Likovna Kultura 1.-4. Razreda

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

LIKOVNA KULTURA

1. – 4.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Likovna kultura

Radna – nelektorirana verzija, 21. lipnja 2005. 1

LIKOVNA KULTURA Područje likovne umjetnosti u povijesti civilizacija obuhvaća stalnosti i promjene. Obrazovni standard

likovne kulture za osnovne škole temelji se na činjenici da umjetnička djela kao konstrukti stvarnosti, kao prikaz stvarnih ili izmišljenih svjetova mogu nadahnuti učenike da stvaraju različitu stvarnost za sebe. Iz ovoga nasljeđa likovni pedagozi označili su bitna znanja i vještine neophodne za stjecanje kompetencija u području likovnih umjetnosti i prilagodili ih opsegom i oblikom kako bi odgovorili potrebama pomicanja paradigme znanja u 21. stoljeću.

U našem stoljeću vizije i potrebe razvoja likovnoga obrazovanja usmjerene su na spoznajnu dimenziju i

socijalizirajuću ulogu umjetnosti i dizajna. U skladu s principima i sadržajima vizualnoga obrazovanja te s materijalima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, načinili smo konačnu verziju Hrvatskog nacionalnog obrazovnoga standarda. Mnogi sadržaji koji se odnose na paradigme likovnoga obrazovanja ostali su nepromijenjeni, ostale smo istakli obzirom na nužnost pomaka u poučavanju, a u svezi s eksplozijom vizualnih informacija u primijenjenom oblikovanju i dizajnu. Sadržaji i metode budućega kurikuluma kako su definirane sastavnicama obrazovnoga standarda omogućuju recikliranje sadržaja i metoda te programa i oblika nastave s kraja 20. stoljeća. Iz ovoga naslijeđa i potrebe za razvojem likovne kulture u osnovnom obrazovanju postavljena su četiri temeljna cilja koji određuju ključne aspekte likovne pismenosti učenika, te odražavaju ukupnost i povezanost percepcije likovnoga stvaralaštva i učenja. Obrazovni ciljevi 1. Likovna umjetnost, likovne tehnike, društvo i okolina

Učenici će biti u mogućnosti razumjeti vizualno-likovni jezik i posebnosti umjetničkih vrsta te likovne tehnike kao i međusobne odnose i njihove socijalizirajuće i ekološke sadržaje.

2. Vještine Učenici će steći vještine potrebne za likovno oblikovno i tehničko likovno izražavanje, rješavanje vizualno-likovnih problema stvaralačkim likovnim idejama i rezultatima, zajednički rad te vrednovanje rezultata.

3. Znanje Učenici će steći znanje i razumijevanje slikarstva, kiparstva, arhitekture, primijenjenih umjetnosti, dizajna i novih medija koje će upotrebljavati za likovno izražavanje i proširivanje kompetencija vizualno-likovnog mišljenja.

4. Stavovi Učenici će se poticati u različitim dimenzijama likovne nadarenosti i dijelovima kreativnoga procesa koji podržavaju divergentno mišljenje i primjenu umjetničkih likovno-tehničkih i tehnoloških spoznaja.

Didaktički preduvjeti za postizanje obrazovnih ciljeva Učenje učenika pod utjecajem je osobnih i kulturoloških pretpostavki. Učenici najučinkovitije uče kada njihovo likovno izražavanje prethodi učenju i da je utemeljeno na konkretnim vizualnim i oblikovno izražajnim iskustvima, povezano određenim vizualno-likovnim sadržajem umjetničkoga djela ili situacijom, te primijenjeno na njihovo vizualno okruženje. Likovne aktivnosti učenika događaju se unutar društveno kulturološkoga konteksta te se u skladu s njim tumače, a kreirane su tako da proširuju i ispituju stupnjeve vizualno-likovne pismenosti i likovno tehničkih spoznaja. Ideje i razumijevanje koje učenici razvijaju postupno se sve više proširuju i ponovno stvaraju usporedno s iskustvom likovnoga izražavanja i sposobnošću konceptualizacije. Učenje u likovnoj kulturi (likovnom obrazovanju) uključuje proces povezivanja novih vizualno oblikovnih spoznaja s postojećim znanjem te dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava postojećem razumijevanju likovne umjetnosti. Učenje u likovnoj kulturi unapređuje se kada učenici vizualiziraju problem za koji ranije nisu znali, prepoznaju ga i likovno tehničkim sredstvima riješe. Takvim učenjem kod učenika se razvijaju kreativni stavovi, vještine i likovno oblikovni temelj koji im omogućavaju proučavanje složenijih vizualno-likovnih ideja i problema u komponiranju smislenih likovnih cjelina. Učenici uče razumjeti svijet razvijajući vlastite zamisli, stvarajući mentalne slike i dijeleći svoje vizualne ideje s ostalim učenicima posredstvom vlastitog likovnog govora u različitim vrstama oblikovanja.



Obvezne nastavne teme u okviru Hrvatskog nacionalnog standarda likovne kulture izrađene su tako da kod učenika podržavaju razvoj stavova vještina i osposobljenosti potrebnih za rješavanje likovnih problema i donošenje odluka bitnih za razvoj vizualno-likovne pismenosti, estetske osjetljivosti i estetske kritičnosti. Razvoj likovne pismenosti podržava se nastavom koja učenike uključuje u aktivno vizualno istraživanje, uživljavanje u rješavanje problema i vrednovanje. Različita iskustva učenja uključuju oblikovanje na plohi-crtanje, oblikovanje na plohi- slikanje, oblikovanje na plohi-grafiku i prostorno oblikovanje – modeliranje i građenje, te primijenjeno oblikovanje i dizajn. Razvoj likovne pismenosti uključuje razradu nastavnih tema posredstvom kojih učenici otkrivaju značaj likovnih umjetnosti u svojim životima te počinju cijeniti međusobnu povezanost umjetnosti i znanosti, novih medija društva i okoline. Hrvatski nacionalni obrazovni standard likovne kulture za osnovne škole predstavlja temelj koji omogućuje razvoj spoznaja i sposobnosti učenika u likovnoj kulturi i ujedno temelj stvaranja budućega kurikuluma likovne kulture u osnovnom obrazovanju. Standard je zapravo putokaz u stjecanju vizualno ekspresivnih i obrazovnih postignuća osposobljenosti i obrazovnih postignuća učenika/učenica s fokusom na rezultatima učenja i kreativnoga izražavanja, a manje na strategijama podučavanja. Preporuke za metodičku obradu naglašavaju slobodno istraživanje i učenje putem zorova i omogućuju učenicima da se upoznaju sa izazovima koji se temelje na oblikovnom mišljenju, likovnom izražavanju vizualnim elementima, simbolima svojih ideja i osjećaja. Standardi upućuju na usvajanje novih načina mišljenja i rada i komunikaciju sadržajima znanja i sposobnostima. U strukturi posebno se naglašavaju odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji koji se odnose na razvijanje uvjerenja i kreativnih, divergentnih stavova i ideja koje učenici trebaju izraziti primjenom stečenih znanja i vještina nakon završene škole. Kao članovi povjerenstva usuglasili smo se u izradi Hrvatskog nacionalnog obrazovnoga standarda likovne kulture za osnovnu školu oko četiri prioritetna cilja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske:

• da se s manje gradiva stekne više znanja, • da se likovnom kulturom razvija razumijevanje i spoznaja, • da se razvija kreativnost u nastavi, • da imamo zadovoljnijega učenika.

Povjerenstvo za likovnu kulturu smatra da HNOS likovne kulture omogućuje ostvarenje ovih ciljeva. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA U HRVATSKOM NACIONALNOM OBRAZOVNOM STANDARDU IZ LIKOVNE KULTURE Opće posebnosti učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te metodički naputci za rad s učenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadržajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnog predmeta obvezno korištenje i naputaka iz Uvoda. Brojke od 1. do 9. u rubrici Posebnosti za rad s učenicima s posebnim obrazovnim potrebama označavaju na koju se populaciju naputak odnosi: 1. s oštećenjem vida 2. s oštećenjem sluha 3. s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije 4. s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima 5. sa sniženim intelektualnim sposobnostima 6. s poremećajima pažnje/hiperaktivnosti 7. sa specifičnim teškoćama u učenju 8. s poremećajem u ponašanju i emocionalnim poremećajima 9. s autizmom. 1. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM VIDA



Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu, nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku.

• taktilno upoznavanje demonstriranoga materijala • dodatno govorno pojašnjenje demonstriranoga materijala • osigurati taktilni materijal: špagu, vunu, žicu, konac različitih debljina • udžbenici i pisani didaktički materijal na brajici ili crnom tisku primjerene veličine slova, • brajev pisaći stroj i papir ili prilagođeno računalo • folija za pozitivno crtanje • 'brajeve' mape • obične ili specifične bilježnice s jače otisnutim crtama i s većim proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja

ne bliješti • meke olovke koje ostavljaju deblji trag i/ili flomastere odgovarajuće • debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini • korištenje povećala (lupa) • odgovarajuće osvjetljenje • klupu s nagibom • izrazita orijentacija na taktilno praćenje nastave • za slijepe učenike staviti težište na cjelinu «Masa i prostor»

2. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM SLUHA Uglavnom se odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku. Preporuke za komunikaciju:

• provjeriti funkcionira li slušno pomagalo • jasno i razumljivo govorenje ili pojačan glas, pa tek onda posežemo za pisanjem, osobito ako je poruka

značajna i ne trpi dvosmislenost ili djelomičnost; pokazivanje, ručna abeceda ili znakovna komunikacija, • češće provjeravanje razumijevanja, • paziti na osvjetljenje lica, pozadinsko svjetlo i na udaljenost, • učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda kako bi mogao lakše ostvarivati vizualni kontakt s

učiteljem, • učitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema učenicima kada im se obraća govorom.

Didaktičko-metodički postupci:

• provjeravati razumijevanje novih, nepoznatih riječi ili rečenica i objasniti ih, • postavljati kratka, jednostavna pitanja, sastavljena od poznatih riječi, • nastavna sredstva koristiti na svakom satu, u svakoj fazi, • koristiti računalne edukacijske programe, • pozitivno potkrepljivati uspjeh.

3. i 7. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S GLASOVNO-JEZIČNO-GOVORNIM POTEŠKOĆAMA I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU uglavnom se odnose na primjerene postupke u radu s učenikom uz povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku (logopeda) NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti, i ne ograničava proširenje sadržajne ponude. Prilagodbe u radu za učenike s poremećajima govora:

- mucanje nikada ne ispravljati i osvještavati, rugati se učeniku, oponašati ga ili dozvoliti drugima da to čine

- obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom, smirenim, tišim i sporijim (laganijim) tempom - ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji



- brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka Prilagodbe u radu za učenike s jezičnim i specifičnim teškoćama u učenju

- zbog prisutne motoričke nespretnosti i slabije vizualne percepcije mogu imati poteškoća u nekim područjima likovnoga izražavanja (npr. perspektiva)

- predvidjeti duže vremensko razdoblje za usvajanje nekih tema, - koristiti različite vrste podražaja – vidne, slušne, dodirne kod obrade novih sadržaja, - sistematski provjeravati je li učenik razumio sadržaj i pojmove te dati dodatna objašnjenja, - uputiti učenika da koristi slikovne podsjetnike pri učenju odnosno pomoći mu da nauči tehniku

vizualizacije i bržeg zapamćivanja te da uči uz pomoć kognitivnih mapa (koje samostalno izrađuje po područjima koje uči).

4. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA I KRONIČNIM BOLESTIMA uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme, po potrebi osiguravanje osobnoga asistenta i pomoć u prijevozu i kretanju

- radno mjesto (stol i sjedalica) prilagođeni individualnim potrebama učenika - osigurati primjerene uvjete za čitanje, - sredstva i pomagala za pisanje primjerena individualnim potrebama učenika - izbor pribora i tehnika rada uvjetovan je motoričkim mogućnostima učenika - za izvanučionički rad osigurati prijevoz i pratnju učenicima s poteškoćama u kretanju - rukohvat na stolu za održavanje i kontrolu tijela - otežana «manšeta» koja ublažava premor i drži ruku uz radnu podlogu - korištenje papira i bilježnica većih formatima (najčešće A 4, ponekad i A 3), - fiksiranje papira za crtanje, slikanje ili bilježnice za radnu podlogu, - prilagođavanje sredstva za pisanje, crtanje, slikanje; - koristiti pomagala za crtanje i slikanje (proteze, pomagala za crtanje, slikanje drugim dijelovima

tijela, radne podloge za crtanje nogom, korištenje računala s posebnim dodacima-prilagodbama) u skladu s njihovim specifičnim potrebama

- učenicima treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih i likovnih aktivnosti, Učenikove likovne potencijale može se izvrsno iskoristiti u poticanju svijesti učenika o osobnoj vrijednosti i kao mogućnost uključivanja učenika u društveno okruženje. Učenicima s kroničnim bolestima ponekad će biti potrebno prilagođavati tempo rada, a ostale posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe učenika treba dogovarati s liječnikom specijalistom školske medicine, stručnom službom škole, roditeljima i učenikovim liječnikom. 5. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA uglavnom se odnose na programske sadržaje koji su navedeni uz pojedine teme. NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti, i ne ograničava proširenje sadržajne ponude.

- pohvala i motivacija nikad ne smiju izostati - omogućiti učenje imitacijom uz pomoć učitelja ili drugoga učenika - moguće likovne potencijale treba iskoristiti za poticanje pozitivnoga stava učenika o osobnoj

vrijednosti što će potaknuti njihovo uspješnije uključivanje u društveno okruženje - poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti - pojednostavljenje sadržaja uz povezivanje s potrebama svakodnevnoga života učenika i

mogućnostima njihove primjene, - nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na način da se učenikov pozor

rukovođenim promatranjem uvijek usmjerava na ono što je u promatranju bitno, po potrebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti

- izrada individualiziranih vizualnih sredstava pročišćenih od detalja koji učenika ometaju u promatranju i otežavaju mu predočavanje i razumijevanje.



6. i 8. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POREMEĆAJEM POZORA/HIPERAKTIVNOSTI I S POREMEĆAJEM U PONAŠANJU I EMOCIONALNIM POREMEĆAJIMA uglavnom se odnosi na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadržaja i načina provjere znanja.

- privući i zadržavati pozor koristeći upozoravajuće geste, npr. lagano tapšanje po ramenu; davati upute jednu po jednu, pohvale

- primjenjivanje memorijskih tehnika (npr. mnemotehnika, vizualizacija, verbalno ponavljanje viđenoga ili pročitanog,...);

- pripremiti zadatak u nekoliko izvedivih dijelova, u očekivanim vremenskim okvirima - često provjeravati i poticati napredak - dogovorno odrediti učenika kojemu se može obratiti za pomoć - nagraditi poželjno ponašanje - omogućiti češće prilike za ustajanje i kretanje, - smanjiti mogućnost izvora odvlačenja pozora - davati pravodobne obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. «imate pet minuta do završetka toga

zadatka i prelaska na drugi»). DIDAKTIČKO – METODIČKE OSNOVE ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG PROCESA OD 1. DO 4. RAZREDA: NASTAVNE CJELINE I TEME

- likovni elementi – točka, crta, boja, ploha, površina, masa, prostor - kompozicijski elementi - kontrast, harmonija, ritam, ravnoteža, proporcija, dominacija, jedinstvo)

POTICAJI:

1. Vizualni poticaj – motiv može biti sve što okružuje dijete; učenici analizirajući motiv otkrivaju njegovu likovnu vrijednost i likovne probleme (ključni pojmovi) koji ga karakteriziraju; osviještene likovne vrijednosti realiziraju likovno – tehničkim sredstvima odnosno likovnom tehnikom i specifičnim likovnim metodama

2. Likovni jezik – likovni i kompozicijski elementi kao motivi i poticaji; likovni proces

započinje problemskom situacijom (likovni scenarij, likovna priča, stvaralačka igra…), učenici realiziraju svoju ideju likovnim tehnikama i metodama, a nakon završenog procesa osvješćuju se likovni problemi potaknuti likovnim scenarijem

3. Iz područja nevizualnoga - slobodan dječji izraz - emocije, osjeti, glazba; učenici biraju

likovne i kompozicijske elemente te likovno – tehnička sredstva kako bi što slobodnije izrazili doživljeno

NAČIN RADA: slobodno istraživanje i učenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uočavanje, uspoređivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga mišljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvještavanja. METODE RADA: analitičko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, građenje, razlaganje. OBLICI RADA: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad.



1. razred osnovne škole Predmet: likovna kultura Nastavne cjeline i obvezne nastavne teme iz likovne kulture za 1. razred Oblikovanje na plohi – crtanje

1. TOČKA I CRTA – crte po toku i karakteru Oblikovanje na plohi – slikanje

2. BOJA – imena boja, osnovne i izvedene boje 3. BOJA – tonovi boje 4. PLOHA – geometrijski i slobodni likovi 5. PLOHA – ritam likova

Prostorno oblikovanje – modeliranje i građenje

6. POVRŠINA – plastičke teksture 7. VOLUMENI I MASA U PROSTORU – geometrijska i slobodna tijela

Izborne nastavne teme iz likovne kulture za 1. razred Primijenjeno oblikovanje – dizajn

1. TOČKA I CRTA – crta kao likovni element pisma 2. PLOHA – likovi i slika u pokretu 3. BOJA – ilustracija 4. POVRŠINA – vizualna komunikacija 5. VOLUMENI I MASA U PROSTORU – dizajn



LIKOVNA KULTURA 1. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

OBVEZNA NASTAVNA TEMA 1: TOČKA I CRTA – crte po toku i karakteru

1. Ključni pojmovi: točka, crta (različite crte), crtanje, crtež, skupljeno/raspršeno, niz 2. Prijedlozi za metodičku obradbu:

Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (drvce, kist), ugljen

3. Dodatna ilustracija:

Predloženo likovno-umjetničko djelo: Miroslav Kraljević: Prizor iz ruskog baleta, 1912., tuš i pero Picasso: Ples djece, 1952.

4. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice matematika: vrste crta, crte i točke. Tjelesna i zdravstvena kultura: linija, vrsta. Priroda i društvo: crte u prirodi. Glazbena kultura: razvijanje osjećaja za tempo i ritam.

5. Obrazovna postignuća:

vizualno opaziti i istražiti doživljaj crta; izražavati se i stvarati točkama i crtama; razlikovati crte (vrsta, smjer, niz)

6. Izborni sadržaji za darovite učenike: Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole. Odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju.

7. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti crta u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnosti i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad, poticati znatiželju i čuđenje za tok crta i promjenu smjera crta u prirodi.




OBVEZNA NASTAVNA TEMA 2:

BOJA – imena boja, osnovne i izvedene boje

1. Ključni pojmovi:

boja, slika, slikanje, slikar, osnovne boje, izvedene boje

2. Prijedlozi za metodičku obradbu:

Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž, pastel


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Vasilly Kandinsky: Žuto-crveno-plavo, 1925., ulje na platnu Vjenceslav Richter: SIS 4, Sistemsko slikarstvo, 1975., ulje na platnu Ivan Vitez: Riba iz snova Juraj Dobrović: Polja, 1969. Mondrian: Kompozicija


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, priroda i društvo: boje u prirodi. Glazbena kultura: boja zvuka, slikanje glazbe.


vizualno razlikovati, imenovati i izražavati se različitim bojama; miješanjem dviju osnovnih boja dobiti izvedenu



1. Akromatske boje usvojiti teoretski 3. i 7. Razlikovati osnovne i izvedene boje. 5. Razlikovati osnovne i izvedene boje.

8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti boja u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; poticanje znatiželje u otkrivanju boja; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad,




OBVEZNA NASTAVNA TEMA 3: BOJA – tonovi boje


svjetlina boje, miješanje boja, mrlja, potez




Predloženo likovno-umjetničko djelo: Vasilly Kandinsky: Žuto-crveno-plavo, 1925., ulje na platnu Vjenceslav Richter: SIS 4, Sistemsko slikarstvo, 1975., ulje na platnu Ivan Vitez: Riba iz snova Juraj Dobrović: Polja, 1969. Mondrian: Kompozicija


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Glazbena kultura: ton u glazbi. Priroda i društvo: tonovi boja u prirodi. Hrvatski jezik: komunikacijski postupci, jezične igre.


vizualno razlikovati i rabiti tonove boja; miješanjem s bijelom i crnom dobiti svjetliju i tamniju boju



1. Akromatske boje usvojiti teoretski 3. i 7. Razlikovati osnovne i izvedene boje. 5. Razlikovati osnovne i izvedene boje.

8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti tonova boje u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad. Poticanje znatiželje u otkrivanju tonova boje.





PLOHA – geometrijski i slobodni likovi


geometrijski lik, slobodni lik




Predloženo likovno-umjetničko djelo: Miroslav Šutej: Ultra AB, 1967., serigrafija Hans Arp: Reljef Prometni znakovi


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Matematika: geometrijski likovi. Priroda i društvo: slobodni likovi i plohe u prirodi.


vizualno opaziti i izražavati se geometrijskim i slobodnim likovima

6. Izborni sadržaji za darovite učenike: Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole Odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju.


8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti geometrijskih i slobodnih likova u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.





PLOHA – ritam likova


ritam, lik




Predloženo likovno-umjetničko djelo: Miroslav Šutej: Ultra AB, 1967., serigrafija Hans Arp: Reljef


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Matematika: geometrijski likovi. Priroda i društvo: slobodni likovi i plohe u prirodi.


opaziti i izraziti ritam kao ponavljanje boja i likova



8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti ritma likova u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.





POVRŠINA – plastičke teksture

1. Ključni pojmovi: glatka i hrapava površina, modeliranje, građenje, različite površine 2. Prijedlozi za metodičku obradbu:

Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: površine i oblici kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Dušan Džamonja: Metalna skulptura 86, 1975, željezo.


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i društvo: stari zid. Tjelesna i zdravstvena kultura: «gladak i izlomljen pokret».


uočiti i spontano izraziti različite plastičke teksture

6. Izborni sadržaji za darovite učenike: Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole Odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju.


8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti plastičkih tekstura u motivu i izvedbi , vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.



PREDMET:

LIKOVNA KULTURA

OBVEZNA NASTAVNA TEMA 7: VOLUMENI I MASA U PROSTORU – geometrijska i slobodna tijela


kip, kipar, geometrijsko tijelo, oblo i uglato tijelo


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal.


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Georges Vantongerloo: Zajedništvo volumena, kamen. L. Baskin: Sova


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Matematika: geometrijska tijela, odnosi među predmetima. Hrvatski jezik: komunikacijski postupci – opisivanje. Tjelesna i zdravstvena kultura: položaji tijela u prostoru. Priroda i društvo: oblici tijela u prirodi.


opaziti, razlikovati i imenovati tijela; stvarati geometrijskim tijelima u prostoru



8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti geometrijskih i slobodnih tijela u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




IZBORNA TEMA 1:

TOČKA I CRTA - crta kao likovni element pisma


znak, pismo


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (drvce, kist), flomasteri, ugljen


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Knjiga Lindisfarne, Irska, 698. Hrvojev misal


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Hrvatski jezik: pisanje slova. Priroda i društvo: iluminacije.


uočiti i razlikovati crte kao gradbene elemente pisma



8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti pisma u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




IZBORNA TEMA 2:

PLOHA – likovi i slika u pokretu


crtani film, TV slika


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž, pastel, flomasteri u boji (za minijaturne slike)


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Norman Mc Laren: Begone Dull Care, 1949., ručno bojani celuloid. Dušan Vukotić: Surogat, 1961., animirani film Borivoj Dovniković: Uzbudljiva ljubavna priča, 1989., animirani film


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Hrvatski jezik, medijska kultura: animirani film


prepoznati animirani film kao niz slika u pokretu



8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti slobodnih likova i boja u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




IZBORNA TEMA 3:

BOJA - ilustracija


slikovnica


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž, pastel, flomasteri u boji (za minijaturne slike)


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Julije Klović: Iluminacija iz misala Jurja Topuskoga, 1526., riznica Zagrebačke katedrale Danijel Srdarev: Dječak od papira, 2004.


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i društvo: iluminacije. Hrvatski jezik: ilustracije.


likovno izraziti doživljaj priče



8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti vizualne poruke priče u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




IZBORNA TEMA 4:

POVRŠINA - vizualna komunikacija


reklama, poruka




Predloženo likovno-umjetničko djelo: Zvonimir Lončarić: plakat za 4. Animafest, 1980


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i društvo: načini reklamiranja. Hrvatski jezik: poruke u reklamama.


uočiti da se vizualno-likovnim elementima mogu prenositi poruke



8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti površine u vizualnim komunikacijama u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




IZBORNA TEMA 5:

VOLUMENI I MASA U PROSTORU - dizajn


oblik i namjena


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Keramičke posude iz Vučedola, 3000.g. p. n. e.


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i društvo: uporabni predmeti u starim kulturama: maske, vaze, oruđa. Uporabni predmeti danas


povezati izgled oblika kojima se svakodnevno služi s njihovom namjenom



8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, poticanje znatiželje za estetske vrijednosti dizajna u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




1. TOČKA I CRTA – gradbene (strukturne) i obrisne (konturne) crte 2. TOČKA I CRTA - kontrast crta po karakteru

Oblikovanje na plohi – slikanje

3. BOJA – čistoća boje 4. BOJA - kontrast svjetlo - tamno 5. BOJA – kontrast toplo - hladno


6. POVRŠINA – kontrast površina - tekstura 7. VOLUMENI I MASA U PROSTORU– omjeri veličina masa 8. VOLUMENI I MASA U PROSTORU – građevine i tijela u prostoru


1. TOČKA I CRTA - grafički dizajn 2. PLOHA - fotografija 3. POVRŠINA - odnos slike i teksta





TOČKA I CRTA – gradbene (strukturne) i obrisne (konturne) crte


gradbena crta, obrisna crta, otvorena crta, zatvorena crta


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš-pero, tuš-kist, lavirani tuš, ugljen, bajc


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Henry Matisse: Crtež, 1908., tuš i pero Vincent Van Gogh: Zvjezdana noć, 1889. tuš i trska


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i društvo: gradbene crte u prirodi. Matematika: geometrijski sadržaji


stvarati gradbenim i obrisnim crtama; razlikovati gradbene i obrisne crte



8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti gradbene i obrisne crte u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.





TOČKA I CRTA – kontrast crta po karakteru


suprotnost (kontrast) crta, meka crta, tvrda crta, debela crta, tanka crta, isprekidana crta


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš-pero, tuš-kist, lavirani tuš, ugljen, bajc


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Michelangelo Buonarroti: Majka i dijete, 1525., olovka, srebrenka i tinta


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, priroda i društvo: crte u prirodi. Glazbena kultura: glazbeni kontrasti.


izraziti kontrast crta različitim likovno tehničkim sredstvima



8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti kontrasta crta po karakteru u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.





BOJA – čistoća boje


čistoća boje, jarke i zagasite boje


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel.


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Pablo Picasso: Žena koja sjedi, 1909


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija


vizualno razlikovati, stvarati i imenovati jarke i zagasite boje



1. Slijepi učenici usvajaju teoretski.

8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti čistoće boje u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.





BOJA – kontrast svjetlo - tamno


kontrast, suprotnost svjetlo - tamno, ton


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji (za minijaturne slike)


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Rembrandt van Rijn: Uskrsnuće, 1639., ulje na drvenoj ploči Ljubo Ivančić: "Riblja kost i tava", 1959.


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, priroda i društvo: svjetlost i tama u prirodi.


promatrati, uspoređivati i izražavati kontraste svijetlih i tamnih tonova boje



1. Slijepi učenici usvajaju teoretski

8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti svjetlo tamnoga kontrasta u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.





BOJA – kontrast toplo - hladno


tople i hladne boje, kontrast toplo - hladno


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji (za minijaturne slike).


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Paul Klee:"Zlatna ribica",1925.


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, priroda i društvo: toplo - hladno u prirodi.


uočiti i izražavati kontraste toplih i hladnih boja




8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti toplo hladnoga kontrasta u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.





POVRŠINA – kontrast površina - tekstura


kontrast površine


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: površine i oblici kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, papirna ambalaža, drveni otpadni materijal


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Fotografija kore drveta, teksture sjena B. Ružić: Iznad zemlje – ispod zemlje, 1972.


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Hrvatski jezik: književna djela i mitovi s kontrastom veličina. Priroda i društvo: kontrast veličina u prirodi i društvu. Matematika: veće - manje. Glazbena kultura: glazbeni kontrasti.


uočiti, uspoređivati i razlikovati različite vrste tekstura



8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti uspoređivanja i razlikovanja suprotnosti tekstura u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




OBVEZNA NASTAVNA TEMA 7: VOLUMENI I MASA U PROSTORU –

omjeri veličina masa 1. Ključni pojmovi:

masa, veličine masa


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaža, drveni otpadni materijal


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Aztečki kalendar, 16. st., kamen


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i društvo: prirodni reljefi. Matematika: geometrijska tijela.Hrvatski jezik: jezično izražavanje,opisivanje.


uočiti i izražavati odnose različitih veličina masa



8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti omjera veličina masa u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




OBVEZNA NASTAVNA TEMA 8: VOLUMENI I MASA U PROSTORU –

građevine i tijela u prostoru 1. Ključni pojmovi:

unutarnji i izvanjski prostor, građevina, ulica, trg


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaža, drveni otpadni materijal


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Sv. Donat, Zadar, 9. st., kamen


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i društvo: gradovi, zgrade. Matematika: geometrijska tijela.


snalaziti se u prostoru, razlikovati i određivati položaj (smjer) u prostoru



8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti odnosa veličina mase i prostora arhitekture u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




IZBORNA TEMA 1:

TOČKA I CRTA - grafički dizajn


dizajn, vizualni znak


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: točka, crta, boja, lik kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš-pero, tuš-kist, lavirani tuš, ugljen, bajc.


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Prometni znakovi


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Hrvatski jezik: slova. Matematika: geometrijski likovi. Priroda i društvo: prometni i drugi znakovi; boja kao znak u prirodi.


objasniti dizajn kao oblikovanje uporabnih predmeta u neposrednom okružju



1. Slijepi učenici usvajaju znakove i pismo uz pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu.

8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti grafičkoga dizajna (zaštitnoga znaka i pisma) u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




IZBORNA NASTAVNA TEMA 2:

PLOHA - fotografija


fotografija, fotograf


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: fotografije iz časopisa, kalendara…


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Raoul Haussman: Tatljin kod kuće, 1920., fotomontaža


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija


uočiti i razlikovati uporabu fotografije




8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti fotografije u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




IZBORNA NASTAVNA TEMA 3:

POVRŠINA – odnos slike i teksta


reklama (promidžba), poruka


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: točke, crte, boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, fotografije iz časopisa…


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Miroslav Šutej: Ultra AB, 1967., sitotisak


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, hrvatski jezik: dizajn knjiga.


uočiti veličinu i oblik slike u odnosu na veličinu i oblik teksta na reklami




8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti odnosa slike i teksta u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




1. TOČKA I CRTA – ornament (narodni ukras) 2. TOČKA I CRTA - crtačka tekstura


3. BOJA – kontrast kromatsko - akromatsko 4. BOJA – komplementarni kontrast 5. PLOHA – modelacija i modulacija 6. POVRŠINA - slikarska tekstura

Oblikovanje na plohi – grafika

7. PLOHA - ritam, omjeri veličina likova Prostorno oblikovanje – modeliranje i građenje

8. POVRŠINA - plastička tekstura 9. POVRŠINA – visoki, niski i udubljeni reljef

10. VOLUMENI I MASA U PROSTORU – kontrast punog i praznog prostora 11. VOLUMENI I MASA U PROSTORU – plošno istanjena masa, ravnoteža Izborne nastavne teme iz likovne kulture za 3. razred Primijenjeno oblikovanje – dizajn

1. TOČKA I CRTA - kadar, odnos slike i teksta 2. PLOHA - ritam i niz likova 3. BOJA - kadar, simbolika boja 4. POVRŠINA - scenografija 5. VOLUMENI I MASA U PROSTORU – udubljeno - izbočena masa




TEMA: 1. TOČKA I CRTA – ornament (narodni ukras) 1. Ključni pojmovi:

niz, smjer, ritam, preplet, ornament (narodni ukras)


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (drvce, pero, kist) lavirani tuš, ugljen, bajc.


• predloženo likovno-umjetničko djelo: Hosoda Eishi: Kurtizana Nagakawa s dvije službenice, 1796., drvorez u boji

Dipilonska vaza, 8. st. pr. Kr. • kultna posuda u obliku stiliziranoga prikaza golubice, keramika, kasna

vučedolska kultura


• strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija, primjerice: Priroda i društvo: ornamenti u narodnim umjetnostima


• uočiti, prepoznati i izraziti ornament (narodni ukras)

6. Izborni sadržaji za darovite učenike:

• mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole.

• odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju. 7. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

5. Prepoznati ornament učenici s teškoćama u grafomotorici mogu izraditi najjednostavnije ornamente

8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti ornamenta, niza i ritma u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine

• pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




TEMA: 2. TOČKA I CRTA - crtačka tekstura 1. Ključni pojmovi:

• crtačka tekstura • skupljeno – raspršeno


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (drvce, pero, kist) lavirani tuš, flomaster (tamni), ugljen, bajc


• predloženo likovno-umjetničko djelo: Vincent Van Gogh: Zvjezdana noć, 1889., trska i tinta


• strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija

• primjerice: • priroda i društvo: skupljeno i raspršeno u prirodi i naseljima, površine u

prirodi • hrvatski jezik: skupljena i raspršena slova i riječi. • tjelesna i zdravstvena kultura: skupljeno i raspršeno kretanje u prostoru


• uočiti, prepoznati i izražavati crtačke teksture


• mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole

• odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 7. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

-pomoći učeniku s teškoćama u grafomotorici i orijentaciji u prostoru da pravilno izvede crtačke teksture i smjesti ih na list papira


• razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti crtačkih tekstura u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine;





TEMA: 3. BOJA – kontrast kromatsko – akromatsko


• kontrast kromatskih i akromatskih boja • šarene i nešarene boje


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji (za minijaturne slike)


• predloženo likovno-umjetničko djelo: Vincent Van Gogh: Zvjezdana noć, 1889., ulje na platnu




• uočiti, prepoznati i izražavati kontraste boja i neboja (šarenih i nešarenih boja)




1. Slijepi učenici usvajaju teoretski kontrast između kromatskih i akromatskih boja. 5. Sakupljanje materijala u kromatskim i akromatskim bojama


• razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti kromatsko akromatskih kontrasta u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine

• pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad




TEMA: 4. BOJA – komplementarni kontrast


komplementarni kontrasti


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel.


• predloženo likovno-umjetničko djelo: Vincent Van Gogh: Zvjezdana noć, 1889., ulje na platnu



• primjerice: Priroda i društvo: komplementarne boje u prirodi


• uočiti, prepoznati i izražavati komplementarne odnose i kontraste boja




1. Slijepi učenici usvajaju teoretski. 5. Prepoznati komplementarni kontrast.


• razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti komplementarnih kontrasta u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine





TEMA: PLOHA – modelacija i modulacija


• ploha • tonsko i kolorističko slikanje


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel


• predloženo likovno-umjetničko djelo: Marino Tartaglia: Autoportret, 1917., ulje na platnu



• primjerice, glazbena kultura: tonaliteti, muzički ton


• vizualno opaziti i izraziti plohu; uočavati, razlikovati i izražavati se tonskim i kolorističkim slikanjem




1. Slijepi učenici usvajaju teoretski. 5. Prepoznati razliku između tonskoga i kolorističkoga slikanja učenici trebaju plohu doživjeti prvo tektilno, a potom vizualno te se izraziti tonski


Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti modelacije i modulacije u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




TEMA: 6. POVRŠINA – slikarska tekstura


slikarska tekstura


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji (za minijature)


• predloženo likovno-umjetničko djelo: Albert Kinert: Male radosti, 1956., ulje na platnu



• primjerice, priroda i društvo: površine u prirodi


• uočavati i izražavati slikarske teksture bojom, potezom i mrljom kao sastavnim dijelovima površine






• razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti slikarskih tekstura u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine





TEMA: PLOHA – ritam, omjeri veličina likova


grafika, monotipija


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik, površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica


• predloženo likovno-umjetničko djelo: Majstor iz Flémallea: Rođenje, 1420., ulje na drvenoj ploči



• primjerice, matematika: omjeri veličina 5. Obrazovna postignuća:

• upoznati osnovne pojmove vezane uz grafičke tehnike




0


• razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti ritma, omjera i veličine likova u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine





TEMA: POVRŠINA – plastička tekstura


• plastička tekstura • površina


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: površine i oblici kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica


predloženo likovno-umjetničko djelo: Michelangelo Buonarroti: Rob (probuđeni), 1533., mramor



• primjerice, priroda i društvo: površine u prirodi i radnoj okolici


• uočavati i izražavati plastičke teksture kao sastavne dijelove površine




1. Slijepi učenici usvajaju teoretski i dodirom,


• razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti plastičkih tekstura u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine





TEMA: POVRŠINA - Visoki, niski i udubljeni reljef 1. Ključni pojmovi:

• niski, visoki, uleknuti reljef, udubljeno/ispupčeno


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaža, drveni otpadni materijal


• predloženo likovno-umjetničko djelo: Aztečki kalendar, 16. st., kamen



• primjerice: Priroda i društvo: prirodni reljefi


• uočavati i izražavati doživljaj mase i prostora u niskom, visokom i udubljenom reljefu




Reljef se prvo može doživjeti na maketi potom na slici


• razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti različitih vrsta reljefa u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine





TEMA: VOLUMENI I MASA U PROSTORU - Kontrast punog i praznog prostora


• kiparstvo, prošupljena masa, udubljeno-ispupčena masa u prostoru


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaža, drveni otpadni materijal


• predloženo likovno-umjetničko djelo: Alexander Archipenko: Žena koja se češlja, 1915., bronca




• uočavati, razlikovati i izražavati suprotnosti punoga i praznoga prostora.




1. usvojiti uz pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu


• razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti kontrasta punog i praznog prostora u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine





TEMA: VOLUMENI I MASA U PROSTORU - Plošno istanjena masa, ravnoteža


puna plastika, mobil, ravnoteža


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica


predloženo likovno-umjetničko djelo: Alexander Calder: Mali pauk, 1940., lim i žica


• strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija.

• primjerice: • matematika: znak jednakosti i ravnoteža, simetrija • priroda i društvo: ravnoteža u prirodi i društvu • tjelesna i zdravstvena kultura: ravnoteža u položajima tijela.


• uočavati i izražavati ravnotežu u prostoru




0


• razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti ravnoteže plošno istanjenih masa u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine





IZBORNA TEMA: 1. TOČKA I CRTA - Kadar, odnos slike i teksta 1. Ključni pojmovi:

• slika, kadar, strip, tekst


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik, točka, crta i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i slikarske i crtačke tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji (za minijature), olovka, tuš (drvce, pero, kist) lavirani tuš, flomaster (tamni), ugljen, bajc.


• predloženo likovno-umjetničko djelo: Profesor Baltazar – Vjetrovita priča, Zagreb film, 1972



• primjerice, hrvatski jezik, medijska kultura: strip,animirani film.


• prepoznati i izražavati kadar kao isječak cjeline i kadrove u nizu u stripu, filmu i animiranom filmu.






• razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti kadra, odnosa slike i teksta u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine





IZBORNA TEMA: 2. PLOHA - Ritam i niz likova 1. Ključni pojmovi:

• ritam likova, lik u pokretu


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji (za minijature)


• predloženo likovno-umjetničko djelo: Marcel Duchamp: Akt silazi niz stepenice br. 2, 1912., ulje na platnu



• primjerice, hrvatski jezik, medijska kultura: animirani film, igrani film.


• uočiti i izraziti lik u pokretu, plohu u prostoru




Ovo će teže izvoditi djeca s vizuomotornim i teškoćama u percipiranju prostora –pomoći mu u osvještavanju prostornih dimenzija


• razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti ritma i niza likova u pokretu na plohi u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine





IZBORNA TEMA: 3. BOJA - Kadar, simbolika boja 1. Ključni pojmovi:

• animirani film, film


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji (za minijature)


• predloženo likovno-umjetničko djelo: Profesor Baltazar – Vjetrovita priča, Zagreb film, 1972



• primjerice, hrvatski jezik, medijska kultura: animirani film, igrani film.


• izraziti pokret i simboliku boja u kadru






• razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti kadra i simbolike boja i pokreta na filmu u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine





IZBORNA TEMA: 4. POVRŠINA – Scenografija 1. Ključni pojmovi:

• scena, scenografija, materijali


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica.


• Predloženo likovno-umjetničko djelo: Alberto Giacometti: Palača u 4h ujutro, 1933, drvo, staklo, žica i niti



• primjerice: hrvatski jezik: scenarij, scenografija u kazalištu i filmu.


• upoznati, istraživati i izražavati oblike u prostoru uporabom različitih materijala u oblikovanju scene





• razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti scenografije u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine





IZBORNA TEMA: 5. VOLUMENI I MASA U PROSTORU - Udubljeno – izbočena masa


• scenska lutka


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Likovni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica.


predloženo likovno-umjetničko djelo: • Maska, Gabon, Kwele • Plesna maska, Ekvatorijalna Gvineja, Gabon


• strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Hrvatski jezik: scenarij. Tjelesna i zdravstvena kultura: položaji tijela u prostoru.


• uočavati, istraživati i izražavati različite tipove lutki i njihovih oblika koji proizlaze iz načina njihovog pokretanja




5. Uočiti razlike između konkavne i konveksne mase


• razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti kontrasta konkavno konveksnih (udubljeno izbočenih) masa i scenske lutke u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine




4. razred osnovne škole Predmet: likovna kultura Obvezne nastavne teme iz likovne kulture za 4. razred Oblikovanje na plohi – crtanje

1. TOČKA I CRTA – kompozicija (smještaj u formatu) 2. TOČKA I CRTA - crte po značenju


3. BOJA – kompozicija i nijanse boja 4. POVRŠINA - teksture, optičko miješanje


5. VOLUMENI I MASA U PROSTORU - kompozicija oblika 6. VOLUMENI I MASA U PROSTORU - linijski istanjena masa 7. VOLUMENI I MASA U PROSTORU – tlocrt 8. VOLUMENI I MASA U PROSTORU – arhitektura i urbanizam


1. PLOHA – jedinstvo boja, oblika, veličina…(harmonija) 2. POVRŠINA – kompozicija, rekompozicija 3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU - oblici i funkcije 4. BOJA – kontrast i dominacija boja, oblika, veličina…



LIKOVNA KULTURA

4. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

1. Obvezna nastavna tema 1: TOČKA I CRTA - Kompozicija (smještaj u formatu) 2. Ključni pojmovi: kompozicija

3. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići:

uočiti i opisati smještaj točaka i crta u formatu papira; prepoznati elemente kompozicije

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti kompozicije u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.

5. Izvori nastavnih sredstava, standardi i pomagala:

Metodički priručnici, filmovi, reprodukcije, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava).

6. Preporuke za metodičku obradu: Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (drvce, pero, kist) lavirani tuš, ugljen, bajc.

7. Dodatna ilustracija: Predloženo likovno-umjetničko djelo: Michelangelo Buonarroti: Studije figura, 1495., tuš i pero

8. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini:

Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Hrvatski jezik: kompozicija u literaturi. Glazbena kultura: muzička kompozicija.

9. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole.

10. Izborni sadržaji: Odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju. 11. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:




LIKOVNA KULTURA


1. Obvezna nastavna tema 2: TOČKA I CRTA - crte po značenju 2. Ključni pojmovi: gibanje crta, mirovanje crta 3. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići:

istraživati i uočavati razlike između stanja mirovanja i pokrenutosti crta; uočiti i izraziti vizualni kompozicijski naglasak (dominaciju).

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti gibanja i mirovanja crta u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.



6. Preporuke za metodičku obradu: Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: točka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i crtačke tehnike: olovka, tuš (drvce, pero, kist), lavirani tuš, ugljen, bajc

7. Dodatna ilustracija: Predloženo likovno-umjetničko djelo: Vincent Van Gogh: Zvjezdana noć, 1889., trska i tinta


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, glazbena kultura: dinamika, tempo i dominacija u glazbi.





LIKOVNA KULTURA


1. Obvezna nastavna tema 3: BOJA – Kompozicija i nijanse boja

2. Ključni pojmovi: kompozicija boja, nijanse boja 3. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići:

istraživati nijansiranje boje miješanjem (vrsta, ton, čistoća).

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti tonske ljestvice boja i kompozicije boja u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.



6. Preporuke za metodičku obradu: Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: boja i ploha kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel

7. Dodatna ilustracija: Predloženo likovno-umjetničko djelo: Paul Klee: Vrt ruža, 1920., ulje i tuš na papiru


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, priroda i društvo: harmonija boja u prirodi. Glazbena kultura: harmonija tonova.






LIKOVNA KULTURA


1. Obvezna nastavna tema 4: POVRŠINA - Teksture, optičko miješanje

2. Ključni pojmovi: mrlja, potez, raster, optičko miješanje boja 3. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići:

uočavati, istraživati i izražavati optičko miješanje boja točkama osnovnih boja

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti kolorističke perspektive u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.


Metodički priručnici,filmovi, mapa reprodukcija, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava).

6. Preporuke za metodičku obradu: Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha i površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji

7. Dodatna ilustracija: Predloženo likovno-umjetničko djelo: Vincent Van Gogh, Vrt Dabigny, 1890.


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija.






LIKOVNA KULTURA


1. Obvezna nastavna tema 5: VOLUMENI I MASA U PROSTORU - Kompozicija oblika

2. Ključni pojmovi: odnosi veličina, kompozicija volumena i masa u prostoru 3. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići:

uočavati, istraživati i izražavati raspored i odnose veličina različitih oblika

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti kompozicije u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.



6. Preporuke za metodičku obradu: Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica.

7. Dodatna ilustracija: Predloženo likovno-umjetničko djelo: Vojin Bakić: Razvijene površine III, 1960., metalna ploča Ivan Picelj: Connexion 51.S., 1982., drvo, obojeno


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, priroda i društvo: proporcije u prirodi i društvu. Glazbena kultura: proporcije u trajanju tonova.





LIKOVNA KULTURA


1. Obvezna nastavna tema 6: VOLUMENI I MASA U PROSTORU - Linijski istanjena masa

2. Ključni pojmovi: crta u prostoru , prostorni crtež 3. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići:

istraživati, uočavati i izražavati linijski istanjene mase kao crte u prostoru

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti u motivu i izvedbi, kontrasta smjera prostornih crta i jednolično i nejednolično istanjenih masa, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.



6. Preporuke za metodičku obradu: Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: crta u prostoru (linijski istanjena masa) kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica.

7. Dodatna ilustracija: Predloženo likovno-umjetničko djelo: Siniša Majkus: Benin, 1996., žica Eva Hesse, Giacometti


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i društvo: crta u prostoru u prirodi i društvu.





Predmet:

LIKOVNA KULTURA

1. Obvezna nastavna tema 7: VOLUMENI I MASA U PROSTORU - Tlocrt 2. Ključni pojmovi: tlocrt, zid, stup, krov 3. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići:

upoznati tlocrte jednostavnijih građevina

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti tlocrta, konstrukcije zidova, stupova i krova u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.


Metodički priručnici, filmovi,reprodukcije, dijapozitivi, računalo, LCD projektor, terenska nastava (muzejska i galerijska pedagogija, projektna nastava).

6. Preporuke za metodičku obradu: Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba… Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica.

7. Dodatna ilustracija: Predloženo likovno-umjetničko djelo: Sv. Donat, Zadar, 9. st., arhitektura i tlocrt Partenon


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, priroda i društvo: tlocrt.






LIKOVNA KULTURA


1. Obvezna nastavna tema 8: VOLUMENI I MASA U PROSTORU - Arhitektura i urbanizam

2. Ključni pojmovi: arhitektura, gradogradnja 3. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići:

upoznati obilježja naselja različitih krajeva

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti arhitekture u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.



6. Preporuke za metodičku obradu: Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba… Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica.

7. Dodatna ilustracija: Primjerice: fotografija jezgre Dubrovnika odozgo 8. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini:

Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, priroda i društvo: naselja različitih zavičaja RH






LIKOVNA KULTURA


1. Izborna nastavna tema 1: PLOHA - Jedinstvo boja, oblika, veličina... (harmonija)

2. Ključni pojmovi: primijenjena umjetnost, jedinstvo boja, oblika i veličina 3. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići:

uočavati, istraživati i izražavati pojedine odnose (boja, oblika, veličina) u cjelini i njihovo jedinstvo uporabom zajedničkih mjera i načela; upoznati razliku između umjetnosti i primijenjene umjetnosti.

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti jedinstva oblika i veličine površina u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.



6. Preporuke za metodičku obradu: Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: boje, plohe, likovi, oblici, površine kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica.

7. Dodatna ilustracija: Predloženo likovno-umjetničko djelo: Vučedolska golubica/jarebica, 3000. g. p. n. e., keramika


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i društvo: primijenjena i narodna umjetnost





LIKOVNA KULTURA


1. Izborna nastavna tema 2: POVRŠINA - Kompozicija, rekompozicija

2. Ključni pojmovi: fotomontaža, rekompozicija 3. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: uočavati, istraživati i izražavati rekompoziciju elemenata određene

kompozicije fotomontažom


Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti fotomontaže rekompozicijom u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.



6. Preporuke za metodičku obradu:

Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: boje, plohe, likovi, površine kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehnički materijali i slikarske tehnike: akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, flomasteri u boji


Predloženo likovno-umjetničko djelo: El Lissitzky: Omot «Foto-Auge», 1929.



9. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi:

Mogući dodatni sadržaji «Za one koji žele saznati više», npr. scenografija, estetsko uređenje interijera i eksterijera škole.

10. Izborni sadržaji:

Odabir prigodnih sadržaja putem terenske nastave ili posjeta muzeju.


Slijepi učenici usvajaju teoretski.



LIKOVNA KULTURA


1. Izborna nastavna tema 3: VOLUMENI I MASA U PROSTORU -Oblici i funkcije

2. Ključni pojmovi: industrijski dizajn, ovisnost oblika i funkcije 3. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: uočavati i izražavati uvjetovanost oblika predmeta njegovom

namjenom; razlikovati različite vrste dizajna


Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti ovisnosti oblika i funkcije u motivu i izvedbi industrijskoga dizajna, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaža, drveni otpadni materijal, žica.


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Gerrit Rietveld: Stolac, 1917., drvo










LIKOVNA KULTURA


1. Izborna nastavna tema 4: BOJA - Kontrast i dominacija boja, oblika,

veličina...

2. Ključni pojmovi: plakat, grafički dizajn, kompjutorska grafika 3. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: uočavati kontraste i dominacije boja, oblika, veličina... na plakatu,

reklami, TV – poruci, povezivati vizualne i verbalne poruke.


Razvijanje uvjerenja i stavova na području likovne stvarnosti, vrednovanje sadržaja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti plohe – dominacije boja, oblika i veličina u motivu i izvedbi, vrednovanje i očuvanje okoliša i baštine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline – prirodni i načinjeni oblici; iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna baština, itd.; iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština. Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik, površina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizualno-likovnim sadržajima. Iz područja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba...


Predloženo likovno-umjetničko djelo: Zvonimir Lončarić: plakat za 4. Animafest, 1980


Strukturalna (traženje zajedničkih motiva i pojmova u različitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija..






Documents

Likovna Kultura 1.-4. Razreda