Limfni sistem, limfna drenaža..docx

7/21/2019 Limfni sistem, limfna drenaža..docx

http://slidepdf.com/reader/full/limfni-sistem-limfna-drenazadocx 1/19

Građa i funkcija

limfnog sustava Autor: Tamara Šperanca, bacc. physio.

Limfni sustav se sastoji od limfnih žila koje skupljaju i transportiraju limfu, te

od limfnog tkiva. Limfni organi uključuju koštanu srž, timus, limfne čvorove,

slezenu, krajnike i limfne vodove. Tkiva se opskrbljuju kisikom i hranjivim

tvarima koje difuzijom iz kapilara prelaze u susjedne stanice. Dok krv teče

kroz kapilare dio krvne plazme prolazi kroz stjenke kapilara u meustanične

prostore. ! isto vrijeme, u teku"inu meustaničnih prostora iz stanica izlaze

proizvodi metabolizma, ugljik dioksid i štetne tvari. Dio prelazi izravno u krvnekapilare, a dio ostaje u meustaničnoj teku"ini i iz nje otječe limfom.

#epostojanjem limfnog sustava, višak vode, bjelančevina i proizvoda

metabolizma nakupljao bi se u tkivima što bi rezultiralo naticanjem, a na kraju

i nekrozom tkiva $%ittlinger i %ittlinger, &''(.).

Limfa

Limfa je bezbojna*blago žuta teku"ina sličnog sastava kao krvna plazma, ali

sadrži više bjelančevina i masti. #astaje cijeenjem krvi kroz stjenke krvnih

kapilara, te se stvara u meustaničnom prostoru i ulazi u limfne kapilare.Limfa teče samo u jednom smjeru zbog zalistaka koji ne dopuštaju vra"anje.

+a protok limfe su ključni zalisci i pulsiranje arterija te kontrakcije miši"a.

astoji se od proteina, vode, mineralne soli, metabolički obraene masno"e,

limfocita, ošte"enih stanica, mikrofaga, makrofaga, raspadnih i ostalih stranih

tvari.

Limfni čvorovi

Limfni čvorovi su organizirane nakupine limfatičnog tkiva. Dugački su &-'mm. /ogu biti ovalni, okrugli, graholiki ili bubrežasti. mješteni su uz tok

limfnih žila. #alaze se u abdomenu, pazusima, preponama i vratu. tvaraju

limfocite i imaju ulogu biološkog 0ltra limfe. 1kolno vezivno tkivo štiti gustu

0ltarsku mrežu unutar čvorova. 2ostoji oko 3'' limfnih čvorova u tijelu, od

toga 43' samo u regiji vrata $%ittlinger i %ittlinger, &''(.).



Normal Lymph Node (Photo credit: euthman)

! limfnim čvorovima se prepoznaju i uništavaju mikroorganizmi. 5z limfnih

čvorova limfa putuje prema ve"im limfnim vodovima i ulijeva se u prsni limfni

vod i desni limfni vod koji limfu posredno izlijevaju u gornju šuplju venu.Limfni

čvorovi vrata i glave nalaze se ispod čeljusti, u vratu i zatiljku. Limfni čvoroviekstremiteta se nalaze u blizini zglobova. #a ruci se nalaze u lakatnoj jami i

pazuhu, dok se na nozi nalaze u ingvinalnom području i zakoljenoj jami.

Ann Arbor Hodgkin’s Lymphoma; Lymph Node Regions (Photo credit: ikipedia)

Limfni putevi

2ostoje dva glavna limfna voda u ljudskom tijelu6 prsni limfni vod i desnilimfni vod.



Ductus thoracicus ili prsni limfni vod zajedno sa cisternom ch7ili tvori najve"e

limfno stablo ljudskog tijela. Dug je oko 3-(8cm, a promjera izmeu 4-8mm.

kuplja limfu iz obje noge, abdomena, lijevog dijela prsnog koša, srca, lijevog

plu"nog krila i lijeve strane glave i vrata te lijeve ruke.

!lijeva se u lijevi venski kut-terminus, koji predstavlja kut gdje se spajaju vena

subclavia i vena jugularis interna sinistra. Dijeli se na abdominalni, torakalni i

cervikalni dio.

Ductus lymphaticus dexter ili desni limfni vod dugačak je od 4-4,8cm. kuplja

limfu sa desne strane thoraksa, desne strane glave i vrata i desne ruke. #alazi

se na uglu izmeu vene jugularis interne de9ter i vene subclavie de9ter.

!lijeva se u desni venski kut.



!he thoracic and right lymphatic ducts" (Photo credit: ikipedia)

Limfne žile

Limfne žile prema funkciji i grai dijele se na kapilare, pretkolektore, kolektore

i ductuse.

Limfne kapilare šire su od krvnih kapilara jer su prilagoene za apsorpciju

velikih molekula i nemaju zaliske. tijenka se sastoji od ravnih endotelnih



stanica koje se preklapaju, otvaraju i zatvaraju prema potrebi poput

treptaju"ih krila. okolnim tkivom povezuju ih sidreni 0lamenti. 2ove"anjem

intersticijske teku"ine izaziva se povlačenje sidrenih 0lamenata te se otvaraju

pore. #a taj način se poboljšava pasivni dotok limfe u limfne kapilare.

Pretkolektori predstavljaju povezanost izmeu kapilara i kolektora $+uether,

&''8.). +a razliku od limfnih kapilara, pretkolektori imaju zaliske. :raa

stijenke je poput grae kolektora. ;psorbiraju teku"inu poput kapilara, ali

nalikuju i transportnim žilama.

Kolektori su transportne limfne žile. :raeni su poput vene, nalikuju venama,

ali imaju tanju stjenku. 5maju zaliske koji se nalaze na svakih ',3-& cm u

kolektorima. Dio izmeu pro9imalnog i distalnog zaliska se naziva limfangion.

#eep lymph nodes and $essels o% the thora& and abdomen (diagrammatic)" (Photo credit: ikipedia)

Limfne međe

2odručja površinskog limfnog sustava podijeljene su limfnim meama.

<ertikalna i transverzalne lifmne mee dijele trup na četiri kvadranta.

/edijalno-sagitalna $vertikalna) mea dijeli trup na lijevu i desnu polovicu,

povezuje vrh glave s perineumom s prednje i stražnje strane.

:ornja transverzalna mea dijeli područje vrata i ramena od ruke i prsnog

koša6 od incisure jugularis lateralno prema akromionu i nastavlja se

posteriorno do kralješnice u razini izmeu => i Th&. Donja transverzalna



mea dijeli gornji i donji dio trupa6 od pupka prema kaudalnom dijelu rebara

do kralješnice $+uther, &''8.)

Literatura:

4. %ittlinger, :., %ittlinger ?. $&''(.)@ Textbook of Dr.Vodder’s Manual

Lymph Drainae. eventh edition. Thieme tuttgart, #eA Bork.

&. +uther, C.. $&''8.)@ Lymphedema Manaement! The "omprehensive

#uide for Practioners. Thieme /edical 2ublishers,5nc., #eA Bork

Limfedem Autor:Tamara Šperanca, bacc. physio.

Limfedem je posljedica nakupljanja teku"ine i bjelančevina u meustaničnimprostorima. 2ojavljivanje može biti naglo ili postepeno. /ože se pojaviti na

ekstremitetima, trupu, abdomenu, glavi, vratu i genitalijama. <e"inom se

javlja kod pacijenata koji su bili podvrgnuti kirurškim zahvatima ili zračenjima

zbog malignih bolesti. Limfedem je ozbiljan jer predstavlja dugoročne 0zičke i

psihosocijalne posljedice za pacijenta6 nastavlja progredirati ako se ne tretira

$=hikl7 i %elfe7, &''4.6 ?orning i :uhde, &''>.6 +uther, &''8.).

Dijagnoza se najčeš"e postavlja temeljem anamnestičkih podataka i pregleda

bolesnika. 1d dijagnostičkih postupaka upotrebljavaju se@ !+<, color Doppler,

limfoscintigra0ja, limfogra0ja, /E, =T.

2rilikom 0zioterapijske procjene limfnog edema potrebno je procijeniti stanje

kože $suho"a, pigmentacija, boja, temperatura, ožiljci, rane), vaskularni status

$procjena arterijske cirkulacije zbog mogu"nosti kompresijske terapije), bol

$bol se javlja kod 8'F bolesnika, a može biti uzrokovana upalom, distenzijom

tkiva, infekcijom, ishemijom, lipoedemom, neuropatijom). 2rilikom

0zioterapijske procjene takoer se provode mjere obujma ekstremiteta. 1nenam služe za utvrivanje razlike obujma izmeu ekstremiteta zahva"enog



limfedemom i nezahva"enog ekstremiteta, ali i za evaluaciju stanja prije,

tijekom i poslije tretmana $zuba i tanle7, 4GGH.6 +uther, &''8.).

Etiologija

Limfedem se klasi0cira kao primarni i sekundarni. Ilasi0kacija obično ima

malo značenje u metodama tretmana.

Primarni limfedem predstavlja abnormalni razvoj limfnog sustava $hipoplazija,

hiperplazija ili aplazija). /ože biti priroen, ali često se razvija tijekom života

bez jasnih uzroka. 2ojavljuje se na donjim ekstremitetima $unilateralni ili

bilateralni), uglavnom zahva"a ženski spol. 1ticanje uglavnom počinje na

stopalu i gležnju, zatim se širi na ekstremitet. 2ojavljuje se bez poznatog

razloga ili može biti posljedica mini traume, infekcije ili imobilizacije.

#avedena tri faktora dodatno zadaju stres ve" narušenom limfnom sustavu i

rezultiraju mehaničkom insu0cijencijom limfnog sustava.

Iongenitalni limfedem je evidentiran pri roenju, češ"i je kod žena i

predstavlja 4'-&8 F slučajeva primarnog limfedema. /ilro7eva bolest je

uroeni limfedem, prisutan je pri roenju i povezan je s autosomno

dominantnim genom.

L7mphedema praeco9 ili /eigerova bolest pojavljuje se nakon roenja, ali

prije 8.godine. #ajčeš"i je oblik primarnog limfedema i pojavljuje se najčeš"e

tijekom puberteta ili trudno"e.

L7mphedema tarda se manifestira nakon 8.godine.

$ekundarni limfedem predstavlja stečeno ošte"enje limfnog sustava. #ajčeš"i

uzroci sekundarnog limfnog edema su kirurški zahvati, zračenja, trauma,

infekcija, maligni tumori, mobilizacija i kronična venska insu0cijencija. ! ve"ini

zemalja uzrok ovog limfedema je kirurško odstranjivanje limfnih čvorova, sa

zračenjem ili bez u tretmanu raka dojke ili zdjeličnih organa. #o, uzrok možebiti i 0larijaza koju uzrokuje %uchereria bancro0ti. ekundarni limfedem je

kronično stanje i ima negativan učinak na kvalitetu života pacijenata $+uther,

&''8.).

Limfni edem mogu"e je klasi0cirati i na@

Limfostatički limfedem J redukcija transportne sposobnosti limfnog

sustava.



Limfodinamički limfedem J količina limfe premašuje transportnu

sposobnost limfnog sustava.

Iombinirani limfedem

Stadiji limfnog edema

2rema stadijima limfni edem mogu"e je podijeliti na@

'. ili stadij latencije J ubkliničko stanje bez vidljivog edema unatoč

reduciranom transportnom kapacitetu limfnog sustava. Takvo stanje

može potrajati mjesecima i godinama prije nego što edem postane

vidljiv. 2redstavlja rizik za stvaranje limfnog edema.

5. ili reverzibilni stadij J Iarakterizira ga Kmeki edem jer nakon pritiskaprstom ostaju udubine. #e postoje sekundarne promjene, elevacijom je

mogu"e smanjiti edem.

55. stadij J 2oznat je i kao ireverzibilan limfedem. Tkivo otvrdnjava zbog

čega nastaje limfostatska 0broza. Meste su i infekcije tkiva. Iod ovog

stadija pozitivan je temmerov znak $koža na području dorzuma drugog

prsta stopala ne može se odi"i pincentnim hvatom, ili negdje drugdje na

tijelu.).

555. stadij ili limfostatska elefantijaza J ! ovom stadiju ekstremno se

pove"ava obujam. 1vdje se pronalazi tipična tekstura tkiva s tipičnim

promjenama kože $hiperkeratoza, infekcija kože i noktiju, ulceracije.).

Iao i kod 55. stadija, pozitivan je temmerov znak $+uther, &''8.).

Literatura:

4. =hikl7, N., %elfe7, . $&''4.)@ L7mphedema ;nd L7mph-Drainage

TechniOues. /assage Therap7 Cournal, Pall &'44, str. H4-HH

&. ?orning, I./, :uhde, C. $&''>.)@ L7mphedema@ ;n !nder-Treated

2roblem.M%D$&'# (ursin, 43$(), str. &&4-&&>

. +uther, C.. $&''8.)@ Lymphedema Manaement! The "omprehensive

#uide for Practioners. Thieme /edical 2ublishers,5nc., #eA Bork

(. zuba, ;., tanle7, :.E. $4GGH.)@ L7mphedema@ classi0cation, diagnosis

and therap7. Vascular Medicine) $&), str.4(8-483



Tehnika ručne limfne drenaže Autor: Tamara Šperanca, bacc. physioth.

Eučna limfna drenaža je tehnika koja uspostavlja ravnotežu izmeu teku"ina u

organizmu.

1tkad su tehniku ELD prvotno razvili danski biolog mil <odder i njegova

supruga strid <odder 4G3.godine, mnoge pristalice su je preuzele te ju takonačinile jednim od stupova u terapiji limfedema. Tehnika je temeljena na

iskustvu masažne tehnike koje su mil <odder i njegova supruga razvili tokom

godina rade"i u =annesu, na francuskoj rivijeri. 2rimijetili su da su mnogi ljudi

koji su bili izloženi kroničnoj inQuenci takoer imali pove"ane limfne čvorove u

vratnom području. !spjeli su poboljšati stanje tih pacijenata korištenjem

odreenih stimuliraju"ih pokreta na zahva"enom području. #a temelju tih

uočavanja, razvili su tehniku ručne limfne drenaže, sa sistematizacijom

odreenih pokreta i odreenim smjerom drenaže. 1pis ove tehnike jeobjavljen 4G3. u 2arizu, i na temelju tih informacija nekoliko različitih skupina



prilagodilo je taj koncept za svoje svrhe i to se i danas koristi $:uerreiro :oda7

i 2ereira de :oda7, &''(.).

Djelovanje ručne limfne drenaže

Eučna limfna drenaža djeluje na@

a* +utonomni ,iv-ani sustav

Dovodi do smanjenja stresa, relaksacije i opuštenosti.

b* $enorne putove re/eksa boli

2ravilnim izvoenjem ručne limfne drenaže posti"i "e se smanjenje boli ili "e

se bol potpuno ukloniti.

c* 0munosni sustav

2omicanjem tkivne teku"ine brzo se dopremaju sve tvari $od kojih mogu

nastati oboljenja) do limfnog čvora gdje postanu bezopasne po organizam.

1brana protiv infekcije mikroorganizmima ovisi o postojanju i stupnjurezistencije, te o prisutnosti imuniteta. Eezistencija je cjelokupna obrambena

sposobnost koju organizam može mobilizirati kao odgovor na pojavu antigena.

tupanj rezistencije se pove"ava redovitom primjenom limfne drenaže.

d* Limfni sustav

Drenažnim djelovanjem uklanja se suvišak vode i proteina iz tkiva.

Detoksikacijskim djelovanjem se uklanja metabolički otpad, suvišak vode,

toksini i strane tvari iz tkiva.

Djelovanjem ručne limfne drenaže na limfne čvorove pove"ava se produkcija

limfocita.

Indiaci!e "a i"vođen!e #L$ su:

Limfni zastoj kao posljedica mehaničkih problema, priroenih ili

stečenih disfunkcija, hladno"e, preoptere"enja i nedostatka kretanja.

portske ozlijede



1žiljci

1perativni zahvati

Iozmetičko područje

;ktivacija parasimpatikusa

manjenje boli

;lergijske reakcije

#elativne ontraindiaci!e "a i"vođen!e #L$ su:

?ipertiroidizam

Nronhijalna astma

Limfni čvorovi koji su bili ve" zaraženi Tbc-om

#evus koji je u prekanceroznom stadiju Tretman abdomena tijekom mjesečnice

#iski krvni tlak

Ironične upale

Apsolutne ontraindiaci!e "a i"vođen!e #L$ su:

/aligne bolesti

;kutne infekcije

;kutne alergijske reakcije ;kutna duboka venska tromboza

rčana dekompenzacija $%ittlinger i %ittlinger, &''(.)

Osnovni pokreti u RLD

vaka ELD započinje i završava glaenjem. :laenjem se potpomaže

ispražnjene površinskih vena.

Posto1e -etiri osnovna pokreta 'LD!

$to1e2i kru,ni pokret! prsti su cijelom površinom priljubljeni na mjesta

koja se obrauju. Iružni pokreti izvode se pomicanjem kože u smjeru

toka limfe. 1visno o površini koja se obrauje, kružni pokreti se izvode s

osam ili četiri prsta.

Pokret pumpan1a! izvodi se u ručnom zglobu, tako da se dlan ruke, četiri

prsta i palac spuštaju na ekstremitet u volarnoj Qeksiji, dok se prsti i dlan

ne priljube potpuno uz tkivo i time izvedu pokret prema dorzalnoj Qeksiji.



Iod ovog pokreta je važno da su dlan i prsti što više priljubljeni uz tkivo i

da se pokret izvodi zajedno s tkivom, a ne površinski.

Pokret davan1a! kod pokreta davanja dlan je okrenut prema gore, a

izvodi se rotiranjem ručnog zgloba iz položaja ulnarne devijacije u

položaj radijalne devijacije. 5zvodi se rotacija u ručnom zglobu s

ispruženim dlanom i prstima, s pritiskom u istom smjeru. 2ritisak se

popušta vračaju"i ručni zglob u prvobitni položaj i dalje nastavlja pokret

po dijelu koji se obrauje.

3aokretni pokret! pokret počinje podignutim ručnim zglobom od

površine, dlanom i prstima okrenutim na dolje. Eučni zglob se spušta

prema sebi, dlan i prsti se ispruže, a zatim zarotiraju u smjeru toka limfe.

+aokretni pokret se može izvoditi i samo prstima, ako je površina koja se

obrauje mala.

Točno je propisan redoslijed izvoenja pokreta za svaki segment tijela. 2ritisak

treba biti dovoljno čvrst da ne kliže preko kože, ali toliko lagan da se ne osje"a

ništa ispod kože, ne smije se pojaviti hiperemija. 2ritisak je usmjeren prema

odreenim limfnim čvorovima. Eitam je važan za opuštanje, ako je pravilan

potpomaže otjecanju limfe. 2rvo se obrauju proksimalna područja, zatim

distalna kako bi se otvorili limfni putevi $%ittlinger i %ittlinger, &''(.)

Literatura:

4. :uerreiro :oda7, /., 2ereira de :oda7, C./. $&''(.)@ /anual l7mph

drainage@ a neA concept. 4ornal vascular 5rasiliero) $4), str. >>-H'

&. %ittlinger, :., %ittlinger ?. $&''(.)@ Textbook of Dr.Vodder’s Manual

Lymph Drainae. eventh edition. Thieme tuttgart, #eA Bork



2rimjena ručne limfne drenažeu 0zioterapiji Autor: Tamara Šperanca, bacc. physioth.

Eučna limfna drenaža je vrijedna tehnika jer limfni sustav ima veliki utjecaj na

naše zdravlje. :lavni cilj je potaknuti limfnu cirkulaciju i indirektno, krvnu

cirkulaciju, imunološki sustav te autonomni živčani sustav. 5ma značajnu ulogu

u smanjenu obujma ekstremiteta zbog nastanka limfedema koji predstavlja

estetski i funkcionalni problem $=hikl7, &''8.).

'nglish: Le%t thigh shoing edema caused by liposarcoma (Photo credit: ikipedia)

Primjena ručne limfne drenaže prije i nakon operacije

2acijenti kojima se pre*post operacijski pruža ELD mogu imati koristi na razne

načine. ! uropi ELD najčeš"e propisuju liječnici i široko je dostupna u

bolnicama u svrhu promoviranja izlječenja kao i osiguravanja ugodnijeg

oporavka poslije zahvata, nažalost u Eepublici ?rvatskoj to nije praksa.

+a pacijente koji se spremaju na operativni zahvat, ELD nudi bezbroj

mogu"nosti. +a optimalne rezultate, preporučeno je provoditi tretman u 4 ili u

& navrata prije operacije. Tim procesom se izbacuju toksini te se stimuliraimunološki sustav te autonomni živčani sustav. <ažno je stimulirati limfni



sustav prije nego što doe do inhibicije ili spazma, zbog traume ili lijekova

korištenih u kirurškom liječenju.

ELD se može aplicirati ve" &(h nakon operativnog zahvata, ukoliko ne postoji

nikakva kontraindikacija. 2oslije operacije limfni putovi bit "e drugačiji.5straživanja pokazuju da je potrebno >-4' dana da bi se ponovno uspostavio

prirodni i funkcionalni kontinuitet limfnih žila $=hikl7 i =hikl7, 4GG>.).

Eegeneracija limfnih žila je stopostotna nakon 4( dana, a krvnih žila nakon 4&

dana. #ijedan eksperiment nije dokazao regeneraciju limfnog čvora. 2oslije

operacije ELD pomaže u prevenciji tako što eliminira toksine, dok istodobno

stimulira lokalnu imunost. ELD takoer može ublažiti spazam i bol

stimuliraju"i parasimpatikus. #ajznačajnija korist primjene ELD je prevencija ili

ublažavanje post-operacijskog edema. ELD pokazuje svoju učinkovitost što setiče i ožiljaka. To se dogaa zbog toga što su lokalna cirkulacija i imunost

poboljšani, a rast smanjenih limfnih žila stimuliran te se toksini otpuštaju, što

rezultira bržim i boljim zacjeljenjem tkiva. Ead sa ožiljcima treba početi što

prije jer zahtijeva puno vremena i strpljenja. Dvije su metode koje se mogu

koristiti. /ože se drenirati izvan ožiljka-centrifugalna drenaža, prema limfnim

čvorovima tog područja. Druga metoda uključuje drenažu prema unutrašnjosti

ožiljka, centripetalno dreniranje. 2ostoperacijski tretman zahtjeva &-H

tretmana i impresivni rezultati u borbi protiv edema bit "e ve" u prvomtretmanu. ! nekim slučajevima nije mogu"e obaviti kirurški zahvat dok edem

ne splasne, tu ELD isto ima veliki učinak.

'nglish: alutation o% peripheric edema (Photo credit: ikipedia)

http://en.wikipedia.org/wiki/Edema

http://en.wikipedia.org/wiki/Edema



Primjena ručne limfne drenaže nakon terapije karcinoma dojke

dem dojke i prsa imaju veliki utjecaj na kvalitetu života i povezani su s boli,

smanjenom funkcijom, promjenom tkiva i distorzijom. #o često se zamjene za

normalne posljedice terapije koje "e se brzo riješiti. 1vo stanje zahtjevakombinirani pristup. +a razumijevanje problema ključno je dobro informiranje i

potpora pacijenticama.

2rovodi se kompletna dekongestivna terapija koja uključuje@ njegu kože, ELD,

kompresivno bandažiranje, kineziterapiju i edukaciju.

2odručje gdje se nalazi edem treba biti čisto, suho, ali tretirano sa blagim

sredstvom za vlagu. /ogu" je razvoj infekcije na kožnim naborima te ispod

dojke, pogotovo u pacijentica koje imaju ve"e dojke. 1vaj problem pacijentici

treba objasniti i pokazati joj na koji način "e voditi brigu o koži. Takoer,

ponekad je potrebno uskladiti liječenje s korištenjem antibiotika kroz 4( dana,

a ako postoji opravdan razlog i dulje.

ELD ima centralno značenje u terapiji. ve ustanove koje primjenjuju ELD

slijede odreene principe, kao što su početak tretmana na trupu. Tako bi

pristup kod limfedema na ruci morao započeti tretmanom na trupu, a trebale

bi biti uključene i vježbe disanja. !z procjenu, tretman treba planirati kako bizadovoljio speci0čne potrebe u odnosu na veličinu, ozbiljnost i lokaciju

edema.

Tretman može uključivati@

4. vrat

&. nezahva"eni dio pazuha i trup

. zahva"eni dio trupa i*ili dojke

(. R tehnike koje "e potaknuti drenažu u meurebrene ili parasternalne

limfne puteve

8. R tretmani u blizini 0broze $nježni kružni pokreti)

ELD treba uvijek biti nježna i ne bi trebala uzrokovati hiperemiju, pogotovo na

bolnim područjima kao što je prsni koš. Pizioterapeut treba raditi relaksiranim

rukama. Treba izbjegavati slomljena ili napeta područja i dovoljno vremena

treba posvetiti nezahva"enim područjima. Terapija najčeš"e traje 4'-48 dana,

do tj., ako se to može prilagoditi potrebama pacijenata. dem dojke



pacijentice mogu same tretirati ako im je to ugodno i ako su voljne naučiti

potrebne vještine.

more edema (Photo credit: toocute*tell)

2acijentice s ovom vrstom edema često nose kompresivni grudnjak ili odje"u

jer to područje zna biti napeto, pogotovo nakon operacije ili zračenja. =ilj

kompresivnog bandažiranja je smanjiti ukupni volumen ekstremiteta uz

poboljšanje izgleda, spriječiti ponovno nakupljanje limfe, postupno vra"anje

ekstremiteta u normalnu veličinu te potpora insu0cijentnim zaliscima.

<ježbe za limfedem pove"avaju funkciju miši"ne pumpe i aktivnost limfnih

žila. <ježbanje se izvodi s bandažiranim ekstremitetom ili obučenom

kompresivnom odje"om, jednom do dva puta dnevno po ' min. 5zvode se

bez optere"enja, polako i ritmički. 2rovode se vježbe mobilnosti, snage i

istezanja.

Tijekom provoenja terapije pacijentica sa limfedemom obavezno se educira o

svim postupcima kompletne dekongestivne terapije, upozori o redovitom

provoenju terapije, njezi kože i noktiju, samobandažiranju, o pravilnom

odabiru ortopedskih pomagala $silikonske proteze dojke, grudnjaka,

kompresivnog rukava i rukavice), vježbama za limfedem i upozorava naredovite kontrole $/ondr7 i sur., &''(.6 TSrk i Ihorshid, &'44.6 %illiams,

&''3.).

1stale metode 0zikalne terapije kao što su laserska terapija,

elektrostimulacija, T#, krioterapija i termoterapija, koriste se kod liječenja

limfedema kod pacijentica sa rakom dojke. 1vim modalitetima je potrebna

daljnja, rigorozna evaluacija prije nego što se terapija može propisati, dok je

ručna limfna drenaža svakako indicirana zbog uspješnosti smanjenja obujmaekstremiteta.

http://en.wikipedia.org/wiki/Transcutaneous_electrical_nerve_stimulation

http://en.wikipedia.org/wiki/Transcutaneous_electrical_nerve_stimulation



'nglish: !'N+ (!ranscutaneous 'lectrical Ner$e +timulator) (Photo credit: ikipedia)

! usporedbi ručne limfne drenaže i sekvencijalne pneumatske kompresije koja je takoer neoperativna metoda za tretman limfedema ruke, promatrale su se

promjene u obujmu ruke, mobilnost ramena, izometrička snaga miši"a,

subjektivni osje"aj bolova, funkcija, tenzije i parestezije u ruci. /jerenje

obujma ekstremiteta je najbolji pristup u kvanti0ciranju stupnja limfedema.

#akon dva tjedna ne zahva"ena ruka nije pokazala bitne promjene obujma,

dok zahva"ena strana pokazuje znatno smanjenje obujma. 2rimjenom ručne

limfne drenaže se pokazao pad subjektivnog osje"aja napetosti i težine u

zahva"enoj ruci, ali sveukupno studija nije pokazala značajnu razliku izmeuova dva načina liječenja. !stanovilo se da ručna limfna drenaža ili

sekvencijalna pneumatska kompresija kada se primjenjuje sa kompresijskim

bandažiranjem rezultiraju podjednakim učinkom $Cohansson i sur., 4GGH.).

! vremenskom razdoblju od &-( tjedna u tretmanu sekundarnog limfedema

ruke nakon raka dojke usporedila se primjena ručne limfne drenaže R

kompresijske terapije, kompleksne 0zikalne terapije, ručne limfna drenaže,

oralnih lijekova, laserske terapije, kompresije, vježbe ekstremiteta, elevacije i

samomasaže. 5straživanjem se pokazalo da je najve"i učinak imala primjena

ručne limfne drenaže sa kompresijskom terapijom, čak (8F, dok je

samomasaža pokazala samo 8F uspješnosti $/osele7 i sur., &''3.).

Primjena ručne limfne drenaže u terapiji i oli i palijativnoj skri

!činci ELD uključuju pove"anje stope kretanje limfe, pove"ava reapsorpciju

proteina, smanjenje mikrolimfne hipertenzije i poboljšava kolateralnu limfnu

drenažu izmeu limfnih područja na koži. !tječe na simpatički živčani sustav ipotiče opuštanje. 5ma za cilj smanjiti obujam ekstremiteta, vratiti mu oblik i



poboljšati stanje kože i tkiva. !nutar prvih nekoliko dana tretmana pokazano

je smanjenje intenziteta boli gotovo u svih bolesnika koji su bili uključeni u

tretman, a oboljeli su od karcinoma u uznapredovalom stadiju. ELD smanjuje

bol jer smanjuje mirovanje meustaničnih teku"ina i na taj način blokira

receptore za bol, te se može koristiti kao jedna od mjera u palijativnoj skrbi

$=lemens i sur., &'4'.).

Primjena ručne limfne drenaže u sportskoj medicini i re!ailitaciji

ELD je pokazala potencijal za ubrzanu regeneraciju nakon ošte"enja

konstrukcije skeletnog miši"a kao rezultata optere"enja povezanih s 0zičkom

aktivnoš"u. Dokazano je to da ELD može biti djelotvorna u rješavanju razine

enzima u serumu povezane s akutnim ošte"enjem stanica skeletnog miši"a,kao i na smanjenje edema nakon ručnog prijeloma kosti u distalnom radijusu i

akutno uganutom gležnju. ELD se može uspješno koristiti kao dodatak

konvencionalnoj terapiji sportskih ozljeda i ošte"enja radi smanjenja edema

koji je nastao nakon ozljede ili ošte"enja te smanjenja boli. Iod akutnog

uganu"a gležnja ELD je od velike važnosti zbog smanjenja edema koji

ograničava pokretljivost gležnja $<airo, &''G.).

Ankle strain ,rd degree -../0123: 413567899 <=<20/912>? ,<@ B9<C (Photo credit: ikipedia)

Literatura:

4. =hikl7, N., =hikl7, ;. $4GG>.)@ ;pplications of 2re 2ost- urgical L7mph

Drainage Therap7. Massae 6 5ody7ork , 4$), str. 3(-3>

&. /ondr7, T.. i sur. $&''(.)@ 2rospective Trial of =omplete Decongestive

Therap7 for !pper 9tremit7 L7mphedema ;fter Nreast =ancer

Therap7. The "ancer 4ournal)4'$4), str. (&-(H



. TSrk, :., Ihorshid, L. $&'44.)@ The complete decongestive therap7 in

l7mphedema management developing in relation Aith mastectom7. The

Cournal of Nreast ?ealth, >$&), str.G3-4''

(. %illiams, ;. $&''3.)@ Nreast and trunk oedema after treatmant for

breast cancer. 4ournal of Lymphoedema) 4$4), str. &-G

8. Cohansson, I. i sur. $4GGH.)@ ; randomized stud7 comparing manual

l7mph drainage Aith seOuential pneumatic compression for treatment of

postoperative arm l7mphedema. Lympholoy) 4$&), str. 83-3(

3. /osele7, ;.L. i sur. $&''3.)@ ; s7stematic revieA of common

conservative therapies for arm l7mphoedema secondar7 to breast

cancer treatment. %uropean $ociety for Medical 8ncoloy) 4H$(), str.

3>-3(3

>. =lemens, I.. i sur. $&'4'.)@ valuation of the =linical Uectiveness of

2h7siotherapeutic /anagement of L7mphoedema in 2alliative =are

2atients. 8xford &niversity Press) ('$44), str. 4'3H-4'>&

H. <airo, :.L. i sur. $&''G.)@ 7stematic EevieA of Vcas7 for /anual

L7mphatic Drainage TechniOues in ports /edicine and Eehabilitation@ ;n

vidence-Nased 2ractice ;pproach. The 4ournal of Manual 6 Manipulative

Therapy , 4>$), str. H'-H>

Documents

Limfni sistem, limfna drenaža..docx