e, živi za duše . jer je Crk"Va organizam, mora da se razv ija . e može o tati uvijek pri i tomu. Bitna oznaka organizma je t - da živi, da se razvija. - Lijepo je o tome jednom prilikom govorio znani biskup faul haber. - Kri t je zato i poredio svoju Cr- k "V u kvascem i prezrenim zrnom, da nam u slikama prikaže ka- ko je On u tanovio Crk vu kao živi or- ganizam kojim naga života. Slava Božja i spa duša! To je vrhovno koga Crkva polazi u svome djelovanju . .Boga moraju la - viti vi narodi i jezici, dušu imaju pa iti vi razumni tvorovi , i oni vi- sokih položaja i O'Ili zapu teni Zivot doži ljuje promjene. Da se je našim tarima podignuti , kako bi modernim tekovinama! 1a iner ija, tehnika! I je živa mašina. ve to ide brzo, neza- lrrzinom. I vaki dan ve to brže. Ko ne ide vremenom, to- ga vrijeme o tavlja po trani. Ako iko mora vremenom, to mora ona ustanova koja je h' orena za lj ud\'!, i ;to ne samo za one taroga, red'njega il novoga vijeka, nego za va tm, i kolikogod ih jo bude, zvao se novij ,i i najnovip'J vijek ili doba. Crkva ide vremenom. Ona mo- ra JCt vremenom. I svim modernim se sred tvima služiti da to iše pr ido - nese slavi Božjoj i spasenju duša. Cr- kva to Crkva tako mora ne odgovara svr i za koju je tvorena, koju joj je njezin O ni vako doba ima svoje potrebe, i ovo naše doba ima vojih potre- ba. Crkva nam ih ukazuj e. Ona ima visoke ''idilice i jake dalekozore ko- j i vide preko gora i dola,. I kad ona nešto onda njezina ne to tara je ona i i ku na, dobro smisli prije nego I kad ona dana , ne samo želi, nego ukazu je rad u akci- ji, od koje najviše onda u ta pitan ja izvan vih rasprava. - Ka- tolik je -qnaj koji se pokorava (od'- redbama Crkve. To treba jednom hvatiti. Ko je u lome neka se dade pa nestati onog i u gr'akfll( i u elu, prema kome se mi li da si i punb sav ?A-kon i 'proroke, ako prebereš krunicu i tri puta uzdahneš. Katolicizam je organizi rana sna- ga, a u organizaciji treba slušati. , . Nemamo mi onoga - a sJe- canJa Crkvom. Sto Crkva sv. Otac što biskupi reku, ona- ko mo ra bit i. Katoli k mora biti u vje- da ga t:? Crkve t ranpu- tJce odvesti. ga dobru i samo dobru. To treba hvatiti i prodrijeti s time. U pa vane i trome duhove tre- ba pot resti i taviti u pogon . Sve la- vi i i neživa priroda samo ' . Zato je akcija, da to jednom u korjenu i pra i. Filipin ki otoci se nalaze s ju- gozar;adne trane Azije u Velikom o- ceanu. a tim otocima je grad Ma- nila. Taj grad ima i te. a otocima vlada eliko vjersko neznanje, a je malo, kao i u na v im kraje ima. Z ato e je na tu ustanovio posebn i otsjek profe ora i daka koji se bave vjer kim r;oukom pro tog puka, posebice o- mladine. Ti mode rni apostoli u ozbiljno shvatili voj zadatak i u ove go- dine premili oko 939 djece za prvu v. t. .......................................................... dam poglavitih grijeha je tu zaslu- pano, ne znaš koji više, ali onaj drugi po redu sigurno prevladava. Lakomost, gramzljivost , koja ho - sve sebi, koja gleda samo sebe, kojoj nije do toga da drugi radi toga trpi i strada . Onaj živiski nagon u kome nema ni najtanjeg vlakna onog poštenog, ne skog , nego ni naravnog za pravdom. Cov jek posumnja u kulturu i njezin uticaj. Ali to ne mo - žemo zanijekati, nego žalosno u- stanoviti, kako i to ide u pozadinu, a pred svime onaj pretje - rani nacionalizam proti kome je i Bog i Crkva i pošteni razbor. Sveta je ljubav prema narod - noj grudi. Ali njezin bli- jedi kada fa ljubav s ne - pravdom prema drugima. Onda to više nije dobro, nego zlo, koje zaziva prokletstvo odozgora. - Pod plaštem domoljublja se sve krije . To je u najviše gadna strast pohlepe koja da znade za tude jade. Nemojte misliti da se to samo krije pod plaštem nacionalizma o- nih velikih naroda . Ne , to isto je i kod onih manjih. Samo što to ne može do izražaja. Samo da je izmijeniti uloge, pa biste vi- djeli da je tako , ako ne i jednako. Zao duh je zavladao, i on ne da narodima da se mirno ra zv ij a- ju; ne da se mir a onima koji bi htjeli nesmetano ž ivjeti u ograda- ma svoga stana . U nama , u je zadnji razlog i ratu i l<rizi i bijedi i ne - prijateljstvu i svadi i progonstvu. Medunarodna je atmosfera na- bijena. Ti mirno se i o druge narode. Svijet u strahu - Nama ka - tolicima , koji slušamo, na je voda kojemu je geslo: M ir Kr i- stov u kraljevstvu Kri - s t o v u l Mi smo sljedbenici Ono - ga nad se kolijevkom razli- jegao nebeski glas: Mir ljudima dobre volje!, Onoga s su usa- na odjeknule bo ža nske Bla- ženi mirotvorci, jer se sinovi Bo žji nazvati. Svaki pojedinac i narod koji se kupi oko Kristo va namjesnika v rijedan da iz u tiju O- noga koji ravna sudbinom pojedi- naca i naroda:- Mir vama - Ne bojte se - Ja sam! l

List tzlazl tjedno. Godišnja pretplata212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1935_41.pdfList tzlazl tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po naročitoj

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: List tzlazl tjedno. Godišnja pretplata212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1935_41.pdfList tzlazl tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po naročitoj

List tzlazl tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po

naročitoj tarifi.

GOD. Vl BROJ 41

ŠIBE ~IK, 13 listopada 1935 Rukopisi se ne vraćaju - Adresa ured­

ništva i uprave: ŠIBENIK pp. 17.

Mir Kristov Rat nije od juče, nego je star

kao i čovjek. Zato je Crkva već davno odredila svoje stanovište prema ratu. Možda ništa ne osvi­jet/juje stav Crkve prema ratu kao neprekidni i stari zaziv u li­tanijama: od kuge, glada i rata, oslobodi nas, Gospodine.

Crkva, dakle, u ratu gleda zlo, i to veliko zlo, kad neprestano me­~e svojim vjernicima u usta moli­tvu, eda ih Bog očuva od njega, i kad ga meće u isti red s kugom i gladi. Mi đobro znamo da ima .slučajeva kad je rat i dopušten. Ti primjeri nisu česti, ali su mogući. O tome ovdje ne govorimo. Ži­vimo u doba mašinerije i velikih Izuma. Novovjeka prometna srel­stva omogućuju ljudima da se za .14 sata telefonski ili r.adijem obra-te na mirovne komisije i medu­narodno sudište, da se sukobi mir­no riješe, bez krvavog obračuna. Novovjeko ratno oružje je zauze­lo takve oblike da to više nije ni .ljudski, a kamoli kršćanski. Novi ratni strojevi pretvaraju zemlju za par sati u ratne poljane, grado­ve u ruševine, a ubijaju svaki život -od dojenčeta u zipci do bolesnika na operacijskom stolu. Posljedice novovjekog rata su tako strašne -da nisu više ni u kojem omjeru prema narodnom dobru što ga tre­ba ratom braniti ili postići. To -8ami os}ecamo na svojoj koži: Osjeća i pobjednik, a kamoli neće pobijeđen narod.

To su sve razlozi koji glasno kriče protiv rafa.

A znano je da ravnoteža u svi­jetu te siguran mir naroda mnogo više počiva na medunarodnoj su­-Sretljivosti i na poštivanju tuđih prava i tuđega dostojanstva, nego­li na mnoštvu vojnika i šumi to­pova. Najbolje jamstvo mira ni­.su bajonefe, nego međunarodno povjerenje i prijateljstvo.

To svi znadu i očito priznaju, Jer ih tome uči prošlost i zdrav razum. Ali je čovjek svugdje isti. U njemu prevladava onaj niži na­gon, ono obilježje po kome nije daleko od nerazumne životinje. Tako je kod pojedinaca i naroda; .kakvi pojedinci, takav i narod.

»Pravo jačega« nije izišlo iz krila Očeva, nego ga je pokvarena narav naturi/a. To je njezina ri­ječ. A to je tako usvojeno da je i zrak lime zasićen, i svi su uvje­renja da tako mora biti. Svih se-

~ ...;. . . .;r_. . . . > .

Prva obljetnica smrti Kralja Aleksandra I

U srijedu 9 ov. mj. se ,je navr ila godina tra ne mar el j k~ tragedij._, kad je revolverskim hicima pr kinula nit života Kralju leksandru I !

U ovoj obljetnici obnavljaju e u duši naroda oni tužni dani kad je g'or­ko p lakao nad odrom ·og mrtvog Kral ja. Obna\lja se duboka bol koja onda b-ijaše obuzela e bez iznimke na ,pomisao, da je ne talo ladara ko­ji je radio za dob'ro i napredak vo­ga naroda.

Obnavlja e u pomena na mar­seljsku kata trofu koja je trahovito odjek'llula po čita om svijetu, te je svuda pobudila oštru o udu zloči n.:

Smjernice

stva i i krenu sućut prama državi ko­jom je mrtvi kralj upravlja .

Obnavlja e tužna lika onoga dana kad je čitav narod sa pijetetom, poštovanjem i punim priznanjem pri­mio mrtvo ti jelo Kraljevo te ga ne­pod: j ~lj enom tugom dopratio do ječ­noga tana.

Minula je godina od marselj koga atentata, a u pomena na elikoga Kra­lja uvijek je živa. jegov će e na­rod kroz godine i toljeća hamo ću i po tovnajem jećati jega - prvo­ga svoga ina.

Neka je vječna lava Kralju A­leksand ru!

Crkva života Katolička je Crkva otaj tveno ti­

jelo Kri s vo. Ono je živi organizam. Crkva n ije kamena zgrada ni kup pro-živjelih moralnih i dogmat kih nai:ela. Crkva je u tanova koja zasjeca u ži­vot. To je u tanova za ljude. Crkva ide za ljudima, traži ljude, živi za duše.

jer je Crk"Va organizam, mora da se razv ija. e može o tati uvijek pri i tomu. Bitna oznaka organizma je t - da živi, da se razvija. - Lijepo je o tome jednom prilikom govorio znani nj emački biskup faul haber. -

Kri t je zato i poredio svoju Cr­k"Vu kvascem i prezrenim goruvićnim zrnom, da nam u slikama prikaže ka­ko je On u tanovio Crkvu kao živi or­ganizam kojim ključa naga života.

Slava Božja i spa duša! To je vrhovno načelo koga Crkva polazi u svome djelovanju . .Boga mora•ju la­viti vi narodi i jezici, dušu imaju

pa iti vi razumni tvorovi, i oni vi­sokih položaja i O'Ili zapu teni brđani.

Zivot doži ljuje promjene. Da se je našim tarima podignuti , kako bi

začudili modernim tekovinama! 1a inerija, tehnika! I čovjek je

živa mašina. ve to ide brzo, neza­pamćenom lrrzinom. I vaki dan ve to brže. Ko ne ide vremenom, to­ga vrijeme o tavlja po trani.

Ako iko mora ići vremenom, to mora ona ustanova koja je h 'orena za ljud\'!, i ;to ne samo za one taroga, red'njega il novoga vijeka, nego za va tm, i kolikogod ih jo bude, zvao

se novij,i i najnovip'J vijek ili doba. Crkva ide vremenom. Ona mo-

ra JCt vremenom. I svim modernim se sred tvima služiti da to iše prido­nese slavi Božjoj i spasenju duša. Cr­kva to čini, Crkva tako mora činiti, inače ne odgovara svr i za koju je tvorena, koju joj je njezin O ni ač označio .

vako doba ima svoje potrebe, ~a. i ovo naše doba ima vojih potre­ba. Crkva nam ih ukazu je. Ona ima visoke ' ' idilice i jake dalekozore ko­j i vide preko gora i dola,. I kad ona nešto reče, onda njezina riječ ne to znači. tara je ona i i ku na, dobro smisli pri je nego reče.

I kad ona dana , ne samo želi, nego ukazu je rad u kak!ličkoj akci­ji, od koje najviše očekuje, onda u ta pitan ja izvan vih rasprava. - Ka­tolik je -qnaj koji se pokorava (od'­redbama Crkve. To treba već jednom hvatiti. Ko je u lome neupućen, neka

se dade poučiti, pa će nestati onog laži-katoličanstva i u gr'akfll( i u elu, prema kome se mi li da si i punb sav ?A-kon i 'proroke, ako prebereš krunicu i tri puta uzdahneš.

Katolicizam je organizi rana sna­ga, a u organizaciji treba slušati. , . Nemamo mi onoga ćuta - a sJe­canJa Crkvom. Sto Crkva reče, ~to sv. Otac reče, što biskupi reku , ona­ko mo ra bit i. Katoli k mora bit i uvje­r~ da ga ~od t:? Crkve neće tranpu­tJce odvesti. Uctće ga dobru i samo dobru. To treba hvatiti i prodrijeti s time. U pa vane i trome duhove tre­ba pot resti i taviti u pogon . Sve la­vi Bo~: i at~"' i neživa priroda samo neće čovjek. '

. Zato je katolička akcija, da to jednom u korjenu i pra i.

Filipin ki otoci se nalaze s ju­gozar;adne trane Azije u Velikom o­ceanu. a tim otocima je grad Ma­nila. Taj grad ima i veučili te.

a otocima vlada eliko vjersko neznanje, a većenika je malo, kao i u na vim kraje ima. Zato e je na sveu čili tu ustanovio posebn i otsjek profe ora i daka koji se bave vjer kim r;oukom pro tog puka, posebice o­mladine.

Ti moderni apostoli u ozbiljno shvatili voj zadatak i već u ove go­dine premili oko 939 djece za prvu v. Prič-e t. ..........................................................

dam poglavitih grijeha je tu zaslu­pano, ne znaš koji više, ali onaj drugi po redu sigurno prevladava. Lakomost, gramzljivost, koja ho­će sve sebi, koja gleda samo sebe, kojoj nije do toga da drugi radi toga trpi i strada. Onaj živiski nagon u kome nema ni najtanjeg vlakna onog poštenog, ne kršćan­skog, nego ni naravnog osjećaja za pravdom.

Cov jek posumnja u kulturu i njezin moćni uticaj. Ali to ne mo­žemo zanijekati, nego žalosno u­stanoviti, kako i to ide u pozadinu, a pred svime otskače onaj pretje­rani nacionalizam proti kome je i Bog i Crkva i pošteni razbor.

Sveta je ljubav prema narod­noj grudi. Ali njezin čar bli­jedi kada fa ljubav graniči s ne-

pravdom prema drugima. Onda to više nije dobro, nego z lo, koje zaziva prokletstvo odozgora. -Pod plaštem domoljublja se sve krije . To je u najviše slučajeva gadna strast pohlepe koja neće da znade za tude jade.

Nemojte misliti da se to samo krije pod plaštem nacionalizma o­nih velikih naroda. Ne , to isto je i kod onih manjih. Samo što to ne može doći do izražaja. Samo da je izmijeniti uloge, pa biste vi­djeli da je tako , ako ne i jednako.

Zao duh je zavladao, i on ne da narodima da se mirno razvija­ju; ne da se mira onima koji bi htjeli nesmetano ž ivjeti u ograda­ma svoga stana.

U nama, u čovjeku je zadnji razlog i ratu i l<rizi i bijedi i ne-

prijateljstvu i svadi i progonstvu. Medunarodna je atmosfera na­

bijena. Ti dogođaji neće mirno proći; očešaće se i o druge narode. Svijet u strahu čeka. - Nama ka­tolicima, koji slušamo, na čelu je voda kojemu je geslo: M ir Kr i­stov u kraljevstvu Kri ­s t o v u l Mi smo sljedbenici Ono­ga nad čijom se kolijevkom razli­jegao nebeski glas: Mir ljudima dobre volje!, Onoga s čijih su usa­na odjeknule božanske riječi : Bla­ženi mirotvorci, jer će se sinovi Božji nazvati.

Svaki pojedinac i narod koji se kupi oko Kristo va namjesnika biće v rijedan da čuje iz u tiju O­noga koji ravna sudbinom pojedi­naca i naroda:- Mir vama - Ne bojte se - Ja sam!

l

Page 2: List tzlazl tjedno. Godišnja pretplata212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1935_41.pdfList tzlazl tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po naročitoj

Strana 2.

Nedjeljno evandetje s poulco n t

XVII I nedj elja po Duhovima E 1 DELlE • V. MATEJA 9, l 18. U ono vrijeme: Ušavši Jsus u ladicu,

prcycze sc, i dode u svoj grod. l gle! donesoše mu uzeta koji je ležao nu po te­Jj i. I v· del i Isus v jeru nj ihovu r eče uze­tomu: ~du · !:e, sinko, oproštnju 1i se gli­jesi tvoji. I eto i neki od knji:iev nika rc­koše u sebi : Ovaj psuje. A kad Isus vidje misli nj ihove, reče: Zn~to mis li te z lo 11

s rci ma svojim? to je lnk~c reć i : Oprašta­ju ti se grijes i tvoji, ili re ći: ustani i hC'di ?

li da znate da in čovječji ima vlas t no zemlj i op rašta ti gri jehe ; toda reče uzeto­mu : Uslani, u~m i poste lju svoju, i podi kući svojoj . l ustade, i otide ku ći svojoj. A mnoštvo videć i poboja se, i pro lovi Boga koji je doo takvu vlast ljudima.

PO K Boža n ki cit l i d :J lazi u voj

grad l afarna um. I Čim e j~ do7lla­lo d3. i ~ ci:Jx. o, o~Imah do\·edove pre­da nj bole nike. \eđu o taJ im donije li . u mu ČO\jeka uze ta, k ji .e ni je mo­gao micali a voje p0 telje

l uni pouzdan ja bijahu oni ljudi , irrumi da će I u ozd raviti onoga

oole nika za kojega mo' . Ta uč i n i o je n ''eća čude_a, oni u bili v·edoci

tih nadnaravnih i čudov i lih dj ·la pak učini će igurno i ovo. A I u kao cb ne zna što oni hoće. Zapo tavlj'l nji ­hm·u žel ju za zdraYlj enjem ti jela -ozd ra ljen ju duše. Ovaj ne retni čo­vjek n ij bio samo bo1e tan na ti;elu (nego i na duvi. Bio j~ g rijevnik. Te ki gri je i u ti i' i njegovu du u i ti su bili uzrokom njegov~. bo ~e . t i. Treb::tl o je najpr ije iz: i ;eč i t i njegov u dušu, pak mu veli božan ki li ječnik duša: ,. ta­ni, in ko, opro eni u ti gri jesi" .

S ov:m č inom htio je bol.an ki Sp.1 itelj upozori ti ve, da kud ikamo treba više paziti na zdravlje du e ne­go ti jela. ažabst ta j nauk I u ov mnogima je o tao sa kriven, neće da ga razume. Razboli im se Iro u ku ć i , onda hitro zovi li ječnika, kupi lijeko­ve, a malo e mi li na da e pozove s\·ećen i ka, lij ečni ka duše. Mnogi :ro­vu, a li onda kad je već ka no, da se bolesnik ne uznemiri.

Bole. t je posljedica grijeha . Tu je korijen zla i toga treba naj pri je uklon iti uzrok. Ne če ka ti zadn ji ča kao da su sa kramenti no ioci smr ti . 'e ! Po sakramentima mi pr imamo ži­

vot, oni nam liječe duvu, a duša mno­go d'jeluje i na zdra\ Ije tij ela. Mirna savje t i č i s toća d uše u -prvi uvjet zdrav ja.

J e mi jemo zaboraviti da je Bog go piodar duše i tjjela, mr' ti i 7i,·o­ta . U jegovim je rukama i naše zdravlje. To mnogi o j e ća j u pak u bo­lesti dižu svoje ruke k O pod inu i mole. Al i kako ćemo mol it i Oo podina

grijehom na du vi? Naša miOlitva ne može biti prij atna Gospodinu, ako ni­mo s j im u prijateljstvu, ako ni­mo či ti na duši. I zato najprije -oč i timo duš11.

C><><>=><:>

Ostaviću zemlju . - Zar me i ~ prvi put nježno o­Jenilo mj e ečevo li :ć~ , da kasni Je, pod ?iel ičastom krošn jom n~egovom , bdi­Je m · opori m mi ·Jima, bol ima i besa­nicom : krvavim p lačem ~amca ... ?

- Zar u mi noge uputili da ko­~acaju ce tama, prašnjav im sagovima 1 as fa lt~om užaren ću, da bi mogao su reta il mrke, tud ljude, kojima p lamti iz očiju stra t vlasti !ih inter s:t?

- Zar am ubač n, ko siću';no zrno, u vemirski nczau !avni mli n da me gnječe i sa pinju ci' , te ubrzo ' u ilt1jcn i ščeznem ko nepo111a to? '

_spi n jem se kamen i m, trn ja vim step~tcama života osjećajuć i mi Je' i ~ ra?e~ i ,_ d_a mi ,PO: tanu odur~ i i t ški 1 o J ecaJ~ 1 ni ,·~ J napl.:>ri.

ve vto imam od požrtvovan ja za druge bić· p sli je pa tn ičke z..apušte­ne smrti , pratnja uz miri cv jetnih vi­jenaca i svijeća, da mc, možda, uJ:1 tu tnjav u glazbe pošalju ... nekam ... tamo. . . za ona crna vrata vj e ·no"ti, koj:1 će sc nagi ra tvoriti i iz nj ih se p...rrn.:>lili nešto strašno i neznatno što se pn ta jilo lamo i što nas konačno sve čeka - --

KATOLIK

I u onom hole·niku nagla:.u jc- ; inko uzchj " r) zna··i: \j eruj. Rez

vjere ne nJJŽC'11 J ~ pnbli/iti ospo-dm u. Vjera treba da oživlja,·a S\'3k naše dJ ·:o Bet. 'jere n ' ma prošt ·­n ja, bez pran: vjere 11 • uij di ni na­'t.t mo l il\:~, niti . e 111 ž.:mo nadati bi 1o koj m. cbbru. (\ r ta vjera je potre­bita i tu leži n ~·u pj~ll naših molita­va, j r nun~mo pr1\e vj re bja ,1-,,·o vj ruj i u Boga •e r.Jutdaje, a ne u broJi j-. i pramO\ j rje.

Bolc-nik j . dJ~O k r Ll u s pra­\"Om \"j :!POlll, ztt mu i' i oprost io gri­jehe, a kasn ije Jvra ti i I'Cl ra,:lje. I mi \'i "e puh nverno većen i ka da mo­li nad bale nibm, no ·in.o odj-~ću bo­le::.niko\ u, da j-:: blaga !0\ i. To je do­bro i lijep , a li jedino onda kad to či nimo s pra \·am \'jorom, a ne s praz­no\j ~ rj em , bJe nema nix l't zajed nič­kog s ' jerom. Praznvojcrje je grijeh.

Farizej i sc ćud , pače tvrde da Isus psuje Boga, <::t je onom b ijedni ku

N a bra n i ku

[Jl'O t io gr ijehe. lijepci u, jer n eće d·t \ide, ela jn J u Bog koj i ima tu vlast. I baš z:.rlo oni hule i psuju Bo­ga, j<>r neće d pr ;; na ju 1 'ega koje­ga je On p:) 'a:J.

1-·a rizcjim1 se dana· pr idružu;e ve lika četa k ršć.'lna koji najrai' l ič i rjim p ovkama v r ijeđaju Oo padina Boga i \e vtJ j-. na zemlji i na nebu lijepa i p~em nita.

(Jadan je to gr. jeh. Gr ijeh, k ji je n a~.a naroclrna ram Jia. Sv i moram o u tat i prot i toj 1 1c T-.ć i i gro111om gr~ j"lnt p.::> ke. Psovač hu li Boga, hoćt>

ela Ga zbaci s jcgova pr ije to lja, ba­ca svoje t ijel ice iz ga fn og srca ela

nji ma ubija h ·oritelja voga. _\l i ~ te tri jelice vr.t ' ju nat.ad, na njegovu g lavu, i . azivl ju Božj · proklet tvo. e budimo p ·::>vači i illa tc jmo sv im i'a­ma ela un ištimo tu ramotu\ i da uvi­jek i po ' uda dadem hva lu Oo r-o­d in u.

Velika dobročinka Evanđe l je kaže da je Kri t svuda

prolazio či neć i dobro. To č i n i i !je­gova Crkva gdjeg.JCI e pojavljuj e viri voj e b~ag·Jh crno dje lovan;e kao naj\eća dobroč nka čovj ekova .

Uz lu č vjer ki h i moralni h i ti a don·::> i luč pro \'je te. Brigom Crh e podizale u e b d vih pokr tenih na­-roda i pn ·e o~n ovn e i više škole. Te u e škole o h·arale ponaj vive uz a­

mo tane, žu pničke crkve, a pogotovo u jedn u bi kup ija. l rvi u: ite lji b il i su redo\trJ ic!i i \ ć n ici. Tak; j drug­dje, tako je kod na·.

Već u dob.1 narodne d ina ~t : je hr­vat !d h kra!je,·a pominju nam povi­jesni p:Jmen i ci ka b u u razn im1

mje tima Dalmacije redovnici osn iva­li prve škole. Te u šk !e da le odgo ju svim od lit:n :jim . inovima na ega na­roda. A ko je najvi e pridonio o tva­rer. ju na ih naj\ i ~ i h znan tvenih zavo­voda u Zagrebu, ako ne đakovački biskup, velik i trosmajer ? !

jo v i danas je većen' i ~ i \·jer ki i pro vjetni u č ite l j . Bez ib) h dopri­(l10sa i nagrada on i !dana drži teča­jevC' ona koj ima ui: i za pu "tenu ct;ecu, a i odrasle, kako će prehi ra ti ono crn o zrn je na pa piru oti nuto. !(ad pr emi teren i napu ti na ega čovje ka, kako bi se treba!Q i n k l ku zgrad u po­brinuti, onda d•:Jde u č i telj i nastavi ra­do m. li prvi Icel pr bi je svećenik.

n i pi je ona j naj gorč i napitak k'oji može ispiti samo čovjek kome je sva­ka tanica prožeta onom veli ko m lju­bavi ko joj .je rodit lj gore na ine­besima.

- Katolicizam j ~ i ona pi toma mladica koja oplemeni surovu tab­ljiku. l atolicizam mekv i krot.i ? po_n . ćud 1 naroda. Ti jekom vremena Je 1 -korjen!o okrutne obi ča j e , obuzdao o -vajačke težnje fizički br nj ij lh i jačih naroda.

Dah vjet ra s da lekih o trva no i mi doticaj vj čnovć11 a n ježni ti­traj laganih zvjezdanih kr ila ša!Ij e mi pozdrav iz daleke, kra ne, vj ečn e db­maje. h, da, tamo me čeka /dra­že ni m·ješak koj i vd•Je n ikad n i]e mogao proći mo j im u nama, tamo će me b:ago milovati č i ti pogled i ko ji u me ovdje samo ogorčavali . Oh,

o tav1ću kal javu zemlju malen im mo­zai kom blje avih dragulja mo jih ne­p :lznatih dj la, i l_n ću 'i ~e 'bacati vo ju jen ku na pra š n ja vu zeml.j u, već na

- bijel i put Vječnosti : ne nep zna­te, ta mne, već drage po2lllate vječn e Domovine.

Z. M.

Jedno pismo (bislw p Srebrenić po~ lao je uredni š l• u

")adran she straže" o;o:

P. n. UredništYu " jadrran ske traže"

P' l i t Ban Jelač i ćeva ul. l.

I tovremeno s nazočnim Ji tom vraćam .,jadransku Stražu", jer ne mogu bi ti njezin im pr lplalnikom.

.,Jadran ka !raža" bi morala bi ti ozbil jna revija s ciljevima ko ji oc vara ju tradici jama i osjećajima na­šega naroda. Mje to toga povodi e za li tavima a la " Interessantes Blatt"

1 a krilu ka to l i čke Crkve u e odgojil i najveći umovi vih 20 vje­

kova, j~dnako Li tarom, red11jem, no­vom i naj novijem vi jeku. ve grane znano ti ima ju svoje najj ače pret tav­nike u i taknu (im inovima Crkve. -Li j.epa um jetno t i l i ~ er-a kn jiga ima­ju voje r·:Jd itelje 11 inovima , rkve. Crkva nije protivna ni znano ti ni umjetno t i, već ih na ve načine p:Jtpo­maže. I t in ka znano t i katolicizam ne mogu doći do ne uglasja, jer i jedino i dr ugo ima izvor u Bogu koj i je jeda:n i i. t i na ve vi ;e ke.

- Crkva unapređuje čovječan -h ·o. idl j ivi uč inci tog blagotvornog

djelovanja e zapaž ju na vak>om ko­raku.

Društvene zajednice, d'r.hve i na­rodi , predahnuti uzv išenim nače l i ma

jere i ćudoređa kato ličke Crkve, mo­raj u o ejtit i i b agotvorne po -ljedice na vakom podru~ j u zemal jskog bla­go tanja.

!(atol ička Crkva pretstavl ja u čo­vj"'čan tvu kralje tvo Bož,je, kraljev-tvo l(r i ta, no ioca mira i ljubav i, naj već g lj ubitdja ljudi. Sto se u tom kraljevstvu v jern i.je, dos! jed'n ije i snalžf­nije i; vršava ju Božj i zakoni ćudore­đa, t im jače e u čovječan t u o je­ća b!agotvomi uticaj kraljev t a Božj -ga i t im e sve većma prib!ižuje čo­,·ječan tvo vome Bogu, da e tako potpuno preporodi i poprav i na pri jelaz u kra ljevstvo vječnoga blažen-tva. To je najglavni ja svrha čov j ečan ­tva. na je izražena u čitavom i te-

mu katoU čke Crkve: ota j tveno uje­dlinj nj e Božan tva čovječan tvom, da e čov j ~čan tvo uzd igne i postane što li čnij ~ , Bogu· i ta ko d~ e za uvi­jek miri u blaženom ispunjenju težnja vovj.ečj e naravi za potpunom rećom .

Defensor

i l i čnima . f otografije što ih n. pr. do­no i br. 9 od ovoga mjeseca ( tr. 36 1, 370, 37 1) bjeloda no svj edoče o tome. Takve fotografij e me padaj u u jav~ no. t, ne pada ju u krug b ilo koje če-tite kr ćan ke obitelj i, a pogotovo ne

na to! u Bi kup k>Om Dvo ru . ne o­durne r" kanteri j~ ni u odraz trad ici­ja našega naroda i nj eg'Ov ih vj r ko­moral1!1 ih o. j ~ ća ja , one u odraz im­po rt irane b'e tidn dr ko ti ko joj na žalo t t na na im ba lama radi novca 'rata otvaraj u. 1 ije t prvi pu­la •to "Jadran k:J. St raža' ' takvu go­lo tin ju javno ti servira. talno ne slu-7i time niti driavnoj id ji niti lj epot i na ega mora, najmanje na.Podu!

cll uC:11o o udujem poku~j 1 da e javno ti ogavna go~oti nja predočulj e

i u ja v no ti či ni pro pa!f<U1da za po ja­ve koj-. mora vaki če t1t čo vjek a na­pose . vaki cl-.:>bar kr ćanin vom na­gom pob·i jati.

Zalo vraćam " j adran ku Stražu". t j o ip dr rebrnić,

bi kup krčki

Dobre knjige Nova knjiga o masonstvu. - Dr.

ntun Pi lep i ć, već ni k plit ko-ma­kar ke b : kup'i j ~ i bi v ~i ur eln ik bivy -ga " l<riža m j adran u", izdao je vrio zan imlj ivo i dokument irano dj elo:

Broj 41

Jeste [[ čuli?! da u jug::> la iji dolazi na sva­

kih 2600 ljudi j dna kola1 a na vakih 360 ljudi jedna bi rti ja,

- d::t u gla ovit j kaznionici ing-Sing u Ameri ci dobivaj u kažnje-

nici sladoledi i naran v , -- ela u londonskim bolnicama

trebJ.j u godišnj e d 20 mil ijuna litara mli jeka,

- da u Sjedinj enim Državama živi ,224 ,000 Zidova ,

- da je po lovica stanovništa u Kanadi mlada od 25 godina,

- da srce od raslog čovjeka redo­vito uč i ni 92,000 uda raca na dan,

- da u Engle ko j ima 1002 bol­nice a 73 1 6 kreveta i da je prošle god:ne u ~j" ma ozdrav ila preko mili­jun bo!e nika,

- da i ~ jedi na vta mpana knjiga među skimima sv. Evan đelj e,

- da u izozem Ivoj već punih 100 god ina nije bi ~'O rata1

- da ngleska mobilizira svu ratn u mornar.cu,

- ela u nj emačk i listov i počeli sve jasn ije pisati neka se ·jemačkoj vrate nj ezine kolo nije1

- da u u Pragu izumili britve od s t ak la, i da su prvi pokusi vrlo uspj eli ,

da na jvišu starost dožive Bu-gan,

da j ~ iz Londona moguće te­lefon irati u ve države sv ijeta, o im u Albaniju,

- da je engleska pošta imala lanj ke godi ne o ko 2 milijarde i pć dinara č i tog dobitka,

- da najviše vojnika ima Rusija a najvi voj ničk ih avij-ona francuska je na katolike vrvio J efti ćev režirr kuhao u mračn im masonskim duplja· ma r

Križarske vijesti OVA KRI ZARSKA BRATSTVA

osnovano su u : ič icama i Voški (okruži• Z agreb).

TEč J U ZAG REB U. a duhovnin v jež bama i te čo ju u Z agrebu ko ji je odr žan od 29 IX - 6 X t. g. u čestvovao jt lijepi bro j čl ano va iz raznih mjesta. Du hovnc je v ježbe vo dio o. Turčić D. l., na tečaju su predava li funkcioneri VKE

PRIR EDB E. Uz one koje smo najavil u zadnjem broju, još će biti na 27 ov. mj pro la va kr ižarskog dona u Ogulinu i Viljevu.

KRI ZAR KJ DOi\l u Klakaru je nr svečani način blagoslovlj en.

KA D EJ\\IJ je priredilo splitsk• križa ri čko sc trinstvo Lučne u prošlu ne d jelju .

PO V ET KRIZAR KE ZASTAVI imnlo je drustvo u Ornškoveima.

PRO LA V A kri žarskog dana bila j u Predrij evu. Izaslanik iz Zagreba bio j dr Cieak.

KRi ž R KI KALE DAR nalazi se • štampi te izlozi ovih dona.

"Ma on t\ o protiv katoličke Crkve" - Kn jiga je obogaćena sa 20 ilu· stracija na finom gla tko m pa piru. Tt sl ike do kumentira ju ono što je u h."Tlji· zi pisano o masonstvu,' i prikazujt lica o koji ma je u n joj govora. - Us· prko tomu i bogato j qpremi djel~ koj-e ima pre"'O l O stranica, knjižar· ka ci j-ena mu je udarena na 30 di·

nara. Ako pak nelro i todbbno naru· č i i krasan moderni roci jalni romar " ovac" (od Co~ette o er, preve< već . Ivo Sum ić, 170 str. , cij ena 1(

el in. izdanje " 1 riža na Jadranu) u· živa izvanredni dvostruki p-J pu t i o· pro t od po tar :nc, te obe knjige mo že dobiti za 32 dinara . - aruču j St kod pi ea: Dr. Antun Pilepi ć, Bogo loV'Tlo j"'men i te, Split - Dalmacija

Svagdanji poklon Presv. Oltar Sakramentu. Eu ha ri f j · ki molitvenik prired io M gr Dr l'" 3 rd•o Rožić . Izda lo Društvo v. Jeronima u ZagrebU

tr. 352 i lika. Spretni oblik 8 m 12 cm. Do~r p.1p ir i log. Uvez cr no sa zlatnim natpi 0 1111 i vilena vrpc za kazalo. Ci j -.na 15.- din. jeronim

ki č la no i koji uimu ljeto nja izda nja1 dobiju m litvenik za lQ.- din. - Novi j eron im ki molit enik " Svag danji poklon" za lužuj e u vakom pc gledu, da e nade u ruci jernika proš: ri u t·o već m brQju u hrvat.sl narod . . . .

n: Vi ni dol

ks2 bi~

šn ne su d jer os

Za

o ih

Page 3: List tzlazl tjedno. Godišnja pretplata212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1935_41.pdfList tzlazl tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po naročitoj

Broj 41.

Po dr:avi Rb\\ ET! t E jo imno vbo}\.c [!os t · u

prošlu nedjelju. 1 tu une nujvišc \odu vjcrs! og i nurodno!l . Dr lluuer je ubnvio posvetu kupelicc, n dr /1\tl čc k je bio kum zvona. Tajnik nndbiskupov je imno misu a kod oltnru su bili j unn 1 drugi voda . Nadbiskup i dr 1\\n čck su bili burno po­zdravljeni od brojnog pukn !·oj i je bio ponosno ;to u vojoj srodini vidi svoju dva prvu :;inn.

IIRVAT KA JE ll ER EGO 1 \ plivu lu u moru hn ut kol! odušev ljcnjn . Zbor u Ljubui;kom, koji sc je odr/no pro­šle nedjelje, je jednu od nnjvdih ovogo­dišnjih munifc tucijn hrvutskc mi li. Dv·l­dcset i pet hiljudn ljudi je urnebc:mo kli ­calo dr lnčeku i Jlrvat koj. - Tuko i trebu. Bosnu i llcrcegovinu u bile i o tu­će dobre hrvatske sestrice. - n zboru je dr Sutcj rekno ovo: »Posao mc je vodio ovih dnnu u Zugreb, gdje je rjcšuvnno jed­no vnžno pitanje i mogu vnm red, dn :;mo zadovoljni. To nn e zadovolj t o neće ostati samo pri tome. nego će to ubrzo biti i zbilja. Kud e sjetite do koji dan ovih mojih rij eči, vidićctc du smo rndili jedan važan i težak posao. f.\i smo dele­gatima iz Beogrndu rekli: duša llrvatn pic~ mcnita je, onu nikome ništa neće oduzeti nego tru/.i zu svakoga jednako pravo ... Vidili ste što znači vij est koju ne može niko srušiti, jer je tn · vijest prodrla u domove među žene, dj evojke i djecu«.

OPći E dolaze u ruke hrvllt koga pu­ka. I pravo i dostojno je. U Omi' u je bila postavljena samo jedna listu - SUYI·

!;'no je i govoriti koja. ein omt!;kc opći­ne su glnsalu preko 95 posto. l u utivunu su također, bili općin ki izbori - l u drugim će gradovima i mjestima zu reda ti, jer je na stotine općinskih vijećniku dn!o ostavku.

DRU2.E A OPOZI C IJA vijeću u Zagrebu. Trodne-vni rnzgovori završeni su sjednicom kojoj je prctsjedao dr ,\\aček,

U čast delegata priredio je svečani ručak msgr tjepan Korenić, kanonik zagreba čki.

OSTAVKE OPćiN KIH ODBORA. U samom požeškom kotaru u lijcdile u o­stavke općinskih odbornika u: tra-temanu, Velikoj, Jakšiću, Pleternici, Požegi Vanj­skoj, Mihaljcvcimn, Kutjevu, Brcstovcu i Ruševcu . - Još su dali ostavku svi općin­ski vijećnici u I vanić-gradu. - Privreme­ne općinske uprave imenuju sc u Sinju, Trilju i Trogiru . vc tri općine dobićc u svoje ruke vode hrvatskog pokreta.

ZAGREBACKA DR STVA iznbrula su ovih dana veliki međunarodni odbor za pomoć gladnima u Hercegovini. Odbor će sabirati novne, živežne nam1r111ee i o­djevne predmete. - Isto su učintli i u Osijeku.

RADIO ZAGREB iskazuje za lanj­sku godinu pri glavnici od po milijuna 42.000 dinara čistog dobi tka

2.ALOS I BROJEVI. Lanjske je go­dine bilo na našim rudnicima 179 smrtnih nesreća, teško ranjenih rudara bilo je 320, aš lako ranjenih 1900.

HRVATSKA KATOLICKA ZAJED­NICA u Americi je imala 14 rujna ove godjne svoju konvenciju, na kojoj je stvo­ren program rada za iduće tri godine. S konvencije su poslani brzojavni pozdravi nadbiskupu dr. Baueru, nadbiskupu koa­djutoru dr. Stepincu i vodi hrvatskoga na­roda dr. Vl. Mačeku.

SARAJEVSKI l DUBROVACKI BI­SK P svim silama nastoje da sc prc­parundije časnih sestara svakako održe. Građanstvo ih u tome rndu potpomaže. - Uvijek biskupi na braniku naših kultur­nih ustanova.

BLAGOSLOV temeljca nove župni-čke

crkve u Vidu vrlo svečano je obavio prot­prošle nedjelje preuzvišeni dr. Bonefačtć

splitski biskup.

DAN KA TOLICKE OMLADI E je ove godine proslavljen u Subotici na vrlo svečan način. Sva hrvatska katolička o­mladina se je našla na okupu i uz zvukove glazbe prošla gradom . Akademija je bila s vrlo biranim programom.

DUHOVNICI katoličke akcije u za­grebačkoj nadbiskupiji održali su vrlo u­spjelu konferenciju. Konferenciji je pri­sustvovao i govorio preuzvišeni nadbiskup - koadjutor. a referat je održao dr. Dragutin Kniewald, sveučilišni profesor.

DRUSTVO SLAVENSKIH FRANJE­VACKJH PROFESORA osnovano je na završetku kongresa koji je održan u Zagre­bu. Za pretsjednika je izabran o. dr. K. Vyskočil, provincijal u Prugu, zn potpret­sjedniku o. dr. Hnrapin, a zn tajnika o. dr. A. Crnica.

Među namn ------KATOLIK

Na obranu naših srednjoškolaca l oš tiva li narodne \'elikan ·, bi li

zah,·nlnn on tm.t bji rad·· z..1. narod 1

za nj ž vol ')j i rl\u;u, ,·eta Je dui­no t svakog naroda. t Tas ntrod' i na­~.t om lad na . hvalili ;;u ll\ i j ·k veli­či nu tc narodne dužno ti, ali tim su baš čes to i pravili ' j tobo/e "naJ­' (: j grij , h" .

Tu du žno~ t ili !"lj ,,grijeh" napra­\'ila j· ncdwnJ i 'ibenska srednjo-ko' ka m'acl na sv jim mij ·lova-

n jem pogr ·bu nandnog zastur,nika i 7.a.tilnik:t dra S m' Vla~ic · t. ' redn J )­školska .)mlad na j · u općoj naroJnoj boli, za hva ln.:> ti i priznanju o j >t ih i voj u tugu \ ,.,::>j u zall\ a lno t pram1. ČO\·jckn k ji j· žrt\·ovao ve za voj narod, z~ nj ~gJvll i nji hO\ u srdn~~ u budućnost.

Možda je uprotnost, protivurj ečje .

Cc to am, i kao mladić, zalazio na one o amlj .:ne ce tc, koje - ma da <! ne gube u nedogled, već u s ja no ocrtan im zau~elkom - čine nam e nep~ jmljivo dugim u onom . lije­

du brzog, j ednoličnog š tkanja dv jice. Pren ij eti pia ličnošću prepričava­

nja na t!o raznih dogodaja, \'Ct..anih za raz li či ta r ·m ·na i osot , kao da 11e o jećaju, ne poZ!la,ju granice šeta­lišta. ja e če · to priključim , na lo­njenom o dn eće, do u ij u dopiru ne­\'ezani, ra trgan i djelovi razgovora, pa, kadikad, kombiniram, sastavljam' i po­vezujem.

trako sam jednom, bez o jećaja i mi li, izgubljenih ila tajao do i\­ka tog debla, a lušnih org-ana mi se jače primao huk glasova, te sam, na­dodajući i premi ljajući, loombinirao 0\"0:

U nekom gradu živio vrlo znan čovjek "plemenitog i uzvišenog 7va­nja, koji je, u voj savje no i i obro-ti, volio nad obom imati nad7ira te­lja. " I bio oovjek o jećajan i i kren, ko meka dj.etinja duša, te bi se neko izrazio: naivan.

, l

T ka g-g\ ptul v rt tmi tl i su it­g-on iz ~k lc vih chkl koji su su­d j ·lov· lt r ~ l\ Od u Z·t'a ranjem neko­licine tt \ id m n ih n t l<n nika odbtj Cil JC za hlt \ on ih k >JI ll ht 1L! i itgonom iz šk lie up n p t"li t i bud ll c'-i10st na; ih da ka . Daci 11 ka/.n1 111 tc~ktrn uko­rom b jt dona' t najlo; tju OCJ nu u p mavanj ll .

l im, meduti m, n ije s\·e pre talo. Iza \eĆ pxltlj •ljen g ukora ad irn se ll q,o lt Jt\orcno gm on >d st ran' ne­kih nn t1\nika da u mlidr/.avni cl(· ­ln 1111l , i \rij ·da njih'' Js ·eća f.; i 'nJ if. hov p:mo . ,. treba nam ko ncn lara ((' Ill \i ', nego neu 11 j 'snom po-t upku onih b j i bt trebal i shvatiti lcžtnu "' oj:h rije ~ i .

s.

ovo bilo Sa, tala . e kupštl!fla grad kth pr­

\aka, p ;t 'lli h, d-.:> to jan tvenih, mir­Tlih i lijepih uro\ ih, naprasit ih, bezdušn ih, , grubim crtama lira. U loj mješ:lV ini značaja, poglec&t i izra­žaj:t, j dan digne , praćen ducokim mukom o talih, i i7'J1ese prijedlog:

eki na"i gradani pri u hova­še sa h rani ČO\ jeka, ne i tai-'11 utog po položaJu, ,·eć obljubLj ·nog od onih ni­žih, pro tijih, zbog voje blago ti i po· tenja - oplaki\anog od čita,·og malog naroda u:jednog nam grada,

koj im mi ni m u dobrim oclno::.ima. j.1 L.ahtjeva i nalažem, jer su se iz­ne' jeri li i pobunili, pokazali nedi d­plinovani i n odgojeni, da sh·ano vi­jeće najstrože kazni te gradanc, k ji u odali p::>ča t mrtvom neprijatelju.

l na prijedlog tog "plemenitog ČO\·jeka" vi mrtvo, puza\'O podign u ruke, micane trahom i kukavičlukom, na pri tajanje da e kazni.

j a sam e pod irokom kro·n jom v.anio i ne mogoh e pribrati da li je O\O komb.nirala moja U\Tijedena ma­•ta, ili sam ui tinu čuo; da li e je ovo dogodilo u tarom ili novom vi­jeku. - Ku kavičl uk i barba tvo!

Vido v

Zadruqarstvo u šibeničhom hataru !(o na brzu ruku pregleda zad ru­

ge i njihovo poslovanje u Sibeniku i okolici, dobiće vrlo slabu sliku. i­pak je jednom: i u ~iben ičkom kotaru bio razmahan zadružni pokret. Jo" de­setak godina prije rata o novane su kreditn e zadruge u Prvić-luc i i u Prvić-Sepurini, ali su obe "seo ke blaga jne" radi neurednih po lo oda morale pre tati radom. A one .u Sibeniku i u o'dicama završile u od­mah po ratu najviše radi prebrojnog ~lan tva i pr ra irenog djelokruga. Da­na imamo u cije lom kotaru samo dvi kreditne zadruge, i to: u Skradin u, i u Primoštenu, koja izcWe i lvarno likvidira.

Kreditna organizaci ja bila i u drugom obliku, "kao štedion ice ili ban­ke, također nije pokazala najb'olje re­zultate. Ono malo domaće prištedn je bili su pokupili nešib nički zavodi č i ­je je poslovanje pre talo na tupom n ovčane krize. Današn ja četiri zavoda što u ibeniku po toj~ ne i:zrlaju zaj ­mova. Prema tome, ma koliko se tru­dili, nema izgleda da bi mogile i kre­ditno zadrugar tvo oživiti prije ne­go li e uredi pitanje razd'uživanja se­!jakp! i prije nego li u ovom či to se­ljačkom kraju ne oživi promet nov­čanica.

P o t r o š n e z a d r u g e bi d'obro došle ovome narodu, a u svoje r ije-1me su i \post::> ja le: u Murteru, Tije nu, Betini, Zlo elima, Vodicama, Tribun ju, Sibeniku, Zlarinu, Zablaću, Mandalini i Primoštenu. iše ne p::>sto j i nijedna takva zadruga, a nekoje su vršile ogromnim deficitom ko ji su mora li članovi podmirivati. Ali je i kod ovih zadruga kriva velika razgranatost d je­lovanja.

Proizvodno zadrugarstvo je doživilo lom s tri trarte i to: u Ti jesnu s uljarsko m, u Sibeniku s vi­narskom, a u Rogoznici s ribarskom zadrugom. - lvarno e može reći da je sve vodeno bez sistema, tek pojedini, onako po domaću rečeno : za-

drugar k i koprcaju! D a n a s po toji o. am zadruga za­

čla n jenih u Zadružnoj \atici. 1 eđ u te pada i uljar ka u 1urteru, vinar­. ka u Ti je nu i brodograd itelj ka u Betini. - U Zadružnom a\·ezu u

p litu začlanjene u : vinar ka u Da­nilu Kral jice, ribar ka u Murteru, Je­zerima i u Prvić-Luci, kora lj ko- puž­var ka u Zlari11u, pužva r ka u Krap­nju, kreditna u Primoštenu i radn i­čke pr d uzi mačke u Sibenik'llt i u .Man­dalini. u zadnje vrijeme i mPekar­_- ka i !potro na u Sibeniku . Po toJji j o~ 1 po koja "divlja" zadruga - Tako e zovu one koje nisu nigdje začlanje­

'Tle i koje u pod ud kom revizijom. - Ali te uopće ne rade, o im pot rošne u Krapn ju. Ovd je ne govorimo o zadrugama d'rža vn i h službeni ka; one su začlanjene u vom avezu u Be­ogradu.

Evo zadnje račun ko tanje ave­zovih č lanica: Aktiva: gotovina Din. 33,624 ·81

du žnici " 239,982·25 zaliha robe 195, 114·96 inventar 292,645·60 razno 16.253 62

Pasiva: Ulošci na štednju vjerovnici udjeli od 357 zadruga rezerve oštali fondovi

Di n 777,621 ·24

Din .

"

16,203 -402,933·95 7~ .340-37, 178·83

241 ~65·46 Di n 777,621'24

Ove male brojke mogu na neupu­ćenog čovjeka djelovati kao da u to za mrli ostaci nekada njeg rada. e ! to su zapravo brojke za.drugar tva ko­je oživljuj . I to je upravo ono to pravoga zad rugara t je i i daje mu nade da će preu trojcne zadružne u -tanove biti po tavlj ne na čvryćim te­meljima.

Da lma tinske zadružne centrale bi mora le po vetiti veću painju zadruž­nom gibanju u Sib~niku i okolici. a

Stra na ~~ -

Po s v -;etu ' l'A LI.I • • • l u '' ,, oj .. 1 Athw. IJo adu

ptdtJ je li).( JIJ () Abt.: l!l.l\.,1 i Jll!lO 'J ,ipna Ku ~ o cc •.e s t van ntzVtJ.ltl·~ ll udul tW>l

nij e ružil:us ta .

KATOLJ( KO SVI.! 'C ILI. T h u ~.d .~.­burgu ol\ uriL~ ~l u nu j ~ k o r iJc vrij mc.

H ' (; ,\ RS KO J je opsadn o tanj e. ~u 3. u. rnj je irunlu bit i vchkn p rr , lu vn pnlikom k ral jeva cl olask n na pnjc•, tnlj c, nit J"- od,.,od ~na zbufl d oj.!ndaJU krJJi ~u na­~li od jeka u . vim k ruj e' ima zemlJ ..::.

i\. J l ,v\t\(X J KOLOS sc :;iri. J \l cmcl JC dubio sn 92 pos ti) glasača.

Kt\TOLI(' KI D l~ V IK zu nc.t •P·:>­sJcnc rudnike pu..co je Lda.ttli u l; v­Yorku p Hl nasl rJvom .. The Catholic \ \'or-ker• Gdje smo mi?

OVI A l JO . L l.:.nglesku tvP n. lrt avijona \m~trong grudi sada o um pt• llt i­ckih a n jon n. Svak t će biti zn 66 os J Oli , :1

ići cc hrzin om od 300 km na sat. KL L Tl RA :"J . AROD - Mala dr;:fl

vu • \ u~trtJu po lal a JC lanjske gudme po ~tom 278 milijunu ptsama, 128 milij una do­pisnica t 2·11 mi liju na ti kunicu . vcga 71.2 miliJuna poiitanskih po;i]jnka

.. \ SVIJI-_TL ima 32.495.858 telefonu. Od to t( a sc nalazi u L vropi 34.79 posto, -1 .37 u .\ :.liJi, 2.27 u Australiji, 2.1 u Ju~noj AmeriCI, O. l u . \ frici, a os talo u jevcr­noj Americt .

OZDRA ILA . ' AJEDNO ,I\1 14-godl­;n ju djevojčicu \liss Toley iz Droma ha irn , koja je na š takama došla na h odočašće

1\:ašoj Go5pt od Knax u Irskoj . R'\1 ,\ CKI K. \RDI:"J L. O ve je go­

Eline prosio ,·ljenu !OO-godišnjica rodenja kardmala Gibbonsa koji je vrlo mnogo rad10 za umcrickc rncc, tc su gu nazvali crnućktm kardinalom.

ATI KA . je pot pi a o s talijanskom vladom koncesiju, prema koj oj će u s lu­čaJU avtjonskog napadaja na Rim biti a­kriven v JCŠtaćkom maglom i a tikanski grud.

KO\\ ~l T E OBRATIO. Ibert Pilon, komunista iz Mon trea la, izjavio je pred ve likom ka toličkom kup ·tinom da se je obratio i da je s tupio u katoli čku Cr­kvu.

OT! AO L' A,\\0 TA , Bernardo Ignacc, argentinski konzul u Braziliji.

KI:"'\E ' K l KATOLI CKI KNJi žEV-IK O. ,\'\n- iong je pre,·eo na kine ki

jezik autobiografiju sv. Tereze od ~'\alog Isusa : »Povi jest jedne duše«.

260.000 LJUDl sc je pokr tilo u ·nmu jednu godinu u belgijskom Kongu .

K..-\ TO LICI U JAPA; l I DlJJ. U Japanu tivi 9.119 katolika. posljednje je vrijeme prešlo na katolicizam mnogo plemića i i taknutih politi čara.

TO GODI:--..A je tome da je biblija oti nutn i na abe inskom jeziku. tnmpali su je isu ov i.

PA.\\ET. ' ,\ RIJEC. ' n pravničkom sas tanku u ,\\eksiku jedan član, do onda znani bezv jerac, je rekao: - Jn izjavlju­jem da je isključenje E ,·anđclja iz ži vo ta zločin rudi kojega e ne možemo nikuda do ta pokajati. J edini spas domovin e jest, da e Evunde\jc opet tavi u ruke vrhov­nog zakonodavstva.

IT LIJA je kupila u Odesi OO ti u­ća tonu ru koga ži ta zu uzdržavanje voje voj k u Abesiniji.

1( ,\TOLičKO E ClLl TE Z R, E pos toji u ew-Orlcan u u jcver-

noj Americi. Redovno je na njemu upi­sano ko OO slušaču.

El" LE KA FLOTA l REDO-ZEJ\\NOM HOR . Jedan talijanski li t i tiče da Englezi imaju snda u redozcm­nom moru toliki broj pomor kih ratnih jedinica, kakav još vij e t nij e vidio. To naoružanje ugro~ava pozicije !talije i na

rcdozcmnom i na C rvenom moru. L AT Kl1\\ IZ BORI.\\ u Polj-

skoj nije izubrnn nijedan 2.idov .

drugim j.e primor kim tranama n­družni rad lakši i zahvalni ji, ali j u 'ibeTiiku takav rad od veće potrebe. l 'ao prvi početak potr~..b'ilo je održan je zadružni/t tečaje va po raznim krajevi­ma ši ben i čkog kotara. I to ne amo za po lo,·ode, ne~ i za zadružne od­bornike i ame zadrugare. 1 e mijemo upadati u lare greyke, da zadruO'a bu­de monopol jedne o obe, i tako da propadne. Početi s malim brojem i

malim djelokrugom rad~~ a s v !ikim i upravo mladenačkim poletom . I t~ tome bi trebali predn jačiti organiziram katolici, j r zadrugarst\·o ,·ojim ra­dom nije ni a drugo nego provađanjc Kristove TUltlke o lju.bavi prema bl/1.-

F. 2. D.

l

Page 4: List tzlazl tjedno. Godišnja pretplata212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1935_41.pdfList tzlazl tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po naročitoj

Strana 4.

Naši BETI NA

Ako je ikoje selo u šibelut·koj okolici o je ilo 1'01 la pok d r Simom la v ĆCill to je u punoj mjeri o,jetila B tina, u k~joj pok. dr \'l ;t' i ć ima 900 o 1jernih, ne lo m­ljivih pr.staš:~ · tekivana, pre1 ana smrt nepre/al jenog pokojn ika koja je dne 22 IX u nedjeljno jutro naj:~l"!jena tu/nim breca­nj~m z:·ona sa vi.;okog bctinskog 7\'0nika mjestu l oko ' iti pritLia je kao teška gor;t h rv:~tska be! in ka n-a . voju /arku ljubav, odano ·t i nhvali o t te pot re nu b<JI pre­ma dragom d r Sun i očitovali su Beti/. ujani /alo nim zvukovima zvona. koja · u više puta na dan bolno jcc:~ l a, pa crnim za !~1 ama i . u :tama 1\:jcgovu je mrt na ~~~~Jd~n.oj pjei'UIIOJ mi i komcmorirao žup­ll!kl \ !jOlie te pozvao vc, da pri u tvuJu sut ra. u ponedjeljak, vcč:tnim zadu~n i cama

za vel ikog pokoj nika. arocl je taj tužni ponedjelja k ve tko ao kao mrtvi dan. U crkvi je podign ut ve l1 ki katafa lag. Zaduš­nicama su korporativno pri u tvova le sve bratovš ti ne , vi crkovni pjevač i i brojan n_arod .. Pede et najodli čnijih lktinja na , o­ll lo Je s dva vijenca u Ibenik da do­čekaju mrtve o tanke . voga br~nite lja i do brotvora - jedan vijenac hrva t · kim grbom u red ini, uime ela Beline, a d ru ­gi uime mjesnog odbora " Hrvat kog Ra­u iše" .

a sprovod u Tij no oti"lo je pre­ko 450 Be' injana no eć i tri vijenca : hrvat ke betinske loge. hrvat ke betinske omlad1ne betinskih Hrvatica. rko inarstvo i brato š tine u korporativno udjelov:tli .

Lijepo je bi lo vid]eti " Kćer i Mari~ i­ne". Osam nj ih u dru :(tve noj odori, a crnim floro m oko ruke i lo je uz lij es kao poča na !raža , a njihova tarje ica g<l ica jerina Skevin nosi la je pred lije om d ivn u kitu karamfila .

0 1·adeset i četir i betinska broda sa cr­nim zastavama pravili u špali r kod rta v. An d rije na ulazu u Ij e njan ku luku [.XlrO­brod u koj i je vozio velikog pokojn ika , i d : ugim dva ma, što su vozili njegovu pra l­IIJ U. I iza s provoda dr J aš i ća još uvijek u Belini traje l vanjska ža lo l. a tr ideseti don njegove smrt i odraće veča ne l:l-

clušnice za ispokoj njegove blage d uše u svet i tu Oo pe od G radine.

Betinski Hrva ti izrazuj u vječnu zahval­nost dr S~ mi Vlašiću i mole vevi vnjega, da mu ud ij eli najl jepše raj ko na elje medu vel! kanima, mučenicima i SYecima hrvat kog naroda.

SOLINE (Dugi Otok)

KRIZARSKI T ECAJ . Si ten i čko Okru­žje posla lo je b-ra ta Ton ka Oazza ri-a da posjet i naše l:Yrat tvo i održi tečaj. 'Bra t iza la nik je stigao 12- 9 i zad'ržao e tri dana. Križari su e veseli li njegovom dola­~~u. jer u znali da će mnogo na u č iti od po­zrt vovno~ brala iza lan ika. Odm ah pNim predavanjem zan io j e svu braću za krita r ke Ideale. Pr~dava nja su bi la ideo loška i vjer­sko pro Vjetna. Predavao je zan im6.to i ocr ~ rca . s~~ }e nama govorio da či ni mo , to je . l sam C1n1o. Braća su ga mog la vidjeti sva­k_o~ dana pri sto lu Oospodn jem u. Zahva­lj u~emo !ben i č kom kria rskom okT ui ju i poLrll·ovnom bra tu Tonku na ulo.le nom tru­du . Našem o krutju bismo bi li zahva lni kad bi nam če će lalo braću koja će na pou či t i i oduševljavat i za rad oko nae g narodnog preporoda.

RUJA N l( KRI ZARS KO VIJ ECE. Na~ ~riLllrs ko bral Ivo održalo je svoje goa , nje g lavno v ijeće u nedjelju 15- 9. Braća s u pomnj ivo as lušala izvještaje od'­~rn i ka : U rad noj god ini se je od'ržao lije­pt broj sastanaka i predavanja, koliko s čla noV1m<~ , toliko i sa Ma li m Krl ža riina. Poslije izvještaja prešlo se je na bi ranje no­vog odbo_ra. Izabran i su : kao vođa : tipa­nov M.ariJa n, zamjenik vode: Sti panov Sreć­ko , taJnik : Marin Sime, blagajn ik : Maletić Da ri nko, voda M. K. : Kolić Augusti n re­vizor i : Du.li'ć jooo i Stwanov Mir ko . Nada­mo se da će braća novi odbornici sve si le u l o~iti da naše bra tstvo bude j edno od naj ­bolJih. vu br~ću i sestre cfiljem hrva ts kog doma pozd ravlJamo naši m "BOO ZIV J! "

KOM ISTI KO PRI Z A J E. Fra ncuski Komunisti čk i lis t J lu ma ni tć pi­še o k atoli čkoj Crkvi ovo : " n u čn u is t ra­živa nju, ~ t o ih provodi rkvu, ist raživanja na temelju povjercni h dokumcnutu, s ile nu , du prizn a mo, dn ka to lici imadu u rukama oružje, koje e ne mi je oma lova­žava ti " .

N. 13

P. 14

u. 15

s. 16

e. 17 P. 18

l s. f 19 1

alen dar Listopad

18 Ned. po O uh. - sv. Eduard sv. Kallst p, n. Terezija dl.

sv. Hedviga sv. Margareta Aiakok

sv. Luka Evandellst sv. Petar Akantarski

-,

Sv. Petar A.lkantar.

Tko čita ''Katolik" neko zna da najj~ftlnlj~ kupuje: č;.:;;;, muško i žensk.o rublje, pletena roba, krojačk.l pribor • vazda priznato naJJdinljl! u trgovini

"Trikotaže" P. DIZDAR

(Sib~nlk ul. Kr. Tomislava)

- FILIJRLfl K N l N -manvfakt., piet. trgovina ~ l skladište štofova -

....,.....11•1. ..... ....._ltli'lilliiJIIJ I J.> UI UUM llitltt~ lLUII~WIIh~ Iii..._..

&OfPEHPAIH podmorna boja garantirano za godinu dana lsprobana od Iskusnih poma· raca . Svih vrst! suh ih l ulj enih boja, Jakov, flr­ntsa, katrana, bl aka, karboltneja, kistova kita (štuk:1) , pakla i svih 11 tu struku spad~j ućib predr:ncta najbolj e kvali tete uz umjerene cijene l sol1.dnu poslugu .

Preporuča se

'WIIATO ...

SOŠIĆ) .ŠI PEN IK Specijalna trgovina boja

laka.

Trg Stjepana Radića.

Kod crkve Sv. Ivana.

VJETIO IK AJJAC IM SV IJET-LOM je na Mont-Vu l ć ri enu kod Pariza. Daea svijćt l o od milija rde s vij eća, tc sc vidi na du ljinu od 300 km .

KATOLIK BroJ 41.

Gospodja Veselić zgraža se

nad nemanjem svoje nećaldoJe1 :'Ti ne zna~ ni koliko jedna ilparlca treba da ma o kahanJa kan.

MoJa draga, lJuto se Ti ural kad misiU, da 1e tu mole Ita bUo dodati i smućkatil A znd U Ti, Jadna, Od čega M izrad jaJe p r a "1 F r a n e k? Eto vidli, neuetnice, nf to ne mdl -

Pravi Franck ae !Iradfufe od naie domaće oplemenjene cikoriJe Korijen cikorije saddaJe ljekovite hari, to n nć a staro doba zn.U: a Ti Još ni dan .. ne znal. UpamU to, "-om te ne ubiol - l ako ieHI' ila skuhaJ tečna, zdran kaTU, mlaU Ita radili• ,,

-Zivot Sibenika GOD I JI CA S lRTI KR LJ A A-

LEK DRA I. U. srijedu 9 X navršila se je godin a trag i čne s mrti kra lja Alek­sandra I. T om prilikom bio je održan ža­lobni obred u katedrali . a koncu se je otpjevao » miluj mi se Bože«, a na koncu jedno tužaljka. Obredu su prisus tvovali prets tavnici civilnih. i vojnih vlasti.

Z A O S ICE zn pok. dr. imu Vlaši­ća održane su u utorak u crkvi Gospe van grada . C rkva i prostor pred njom je bio do poslj ednj ega mjesta ispunjen. va hr­vat ka omladina se je tu našla i još za ra­no jutra upravila mo lbe Svemogućemu za i poko j blage du še dragog zastupnika . Mi­su je imao župnik dr Bilobrk.

Z BOR OPOZICIJ E biće u ~ ib eniku, u nedjelj u 3 tudenoga . Za zbor vlada vrlo veli k int eres. 1 a njemu ćemo čuti govo­ri ti i dru Antu Trumbiću kojemu je prije 5 svibnja bio zabranj en dolazak u Sibenik. Svi se spremajmo na zbori

PREUZVISE l BISKUP je bio na euharistijskom kongresu u ovnlj i a po-vratio se je u srij edu na veče.

RAD AKADEM KOG KL U BA.-Hrvatska akademska omladina u š ibeniku, okupljena u »ak ademskom klubu «, želeći

dn posveti svoj rad potrebama na roda i želeći kulturu hrvatske inteligencije stavi ­ti u službu svoga naroda i njegovog dobra, započela je veliku kulturnu akciju koju namjerava provesti u š ibeniku kroz pri­premlj en ciklu predavanja. Ta predava­nja održaće velik broj Hrvata predavača iz Zagreba. ' plita i Sibenika . Predavanja će se održati svaki osam ili petnaest dana kroz zimsku sezonu i to većinom u ši­benskom gradskom kazališ tu . Poželjno je da g rađanstvo ibenika potpomogne ovu nesebi čnu akciju nn ' ib mladih Hrvata in­tclektunlnca . N aknadno ćemo donij eti i detal jni ji program njihovog rada na kul­

turnom polju. STI G AO NOVI SRESKI A CEL lK

Crkvene vijesti KATEDRALA SV. JAKOVA. Nedje·

l j a : U 51/2 s. župska sv. Misa. U 7, 8, l 9 s . tihe sv. Mise. U ll s. pjevana Misa .

uvečer llstop. pobožnost.

DOLACKA ZUPSKA CRKVA: Ned­j e l j a : Sv. Misa u 7 . Skolska Mi a u 8 s. Li t. pobotnost svake večeri u 51/2 s.

VAROSKA 2UPSKA CRKVA : Mla­da Nedjel ja : U 6 s. tiha sv. Misa . U 9 s . školska. Li topadska pobožnost u 6 s.

CR.KVA SV. FR.ANE: Nedjelja: Tihe sv. Mise u 6, 7, 9 l 101/ 2 s., pjevana u 8 s . Blago lov popodne u 4tf2 .

CRKVA SV. LOVR.E: Nedjelja: Tihe sv. Mise u 6, 7, 8, l 101/2 s.; u 9 s. pjevana sv. Misa, u 5 s. pp. blagoslov.

C RKVA SV. DOMINIKA: Nedje­l j a : U 6 s . tl.ha1 u l O s. pjevana sv. Misa, popod'ne u 4 s . J*Opovijk!QI i blag'<> lov .

C RKVA SV. LUCE : Nedjelja :Sv. Misa u 9 s. Blagoslov u 41/2 s .

NOVA C RKVA : Nedjl!lja: Sv. Ml· sa u 71/2 s . l 9 s. ško\sL Uvel-er u 6 s. listo padska pobožnost.

RKVA SV. DUHA: ~:c djelja: Sv.

Ovih dana preuzeo je dužnost sreskog na­čelnika u š ibeniku g. Sime Urlić. Preuzi­majući dužnost posjetio je razna nadle­š tva, a medu tim a i biskupski Ordinarijat.

KR I2 ARSKA GLAZBA. šibenski kri­žari osnivaju svoju križnrsku glazbu. v~ se je duže vremena govorilo o potrebi jedne križars ke glazbe koja bi nastupala nn raznim vj erskim, narodnim i društve~

nim svečanostima . akon veličanstvene

proslave križ . dann u prošlom mjesecu _po­čelo se je o toj stvari nešto življe rasprav­Iju ti. a prošlim odborskim sjednicama stvorena su pravila i posebni odbOT koji će ostvariti tu veliku i lijepu zamisao.

GIMNAZIJA SE GRADI. Radovi na novoj gimnaziji u punom su toku . Dosko­ra će biti postavljanje kamena temeljca, š t<;> će se obaviti svečanim načinom. -Bože pomozi.

PROSJ:..,AYA DAN~ ' KATOLICKE AKCIJE. U zadnju nedjelju ov. ~jese­ca slavi sv. Crkva blagdan Krista Kralja. Toga dana slavi sa: dan kato!. akcije. U proslavi sudjelovaćc sva druš.tva kat. ak­cije. Ujutro će biti sv. Misa i zajednička pričest sviju društava u katedrali. Uveče

će se davati akademiJu u kat. Domu. PROVINCIJAL O . TANKO dr PE~

TROY došao je u naš grad i obavio je vizitaciju samostana sv. Lovre.

V AROSKI 2UI,' IK dr BILOBRK zdrav se je povratio iz bolnice u Zagrebu. - Veselimo se.

PODRU2 ICA »NAPRETKA« U SIBE! !KU organizira dolazak hrvatskog pjevačkog društva »Trebević« iz Sarajeva. Radosno očekujemo braću Sarajlije.

ISKUSTVO od više desetaka godina potvrdilo je, da se ukusna i izdašna bijela kava može pripraviti sumo dobrim dodat~ kom. - Kao takav upotrebljava se na cijelom svijetu već kroz 100 godina »Pravi franck«. - NJegovu odličnu kakvoću pri­.maje svaka 'domaćica .

Misa u 6 s. CRKVA SV. NIKOLE: Nedjelja:

Sv. Misa u 8 s.

· ~-·--, :8~; ·~~

Veliki izbor jesenskth cipela za dame, gospodu l djecu.

ŠIBENIK SPLIT Kralja Tomislava Marulićeva ·7,

Besplatni pogrsb. --možete dobiti, ako se začlanlte u .Posrttr­tnu zadrugu sv. Josipa" uz neznatan mjesečni doprinos. Mislite za vremena na posljednje stvari\

Sve Informacije daje rado

PavJerenlltva PBIMRlftE ZfiDIUfif IV. ]BIIPI, llbtllt Put Uboškog doma (kuća Olivari).

Vlasnik i odgovorni urednik: Svećenik Ivo Grgurev Ulica Kralja Tomislava 53. - G. ur( :nika zastupa sveć. Mate Luketa- Sibenik­Tiskara »Kačić« (0. B. Buljević)