LIJEVOOBALNI NASIP RIJEKE KUPE Uzvodno od željezničkog ... · investitor: HRVATSKE VODE građevina: Lijevoobalni nasip rijeke Kupe 1. UVOD Predmet ovoga projekta je lijevoobalni

Hidroinženjering d.o.o. Okučanska 30, 10000 Zagreb OIB 12664824053

Investitor: HRVATSKE VODE Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb Elaborat broj: 13/2016 Lokacija: Lijeva obala rijeke Kupe uzvodno od željezničkog mosta u Karlovcu do Brodaraca – III etapa u K.O. Karlovac I i K.O. Donje Pokupje Građevina:

LIJEVOOBALNI NASIP RIJEKE KUPE Uzvodno od željezničkog mosta u Karlovcu

do Brodaraca – Ill etapa od km 4+689,41 do km 6+772,50

___________________________________________________________

TENDER DOKUMENTACIJA

Projektant: Željko Štefanek, dipl. ing. građ. Direktor: Željko Štefanek, dipl. ing. građ. Mjesto i datum: Zagreb, srpanj 2016.

investitor: HRVATSKE VODE

građevina: Lijevoobalni nasip rijeke Kupe

SADRŽAJ

OPĆI DIO • Naslovna stranica ................................................................................................................ 1 • Sadržaj ................................................................................................................................ 2 1. UVOD .................................................................................................................................... 6

2. TEHNIČKI OPIS ................................................................................................................... 8

2.1. LIJEVOOBALNI NASIP ................................................................................................ 8 2.2. OBJEKTI ....................................................................................................................... 11

2.2.1. Automatski zatvarači .............................................................................................. 11 2.2.2. Rampa sa Šandorovim gredama na stacionaži km 6+112,11 .................................. 12 2.2.3. Cijevni propust stacionaži km 6+065,00 ................................................................ 12 2.2.4. Betonski zid ............................................................................................................ 12 2.2.5. Presijecanje nasipa sa cestom ................................................................................. 13

2.3. ZAOBALNA ODVODNJA .......................................................................................... 13

3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE .................................................. 14

3.1. OPĆI UVJETI ............................................................................................................... 15 3.1.1. Prethodno odobrenje početka radova ..................................................................... 15 3.1.2. Kvaliteta materijala................................................................................................. 15 3.1.3. Službeni način komuniciranja na gradilištu ........................................................... 15

3.2. REGISTRIRANJE I EVIDENCIJA PODATAKA TE IZVJEŠTAVANJE ................. 16 3.2.1. Općenito ................................................................................................................. 16 3.2.2. Evidencija i izvještavanje o izvođenju radova ....................................................... 16 3.2.3. Završni elaborat o radovima ................................................................................... 17

3.3. PRIPREMNI RADOVI ................................................................................................. 18 3.3.1. Općenito ................................................................................................................. 18 3.3.2. Izvođenje pripremnih radova .................................................................................. 18

3.3.2.1. Pristupne ceste do radilišta i mjesta rada ......................................................... 18 3.3.2.2. Lokacija privremenih radilišnih građevina ...................................................... 18 3.3.2.3. Opskrba tehničkom vodom .............................................................................. 18 3.3.2.4. Prostorije za osoblje investitora ....................................................................... 19 3.3.2.5. Laboratorij za geomehanička testiranja ........................................................... 19

3.3.3. Prihvaćanje pripremnih radova ............................................................................... 19 3.3.4. Obračun pripremnih radova .................................................................................... 19

elaborat broj: 13/2016 projekt: Tender dokumentacija datum: srpanj 2016. 2 projektant: Ž. Štefanek d.i.g.



3.4. PRETHODNI RADOVI ................................................................................................ 20 3.4.1. Geodetski radovi ..................................................................................................... 20

3.4.1.1. Geodetski radovi prije početka građenja ......................................................... 20 3.4.1.2. Geodetski radovi za vrijeme građenja ............................................................. 21

3.4.2. Čišćenje terena ........................................................................................................ 22 3.4.3. Evakuacija voda za vrijeme građenja ..................................................................... 22

3.5. GRAĐENJE .................................................................................................................. 23 3.5.1. Iskopi ...................................................................................................................... 23

3.5.1.1. Iskop humusa ................................................................................................... 23 3.5.1.2. Široki iskop ...................................................................................................... 24

3.5.2. Obrada kontaktnih površina.................................................................................... 26 3.5.3. Probna dionica ........................................................................................................ 27 3.5.4. Priprema i ugradnja glinovitog materijala u nasip.................................................. 28 3.5.5. Humusiranje i zatravljenje ...................................................................................... 32

3.5.5.1. Zaštita kosina nasipa humusiranjem ................................................................ 32 3.5.5.2. Zaštita travnatim pokrivačem - hidrosjetva ..................................................... 33

3.5.6. Izgradnja servisnog puta ......................................................................................... 33 3.5.7. Beton i armirani beton ............................................................................................ 35

3.5.7.1. Općenito .......................................................................................................... 35 3.5.7.2. Proizvodnja betona .......................................................................................... 36

3.5.7.2.1.Početno ispitivanje ...................................................................................... 37

3.5.7.2.2. Stalna unutarnja kontrola proizvodnje ....................................................... 37

3.5.7.2.3. Ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu ...................... 39

3.5.7.3. Isporuka betona ............................................................................................... 41 3.5.7.4. Izvođenje betonskih radova ............................................................................. 42

3.5.7.4.1. Općenito ..................................................................................................... 42

3.5.7.4.2. Betoniranje ................................................................................................. 43

3.5.7.4.3. Oplata i skele ............................................................................................. 47

3.5.7.4.4. Površinska obrada ...................................................................................... 48

3.5.7.4.5. Armatura .................................................................................................... 48

3.5.7.4.6. Kontrolni postupci na gradilištu ................................................................ 50

3.5.7.5. Nadzor ............................................................................................................. 51 3.5.7.6. Uvjeti izvođenja ............................................................................................... 52

3.5.8. Zaštita kanala lomljenim kamenom ........................................................................ 53 3.5.9. Ugradnja geotekstila ............................................................................................... 55




3.5.10. Oblaganje kanala kamenom u betonu ................................................................... 57 3.5.11. Oblaganje kanala betonskim pločama .................................................................. 58 3.5.12. Kamena nožica ..................................................................................................... 59

4. POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GRADNJE I GOSPODARENJE OTPADOM ................. 61

4.1. POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GRADNJE ................................................................. 61 4.2. POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GOSPODARENJA OTPADOM ............................... 61

5. TROŠKOVNIK RADOVA .................................................................................................. 62

5.1. NASIP ............................................................................................................................ 63 5.2. OBJEKTI ....................................................................................................................... 65

5.2.1. Automatski zatvarač u km 5+374,50 ...................................................................... 66 5.2.2. Automatski zatvarač u km 6+121,11 i rampa u km 6+112,11 ............................... 68 5.2.3. Cijevni propust u km 6+065,00 .............................................................................. 70 5.2.4. Zid ........................................................................................................................... 72 5.2. OBJEKTI rekapitulacija ............................................................................................ 73

5. REKAPITULACIJA ......................................................................................................... 74

6. PRILOZI ............................................................................................................................... 75

6.2. SITUACIJA NASIPA ....................................................................................................... 76

6.3. UZDUŽNI PRESJEK NASIPA......................................................................................... 77

6.6. OBJEKTI ........................................................................................................................... 78




6. GRAFIČKI PRILOZI- ................................................................................................... .. 75

6.1. POLOŽAJ ZAHVATA NA TOPOGRAFSKOJ KARTI 6.2. SITUACIJA NASIPA

6.2.1. Situacija nasipa od km 4+689,41 do km 4+932,55 – List 1 6.2.2. Situacija nasipa od km 4+932,55 do km 5+194,84 – List 2 6.2.3. Situacija nasipa od km 5+194,84 do km 5+514,17 – List 3 6.2.4. Situacija nasipa od km 5+514,17 do km 5+853,39 – List 4 6.2.5. Situacija nasipa od km 5+853,39 do km 6+230,92 – List 5 6.2.6. Situacija nasipa od km 6+230,92 do km 6+519,91 – List 6 6.2.7. Situacija nasipa od km 6+519,91 do km 6+745,40– List 7

6.3. UZDUŽNI PRESJEK NASIPA 6.3.1. Uzdužni presjek nasipa od km 4+689,41 do km 5+707,22 6.3.2. Uzdužni presjek nasipa od km 5+707,22 do km 6+745,40

6.4. KARAKTERISTIČNI PRESJEK NASIPA 6.5. KARAKTERISTIČNI PRESJEK ZIDA 6.6. OBJEKTI

6.6.1. Automatski zatvarač u km 5+374,50 - tlocrt i uzdužni presjek 6.6.2. Automatski zatvarač u km 6+121,11 i rampa u km 6+112,11 – tlocrt 6.6.3. Automatski zatvarač u km 6+121,11 i rampa u km 6+112,11 – uzdužni

presjek 6.6.4. Cijevni propust Ø 50 u km 6+065,00 – tlocrt




1. UVOD

Predmet ovoga projekta je lijevoobalni nasip rijeke Kupe uzvodno od željezničkog mosta u Karlovcu do Brodaraca - III. etapa od od km 4+689,41 do km 6+772,50, čija se izgradnja planira radi zaštite dijela područja grada Karlovca i to Drežnika, Hrnetića, Novaka i Donjeg Pokuplja od velikih voda rijeke Kupe (prilog 6.1.). Predmetni objekt dio je funkcionalne cjeline sustava obrane od poplava Srednje Posavlje. Poplavljeno područje Brodaraca u veljači 2014. godine prikazano na slici 1-1 preuzeto je iz elaborata Geodetsko snimanje razina velike vode nakon prolaska velikih voda u veljači 2014. godine na području VGI-a za mali sliv Kupa, Vodoprivreda Karlovac d.d., Karlovac (2014).

Glavni projekt je izrađen na temelju:

- Lokacijske dozvole klasa: UP/I-350-05/96-02/32; Urbr.: 531-02/2-96-5 od 15.10.1996. godine pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja;

- Načelne dozvole klasa: UP/I-361-03/97-01/62; Urbroj: 531-03/1-1-98-7 od 09.03.1998. godine i izmjene načelne dozvole klasa: UP/I-361-03/01-01/31; Urbroj: 531-09/1-1-01-4 od 28.03.2001. godine. U načelnoj dozvoli i izmjeni načelne dozvole u skladu s odredbama tada važećeg Zakona o građenju (NN 77/92, 82/92, 26/93 i 33/95) određeni su dijelovi građevine za koje će se izdavati građevne dozvole i redoslijed podnošenja zahtjeva.

Položaj i visina krune nasipa određeni su projektnim zadatkom i lokacijskom dozvolom, tako da hidrološko-hidrauličke analize nisu bile predmet glavnoga projekta.

Uočene nestabilnosti obale Kupe nisu bile predmet glavnoga projekta. Nužno ih je sanirati kroz projekte održavanja prije izgradnje nasipa.




Slika 1-1: Poplavljeno područje Brodaraca u veljači 2014. godine, MJ 1:10 000




2. TEHNIČKI OPIS

2.1. LIJEVOOBALNI NASIP

Rješenje nasipa

Postavke rješenja lijevoobalnoga nasipa temelje se na projektnom zadatku, prethodnim projektnim podlogama i rezultatima istraživačkih radova dopunjenih za razinu glavnoga projekta. Kod toga su bitni podaci o temeljnom tlu, raspoloživim materijalima za građenje, te imovinsko pravnim odnosima.

Opći je zaključak da su geotehnička svojstva terena koji je istraživan uglavnom povoljna, dok se nepovoljni utjecaji odgovarajućim građevinskim zahvatima svedeni na najmanju mjeru. To se naročito odnosi na propusnije slojeve koji se nalaze u temelju nasipa. Posebno su osjetljiva mjesta dvije jaruge usječene u okolni teren. Sanacija nestabilnih obala Kupe nisu predmet lokacijske dozvole niti glavnoga projekta.

Spoznaje do kojih se došlo tijekom istraživanja terena zadovoljile su za razradu tehničkog rješenja lijevoobalnoga nasipa, uz obvezan stalni geotehnički nadzor tijekom izvođenja, zbog relativno velikog razmaka bušotina, koje međusobno nisu povezane geofizičkim istraživanjima. Iz svih do sada uočenih postavki, zadatka projekta i rezultata istraživanja i proračuna proizlazi da je koncepcijski ispravno izgraditi lijevoobalni nasip homogenog presjeka.

Na početnoj stacionaži predviđen je spoj s armiranobetonskim zidom, dok je na završnoj stacionaži zbog uskog prostora do linije eksproprijacije prema lokacijskoj dozvoli i izvedenih objekata, također, položen armiranobetonski zid. Rampa za prijelaz preko nasipa smještena je na stacionaži km 6+112,11. Nasip na stacionaži km ≈ 5+930 presijeca cesta. Na dva su mjesta predviđeni automatski zatvarači i to na stacionaži km 5+374,50, te stacionaži km 6+121,11. Uz nizvodnu nožicu nasipa postavljen je servisni put i kanal za drenažne i zaobalne vode Situacija nasipa prikazana je na prilozima od 6.2.1. do 6.2.7.

Kota krune armiranobetonskog zida, na kraju II. etape, projektirana je na koti 112,88 m n. m., odnosno s nadvišenjem 0,90 m iznad 100-godišnje velike vode.

Niveleta nasipa je 0,30 m viša, tako da je nadvišenje krune nasipa 1,20 m iznad 100-godišnje velike vode. Prema projektnom zadatku niveleta krune predmetnoga nasipa položena je od kote 113,19 m n. m., na početnoj stacionaži u km 4+689,41, do kote 113,37 m n. m., na krajnjoj stacionaži u km 6+772,50. Obzirom na nešto više kote krune nasipa u varijanti jedan prema podacima iz elaborata Sliv Kupe, Studija - projekt više struka, Projekt zaštite od poplava na slivu Kupe, Elektroprojekt d.d., Vodoprivredno-projektni biro d.d., SL-consult d.o.o., Institut za elektroprivredu i energetiku, Hidroinženjering d.o.o., Hidroprojekt – ing




d.o.o. i Projektni biro Split d.o.o., Zagreb (2015), zadržana je kota iz projektnog zadatka i u HVRS-u. Na prilozima 6.3.1. i 6.3.2. prikazan je uzdužni presjek nasipa.

Materijali za građenje

Na osnovi projektnog zadatka, svojstava materijala i ostalih postavljenih zahtjeva usvojeno je:

• na dionici planiranog prokopa Korana – Kupa ima glinovitog materijala koji se planira ugraditi u tijelo nasipa,

• kameni materijali za servisnu cestu dobavljat će se iz nekog kamenoloma ili šljunčare,

• za oblaganje nasipa će se koristiti humus skinut ispod tijela nasipa i servisne ceste,

• geotekstil će se dobavljati od proizvođača.

Temeljenje

U svrhu temeljenja nasipa prvo će se po cijeloj površini stope nasipa izvršiti čišćenje terena i odstraniti humus do dubine 0,20 m, iako je debljina humusa prema izvještaju istraživačkih radova klasificiran do dubine od 1,0 m, obzirom da je cijela III. etapa nasipa na poljoprivrednom zemljištu – uglavnom oranicama. U tako pripremljenoj temeljnoj podlozi treba izvesti klin nasipa kojim će se presjeći put vode kroz pripovršinsku zonu tla u kojoj ima korijenja i koja je pod utjecajem smrzavanja. Dubina iskopa klina odabrana je jedan metar na temelju podataka iz izvedenih bušotina. Precizne dubine će se utvrditi konačno kod samog iskopa.

Obrada kosina i krune nasipa

Uzvodna i nizvodna kosina nasipa kao i kruna nasipa oblažu se humusom i zatravljuju.

Opis poprečnog presjeka

Nastavno je opisan odabrani karakteristični poprečni presjek nasipa. Nacrt karakterističnog presjeka nasipa nalazi se u prilogu 6.4. Uvažavajući postavke rješenja razrađen je homogeni tip nasipa od glinovitog materijala.

U glavnom projektu je prikazana konačna varijanta karakterističnog presjeka koja je potvrđena u procesu projektiranja. Karakteristike uzdužnog profila, temeljnog tla i svojstva materijala za ugradnju, neposredno su utjecale na oblikovanje nasipa, a geotehničkim proračunima je potvrđena stabilnost. Nagib uzvodne kosine je 1:2, a nizvodne kosine 1:1,5.

Poprečni presjek nasipa sastoji se najvećim dijelom od tijela nasipa izgrađenog od raznog glinovitog materijala, povezanog preko temeljne stope i klina s prirodnim tlom.

Servisni put širine 3,00 m postavljen je između nožice nasipa i drenažnog kanala. Planira se izgraditi od drobljenog kamena ili šljunka. elaborat broj: 13/2016 projekt: Tender dokumentacija datum: srpanj 2016. 9 projektant: Ž. Štefanek d.i.g.



Drenažni kanal je prosječne dubine 0,40 m. Kanalom se odvode zaobalne vode prema automatskim zatvaračima smještenim u dvije jaruge.

Uzvodna i nizvodna kosina i kruna nasipa zaštitit će se humusom i travom.

Pregled osnovnih podataka nasipa

• kota nivelete nasipa u početnoj stacionaži (4+689,41) ............................. 113,19 m n. m.

• kota nivelete nasipa na krajnjoj stacionaži (6+772,50) ............................ 113,37 m n. m.

• kota krune armirano betonskog zida na kraju II.etape .............................. 112,88m n. m.

• kota uspora 100-godišnje velike vode ...................................................... 111,98 m n. m.

• nagib uzvodne kosine nasipa .................................................................................... 1,5:1

• nagib zaobalne kosine nasipa ...................................................................................... 1:2

• volumen tijela nasipa sa servisnom cestom ................................................ … 19.500 m3

• duljina nasipa u kruni ...................................................................................... …2.056 m

• širina nasipa u kruni ............................................................................................... 3,00 m

• najveća visina nasipa ............................................................................................. 1,85 m

• širina klina nasipa .................................................................................................... 1,0 m

• prosječna širina servisnog puta ................................................................................ 3,0 m

• prosječna dubina obodnog kanala ......................................................................... 0,40 m

• prosječna širina dna obodnog kanala .................................................................... 0,60 m

• nagib pokosa obodnog kanala .................................................................................. 1:1,5

Iskolčenje nasipa

Za iskolčenje nasipa i objekata izrađen je sukladno projektnom zadatku Geodetski elaborat iskolčenja građevine, Geomodeling d.o.o. - Zagreb, 2016.




2.2. OBJEKTI

2.2.1. Automatski zatvarači

Izgradnjom nasipa uz rijeku Kupu stvara se prepreka za nesmetano otjecanje površinskih voda prema recipijentu. Otjecanje je omogućeno izgradnjom mreže kanala, te planiranom izgradnjom dva automatska zatvarača na mjestima prolaska kanala prema Kupi.

Za vrijeme pojave visoke vode, u trenutku kada su automatski zatvarači zatvoreni, zaobalne vode iz sliva Polive – Mlake prevode se spojnim kanalom prema glavnom odvodnom kanalu (GOK-u), te dalje prema crpnoj stanici Rečica. Izgradnjom crpne stanice Rečica osigurava se i nesmetano otjecanje površinskih voda iz sliva Polive - Mlake.

Automatski zatvarač na stacionaži km 5+374,50

Automatski zatvarač na stacionaži km 5+374,50 sastoji se od ulaznog dijela s taložnicom i rešetkom za sprječavanje ulaza plivajućih i vučenih predmeta u cijev propusta. Propust se sastoji od GRP cijevi promjera 1,0 m i izlazne građevine s automatskim zatvaračem. Taložnica i prilazi taložnici izvode se u oblozi od betonskih ploča dimenzija 49 x 49 x 20 cm. Po pokosu taložnice spuštaju se vode iz drenažnih kanala putem predgotovljenih trapeznih kanalica. Nizvodni kanal je trapeznog poprečnog presjeka s dnom širine 2,0 m i nagibom stranica 1:1,5. Dio pokosa kanala i dno obloženo je kamenom oblogom, te na taj način zaštićeno od erozije. Na kanal se nastavlja brozotok nagiba 38 %, koji se planira izgraditi iz kamena u betonu. Brzotok završava u armirano-betonskom slapištu dužine 8,60 m i širine u dnu 2,50 m. Na samoj obali Kupe stabilnost završetka kanala osigurava kamena nožica.

Da bi se osigurala nepropusnost nasipa i spriječilo procjeđivanje vode uz tijelo propusta, treba izvesti glineni klin.

Prikaz automatskog zatvarača vidljiv je na prilozima 6.2.3. i 6.6.1.

Prema automatskom zatvaraču dotječu vode iz drenažnih kanala 11 i 12, te zaobalne vode iz kanala Polive - Mlake. Dimenzioniranje automatskog zatvarača provedeno je s protokom od 4,19 m3/s.

Regulacija i uređenje kanala Polive - Mlake nije predmet ovog projekta. Prije izgradnje nasipa uz rijeku Kupu potrebno je dovršiti regulacije i uređenje kanala koji gravitiraju automatskim zatvaračima.




Automatski zatvarač na stacionaži km 6+121,11

Automatski zatvarač na stacionaži km 6+121,11 sastoji se također od ulaznog dijela s taložnicom, rešetkom za sprječavanje ulaza plivajućih i vučenih predmeta u cijev propusta, propusta od GRP cijevi promjera 0,8 m, i izlazne građevine s automatskim zatvaračem. Taložnica i prilazi taložnici izvedeni su s oblogom od betonskih ploča dimenzija 49x49x20 cm. Po pokosu taložnice spuštaju se vode iz drenažnih kanala putem predgotovljenih trapeznih kanalica. Za zaštitu nizvodnog kanala i umirenje toka vode, na izlazu iz propusta predviđena je izgradnja kamene obloge veličine kamena ds = 16 cm.

Detaljan prikaz elemenata automatskog zatvarača vidljiv je na prilozima 6.2.5. i 6.6.2.

Da bi se osigurala nepropusnost nasipa i spriječilo procjeđivanje vode uz tijelo propusta, treba izvesti glineni klin.

Prema automatskom zatvaraču dotječu vode iz drenažnih kanala 13 i 14. Dimenzioniranje automatskog zatvarača provedeno je s protokom od 0,12 m3/s.

2.2.2. Rampa sa Šandorovim gredama na stacionaži km 6+112,11

Na ovoj dionici lijevoobalnog nasipa rijeke Kupe predviđena je izgradnja prelaza preko nasipa, a prelaz se ostvaruje izgradnjom rampe, koje prelazi drenažni kanal i prolazi kroz nasip. Na prelazu je drenažni kanal zaštićen cijevnim propustom. Rampa je usječena u tijelo nasipa i na tom je mjestu predviđen betonski prolaz sa Šandorovim gredama.

Rampa se gradi od šljunčanog materijala. Pristupna rampa će se izvoditi naknadno, jer nije unutar granice obuhvata zahvata prema lokacijskoj dozvoli. Silazna rampa prema inundacijskom području ima uzdužni nagib od 14,4 %.

2.2.3. Cijevni propust stacionaži km 6+065,00

Cijevni propust na drenažnom kanalu gradi se na stacionaži nasipa km 6+065,00. Cijevni propust se sastoji od ulaznog i izlaznog dijela kanala koji je obložen betonskim pločama i cijevi propusta. Za propust je odabrana betonska cijev promjera 0,5 m. Početak i završetak cijevnog propusta izvode se kao potporni zid od betona, koji štiti kanal od zasipanja sa servisne ceste koja prelazi preko cijevnog propusta. Detaljan prikaz rampe i cijevnog propusta vidljiv je na grafičkim prilozima 6.2.5., 6.6.3 i 6.6.4.

2.2.4. Betonski zid

Odabrana je izvedba armirano-betonskih T potpornih zidova koji omogućuju preuzimanje hidrostatičkog pritiska vode prilikom pojave velike vode u Kupi (prilog 6.5.)




Potporni zidovi su ukopani zajedno s temeljnom stopom 1,00 m kako bi se spriječilo podlokavanje temelja prilikom promjene visine vodnog lica rijeke.

Za predmetne zidove izrađene su analize stabilnosti te kontrola naponskih stanja u kritičnom presjeku. Kontrole stabilnosti provedene su za zadana svojstva tla i ukupnu visinu zida od 1,50 m.

Dimenzioniranje je provedeno na konzolnom zidnom platnu za momente savijanja izazvane hidrostatičkim pritiskom vode. Detaljna armatura, kao i iskazi armature biti će iskazani u izvedbenom projektu. Predviđena je upotreba betona klase C 25/30 i armature B500.

2.2.5. Presijecanje nasipa sa cestom

Nasip na stacionaži km ≈ 5+930 presijeca postojeća cesta koja mostom preko Kupe spaja Donje pokupje i Brodarce (prilog 6.2.5.). Tu je nasip prekinut i s obje strane naslonjen na trup ceste, čija je niveleta viša od krune nasipa. Kako se ne raspolaže s podacima o sastavu materijala u trupu ceste, potrebno je kod izvođenja radova utvrditi svojstva materijala u pogledu vododrživosti. Ukoliko se utvrdi da je trup ceste propustan, nasip treba izvesti cijelom dužinom kroz postojeću cestu.

2.3. ZAOBALNA ODVODNJA

Izgradnjom nasipa uz rijeku Kupu, nužno je za prikupljanje zaobalnih voda izgraditi drenažne kanale. Novi i postojeći kanali dovode vodu do mjesta na kojem su izgrađeni propusti s automatskim zatvaračem. Prema elaboratu ''Novelacija idejnog rješenja odvodnje lijevog zaobalja rijeke Kupe od Karlovca do Rečice'', koncepcija tehničkog rješenja odvodnje zaobalja razlikuje stanja kod niskih i visokih vodostaja. Kod niskih vodostaja zaobalne vode se ispuštaju kroz propuste koji na izlazu imaju automatske zatvarače u otvorenom položaju, a u vrijeme visokih vodostaja automatski zatvarači se zatvaraju, a vode se usmjeravaju prema crpnoj stanici na ušću GOK-a u rijeku Kupu kod Rečice

Zbog sprječavanja previsokih vodnih razina u zaobalju za vrijeme trajanja velikih vodostaja, projektirani su prokopi koji ove kanale povezuju s GOK-om. To su spoj GOK-a sa slivom Polive - Mlake, spoj Orlica - Bačevo i spoj GOK - Bačevo. Crpne stanice dimenzionirane su na maksimalne vode povratnog razdoblja 25 godina, uzimajući u obzir retencije u kanalima, mikro depresijama i produženi tolerantni rad crpki.

Uređenje kanala Polive – Mlake kojim se zaobalne vode dovode do automatskog zatvarača nije predmet ovog projekta, a nužno ga je izvesti prije izvođenja ulijevnoga objekta na lokaciji nasipa sa stacionažom km 5+374,50.




3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE

Programom kontrole i osiguranja kvalitete propisuju se tehnički uvjeti građenja, kvaliteta svih radova i kontrola kvalitete građenja, te time određuju obveze izvođača radova prema investitoru sukladno Članku 54. Zakona o gradnji (NN 153/2013) koji glasi:

Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri tome:

1. povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova

2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu, zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za građevinu

3. ugrađivati građevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima

4. osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom

5. gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom

6. uporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom

7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.

Ovaj program kontrole i osiguranja kvalitete obuhvaća: opće uvjete, evidentiranje podataka, pripremne radove, prethodne radove, izvođenje glavnih radova.

Program daje naglasak na zahtjeve i kontrolu kvalitete gotovih proizvoda i radova, a ne propisuje tehnologiju koju će izvođač radova primjenjivati.

Ovi se uvjeti mogu dopuniti za radove koji se naknadnim rješenjima pojave, a mogu se suglasno dopuniti, ako se u međuvremenu izmjene tehnička rješenja ili službeni propisi i norme. Do ovakvih promjena ovi uvjeti obvezuju izvođača radova.

Ako zbog promjene rješenja nastanu promjene uvjeta izvođenja tada treba omogućiti dopunu ugovora.




Ako se za vrijeme izvođenja radova pokaže da istraživački radovi nisu obuhvatili sve promjene u tlu na osnovu kojih je izrađen glavni projekt, mogu se izraditi izmjene u formi izvedbenog projekta u suglasnosti s projektantom.

Sve naknadne dopune i eventualne izmjene projekta obavezuju izvođača radova na njihovo praćenje.

Za izvođača će biti obveza i druge pisane upute projektanta i nadzornog inženjera, kojima se daju obavezna tumačenja tehničkih uvjeta iz ovog programa.

3.1. OPĆI UVJETI

3.1.1. Prethodno odobrenje početka radova

Po prihvaćanju Projekta organizacije građenja, nadzorni inženjer će upisom u građevinski dnevnik odobriti generalni početak radova. Nadzorni inženjer može u svako doba zatražiti izmjenu organizacije i načina rada ukoliko se pokaže da kvaliteta ili rokovi izvođenja ne zadovoljavaju. Izvođač zbog toga nema nikakva prava na promjenu ugovorene cijene. Izvođač ne može s radilišta odvesti strojeve i opremu bez pisanog odobrenja nadzornog inženjera.

Tijekom izvođenja radova izvođač će za svaku važniju operaciju pravovremeno pisanim putem zatražiti odobrenje od nadzornog inženjera, kako bi se mogla pripremiti kontrola radova ili usuglasiti svi detalji izvođenja. Nadzorni inženjer će početak odobriti pisanim putem.

3.1.2. Kvaliteta materijala

Kvaliteta ugrađenog građevinskog materijala mora odgovarati važećim propisima, normama, uvjetima iz projekta, te uvjetima iz ugovora.

Kontrola kvalitete podrazumijeva laboratorijska testiranja materijala, kao i testiranje izvedenih radova. Gotovi proizvodi koji se ugrađuju moraju imati popratne ateste proizvođača.

Materijali koji se koriste na radilištu moraju biti odobreni od strane projektanta i nadzornog inženjera.

3.1.3. Službeni način komuniciranja na gradilištu

Za službenu komunikaciju na radilištu vodi se građevinski dnevnik na način propisan Pravilnikom o uvjetima i načinu vođenja građevnog dnevnika, (NN, broj 6/2000. godine).




Gdje god se u tehničkim uvjetima pojave riječi ''odobrava nadzorni inženjer'' ili sličnog značenja, pod time se podrazumijeva da izvođač pravovremeno zatraži pisanim putem odobrenje, a nadzorni inženjer daje pisano odobrenje, poštujući propisanu proceduru.

Niti jedno odobrenje od strane nadzornog inženjera ne može izvođača osloboditi obveza i odgovornosti koje su predmet ugovora.

3.2. REGISTRIRANJE I EVIDENCIJA PODATAKA TE IZVJEŠTAVANJE

3.2.1. Općenito

Obujam radova

Izvođač je dužan tijekom izvođenja radova registrirati sve podatke kojima se u skladu s projektom provjerava kvaliteta i količina svih izvedenih radova, radi ispravnog i točnog obračunavanja izvedenih radova.

Tiskanice i pomagala za evidenciju podataka

Prije početka izvođenja radova izvođač će dostaviti na uvid i odobrenje nadzornom inženjeru sve tiskanice i sva eventualna pomagala kojima će registrirati i evidentirati podatke ili izvještavati o podacima.

Ovjera dokumenata

Sve izvorne i druge podatke odnosno dokumente o radovima izvođač je dužan uredno i ažurno voditi i dostaviti ih na ovjeru nadzornom inženjeru.

Evidencija i izvještavanje o testiranju materijala za građenje

Izvođač treba podnijeti izvještaj o svim laboratorijskim testiranjima materijala koje vrši u laboratoriju koji je ovlašten vršiti navedena testiranja.

Izvještaj će se sastojati iz brojčanih, tabličnih i grafičkih rezultata pojedinih testiranja, te iz pisanog dijela izvještaja.

Izvještaji se šalju nadzornom inženjeru i projektantu, a potrebno je da izvođač omogući nadzornom inženjeru i projektantu još i redovan uvid u ova testiranja.

3.2.2. Evidencija i izvještavanje o izvođenju radova

Građevinski dnevnik

Izvođač je dužan voditi građevinski dnevnik o toku radova na izgradnji nasipa.

Građevinski dnevnik treba u svemu voditi prema Pravilniku o načinu vođenja građevinskog dnevnika. elaborat broj: 13/2016 projekt: Tender dokumentacija datum: srpanj 2016. 16 projektant: Ž. Štefanek d.i.g.



Izvođač treba omogućiti nadzornom inženjeru uvid u građevinski dnevnik kad nadzorni inženjer to zatraži.

Dovršene stranice građevinskog dnevnika izvođač mora redovito dnevno dostavljati nadzornom inženjeru na terenu.

Izvještaj o stanju radova tijekom građenja

Izvođač mora mjesečno sastavljati posebni izvještaj za nadzornog inženjera i projektanta. Ovaj izvještaj sadrži uz podatke situaciju, poprečne presjeke i uzdužni presjek u kojima su uneseni svi podaci o izvedenim radovima, zatim numeričke, tablične i ostale grafičke prikaze podataka o građenju te tekstualnu interpretaciju.

Rokovi izvještavanja

Izvođač treba nadzornom inženjeru dnevno dati na ovjeru građevinski dnevnik.

Mjesečno treba dostavljati: izvještaj o građenju i izvještaj laboratorija.

3.2.3. Završni elaborat o radovima

Tri mjeseca nakon završetka svih radova izvođač je dužan dostaviti izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja), koji je dužan čuvati investitor u dosjeu nasipa, odnosno njegov pravni slijednik, za sve vrijeme dok građevina postoji.

U tom elaboratu treba prikazati sve podatke koji u potpunosti i vjerodostojno ilustriraju i dokumentiraju obavljeni rad, posebno obzirom na promjene prema projektu.

Završni elaborat se sastoji iz pisanog izvještaja, crteža, grafikona i tablica.

Pisani dio izvještaja treba sadržavati detaljni opis načina, redoslijeda i toka izvođenja radova, tehničke uvjete izvođenja, način na koji su pojedine poteškoće riješene te tumačenje za sve pojave koje su bile zapažene tijekom izvođenja radova. Nacrti trebaju prikazati sve dijelove građevine na način kako su izvedeni.

Grafikoni i tablice trebaju dati prikaz podataka o količini svake pojedine vrste izvedenih radova. Završni izvještaj treba sadržavati podatke o svim izvedenim kontrolnim testiranjima materijala s pripadajućim obrazloženjem.

Obračun rada

Sve troškove koji proizlaze iz poglavlja 3.2. treba ukalkulirati u jedinične cijene izvedbe.




3.3. PRIPREMNI RADOVI

3.3.1. Općenito

Prije početka glavnih radova izvođač je dužan sukladno tehničkim uvjetima obaviti potrebne pripremne radove. Pripremni radovi trebaju omogućiti odvijanje glavnih radova u predviđenim rokovima i kvalitetno. Pod pripremnim se radovima podrazumijeva građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta, te omogućavanja primjene odgovarajuće tehnologije građenja. Za ovdje opisane pripremne radove izvođač je dužan ishoditi posebne dozvole sukladno propisima.

Pripremni radovi podrazumijevaju opskrbljivanje, opremanje, transporte, montiranje i održavanje: strojeva, vozila, opreme za testiranja, pomoćne opreme, materijala, instrumenata, privremenih instalacija, kontejnera, radionice, kancelarije, laboratorija, skladišta, pristupnih cesta, odnosno drugih sredstava i pogodnosti koje su povezane s izvođenjem glavnih radova i ispunjenje ugovornih obveza.

3.3.2. Izvođenje pripremnih radova

3.3.2.1. Pristupne ceste do radilišta i mjesta rada

Investitor osigurava izvođaču nesmetan i slobodan pristup na mjesto rada.

Lokalne ceste do profila nasipa koristiti će se za dopremu materijala i opreme. Sve ostale pristupne ceste koje ne postoje, a potrebne su za dolazak na mjesto rada, dužan je izraditi izvođač. Sve pristupne ceste, položaj i konstrukciju, treba prethodno odobriti nadzorni inženjer.

Izvođačeva je obveza održavati ceste u dobrom stanju cijelo vrijeme odvijanja radova, što je uključeno u ugovorenu obvezu, bez zahtijeva za dodatno plaćanje. Po završetku radova ceste se ili predaju investitoru u dobrom stanju ili se uklanjaju.

3.3.2.2. Lokacija privremenih radilišnih građevina

Sve radilišne građevine mogu se smjestiti na prostoru koji je izvođaču predan na korištenje.

Za lociranje gradilišta izvođač može koristiti teren po vlastitom odabiru, tako da ne uzrokuje nikakve smetnje odvijanju radova i prometa. Izvođač je dužan teren poravnati i ograditi.

Za zemljište koje bi izvođač želio koristiti sam snosi troškove.

3.3.2.3. Opskrba tehničkom vodom

Izvođač osigurava tehničku vodu u dovoljnoj količini za odvijanje radova. elaborat broj: 13/2016 projekt: Tender dokumentacija datum: srpanj 2016. 18 projektant: Ž. Štefanek d.i.g.



3.3.2.4. Prostorije za osoblje investitora

Izvođač treba za osoblje investitora osigurati i održavati namještenu kancelariju, (veličine 12 m2) i sanitarni prostor.

3.3.2.5. Laboratorij za geomehanička testiranja

Prije početka radova u ovlaštenom laboratoriju će se testirati raspoloživi materijali za građenje nasipa.

Izvođač je dužan u sklopu organizacije gradilišta predvidjeti mjesto za smještaj terenskog geomehaničkog laboratorija što bliže lokaciji građenja nasipa kako bi se tekuća testiranja mogla izvoditi kontinuirano i bez zastoja.

Tijekom izvođenja radova terenski laboratorij za geomehanička testiranja ima dužnost izvoditi redovna i kontrolna testiranja. Složenija testiranja kontrolnih uzoraka mogu se obavljati i u nekom od stalnih laboratorija.

Posebno je značajna uloga odgovorne osobe terenskog laboratorija za geomehanička testiranja kod izbora materijala za građenje, držeći se uputa navedenih u ovom projektu.

Formiranje geomehaničkog terenskog laboratorija pretpostavlja izradu potrebnih laboratorijskih prostorija i to:

• prostoriju 4 x 5 m s tekućom vodom, grijanjem, 6 šuko utičnica i betonskim podom, • komoru za skladištenje uzoraka 2 x 2 m, • kancelariju 3 x 4 m.

Detalji uređenja terenskog geomehaničkog laboratorija, potreban namještaj, kao i organizacija i evidencija rada u laboratoriju predmet su projekta organizacije građenja.

Za laboratorijska testiranja materijala izvođač također mora osigurati potrebnu opremu.

3.3.3. Prihvaćanje pripremnih radova

Sve pripremne radova odobravat će, kontrolirati i prihvaćati nadzorni inženjer. Glavni radovi mogu započeti nakon pisanog odobrenja nadzornog inženjera o završetku pripremnih radova.

3.3.4. Obračun pripremnih radova

Obračun pripremnih radova navedenih u ovom poglavlju će se obaviti na osnovi paušalnog iznosa određenog u troškovniku.

Cijena treba obuhvatiti sve troškove pripremnih radova i izvođač nema pravo na bilo kakvu promjenu.




3.4. PRETHODNI RADOVI

3.4.1. Geodetski radovi

Geodetski radovi obuhvaćaju geodetska mjerenja, (prenošenje podataka s projekta na teren i obrnuto), osiguranje iskolčene osi nasipa, profiliranje, obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka na terenu za sve vrijeme građenja, odnosno do predaje radova investitoru.

Obujam toga rada mora u svemu zadovoljavati potrebe gradnje, kontrole radova, obračuna, izrade projekta izvedenog stanja i zahtjeva da se ustanovi dosje nasipa.

Za iskolčenje nasipa i objekata prije početka radova investitor predaje izvođaču Geodetski elaborat iskolčenja građevine, Geomodeling d.o.o. - Zagreb, 2016.

Obračun rada

Obračun geodetskih radova navedenih u ovom poglavlju će se obaviti na osnovi paušalnog iznosa određenog u troškovniku.

3.4.1.1. Geodetski radovi prije početka građenja

Os nasipa na terenu mora biti označena čavlom na drvenim kolčićima. Na desnoj strani, u smjeru stacionaže, zabija se drvena pločica na kojoj je označen broj poprečnog presjeka iz glavnog projekta. Os se iskolčuje prvim i zadnjim presjekom u pravcu i razmaku zadanom u projektu.

Kada izvođač preuzme od investitora iskolčenu os nasipa dužan je sve preuzete točke osigurati tako da ih je u toku rada ili po završetku moguće lako obnoviti.

Osiguranja točaka moraju biti na dovoljnoj udaljenosti od zone građenja i zaštićene u trokutu od letvica tako da ih se sačuva do kraja građenja.

Točke osiguranja moraju se označiti tako da je jasno vidljivo na koju se točku osiguranja odnosi. Izvođač je dužan voditi zapisnik i skicu osiguranja.

Jedan primjerak nacrta osiguranja izvođač predaje nadzornom inženjeru na uvid radi kontrole ispravnosti postupka. Izvođač ne smije započeti s radovima prije nego što dobije suglasnost nadzornog inženjera na ovu dokumentaciju.

Ako izvođač nije zadovoljan s točnošću izmjere poprečnih presjeka terena iz glavnog projekta, ima ih pravo ponovo snimiti i nacrtati u većem mjerilu. Na eventualne razlike izvođač upozorava nadzornog inženjera radi dobivanja potvrde i suglasnosti. Ako je morfologija terena između poprečnih presjeka iz projekta takova da znatno utječe na količine radova, izvođač i investitor imaju pravo tražiti snimanje međupresjeka, a utvrđene razlike provjerava i utvrđuje nadzorni inženjer.




Bez pisane potvrde nadzornog inženjera ne mogu se priznati nikakve izmjene u poprečnim presjecima u odnosu na projektirane presjeke.

Prije početka radova na iskopu, a nakon čišćenja terena, izvođač mora postaviti presjeke nasipa prema projektiranim poprečnim presjecima, a zone iskopa humusa, iskopa klina i drenažnog kanala na terenu iscrtati bojom tako da se jasno ocrtaju konture nasipa i klina na terenu. Ovakav način označavanja na terenu treba provesti radi kontrole projektnih postavki i preglednosti rada na iskopu.

3.4.1.2. Geodetski radovi za vrijeme građenja

Izvođač radova dužan je za vrijeme građenja stalno kontrolirati iskolčenu os nasipa, osiguranje svih točaka i usklađenost presjeka nasipa s projektom.

Ako za vrijeme građenja dođe do nestanka ili oštećenja pojedinih točaka izvođač ih je dužan obnoviti o svom trošku. Ispravnost obnovljenih točaka kontrolira nadzorni inženjer.

Ako dođe do izmjena u projektu, izvođač mora sve promjene provesti na terenu i ucrtati ih u nacrt iskolčenja u svemu kako je opisano u poglavlju 3.4.1.1.

Sve podatke o iskolčenju, koji su u vezi s promjenom projekta, izvođač je dužan dostaviti nadzornom inženjeru i omogućiti mu potpunu upotrebu ovih podataka.

Osim toga izvođač je dužan stalno geodetski pratiti napredovanje radova i o tome voditi protokol. Podaci o izvedenim radovima jedan puta mjesečno unose se u projektirane presjeke i redovito dostavljaju nadzornom inženjeru. Stalno geodetsko praćenje napredovanja radova naročito se odnosi na:

• snimanje visina nasipanih slojeva, • postavljanje profilnih letvica na kosine nasipa prema projektiranim presjecima, • vidljivo označavanje svakog presjeka nasipa, • vidljivo označavanje granica između pojedinih materijala.

Nasipani slojevi označavaju se u protokolu rednim brojevima koji moraju biti usklađeni s evidencijom praćenja kvalitete u geomehaničkom laboratoriju.

Visine nasipanih slojeva snimaju se na svakom drugom presjeku u osi i na rubovima nasipa, a prije početka nasipavanja slijedećeg, da bi se utvrdila horizontalnost sloja.

Profilne letvice postavljaju se na svakom presjeku uzvodno i nizvodno i to tako da je u svakom trenutku moguć pregled napredovanja radova na uređenju kosina nasipa.

Presjeci nasipa označavaju se pločicama prema brojevima presjeka kao u projektu.

Mjesta vađenja kontrolnih reprezentativnih uzoraka potrebno je geodetski odrediti prema zahtjevu ekipe za testiranje kvalitete ugrađenog materijala.




Granice između pojedinih materijala označavaju se kolčićima na svakom presjeku nasipa, a u svemu prema projektu i ovim tehničkim uvjetima.

3.4.2. Čišćenje terena

Čišćenje terena obuhvaća sječenje šiblja i stabala svih dimenzija, rezanje na dužine pogodne za prijevoz, iskop korijenja, šiblja i panjeva ranije posječenih i novoposječenih stabala, čišćenje drobine, kamenih blokova, rušenje ograda ili drugih sličnih prepreka materijala ili otpadaka koji bi bilo kako smetali izvođenju radova.

Čišćenje terena za nasip iznosi 3.0 m preko rubova tlocrtne površine, a korijenje šiblja i panjeva treba odstraniti do dubine od 50 cm ispod konačno uređene temeljne površine.

Sve neravnine nastale čišćenjem terena treba zatrpati odgovarajućim materijalom i sabiti do zbijenosti okolnog terena, a prema uputstvu projektanta i nadzornog inženjera.

Posječeno grmlje i drveće, iskopane panjeve te ostali očišćeni materijal izvođač je dužan deponirati na mjestu koje odredi nadzorni inženjer i to tako da ne smetaju normalnom izvođenju radova.

Način izvođenja rada na čišćenju površine izabire izvođač sam, pri čemu mora poštovati sve propise o sigurnosti rada i spriječiti bilo kakve štete i smetnje na tuđem posjedu.

Obračun rada

Rad se mjeri u m2 očišćene površine, na način kako je dano u opisu radova.

Za debla veličine promjera do Ø10 cm (kategorizirano kao šikara), a za raslinje čija su debla veličine promjera > Ø10 cm (kategorizirano kao stabla), rad se mjeri prema komadu posječenih stabala. Jedinične cijene sječe stabala treba posebno specificirati.

Plaća se po jediničnoj cijeni za m2 preuzete očišćene površine. U cijenu su uključeni svi navedeni radovi uključujući i odvoz na deponiju, a Investitor je vlasnik svih količina drveta dobivenih čišćenjem terena.

3.4.3. Evakuacija voda za vrijeme građenja

Da bi se radovi na izgradnji nasipa mogli izvesti u skladu s projektom i ovim tehničkim uvjetima potrebno je osigurati rad u suhom. U tu svrhu potrebno je predvidjeti radove za odvodnju oborinske i podzemne vode, te vode Polive - Mlake.

Za slučaj, ako se tokom gradnje pojavi veća količina oborinske ili podzemne vode na području nasipa i oko nje, izvođač je dužan izvesti obodne jarke koji bi prikupljali vodu i odvodili je najprikladnijim načinom u Kupu. Izvedbom ovih jaraka, odnosno prosušivanjem




tla oko gradilišta i na samom gradilištu, treba osigurati normalno odvijanje transporta, izvedbu klina nasipa u suhom, kao i kvalitetnu pripremu temeljnog tla nasipa.

Za odvodnju voda potoka Polive – Mlake, korito potoka treba pregraditi zagatom i vodu prepumpavati do izgradnje automatskog zatvarača. Zagat treba izvesti od raznog glinovitog materijala. Time se omogućuje rad u suhom.

Obračun rada

Izradu obodnih jaraka, izgradnju zagata, prepumpavanje vode za rad u suhom, potrebno je ukalkulirati u jediničnu cijenu m3 ugrađenog materijala u tijelo nasipa.

3.5. GRAĐENJE

3.5.1. Iskopi

3.5.1.1. Iskop humusa

Humus je površinski sloj tla koji sadrži organske tvari u takvoj količini da mu u građevinskom pogledu daju nepovoljne karakteristike. Svojstva humusa očituju se u otvorenoj šupljikavoj strukturi i maloj mehaničkoj otpornosti materijala. Zbog svojih svojstava humus pod opterećenjem znatno mijenja volumen, a pri promjenama sadržaja vode osjetno mu se smanjuje nosivost, tako da nije pogodan kao građevinski materijal i mora ga se odstraniti.

Rad obuhvaća površinski iskop humusa debljine 0,20 m i njegovo prebacivanje na određenu deponiju, a mora biti obavljen u skladu s projektom, odnosno zahtjevima nadzornog inženjera ovlaštenog za geotehnički nadzor.

Humus se iskopava isključivo strojno, a ručno jedino tamo gdje to strojevi ne bi mogli obaviti na zadovoljavajući način. Prilikom odguravanja humusa koji se kasnije koristi za oblaganje, izvođač mora paziti da se taj materijal ne miješa s anorganskim tlom ili sa šibljem, granjem i drugim krupnijim raslinjem.

U toku iskopa treba voditi računa o tome da bude omogućena stalna poprečna i uzdužna odvodnja. Vodu treba odvesti izvan zone gradnje priključkom na drenažni jarak ili vodotok.

Površine na kojima je predviđena izrada tijela nasipa potrebno je odmah nakon iskopa humusa urediti na način kako je to opisano u poglavlju 3.5.2. (Obrada kontaktnih površina).

Debljinu humusnog sloja ustanovljuje nadzorni inženjer ovlašten za geotehnički nadzor u prisutnosti ovlaštenog predstavnika izvođača, posebno ukoliko je debljina humusnog sloja znatno veća od projektom predviđene.




Ukoliko humusni sloj nije moguće jasno odrediti vizualnim načinom, debljina humusnog sloja određuje se na osnovi laboratorijskog testiranja organskih tvari (HRN.U.B1.024. - Određivanje sadržaja sagorivih organskih materija tla).

Obračun rada

Rad se mjeri u m2 terena s kojeg je odstranjen humus, na način kako je dano u opisu radova.

Plaća se po jediničnoj cijeni za m2 izmjerene površine.

Ukoliko debljina humusa prelazi projektirane veličine, višak iskopa obračunati će se po jediničnoj cijeni za m3 širokog iskopa.

3.5.1.2. Široki iskop

Uvodno o širokom iskopu

Ovaj rad obuhvaća široke iskope koji su predviđeni projektom ili zahtjevom nadzornog inženjera ovlaštenog za geotehnički nadzor kao što su iskop slabo nosivih zona temeljnog tla, iskop u koritu potoka, iskop klina nasipa i slično.

Rad uključuje utovar i prijevoz iskopanog materijala na deponiju koju odredi nadzorni inženjer.

Iskop se obavlja prema presjecima i visinskim kotama iz projekta uzimajući u obzir i geomehanička svojstva tla.

Izbor tehnologije rada kod širokog iskopa ovisi o:

• vrsti tla, • mogućnostima primjene određene mehanizacije za iskop i prijevoz, • visini i dužini zahtijevanog iskopa, • količini tla kojeg treba iskopati, • prijevoznim dužinama, • rokovima završetka iskopa, • važnosti pojedinog iskopa za dinamiku rada na građevini, • ekonomičnosti iskopa.

Koristeći se navedenim elementima, kao i drugim momentima koji mogu utjecati na izbor tehnologije rada, izvođač će, pridržavajući se odgovarajućih važećih propisa i normi, a u skladu s ovim tehničkim uvjetima izabrati optimalnu tehnologiju za iskop.

Pri radu na iskopu treba paziti da ne dođe do potkopavanja ili oštećenja projektom predviđenih pokosa uslijed čega bi moglo doći do klizanja i odrona. Izvođač je dužan svaki mogući slučaj potkopavanja ili oštećenja pokosa odmah sanirati prema uputama nadzornog inženjera ovlaštenog za geotehnički nadzor i za to nema pravo tražiti odštetu ili naknadu za




višak rada ili nepredviđeni rad. Široki iskop treba obavljati prema odabranoj tehnologiji upotrebom odgovarajuće mehanizacije i drugih sredstava, a ručni rad ograničiti na nužni minimum.

Široki iskop u materijalu kategorije "C"

Pod materijalom kategorije ''C'' podrazumijevaju se svi materijali koji se mogu kopati izravno, upotrebom pogodnih strojeva – buldožerom ili bagerom. Ovakav tip radova očekuje se na pregradnom profilu pri iskopu klina nasipa i slično.

Tu pripadaju: koherentni (vezani) zemljani materijali - sve gline, prašinasto tlo, kao i nevezani materijali - pijesci, pjeskoviti šljunci i slični materijali.

U materijalima ove kategorije iskop se obavlja izravno strojevima. Rijanje se u tim materijalima primjenjuje ponekad samo radi povećanja učinka strojeva. Izbor vrste strojeva i njihov broj predviđeni su POG-om i odabranom tehnologijom iskopa.

Svi iskopi moraju se izvesti prema profilima, kotama i nagibima iz projekta, vodeći računa o svojstvima i upotrebljivosti iskopanog materijala u određene svrhe, tj. za izgradnju nasipa ili kao građevni materijal za druge korisne svrhe.

Materijali iz širokog iskopa mogu biti različitog sastava, pa poprečna i uzdužna odvodnja mora biti u svim fazama rada besprijekorno riješena. Sva voda mora se odvesti izvan područja iskopa u pogodne recipijente. Otežani rad kao i zamjena vodom prezasićenog miješanog materijala, čiji su uzroci nepravilan rad i loša odvodnja, neće se posebno plaćati.

Za vrijeme rada na iskopu pa do završetka svih radova na projektu, Izvođač je dužan brinuti se o tome da zbog moguće nepravilne odvodnje ne dođe do oštećenja izrađenih pokosa i da se ne ugrozi njihova stabilnost.

Materijali kategorije ''C'' su izrazito osjetljivi na utjecaje vode i stabilnost pokosa, pa svaka pogreška može izazvati smanjenje brzine rada i materijalne štete. Nagib radnih pokosa pri iskopu je u granicama 1:1 za sitnozrnata vezana koherentna tla.

Ako se ispitivanjima ne potvrdi upotrebljivost materijala za izgradnju nasipa, nadzorni će inženjer ovlašten za geotehnički nadzor odrediti mjesto odlaganja tog materijala i odobriti zamjenu prikladnijim materijalom.

Ako tehnologija iskopa nije predviđena projektom ili se ne može primijeniti zbog promjena nastalih tijekom rada, Izvođač će predložiti svoju tehnologiju.

Predloženu tehnologiju razmatra i odobrava nadzorni inženjer.




Završno o širokom iskopu

Kod iskopa treba provesti sve mjere sigurnosti na radu i sva potrebna osiguranja postojećih objekata i komunikacija.

Također treba paziti da ne dođe do odstupanja od projektom utvrđenih veličina.

Izvođač je dužan, da svako eventualno odstupanje od projekta nastalo nepravilnim ili nepažljivim radom, odmah sanira prema uputama projektanta i nalogu nadzornog inženjera i to bez prava na naknadu ili odštetu za veći ili nepredviđeni rad.

Široki iskop treba obavljati upotrebom odgovarajuće mehanizacije i drugih sredstava, a ručni rad ograničiti na neophodni minimum.

Po završetku svih radova opisanih u ovom poglavlju, a prije početka radova na nasipavanju, obavezan je, osim geodetskog definiranja iskopa, projektantski pregled i pregled temeljnog tla od strane nadzornog inženjera ovlaštenog za geotehnički nadzor.

Obračun rada

Rad se mjeri u m3 iskopanog materijala u sraslom stanju, na način kako je dano u opisu radova.

Osnova za mjerenje su poprečni presjeci terena snimljeni prije početka iskopa i po završenom iskopu. Poprečni presjeci postaju mjerodavni za obračun tek nakon što ih odobri i potpiše nadzorni inženjer.

Transportne udaljenosti mjere se od središta iskopa do središta zadane deponije.

Plaća se po jediničnoj cijeni za m3 preuzetog sraslog iskopanog materijala.

U cijenu je uračunat iskop, uređenje i čišćenje kosine, potrebno crpljenje vode iz građevinske jame i planiranje svih iskopanih površina. Izvođač nema pravo tražiti bilo kakvu dodatnu kompenzaciju za taj rad. Troškovi koji bi nastali iskopom izvan granica predviđenih projektom, a bez dozvole nadzornog inženjera ili transportom duž trase koju nije odobrio nadzorni inženjer, padaju na teret izvođača, uključujući tu i odštetu za uništeno zemljište i kulture, kao i sve ostale štete koje bi tu nastale.

3.5.2. Obrada kontaktnih površina

U kontaktu nasipa s plohom temelja djeluje najveći hidrostatski pritisak usporene vode pa je i gradijent najveći, a tako i moguća opasnost od proboja vode na kontaktu temelja i tijela nasipa. Stupanj opasnosti i mjere kojima se opasnost od erozije smanjuje ovise o svojstvima tla u temelju, materijalu od kojeg se gradi nasip i kvaliteti ostvarenog kontakata s temeljnom plohom.




Iz tih razloga potrebno je veliku pažnju posvetiti uređenju temeljnog tla i ugradnji materijala na kontaktu s temeljnim tlom i nasipom.

Temeljno tlo koherentnih materijala obrađuje se nakon čišćenja terena i skidanja humusa.

Tlo s kojeg je skinut humus treba u prvom redu dovesti u stanje vlažnosti koje omogućuje optimalno zbijanje. To se postiže ili vlaženjem ili rahljenjem i sušenjem tla. Tek kad materijal postigne optimalnu vlažnost pristupa se zbijanju.

Kod materijala osjetljivih na vodu veliku pažnju treba posvetiti očuvanju temeljnog tla od prekomjernog vlaženja. Dinamiku rada treba podesiti tako da se, ako vlažnost dopusti, temeljno tlo zbije odmah nakon skidanja humusa.

Za vrijeme građenja mora biti osigurana odvodnja temeljnog tla prikladnim drenažnim jarcima.

Prije početka zbijanja temeljnog tla treba staro korito potoka Polive – Mlake, koje se zatrpava do predviđene kote, manje lokalne depresije, korita bujica kao i depresije nastale uklanjanjem korijenja ili samaca, popuniti i izravnati odgovarajućim materijalom i pod uvjetima za izradu tijela nasipa, u slojevima od 10 - 20 cm.

Obračun rada

Rad se mjeri u m2 obrađene površine, na način kako je dano u opisu radova .

Plaća se po jediničnoj cijeni za m2 preuzete obrađene površine. U cijenu su uključeni svi navedeni radovi uključujući dovoz potrebnog materijala sa deponije i ugradnja.

Ugradnja materijala plaća se po jediničnoj cijeni za m3 preuzetog ugrađenog kamenog materijala pod uvjetima za izradu tijela nasipa.

3.5.3. Probna dionica

U cilju dopune i konačnog definiranja tehničkih uvjeta ugradnje izvođač mora na početku radova izvršiti nasipavanje i zbijanje materijala na probnoj dionici. Ovo ugrađivanje se izvodi u sklopu nasipavanja nasipa u samom tijelu nasipa, s mehanizacijom koja je predviđena projektom organizacije građenja.

Probna dionica se izvodi na temelju Programa koji izvođač daje nadzornom inženjeru i projektantu na prethodno odobrenje. Programom će se dati detalji izvedbe, vrste testiranja i način obrade dobivenih rezultata.

Od ispitivanja na probnoj dionici posebno je važno da se utvrdi kvaliteta ugrađenoga materijala, kako bi se kontrolna ispitivanja mogla prilagoditi materijalu koji će stvarno biti ugrađen u nasip. Na osnovi rezultata probne dionice usvojit će se konačna odluka o vrstama kontrolnih ispitivanja zbijenosti i zapreminske težine materijala ugrađenih u tijelo nasipa.




Dužina probne dionice ne smije biti manja od 50 m, a širina je jednaka presjeku nasipa.

Rezultati probne dionice moraju biti pregledani i odobreni od strane projektanta i nadzornog inženjera i upotrijebit će se za dopunu ovih tehničkih uvjeta.

Probna dionica za ugradnju materijala izvest će se za ugradnju glinenog materijala.

Obračun rada

Sve troškove u vezi s probnom dionicom potrebno je ukalkulirati u m3 materijala ugrađenog u tijelo nasipa.

Ako je kvaliteta ugrađenog materijala u probnoj dionici zadovoljavajuća priznaje se kao izvedeni dio nasipa.

3.5.4. Priprema i ugradnja glinovitog materijala u nasip

Priprema i prijevoz glinenog materijala

Na području uz nasip nema nalazišta glinovitog materijala. Materijal će se dovoziti iz nalazišta na trasi budućeg prokopa Korana – Kupa.

Na materijalima za izradu nasipa potrebno je provesti ispitivanja prikazana u tablici 3-1. Glinoviti materijali moraju zadovoljavati uvjete kvalitete prema navedenoj tablici.

Tablica 3-1: Ispitivanja materijala za izradu tijela glinenog nasipa

Napomena: Ukoliko zemljani materijal sadrži 6 do 10% organskih tvari, njegovu pogodnost za ugradnju treba dokazati detaljnim laboratorijskim ispitivanjima.




Ugradnja glinovitog materijala u nasip

Zemljani koherentni materijal se razastire u tijelu nasipa buldožerom u slojevima do 30 cm rahlog materijala. Razastiranje se vrši na prethodno iskolčeno uvaljano temeljno tlo ili prethodni razastrti i uvaljani sloj nasipa. Koristi se selektirani materijal iz nalazišta, kao što je dano ranije u ovom poglavlju.

Strojno razastiranje odnosi se na koherentni materijal "C" kategorije. Materijal koji se ugrađuje u nasip mora zadovoljavati uvjete iz projekta, uvjete iz ostalih točaka ovog programa kvalitete koji se odnose na nepropusnost, stišljivost, posmičnu čvrstoću i ostale propisane parametre.

Prethodnim skidanjem humusa i zbijanjem pripremi se posteljica (temeljno tlo). Nakon toga se iskolčavaju oznake širine nasipa. Glinoviti materijal se kamionima dovozi s nalazišta. Dovoze se količine primjerene tempu ugradnje i sipaju kontinuirano u smjeru napredovanja građenja. Buldožerom se razastire dopremljeni materijal u sloju debljine do 30 cm rahlog materijala, a debljina svakog pojedinog razgrnutog sloja nasipa mora biti u skladu s vrstom koherentnog materijala i dubinskim učinkom strojeva za zbijanje.

Svaki sloj nasipnog materijala mora biti razastrt vodoravno u uzdužnom smjeru. Od toga se može odstupiti jedino pri izradi silaznih rampi za dublje udoline, kada slojevi nasipa mogu biti i u većem nagibu. U poprečnom smjeru ugrađeni materijal mora uvijek imati minimalni poprečni nagib u svim fazama izrade.

Svaki nasuti sloj mora se zbijati u punoj širini odgovarajućim sredstvima za zbijanje. Zbijati treba od nižega ruba prema višemu.

Materijal treba navoziti po već djelomično zbijenom nasipu, po mogućnosti uvijek po novom tragu, tako da se i navoženjem omogući određeno i jednolično zbijanje slojeva nasipa. S nasipanjem novog sloja nasipa može se otpočeti tek kada je prethodni sloj dovoljno zbijen i kada je tražena zbijenost dokazana ispitivanjem.

Pri izradi glinenog tijela nasipa, sav materijal dopremljen na gradilište mora se ugraditi, tj. zbiti istog dana.

Debljina sloja kao i režim rada na zbijanju određuje se na pokusnoj dionici. Materijal se razastire paralelno s osi nasipa.

Visina glinenog tijela nasipa izvodi se uz točnost ± 5 cm. U fazi rada vizualno se kontrolira konstantnost debljine slojeva i ravnomjernost ugradnje. Konstantna kontrola poprečnih profila izgrađenog nasipa obavlja se geodetskim snimanjem na istim pozicijama gdje se vrši i iskolčenje.

Glinoviti materijal u nasipu zbija se valjkom s bodljama (jež) u slojevima debljine do 30 cm rahlog materijala. Zbija se prethodno razastrti glineni sloj s utvrđenim brojem prijelaza na




pokusnoj dionici. Debljina sloja koji se zbija te karakteristike zemljanih materijala u vrijeme gradnje dobivaju se ispitivanjem na pokusnim dionicama.

Osim toga taj materijal mora zadovoljavati još i projektne uvjete koji se odnose na nepropusnost, stišljivost, posmičnu čvrstoću i ostale propisane parametre. Prije izvedbe potrebno je utvrditi pogodnost koherentnog materijala za izvedbu. Kvaliteta same izvedbe utvrđuje se tekućim i kontrolnim ispitivanjima u skladu s projektom i ovim programom osiguranja kvalitete.

Tehnologija zbijanja nasipa pomoću ježeva primjerena je za koherentne materijale i utvrđuje se na pokusnoj dionici. Smjer zbijanja je paralelno s osi nasipa.

Kontrola ugradnje glinovitog materijala u nasipu

Projektom i programom kontrole kvalitete je propisano kako često se moraju predviđeni parametri tla provjeravati tekućim i kontrolnim, terenskim i laboratorijskim ispitivanjima te koje kriterije moraju zadovoljiti. Kontrola vlažnosti, stupanj zbijenosti provodi se za svaki sloj neposredno nakon zbijanja, a sve prema kriterijima iz projekta odnosno ovog programa osiguranja kvalitete.

Zbijenost se ispituje na najmanje četiri mjesta od kojih najmanje na dva mjesta u donjoj polovici sloja. Ispitivanje i ocjena obavljaju se prema metodama i zahtjevima iz ovog programa osiguranja kvalitete.

Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak (Sz) najmanje na svakih 200 m2 svakog sloja izvedenog nasipa.

U jednoj seriji, jedan od pet rezultata ispitivanja zbijenosti može biti manji od minimalno traženog, s tim da po apsolutnoj vrijednosti ne odstupa za više od 5%, pri mjerenju prostornih masa u suhom stanju (γd).

Ako je broj pokusa u jednoj kontrolnoj seriji manji od pet, tada sve vrijednosti (rezultati) određene ispitivanjem trebaju biti veće od najmanje tražene.

Rezultate ispitivanja izvođač predočuje nadzornom inženjeru koji će, ako rezultati zadovoljavaju, odobriti kontrolna ispitivanja i nasipavanje novog sloja nasipa.

Sadržaj vode kod ugradnje ne smije varirati više od ± 2% od optimalne vlažnosti određene Proctorovim postupkom. To znači da se previše vlažan materijal mora prije ugrađivanja prosušiti (sijanjem, razastiranjem, usitnjavanjem, prebacivanjem, izlaganjem suncu, vjetru, poboljšanjem tla vapnom), a previše suhi materijal se mora navlažiti (prskanjem, polijevanjem) do tražene vlažnosti. Prije zbijanja poprskanog presuhog zemljanog materijala treba neko vrijeme pričekati da se vlaga u materijalu jednoliko rasporedi.

Ako se, nakon što je neki sloj nasipa zbijen i ispitan, ne nastavlja odmah s nasipavanjem sljedećeg sloja, nego tek nakon dužeg vremena u različitim vremenskim prilikama, prije




nastavka nasipavanja treba ponovno provjeriti zbijenost tog sloja. S nasipavanjem novog sloja može se otpočeti tek kada se dokaže tražena kvaliteta (zbijenost) prethodnog sloja. Rad na nasipavanju i zbijanju treba prekinuti u svako doba kad nije moguće postići tražene rezultate (zbog kiše, visokih podzemnih voda ili drugih atmosferskih nepogoda).

Materijal nasipa se ne smije ugraditi na smrznutu podlogu. Isto tako u nasip se ne smije ugrađivati snijeg, led ili smrznuti zemljani materijal.

Moguće je i drugim metodama dokazati da je sloj pravilno ugrađen i da su postignuti zahtjevi za ugrađeni sloj. Druge metode (dinamička ploča, suvremena sredstva za zbijanje slojeva nasipa), moguće je koristiti samo ako se dokažu zadovoljavajuće korelacije sa standardiziranim metodama (HRN U.B1.046 i HRN U.B1.016) za svaku pojedinu vrstu materijala. Navedene korelacije dokazuje izvođač radova kroz tekuću kontrolu, a odobravaju nadzorni inženjer i projektant.

Kvaliteta zbijanja svakog sloja kontrolira se tekućim i kontrolnim – terenskim laboratorijskim ispitivanjima, a za utvrđivanje pogodnosti materijala ispituju se sljedeće karakteristike materijala:

• granulometrijski sastav; • vlažnost; • Atterbergove granice plastičnosti; • suha i vlažna zapreminska težina; • uvjeti zbijanja po metodi standardnog Proctor-a; • parametri posmične čvrstoće; • stišljivost; • vodopropusnost.

Konstantna kontrola poprečnih profila izgrađenog nasipa geodetskim snimanjem obavlja se na istim pozicijama gdje se vrši iskolčenje. Kontrola ugrađenog materijala vrši se na osnovu Programa kontrole i osiguranja kvalitete u skladu sa uvjetima iz projekta te važećih propisa i normi.

Obračun rada

Prije početka radova i tijekom radova nadzorni inženjer preuzima svaku fazu radova posebno, o čemu vodi evidenciju. Nakon završetka radova nadzorni inženjer vrši detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklađenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kvaliteta ugrađenog materijala.

Prije početka radova potrebno je izraditi prethodnu geodetsku snimku, a nakon izvedenih radova potrebno je izraditi završnu geodetsku snimku.

Rad na izradi nasipa od pogodnih glinovitih materijala obračunava se mjerenjem u kubičnim metrima (m3) ugrađenog i zbijenog materijala.




Plaća se po jediničnoj cijeni u koju su uključeni svi radovi potrebni za izradu nasipa i to: dobava materijala, dovoz, razastiranje, vlaženje ili sušenje i zbijanje slojeva.

3.5.5. Humusiranje i zatravljenje

3.5.5.1. Zaštita kosina nasipa humusiranjem

Ovaj rad obuhvaća zaštitu nasipa primjenom humusnog materijala debljine 20 cm i travnate vegetacije koja se nanosi hidrosjetvom (slika 3-1).

Za ovu vrstu zaštite primjenjuje se humusni materijal. Aktivni humusni materijal treba biti bez primjesa grana, korijenja, kamenih i drugih materijala koji nisu pogodni za razvoj vegetacije.

Prije početka izrade ove zaštite Izvođač je dužan osigurati osnovne uvjete stabilnosti pokosa. Podlogu za humusni sloj treba pripremiti tako da bi se postigla što bolja veza između humusa i podloge. Preko isplaniranog pokosa, izbrazdanog u uzdužnom smislu humusni se materijal nanosi počinjući od dna pokosa prema vrhu. Sloj humusa koji se isplanira lagano se zbije lakim nabijačima. Po fino uređenom humusu nanosi se sjeme trave hidrosjetvom.

Slika 3-1: Način ugradnje humusnog materijala

Prije nanošenja humusnog materijala površina mora biti pripremljena u skladu s projektom, a početak humusiranja mora biti odobren od nadzornog inženjera.

Obračun rada

Zaštita pokosa primjenom humusnog materijala obračunava se u kvadratnim metrima (m2), prema stvarno izvršenim radovima, a plaća po ugovorenim jediničnim cijenama. U jediničnoj cijeni sadržan je sav materijal potreban za tu vrstu zaštite i za rad opisan u ovom poglavlju. U jediničnu cijenu je uključen utovar i dovoz s deponije, razastiranje i lagano zbijanje.




3.5.5.2. Zaštita travnatim pokrivačem - hidrosjetva

Ovaj rad obuhvaća izradu travnatog pokrivača hidrosjetvom. Osim ove metode izvođač može predložiti neku drugu odgovarajuću metodu (primjerice biotorkret i slično).

Za ovu vrstu zaštite koriste se odgovarajuće travne smjese koje se miješaju s visokomolekularnim polimernim emulzijama i vodom uz dodatak odgovarajućih gnojiva i celuloze što je propisano projektom. Celulozna baza štiti sjeme u vremenu od mjesec dana pri čemu se sprječava gubitak vlage iz podloge na koju je sijano. Hidrosjetva koristi isključivo travnate vrste slijedećih svojstava: niski rast vegetativne mase, slaba reproduktivna sposobnost, visoka otpornost na ekološke devijacije, veoma snažan i dobro razvijen korjenova sustav koji preuzima funkciju zaštite od erozije.

Hidrosjetva se provodi posebnim uređajem koji uz cisternu ima i poseban raspršivač velikog promjera djelovanja (''top''), kojim se u obliku mlaza, mješavina sastavljena od različitih sastojaka, razastire neposredno na površinu tla.

Površina na kojoj se obavlja hidrosjetva mora biti pripremljena u skladu s projektom, a početak rada odobren od nadzornog inženjera. Izvođač mora nadzornom inženjeru predočiti rezultate analize o pravilnom izboru recepture. Nakon tretiranja tla hidrosjetvom provodi se njena zaštita sve do oblikovanja primjerenog travnatog pokrivača. Na dijelovima gdje nije uspjelo zatravnjivanje izvođač je dužan obnoviti postupak.

Gotove površine zaštićene hidrosjetvom preuzimaju se na osnovi količine obrasle površine travom jednolike gustoće, svježe boje i zdravog izgleda.

Obračun rada

Zaštita pokosa travnatim pokrivačem primjenom hidrosjetve obračunava se u kvadratnim metrima (m2) oblikovanog travnatog pokrivača, a plaća po ugovorenim jediničnim cijenama. U jediničnoj cijeni sadržano je dobava, potrebna oprema, kao i sav potreban rad i materijal opisan u ovom poglavlju kao i odgovarajuća njega do trenutka primopredaje rada.

3.5.6. Izgradnja servisnog puta

Izrada servisnog puta od mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala granulacije 0/63mm. Ovaj sloj se može raditi tek kad Nadzorni inženjer preuzme posteljicu u pogledu ravnosti, projektiranih nagiba, pravilno izvedene odvodnje, postavljenog geotekstila za razdvajanje i traženih uvjeta kvalitete.

Prije zbijanja i u njegovu tijeku treba regulirati vlažnost materijala da ona bude u optimalnim granicama. Zbijanje počinje nakon završenog planiranja i profiliranja, a obavlja se vibracijskim sredstvima za zbijanje dok se na gornjoj površini servisnog puta ne postigne tražena nosivost. Zbijenost se ispituje kružnom pločom φ 300 mm.




Ravnost mjerena letvom duljine 4,00 m smije odstupati najviše za 2 cm.

Kontrola kvalitete

Ispitivanja su prethodna, kontrolna i tekuća:

• prethodno ispitivanje - atestiranje materijala za servisnu cestu, • kontrolno ispitivanje modula stišljivosti pomoću kružne ploče, • kontrolno ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na modificirani Proctorov postupak, • kontrolno ispitivanje granulometrijskog sastava, • kontrolno ispitivanje ravnosti sloja letvom duljine 4 m i • tekuća ispitivanja su ista kao i kontrolna, a obavlja ih izvoditelj za svoju kontrolu.

Propisi po kojima se obavljaju prethodna, kontrolna i tekuća ispitivanja

HRN B.B0.001 Uzimanje uzoraka kamena i kamenih agregata

HRN B.B8.035 Određivanje vlažnosti

HRN B.B1.018 Određivanje granulometrijskog sastava

HRN B.B8.031 Određivanje zapreminske mase i upijanja vode

HRN B.B1.048 Ispitivanje oblika zrna kamenih agregata

HRN B.B8.037 Određivanje slabih zrna

HRN B.B8.044 Ispitivanje postojanosti prema mrazu natrij sulfatom

HRN B.B8.045 Ispitivanje prirodnog i drobljenog agregata mašinom “Los Angeles”

HRN U.B1.024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih tvari

HRN U.B8.034 Određivanje lakih čestica

HRN U.B1.038 Određivanje optimalnog sadržaja vode

HRN U.B8.039 Približno određivanje zagađenosti organskim tvarima

HRN U.B1.042 Određivanje kalifornijskog indeksa nosivosti

HRN U.B1.046 Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče

HRN U.B1.016 Određivanje zapreminske težine tla

Obračun rada

Obračun rada treba vršiti po m3 izvedene ceste. U jediničnu cijenu m3 uračunata je nabava, prijevoz, ugradnja i kontrola ugradnje materijala.




3.5.7. Beton i armirani beton

3.5.7.1. Općenito

Program kontrole i osiguranja kvalitete osnovni je uvjet za postizanje zahtijevanih svojstava betona i konstruktivnih elemenata u fazi građenja i eksploatacije. Upravljanje kvalitetom definirano je Tehničkim propisom za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/2010, 125/2010 i 136/2012), članak 13. i 14.

Izvođenje betonskih radova i potvrđivanje sukladnosti proizvedenog i ugrađenog betona provodi se prema kriterijima norme HRN EN 13670-1:2010, HRN EN 206-1:2014, Tehničkom propisu za betonske konstrukcije Prilog J i Prilog A, te Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN 01/05), te prema odredbama Zakona o gradnji. Tvornička kontrola proizvodnje betona provodi se prema normi HRN EN 206-1:2014 i HRN EN ISO 9001:2015, te mora obuhvatiti sve mjere nužne za održavanje i osiguranje svojstava betona. Sustav potvrđivanja sukladnosti betona je 2+, s time da pravna osoba ovlaštena po posebnom propisu za poslove ocjenjivanja sukladnosti betona u cjelini postupa prema HRN EN 206-1 Dodatku C, i dodatno, za ispitivanje tlačne čvrstoće najmanje 4 puta godišnje nenajavljeno uzima uzorke betona, po 3 uzorka za svaki sastav betona.

Ovlašteno tijelo mora certificirati, nadzirati i ocjenjivati sukladnost tvorničke kontrole proizvodnje betona u svim slučajevima proizvodnje projektiranog betona (beton čija su zahtijevana svojstva uvjetovana proizvođaču koji je odgovoran za isporuku betona uvjetovanih svojstava i dodatnih osobina) i betona zadanog sastava (beton čiji su sastav i sastavni materijali koji će se koristiti uvjetovani proizvođaču koji je odgovoran za isporuku betona uvjetovanog sastava). Za betone normiranog zadanog sastava (beton čiji su sastav i sastavni materijali koji će se koristiti uvjetovani proizvođaču od strane nacionalnog tijela) proizvođač je dužan dokazati samo ispravno doziranje sastavnih komponenata. Takvi betoni su od razreda tlačne čvrstoće C8/15 do C16/20 i smiju se ugrađivati samo u ne armirane konstrukcije. Ovlašteno tijelo treba najprije provesti početni nadzor pogona za proizvodnju betona sa svrhom utvrđivanja jesu li ispunjeni preduvjeti koji se odnose na osoblje i opremu, koji omogućuju urednu proizvodnju i odgovarajuću tvorničku kontrolu proizvodnje. Potvrđivanje sukladnosti betona provodi se dva puta godišnje na temelju rezultata nadzora unutarnje kontrole proizvodnje i ocjene (vrednovanja) rezultata ispitivanja proizvođača i rezultata ispitivanja tlačne čvrstoće betona na slučajno uzetim uzorcima.

Izvoditelj na gradilištu mora osigurati i posjedovati odgovarajuću dokumentaciju za građenje i izvedbu radova da bi osigurao kvalitetu i uporabljivost betonske konstrukcije, a ona obuhvaća slijedeće.

• Građevinsku dozvolu i dokumentaciju koja je njoj prethodila (suglasnosti).

• Uredno vođen građevinski dnevnik i građevinsku knjigu.




• Rješenja o imenovanju odgovornih osoba.

• Elaborat o organizaciji gradilišta sa mjerama zaštite na radu i zaštite od požara.

• Zapisnik o iskolčenju objekta i način osiguranja stalnih točaka iskolčenja.

• Dokumentaciju o kvaliteti radova i ugrađenog materijala i opreme. (Certifikati sukladnosti, Certifikati tvorničke kontrole proizvodnje, uvjerenja, jamstveni listovi, uputstva za upotrebu i sl.).

• Dokaze o kvaliteti (izvještaji o ispitivanju) ugrađenog betona i ostalih materijala izdanih od strane ovlaštenog tijela.).

• Izvedbeni projekt betonske konstrukcije - Plan kvalitete izvedbe (Elaborat izvođenja betonskih radova sa svim resursima i planom izvedbe betonskih radova, koji mora biti ovjeren i usuglašen od strane projektanta i nadzornog inženjera, a sve sukladno normi HRN ENV 13670-1:2010).

• Izvještaje o svim ostalim ispitivanjima koja su provedena po nalogu nadzornog inženjera ili bez njegovog naloga, a koja su potrebna radi dokazivanja kvalitete izvedenih radova i ugrađenih materijala.

• Dokaze o uporabljivosti betonske konstrukcije prema TPBK J.2.4. koji mora sadržavati:

-rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka koja se obvezno provode prije ugradnje građevnih proizvoda u betonsku konstrukciju,

-dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima kontrole kvalitete i dr.) koje je izvođač osigurao tijekom građenja betonske konstrukcije, a izdani su od strane ovlaštenog tijela i

-uvjete građenja i druge okolnosti koje prema građevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji koju izvođač mora imati na gradilištu, te dokumentaciju koju mora imati proizvođač građevnog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.

3.5.7.2. Proizvodnja betona

Proizvođač betona je u cijelosti odgovoran za građevinski proizvod. U tu svrhu obavezan je provoditi sljedeće aktivnosti:

• početno ispitivanje,

• stalnu unutarnju kontrolu proizvodnje i

• ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu.




3.5.7.2.1.Početno ispitivanje

Sastav betona koji se proizvodi mora biti dokazan početnim ispitivanjem prema HRN EN 206-1:2014 Dodatak A. Za početna ispitivanja projektiranog betona odgovoran je proizvođač. Početnim ispitivanjem utvrđuju se da li beton zadovoljava sva uvjetovana svojstva svježeg i očvrslog betona. Prije upotrebe novog sastava betona ili prilikom pojave značajnije promjene u sastavnim materijalima mora se obaviti početno ispitivanje. U slučaju betona zadanog sastava i betona normiranog zadanog sastava nisu potrebna početna ispitivanja proizvođača

Za početno ispitivanje pojedinog betona mora se ispitati po tri uzorka iz svake od tri mješavine. Tlačna čvrstoća betona za kojeg se provodi početno ispitivanje mora biti dva puta veća od očekivanje standardne devijacije (σ = 3 - 6 N/mm2), što znači od 6 N/mm2 do 12 N/mm2. Konzistencija betona treba biti unutar granica razreda konzistencije. Za sva ostala svojstva beton treba zadovoljiti uvjetovane vrijednosti u odgovarajućoj veličini

3.5.7.2.2. Stalna unutarnja kontrola proizvodnje

Unutarnja kontrola proizvodnje uključuje sve mjere koje su potrebne za postizanje i održavanje kvalitete betona tako da on bude u skladu sa propisanim zahtjevima. U toj kontroli obuhvaćene su sve provjere i ispitivanja, kao i korištenje rezultata ispitivanja opreme, osnovnih materijala, svježeg i očvrslog betona. Proizvođač u tom postupku mora izvršiti sljedeće:

• organizirati laboratorij i stalnu tvorničku kontrolu proizvodnje,

• imenovati osobu odgovornu za provođenje radnji u postupku ocjenjivanja sukladnosti građevnog proizvoda prema Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN 01/05) i

• uspostaviti sustav pisanih uputa za obavljanje pojedinih radnji u postupku ocjenjivanja sukladnosti (Priručnik, radne upute i zapise).

Sastavni materijali

Sastavni materijali koji se upotrebljavaju za proizvodnju betona ne smiju sadržavati štetne primjese u količinama koje mogu biti opasne po svojstava trajnosti betona ili uzrokovati koroziju armature. Moraju biti pogodni za namjeravano korištenje betona. Svi sastavni materijali moraju imati odgovarajuću ispravu o sukladnosti.

Cement - za izradu betona mogu se rabiti cementi propisani Tehničkim propisom za betonske konstrukcije (NN 139/09), prilog C i normom HRN EN 197-1:2012, koja uvjetuje sastav, svojstva i kriterije sukladnosti cementa.

Kod utvrđivanja sastava betona pri izboru cementa treba uzeti u obzir: izvedbu radova, krajnju namjenu betona, dimenzije konstrukcije, uvjete izloženosti konstrukcije okoliša i uvjete njegovanja betona (toplinska obrada). Smiju se rabiti samo oni cementi koji imaju




potvrdu sukladnosti s uvjetima odgovarajuće važeće norme, izdane po ovlaštenoj hrvatskoj instituciji.

Agregat - za izradu betona može se upotrebljavati agregati propisani Tehničkim propisom za betonske konstrukcije (NN 139/09), prilog D i normom HRN EN 12620:2008 i lagani agregat propisan normom HRN EN 13055:2003. Vrstu, tip i granulometrijski sastav agregata treba odabrati imajući u vidu izvedbu radova, krajnju namjenu betona, dimenzije konstrukcije, uvijete izloženosti konstrukcije okoliša.

Smije se koristiti samo agregat koji ima potvrdu sukladnosti s uvjetima navedenih normi, koju izdaje ovlaštena hrvatska institucija.

Za sve vrijeme izvođenja betonskih radova u prostor za uskladištenje pojedinih frakcija agregata smiju se uskladištiti samo vrste agregata odabrane prema projektiranom sastavu betonske mješavine.

Za izradu betona mora se upotrebljavati samo oprani i frakcionirani agregat, osnovne frakcije agregata su: #0-4, #4-8, #8-16 i #16-32 mm. Svaka frakcija agregata pri postrojenju mora biti posebno deponirana i ta deponija mora biti označena. Mora se paziti na to da ne dođe do nekontroliranog miješanja frakcija. Kod manipuliranja s pojedinim frakcijama agregata mora se izbjeći segregacija pojedinih frakcija do doziranja u betonsku miješalicu.

Smrznuti agregat ili agregat pomiješan sa snijegom i ledom ne smije se upotrijebiti. Vlažnost pojedinih frakcija agregata važan je element za jednoličnost sastava svježeg betona, a posebice vodocementnog faktora. U tvornici betona će se osigurati stalna i sigurna kontrola vlažnosti agregata po pojedinim frakcijama. Ukoliko su količine muljevitih čestica i prašine u agregatu veće od dozvoljenih prema propisima utvrđenim kriterijima, proizvođač betona mora organizirati dodatno pranje pojedinih frakcija agregata

Voda za beton - voda za beton treba zadovoljavati uvjete norme HRN EN 1008:2002. Pouzdano pitka voda (iz gradskih vodovoda) može se rabiti bez potrebe prethodne provjere uporabljivosti. Vodu koja se ne koristi za piće, a koristi se za izradu betona na osnovi provedenih ispitivanja, treba kontrolirati najmanje jednom u tri mjeseca.

Kemijski dodaci - mogu se koristiti dodaci koji zadovoljavaju uvjete norme HRN EN 934-2:2012 tj. samo oni kemijski dodaci koji imaju potvrdu sukladnosti s uvjetima navedene norme koju je izdala ovlaštena hrvatska institucija.

Kemijski dodaci koji nisu uvjetovani navedenom normom mogu se rabiti samo uz odgovarajuće tehničko dopuštenje nadležnog ministarstva ili institucije koju to ministarstvo ovlasti.

Mineralni dodaci - pod pojmom mineralnih dodataka razlikuju se:

• gotovo inertni mineralni dodaci (tip I) i




• pucolanski ili latentno hidraulični mineralni dodaci (tip II).

Vrsta i dinamika kontrole, odnosno ispitivanja sastavnih materijala mora biti u skladu s odredbama norme HRN EN 206-1:2009.

Projektiranje betona

Sastav betona i sastavne materijale za projektirani beton i beton zadanog sastava treba odabrati tako da zadovoljavaju svojstva uvjetovana za svježi i očvrsli beton, uključivo konzistenciju, gustoću, čvrstoću, trajnost, zaštitu ugrađenog čelika od korozije, uzimajući u obzir proizvodni proces i odabrani postupak izvedbe betonskih radova koji uključuju transport, ugradnju, zbijanje, njegovanje i moguće druge tretmane ili obrade ugrađenog betona.

Osnovana svrha projektiranja sastava betona je utvrđivanje optimalnih težinskih količina sastavnih komponenti (cement, agregat, voda, dodaci za beton) u jedinici volumena ugrađenog betona. Projektirana svojstva obično se svode na obradivost, čvrstoću i trajnost, a sastav betona se projektira tako da sva tri uvjeta ekonomski i funkcionalno zadovolje.

3.5.7.2.3. Ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu

Svježi beton

Konzistencija betona utvrđuje se metodama slijeganja i rasprostiranja prema normi HRN EN 12350-2:2009 i HRN EN 12350-5:2009 i provodi se u laboratoriju proizvođača betona. Za svaku metodu ispitivanja mora postojati radna uputa koja se nalazi na mjestu na kojem se ispitivanje provodi.

Količina cementa, vode, agregata ili mineralnih dodataka utvrđuje se prema otpremnici betona s proizvodnog pogona. Niti jedna pojedinačno utvrđena vrijednost vodocementnog faktora ne smije biti veća za više od 0,02 od granične vrijednosti. Najveće zrno agregata ne smije biti veće od uvjetovanog.

Sadržaj zraka u betonu utvrđuje se postupkom prema normi HRN EN 12350-7:2009. Donja granica je uvjetovana vrijednost od –0,5 % do max 1,0% prema HRN EN 206-1:2014. Količina mikropora uvučenog zraka u odnosu na najveću frakciju agregata dana je u TPBK, prilog A.

Sadržaj zraka u betonu utvrđuje se postupkom prema normi HRN EN 12350-7:2009. Donja granica je uvjetovana vrijednost od –0,5 % do max 1,0% prema HRN EN 206-1:2014.

Sukladnost ispitivanja svježeg betona se prihvaća zadovoljenjem rezultata ispitivanja u skladu s uvjetovanim graničnim vrijednostima ili graničnim razredima ili zadanim vrijednostima uključujući dozvoljene tolerancije i maksimalno dopušteno odstupanje od tražene (uvjetovane) vrijednosti.




Očvrsnuli beton

Utvrđivanje čvrstoće na proizvodnom pogonu obavlja se na uzorcima kocaka brida 150 mm sukladnim HRN EN 12390-1- Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe i izrađenim i njegovanim prema HRN EN 12390-2 - Izrada i njegovanje uzoraka za ispitivanje čvrstoće.

Tlačna čvrstoća betona utvrđuje se prema normi HRN EN 12390-3. Tlačna čvrstoća utvrđena je na uzorcima ispitanim pri starosti od 28 dana.

Pri ocjenjivanju sukladnosti razlikujemo početnu proizvodnju (dok se ne dobije minimalno 35 rezultata ispitivanja) i kontinuiranu proizvodnju (nakon dobivanja 35 rezultata ispitivanja u periodu koji ne prelazi 12 mjeseci).

Uzorkovanje se vrši prema planu uzorkovanja ili nakon dodavanja kemijskog dodatka radi prilagodbe konzistencije. Rezultat ispitivanja je onaj dobiven na pojedinačnom uzorku ili prosjek rezultata kada su uzorci na isti način uzorkovani i kada se ispituju u isto vrijeme.

Sukladnost se ocjenjuje tijekom perioda ocjenjivanja koji ne prelazi 12 mjeseci (ispituju se uzorci pri starosti od 28 dana ili nekoj drugoj uvjetovanoj starosti) i to na sljedeći način:

a) kriterij 1: grupa od n sukcesivnih rezultata ispitivanja (fcm) i

b) kriterij 2: svaki pojedinačni rezultat (fci).

Osnovni uvjet je da se rezultati ispitivanja ne preklapaju.

U početku se standardnu devijaciju (σ) računa iz najmanje 35 sukcesivnih rezultata ispitivanja dobivenih u periodu većem od 3 mjeseca, a neposredno su ispred proizvodnog perioda čiju sukladnost provjeravamo. Ova vrijednost se uzima kao utvrđena standardna devijacija (σ) populacije, a računa se prema sljedećem postupku.

Treba osigurati da se standardna devijacija od najmanje 15 rezultata (s15) ne razlikuje značajnije od utvrđene standardne devijacije na način:

0.63σ ≤ s15 ≤ 1.37σ

Ako je vrijednost s15 izvan gornjih granica treba utvrditi novu vrijednost iz dostupnih posljednjih 35 rezultata ispitivanja.

Sukladnost s karakterističnom tlačnom čvrstoćom betona (fck) je potvrđena, ako su oba kriterija iz Tablice 14. HRN EN 206-1 za početnu i za kontinuiranu proizvodnju zadovoljena.

Svojstva trajnosti

Beton se uzorkuje u skladu s normom HRN EN 12350-1:2009. Uzorkovanje treba provesti za svaki sastav betona kod kojeg su uvjetovana (tražena) svojstva trajnosti. Ispitivanja svojstava trajnosti proizvođač je dužan provoditi u skladu s normama danim u TPBK, Prilog A. točka




A.1. Kontrola sukladnosti svojstava trajnosti će se prihvaćati prema pojedinačnim izvještajima za pojedino svojstvo trajnosti.

Za predmetne građevine nije potrebno dokazivati svojstva trajnosti na mjestu ugradnje betona.

3.5.7.3. Isporuka betona

Isporuka betona definirana je normom HRN EN 206-1:2014, te ona specificira:

• informacije korisnika betona proizvođaču,

• informacije proizvođača korisniku i

• otpremnicu za gotov (tvornički proizveden) beton.

Prilikom svake isporuke betona na gradilište proizvođač betona dužan je izdati otpremnicu koja mora sadržavati sljedeće podatke.

• Naziv tvrtke.

• Serijski broj otpremnice.

• Datum i vrijeme utovara betona-vrijeme prvog kontakta cementa i vode.

• Reg. br. auto miksera.

• Ime prijevoznika.

• Ime kupca.

• Ime i lokacija gradilišta.

• Količina betona u m3.

• Deklaracija sukladnosti s referencama prema uvjetima kvalitete i prema HRN EN 206-1: 2014.

• Ime ili znak certifikacijskog tijela.

• Vrijeme dolaska na gradilište.

• Vrijeme početka istovara.

• Vrijeme kraja istovara.

• Ime odgovorne osobe za proizvodnju betona.

• Oznaka razreda čvrstoće i normu HRN EN 206-1:2014.

• Razred konzistencije ili zadanu vrijednost.

• Tip i razred čvrstoće cementa.

• Tip kemijskog dodatka.

• Specijalna svojstva ako su tražena (granične vrijednosti sastava ili razred otpornosti prema razredima izloženosti, najveće nazivno zrno agregata, konzistencija itd.).




• Maksimalnu nominalnu gornju veličinu zrna agregata.

• Porijeklo agregata.

• v/c faktor.

Na svakoj otpremnici betona mora postojati oznaka građevinskog proizvoda koji odgovara uvjetima Pravilnika o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN 01/05), članak 32. Proizvođač betona mora dati jamstvo za proizvod, te mora dati uputstvo o upotrebi i pravilnom rukovanju.

Otpremnicu betona treba potpisati, što znači da je izvršen nadzor. Nadzor provodi odgovorna osoba izvoditelja radova.

3.5.7.4. Izvođenje betonskih radova

3.5.7.4.1. Općenito

Izvođač radova mora izvesti betonske i armirano-betonske radove u skladu sa zahtjevima norme HRN ENV 13670-1:2010 - Izvedba betonskih konstrukcija, a ona definira nekoliko povezanih aktivnosti:

• isporukom, prijemom i gradilišnim transportom betona,

• radnjama koje se provode prije betoniranja,

• ugradnjom i zbijanjem betona,

• njegovanjem i zaštitom betona i

• radnjama koje se provode nakon betoniranja.

Kontrole i nadzori prije i nakon betoniranja definirani su Tehničkim propisom za betonske konstrukcije, a provodi ih nadzor investitora, te unutarnji nadzor izvođača radova. Nadzor koji provodi izvođač radova definiran je normom HRN ENV 13670-1:2006.

Kontrolne postupke određivanja i utvrđivanja svojstava svježeg i očvrslog betona na mjestu ugradnje provodi nadzorni inženjer, a dokaze o ispitivanju, te zapise o provedenim procedurama kvalitete dužan je dostaviti izvođač. Dokazi o ispitivanju moraju biti izdani od strane ovlaštenog tijela.

Pogon za proizvodnju betona mora ispunjavati zahtjeve norme HRN EN 206-1:2006 - Beton – 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost. Za svaku vrstu betona proizvođač odnosno izvođač je dužan dostaviti odgovarajuću ispravu o sukladnosti, tj. preduvjet da se beton smije primiti na gradilište je Izjava o sukladnosti koji izdaje proizvođač na temelju Certifikata tvorničke kontrole proizvodnje, a kojeg izdaje ovlašteno certifikacijsko tijelo.

O svim provedenim postupcima kontrole kvalitete izvoditelj betonskih radova dužan je voditi zapis. Zapis o provedenim postupcima kontrole kvalitete koji se vodi na gradilištu mora obuhvaćati sve elemente navedene u ovom poglavlju.




3.5.7.4.2. Betoniranje

Kontrola prije betoniranja

Treba pripremiti planove betoniranja i nadzora, kao i sve ostale mjere predviđene ovim projektom, a ako ne postoji projekt, a prema složenosti izvedbe je neophodan, potrebno ga je izraditi. Za sve navedeno potrebno je voditi zapis kvalitete.

Treba po potrebi izvesti početno ispitivanje betoniranja pokusnom ugradnjom i to prije izvedbe dokumentirati. Sve pripremne radnje treba provjeriti i dokumentirati prema ovim uvjetima prije no što ugradnja betona počne.

Ako se beton ugrađuje izravno na tlo, svježi beton treba zaštititi od miješanja s tlom i gubitka vode.

Konstrukcijske elemente treba podložnim betonom od najmanje 3-5 cm odvojiti od temeljnog tla ili za odgovarajuću vrijednost povećati donji zaštitni sloj betona. Temeljno tlo, stijena, oplata ili konstrukcijski dijelovi u dodiru s pozicijom koja se betonira trebaju imati temperaturu koja neće uzrokovati smrzavanje betona prije no što dostigne dovoljnu otpornost na smrzavanje. Ugradnja betona na smrznuto tlo nije dopuštena ako za takve slučajeve nisu predviđene posebne mjere.

Predviđa li se temperatura okoline ispod 0oC u vrijeme ugradnje betona ili u razdoblju njegovanja, treba planirati mjere zaštite betona od oštećenja smrzavanjem.

Površinska temperatura betona spojnice prije betoniranja idućeg sloja treba biti iznad 0oC. Ako se predviđa visoka temperatura okoline u vrijeme betoniranja ili u razdoblju njegovanja, treba planirati mjere zaštite betona od tih negativnih djelovanja.

Ugradnja i zbijanje

Beton treba ugraditi i zbiti tako da se sva armatura i uloženi elementi dobro obuhvate betonom i osigura zaštitni sloj betona unutar propisanih tolerancija te beton dobije traženu čvrstoću i trajnost. Posebnu pažnju treba posvetiti ugradnji i zbijanju betona na mjestima promjene presjeka, suženja presjeka, uz otvore, na mjestima zgusnute armature i prekida betoniranja.

Svaki započeti betonski konstruktivni dio ili element objekta mora biti betoniran neprekidno u započetom opsegu, bez obzira na radno vrijeme, brze vremenske promjene ili isključenja pojedinih uređaja mehanizacije iz pogona.

Dozvoljena maksimalna visina slobodnog pada betona je 1,5 m ukoliko ne dolazi do segregacije. Za veće visine vertikalnog transporta betona treba osigurati dovoljan broj vertikalnih lijevaka. Nije dozvoljeno transportiranje betona po kosinama.

Transportna sredstva ne smiju se oslanjati na oplatu ili armaturu, kako ne bi dovela u pitanje njihov projektirani položaj. elaborat broj: 13/2016 projekt: Tender dokumentacija datum: srpanj 2016. 43 projektant: Ž. Štefanek d.i.g.



Svježem betonu ne smije se naknadno dodavati voda, već se u slučaju potrebe za korekcijom konzistencije svježe betonske mase istu je potrebno provesti samo uz dodavanje dodataka (voditi računa o kompatibilnosti dodatka ) prema normi HRN EN 934-2:2004.

Ako dođe do neizbježnog, nepredviđenog prekida betoniranja, betoniranje mora biti završeno tako, da se na mjestu prekida može izraditi konstruktivno i tehnološki odgovarajući radni spoj. Izrada takvog radnog spoja moguća je samo uz odobrenje odgovorne osobe.

Svježi beton se mora ugrađivati vibriranjem u slojevima, čija debljina ne smije biti veća od 50cm. Sloj betona koji se ugrađuje mora vibriranjem biti dobro spojen s prethodnim donjim slojem betona. Dubina uranjanja vibratora u donji sloj je min. 15 cm. Ovisno o debljini sloja mora se definirati minimalno vrijeme trajanja vibriranja, te proračun učinka vibratora. Proračun broja i veličine vibratora dužan je napraviti izvoditelj u planu kvalitete izvedbe. Ako dođe do prekida betoniranja, prije nastavka betoniranja, površina sloja betona mora biti dobro očišćena ispuhivanjem i ispiranjem.

Beton treba ubaciti što bliže njegovom konačnom položaju u konstrukciji, da bi se izbjegla segregacija, a nije dozvoljeno transportirati betone pomoću pervibratora.

Vibriranje osim, ako nije drugačije uvjetovano projektom, treba u pravilu izvoditi uronjenim vibratorima. Beton treba uložiti što bliže konačnom položaju u konstrukcijskom elementu. Vibriranjem se beton ne smije namjerno navlačiti kroz oplatu i armaturu. Normalna debljina sloja ne bi smjela biti veća od visine uronjenog vibratora. Vibriranje treba izvoditi sustavnim vertikalnim uranjanjem vibratora tako da se površina donjeg sloja revibrira. Kod debljih slojeva je revibriranje površinskog sloja preporučljivo i radi izbjegavanja plastičnog slijeganja betona ispod gornjih šipki armature. Beton treba tijekom ugradnje i zbijanja zaštiti od isušivanja, jakog vjetra, smrzavanja, vode, kiše i snijega. Ukoliko se pukotine pojave već u svježem betonu treba ih zatvoriti revibriranjem.

U slučaju da se betoniranje izvodi u prisustvu podzemne vode koju se ne može eliminirati, beton se mora ugrađivati na način da se spriječi ispiranje cementa odnosno kontraktor postupkom, pri čemu treba osigurati potrebnu konzistenciju betona kojom se može provesti ovaj postupak.

U vrijeme visokih dnevnih temperatura (oko 30oC), kada postoje poteškoće s održavanjem dozvoljene temperature svježeg betona, početak radova na betoniranju pomaknuti će se prema hladnijem dijelu dana (noć, jutro).

Vrijeme od proizvodnje betona do ugradnje treba biti što kraće, kako bi se izbjegli problemi pri pražnjenju transportnih sredstava i ugradnji zbog smanjenja obradivosti svježe betonske mase. Ugrađivanje će se odvijati brzo i bez zastoja. Redoslijed betoniranja mora omogućiti povezivanje novog betona s prethodnim.




Njegovanje vodom u uvjetima vrućeg vremena je najpogodnije i počinje odmah kada beton počne očvršćivati, a ako je intenzitet isparavanja blizu kritične granice, površina će se finim raspršivanjem vode održavati vlažnim, bez opasnosti od ispiranja.

Voda koja se upotrebljava za njegovanje ne smije biti mnogo hladnija od betona, kako razlike između temperature betona na površini i unutar jezgre ne bi prouzročile pojavu pukotina. Stoga je efikasan način njegovanja pokrivanjem betona s materijalima koji vodu upijaju i zadržavaju (juta, spužvasti materijal i sl.) i dodatno prekrivenim plastičnom folijom. Prekrivanje povoljno djeluje i na utjecaj razlika temperatura noć-dan.

Pri temperaturama zraka višim od 25oC temperaturu svježeg betona treba kontrolirati najmanje jedanput u toku 2 sata. Betoniranje pri temperaturama nižim od +5oC moguće je uz pridržavanje mjera za zimsko betoniranje.

Pri ugradnji svježi beton mora imati minimalnu temperaturu od +6oC, koja se na nižim pozitivnim temperaturama zraka (0 < i < +5oC) može postići zagrijavanjem agregata i vode, pri čemu temperatura mješavine agregata i vode, koji se zagrijavaju, ne smiju prijeći +30oC prije dodavanja cementa. U svakom slučaju temperatura svježeg betona u zimskom periodu na mjestu ugradnje mora biti unutar + 6 do + 15oC.

Odmah poslije ugradnje beton se toplinski zaštićuje prekrivanjem otvorenih površina izolacijskim materijalima, kao i dodatnom izolacijom čeličnih oplata da se omogući normalan tijek procesa stvrdnjavanja i spriječi smrzavanje.

Toplotna izolacija betona mora biti takva da osigura postizanje najmanje 50 % projektirane čvrstoće pri pritisku prije nego što beton bude izložen djelovanju mraza. Posebno treba voditi računa kod skidanja oplate da temperaturni gradijent ne prijeđe propisane vrijednosti.

U zimskom ili prijelaznom periodu, dok je temperatura zraka ispod +10oC beton u oplati i ispod pokrivača ima zadovoljavajuće uvjete njege i očvršćivanja. Ako je vanjska temperatura veća od +10oC i relativna vlažnost zraka manja od 40% beton treba održavati vlaženjem uobičajenim postupcima (polijevanje vodom i prekrivanjem nepropusnim folijama).

Pri temperaturama zraka nižim od +5oC temperatura svježeg betona mjeri se najmanje jedanput tijekom 2h.

Horizontalni nastavci betoniranja dopušteni su pod uvjetom da temperatura prethodno ugrađenog sloja očvrslog betona iznosi <25 oC, zbog negativnih utjecaja topline. O mjerenju temperature potrebno je voditi zapis.

Za potrebe transporta i ugradnje betona treba koristiti slijedeća sredstva.

• Automješalice betona, koji su po mogućnosti opremljeni opremom za naknadno doziranje vode ili dodataka betonu.

• Autopumpe ili kran za vertikalni i horizontalni transport betona na gradilištu.




• Vibratore dimenzija ovisno o veličini konstruktivnog elementa.

• Letve za ravnanje, vibro letve.

Njega betona Beton u ranom razdoblju treba zaštititi:

• da se skupljanje svede na najmanju mjeru,

• da se postigne potrebna površinska čvrstoća,

• da se osigura dovoljna trajnost površinskog sloja,

• od smrzavanja i

• od štetnih vibracija, udara ili drugih oštećivanja.

Beton neposredno nakon betoniranja treba zaštiti i njegovati u trajanju od cca 7 dana.

Beton se može njegovati zadržavanjem u oplati do kad ne postigne zahtijevana svojstva. U pogledu održavanja vlage u betonu izvoditelj radova se može opredijeliti za 2 sistema njegovanja:

• vlaženje vodom prskanjem direktno ili preko materijala koji zadržava vodu u sebi s tim da temp. vode ne bude hladnija za 10oC od betona (beton njegovan u 100 % vlazi) i

• sprječavanje gubitka vode iz betona membranama (tvrdi papir, plastika, folija).

Pri temperaturama ispod +5oC i iznad +30oC osigurati posebne mjere zaštite.

Njegovanje površine betona treba bez odgode započeti odmah po završetku zbijanja i površinske obrade. Ako slobodnu površinu betona treba zaštititi od pucanja zbog plastičnog skupljanja, privremeno njegovanje treba primijeniti i prije površinske obrade.

Za beton koji će u eksploataciji biti izložen uvjetima agresivnosti razreda X0 ili XC1 najmanje razdoblje njegovanja treba biti 12 sati, pod uvjetom da vezanje ne nastupi iznad 5 sati i temperatura površine betona bude veća ili jednaka 5°C, a za ostale stupnjeve agresivnosti treba njegovati dok površinski sloj betona ne dosegne najmanje 50 % uvjetovane tlačne čvrstoće što se dokazuje tehnološkim uzorcima.

Kontrola nakon betoniranja

Nakon skidanja oplate prema uvjetovanom razredu nadzora provodi se kontrolu površine betona i potvrđuje sukladnost za zahtjevima, a to obuhvaća:

• provjeru zaštite i njege betona, da ne bi došlo do isušivanja i smrzavanja betona,

• nadzor pri skidanju oplate, bočnih strana i podnica,

• provjeru da li beton ima dovoljnu čvrstoću za skidanje oplate (oko 70% zahtijevane čvrstoće),

• provjeru temperaturnih razlika između ugrađenog betona i temperature okoline; temperaturne razlike mogu dovesti do pojave pukotina,




• pregled površine ugrađenog betona što podrazumijeva utvrđivanje ravnosti, površinske obrade šupljina, segregacija, pregled izvedenog stanja radnih nastavaka betoniranja,

• pregled kvalitete eventualno izvršenih sanacija.

Geometrijske tolerancije

Izvedene dimenzije konstrukcija trebaju biti unutar najvećih dopuštenih odstupanja radi izbjegavanja štetnih utjecaja na:

• mehaničku otpornost i stabilnost u privremenom i kasnijem uporabnom stanju,

• ponašanje tijekom uporabe građevine i

• kompatibilnost postavljanja i izvedbe konstrukcije i njezinih nekonstruktivnih dijelova.

Nenamjerna mala odstupanja od referentnih vrijednosti koje nemaju značajniji utjecaj na ponašanje izvedene konstrukcije mogu se zanemariti.

Zahtjevi ovog poglavlja odnose se na ukupnu konstrukciju. Kod pojedinih dijelova svaka kontrola tih dijelova mora poštivati uvjete konačne kontrole izvedene konstrukcije.

Ako je određeno geometrijsko odstupanje pokriveno različitim zahtjevima, primjenjuje se stroži uvjet.

Dimenzije poprečnog presjeka, zaštitni sloj betona i položaj armature ne smiju odstupati od zadanih vrijednosti u projektu (eventualna odstupanja trebaju biti sukladna sa HRN ENV 13670-1:2010).

3.5.7.4.3. Oplata i skele

Izvođač radova mora osigurati da se oplata postavlja očišćena i premazana sredstvom koje će spriječiti nepotrebno prianjanje betonske mase na podlogu i koje neće štetiti betonu, armaturi i oplati. Oplata treba osigurati betonu traženi oblik dok ne očvrsne. Izvoditelj mora obratiti pažnju na spojnice koje mora zabrtviti kako bi se izbjeglo prekomjerni gubitak cementne paste iz oplate, odnosno kako bi se spriječio nastanak segregiranih mjesta u betonu.

Oplatu koja apsorbira značajniju količinu vode iz betona, ili omogućava evaporaciju treba odgovarajuće vlažiti da se spriječi gubitak vode iz betona, osim, ako nije za to posebno i kontrolirano namijenjena.

Unutarnja površina oplate mora biti čista. Ako se koristi za vidni beton, njezina obrada mora osigurati takvu površinu betona.

Privremeni držači oplate, šipke, cijevi i slični predmeti koji će se ubetonirati u sklop koji se izvodi i ugrađeni elementi kao npr. ploče, ankeri i distanceri trebaju:

• biti čvrsto fiksirani tako da očuvaju projektirani položaj tijekom betoniranja,




• ne uzrokovati neprihvatljive utjecaje na konstrukciju,

• ne reagirati štetno s betonom, armaturom,

• ne uzrokovati neprihvatljivi površinski izgled betona i

• ne štetiti funkcionalnosti i trajnosti konstrukcijskog elementa.

Svaki ugrađeni dio treba imati dovoljnu čvrstoću i krutost da zadrži oblik tijekom betoniranja. Ne smije sadržavati tvari koje mogu štetno djelovati na njih same, beton ili armaturu.

Udubljenja ili otvore za privremene radove treba zapuniti i završno obraditi materijalom kakvoće slične okolnom betonu, osim ako ne ostaju otvoreni ili im je drugi način obrade specificiran.

Skele i oplata se ne smiju uklanjati dok beton ne dobije dovoljnu čvrstoću:

• otpornu na oštećenje površine skidanjem oplate,

• dovoljnu za preuzimanje svih djelovanja na betonski element u tom trenutku i

• da izbjegne deformacije veće od specificiranih tolerancija elastičnog ili neelastičnog ponašanja betona.

Skidanje same oplate treba izvoditi na način da se konstrukcija ne preoptereti i ne ošteti.

Opterećenja skela treba otpuštati postupno tako da se drugi elementi skele ne preopterete. Stabilnost skela i oplate treba održavati pri oslobađanju i uklanjanju opterećenja.

Postupak podupiranja ili otpuštanja kad se primjenjuje za reduciranje utjecaja početnog opterećenja, sukcesivno opterećenje i/ili izbjegavanje velike deformacije treba detaljno utvrditi.

3.5.7.4.4. Površinska obrada

Posebnu površinsku obradu betona, ako se traži, treba utvrditi projektnim specifikacijama. Za prihvaćanje zadane kvalitete površinske obrade mogu biti uvjetovani pokusni betonski paneli.

Vrsta i kvaliteta površinske obrade ovise o tipu oplate, betonu (agregatu, cementu, kemijskim i mineralnim dodacima), izvedbi i zaštiti tijekom izvedbe.

Na predmetnoj građevini površinske obrade temeljnih ploča, te stropnih ploča treba izvršiti na način da se one zaglade površinskim gladilicama, tako da nema segregiranih mjesta na površini.

3.5.7.4.5. Armatura

Armatura izrađena od čelika za armiranje prema odredbama ugrađuje se u armiranu betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije, normi HRN ENV 13670-1:2010 i normama na koje ta upućuje.




Rukovanje, skladištenje i zaštita armature treba biti u skladu sa zahtjevima tehničkih specifikacija koje se odnose na čelik za armiranje, projekta betonske konstrukcije te odredbama ovoga Priloga.

Izvođač mora prema normi HRN ENV 13670-1:2010 prije početka ugradnje provjeriti je li armatura u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladištenja armature došlo do njezinog oštećivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.

Nadzorni inženjer neposredno prije početka betoniranja mora:

• provjeriti postoji li isprava o sukladnosti za čelik za armiranje, odnosno za armaturu i jesu li iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije i

• provjeriti je li armatura izrađena, postavljena i povezana u skladu s projektom betonske konstrukcije te u skladu s Prilogom B TPBK, te dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u građevinski dnevnik.

Materijali

Čelik za armiranje betona mora zadovoljavati uvjete niza normi HRN EN 10080 i uvjete projekta konstrukcije. Svaki proizvod treba biti jasno označen i prepoznatljiv. Sidreni i spojni elementi trebaju zadovoljavati uvjete HRN ENV 1992-1-1, priznatih propisa navedenih u TPBK i uvjete projekta.

Površina armature mora biti očišćena od slobodne hrđe i tvari koje mogu štetno djelovati na čelik, beton ili vezu između njih.

Galvanizirana armatura može se koristiti samo u betonu s cementom koji nema štetnog djelovanja na vezu s galvaniziranom armaturom.

Savijanje, rezanje, prijevoz i skladištenje

Čelik za armiranje betona treba rezati i savijati prema projektnim specifikacijama. Pri tome:

• savijanje treba izvoditi jednolikom brzinom,

• savijanje čelika pri temperaturi ispod -5°C, ako je dopušteno projektnim specifikacijama, treba izvoditi uz poduzimanje odgovarajućih posebnih mjera osiguranja i

• savijanje armature grijanjem smije se izvoditi samo uz posebno odobrenje u projektnim specifikacijama.

Zavarivanje, nastavljanje, sklapanje i postavljanje armature mora biti u skladu s navedenim normama. Šipke čelične armature, zavarene mreže i predgotovljeni armaturni koševi ne smiju se oštetiti tijekom prijevoza, skladištenja, rukovanja i postavljanja u projektiranu poziciju. Prije postavljanja armature, mora se ista očistiti od prljavštine, masnoće i ljusaka od korozije. Ispod armature koja se postavlja na tlo potrebno je izvesti sloj za izravnanje.




3.5.7.4.6. Kontrolni postupci na gradilištu

Svježi beton

Za beton projektiranog sastava dopremljenog iz centralne betonare (tvornice betona), nadzorni inženjer obvezno određuje neposredno prije ugradnje provedbu kontrolnih postupaka utvrđivanja svojstava svježeg betona, a sve u skladu s planom nadzora i planom kvalitete izvedbe betonske konstrukcije.

Kontrolni postupak utvrđivanja svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima norme HRN ENV 13670-1, HRN EN 206-1 i projekta betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila) te, kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji. Za razred nadzora koji je propisan za građevinu potrebno je i ispitivati svojstva svježeg betona prije izrade uzoraka za ispitivanje očvrsnulog betona.

Očvrsnuli beton

Za beton projektiranog sastava dopremljenog iz centralne betonare (tvornice betona), nadzorni inženjer obvezno određuje neposredno prije ugradnje provedbu kontrolnih postupaka utvrđivanja svojstava očvrslog betona, a sve u skladu s planom nadzora i planom kvalitete izvedbe betonske konstrukcije.

Utvrđivanje čvrstoće obavlja se na uzorcima kocaka brida 150 mm sukladnim HRN EN 12390 – 1 – Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe, izrađenim i njegovanim prema HRN EN 12390 – 2 – Izrada i njegovanje uzoraka za ispitivanje čvrstoće.

Tlačna čvrstoća betona utvrđuje se prema normi HRN EN 12390 – 3. Uzima se jedan uzorak za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida ugrađivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i od istog proizvođača.

Ako je količina ugrađenog betona veća od 100 m3 za svakih slijedećih ugrađenih 100 m3 uzima se po jedan dodatni uzorak betona.

Svojstva trajnosti

Za potrebe ispitivanja svojstava trajnosti na predmetnoj građevini, nadzorni inženjer u slučaju sumnje može zahtijevati provođenje kontrolnih ispitivanja. Ispitivanja treba provoditi ovlašteno tijelo.

Kontrola sukladnosti svojstava trajnosti će se prihvaćati prema pojedinačnim izvještajima za pojedino svojstvo trajnosti, a prema kriterijima koje propisuje pojedina norma.




Ocjenjivanje rezultata ispitivanja

Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće betona ocjenjivanjem rezultata ispitivanja uzoraka sa gradilišta i dokazivanjem karakteristične tlačne čvrstoće betona provodi se primjenom kriterija iz Dodataka B norme HRN EN 206-1 «Ispitivanje identičnosti tlačne čvrstoće». Dokazivanje identičnosti tlačne čvrstoće provodi izvoditelj betonske konstrukcije na temelju rezultata ispitivanja koje je provelo ovlašteno tijelo.

Ispitivanje i dokazivanje identičnosti pokazuje da li ugrađeni beton pripada istom skupu za koji je proizvođačevom ocjenom sukladnosti utvrđeno da mu je tlačna čvrstoća sukladna karakterističnom čvrstoćom (fck).

Za slučaj nepotvrđivanja zahtijevanog razreda tlačne čvrstoće betona treba na dijelu konstrukcije u koji je ugrađen beton nedokazanog razreda tlačne čvrstoće provesti naknadno ispitivanje tlačne čvrstoće betona u konstrukciji prema HRN EN 12504-1:2009 i ocjenu sukladnosti prema pr HRN EN 13791:2007.

3.5.7.5. Nadzor

Općenito

Pregledi i nadzor trebaju osigurati da se radovi izvode u skladu s ovim Tehničkim uvjetima i zahtjevima projektnih specifikacija.

Nadzor u ovom kontekstu odnosi se na potvrđivanje sukladnosti svojstava proizvoda i materijala koji će se upotrijebiti i na nadzor nad izvedbom radova.

Na predmetnom objektu prema normi HRN EN 13670-1:2010 potrebno je provoditi nadzor razreda 2. Izvoditelj radova dužan je imenovati odgovornu, stručnu, iskusnu, neovisnu i kompetentnu osobu za provođenje radnji nadzora. Ukoliko izvoditelj ne može imenovati takvu osobu, mora je podugovoriti. Ista osoba koja je glavni inženjer gradilišta ili inženjer gradilišta ili voditelj radova ne može biti imenovana i za provođenje radnji nadzora.

Analogne mjere nadzora provodi i nadzorni inženjer imenovan od strane investitora, a koji se provodi prema Zakonu o gradnji.

Za sve provedene aktivnosti nadzora koje provodi izvoditelj i nadzorni inženjer potrebno je voditi zapis koji mora biti identificiran i označen. Zapis o provedenom nadzornim radnjama i mjerama potpisuju oba nadzora, te se time potvrđuje sukladnost izvedbe.

Nadzor provoditi u skladu s normom HRN EN 13670-1:2010.




Mjere u slučaju nesukladnosti

Ako nadzorni inženjer ili unutrašnji nadzor izvoditelj radova otkrije nesukladnost, treba poduzeti odgovarajuće radnje koje će osigurati uvjetovanu stabilnost i sigurnost konstrukcije i zadovoljiti namjeravanu uporabu.

Kad je nesukladnost potvrđena, treba istražiti sljedeće:

• utjecaj nesukladnosti na izvedbu i uporabu,

• mjere potrebne da bi se nesukladni element ili dio konstrukcije učinili prihvatljivima i

• potrebu zabrane i zamjene nepopravljivog nesukladnog elementa ili dijela konstrukcije.

Veličina nesukladnosti uvjetovanih svojstava betona utvrđuje se naknadnim ispitivanjima istih svojstava na uzorcima betona iz konstrukcijskog elementa prema važećim normama. Ispitivanja se odlukom nadzornog inženjera povjeravaju odgovarajućoj ovlaštenoj instituciji.

Nesukladnost tlačne čvrstoće (postignute i uvjetovane klase) betona rješava se naknadnim ispitivanjem uzoraka betona izvađenih iz dijela konstrukcije u koji je ugrađen nesukladni beton. Ispitivanja treba provesti prema HRN EN 12504-1:2009 i ocjenu sukladnosti prema pr HRN EN 13791:2007. Prva služi za kontrolu stabilnosti i sigurnosti predmetnog konstrukcijskog dijela, a druga za reguliranje ugovornih odnosa između proizvođača i kupca betona.

Ako su neispravnosti i nesukladnosti zanemarive za izvedbu i uporabu element treba preuzeti. Ako se nesukladnost može popraviti, element treba preuzeti nakon popravka.

Ocjenu sukladnosti elementa nakon popravka trebaju dati nadzorni inženjer i ovlaštena institucija koja je utvrdila veličinu nesukladnosti i uvjetovala popravak. Dokumentaciju postupka i materijala koji će se upotrijebiti treba prije popravka mora odobriti nadzorni inženjer.

3.5.7.6. Uvjeti izvođenja

U ovom poglavlju navedene su stare i nove oznake budući da se radi o prijelaznom razdoblju te da je jednostavnije shvatiti nove oznake i odabrane materijale (u skladu sa Tehničkim propisom za betonske konstrukcije):




Tablica 3-2: Marka betona prema PBAB i odgovarajući razredi tlačne čvrstoće betona prema normi HRN EN 206-1:2014

Marka betona (MB) 15 20 30 40 50 60

Razredi tlačne čvrstoće C12/15 C16/20 C25/30 C30/37 C40/50 C50/60

Tablica 3-3: Kvaliteta čelika prema PBAB i odgovarajuće oznake dane u normama HRN EN 10080-3 i HRN ENV 1992-1-1:2013

HRN EN 10080-2 HRN EN 10080-3 HRN EN 10080-4

Šipke – B500A (Rc ≥ 500 N/mm2)

Šipke – B500B (Rc ≥ 500 N/mm2) montažni stupovi

HRN EN 10080-5 Mreže - B500 (Rc ≥ 500 N/mm2)

Mreže - B500 (Rc ≥ 500 N/mm2)

Svojstva betona koji se ugrađuje u betonsku konstrukciju građevine definiran je u Tehničkom opisu i Proračunu mehaničke otpornosti i stabilnosti ovog projekta.

• za sve betone koristiti maksimalno zrno agregata od 16-32 mm, ovisno o količini armature u pojedinim nosivim elementima. Maksimalno zrno agregata potrebno je definirati prilikom izrade izvedbene dokumentacije, odn. planova armature.

• Armirano betonski elementi koji su izloženi vanjskim utjecajima, a nisu primjereno zaštićeni svrstavaju se pod razred izloženosti XF1.

Obračun rada

Betonski i armirano-betonski radovi obračunavaju se po m3 ugrađenog armiranog betona.

Tesarski radovi izdvojeni su u posebne stavke.

3.5.8. Zaštita kanala lomljenim kamenom

Opis radova

Ovaj rad obuhvaća zaštitu dna i pokosa kanala slaganjem lomljenog kamena po dnu i pokosu, odnosno na površinama predviđenim projektom ili prema zahtjevu nadzornog inženjera uz suglasnost projektanta.

Materijal

Za ovu vrstu zaštite primjenjuje se lomljeni kamen krupnoće i kakvoće koja je predviđena projektom (maksimalne veličina zrna 30 cm). Materijal mora imati odgovarajući mineraloško-petrografski sastav, mora biti zdrav i odgovarajuće veličine.

Kvaliteta prirodnog kamenog materijala korištenog u svrhu oblaganja pokosa treba biti u skladu sa projektom, slijedećim normama HRN EN 1341, HRN EN 1926, HRN EN 1936, elaborat broj: 13/2016 projekt: Tender dokumentacija datum: srpanj 2016. 53 projektant: Ž. Štefanek d.i.g.



HRN EN 12370, HRN EN 12371, HRN EN 13755 i Općim tehničkim uvjetima za radove u vodnom gospodarstvu (Hrvatske vode, Zagreb 1998.).

Opis izvođenja radova

Kameni materijal se iz prijevoznog sredstva istovaruje što bliže mjestu ugradnje. Ugradnja se izvodi do projektirane debljine obloge (d = 40 cm) strojnim i ručnim slaganjem.

Zahtjevi kakvoće

Kameni materijal za izradu obloge treba biti zdrav, tvrd, žilav, otporan na habanje i drobljenje te djelovanje mraza, kao i zadovoljiti zahtjeve iz projekta, odredbe iz ovih OTU-a predviđene za te materijale te važeće norme i propise. Obloga po obliku i nagibu mora odgovarati zahtjevima projekta, a odstupanje može biti u propisanim granicama tolerancije. U protivnom će nadzorni inženjer zahtijevati da se pogreška ukloni.

Kontrola granulometrijskog sastava kamenog nabačaja:

- dvije kontrole u proizvodnji - na početku proizvodnje i nakon što se proizvede oko polovina potrebne količine materijala i

- na gradilištu - jedna kontrola za svaku trećinu visine postavljenog kamenog nabačaja do pune visine obloge.

Neće se kontrolirati gustoća i vlažnost materijala za kameni nabačaj.

O svim ispitivanjima vode se posebni zapisnici. Mjesečno se izrađuje statistički prikaz svojstava tla ugrađenog u konstrukciju (gustoća, vlažnost), prema vrsti materijala i prema zonama popunjavanja.

Izvještaji se dostavljaju Nadzornom inženjeru i Projektantu na uvid.

Način preuzimanja izvedenih radova

Nakon završetka radova nadzorni inženjer vrši detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost površine i usklađenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoća upotrijebljenog materijala i građevnih proizvoda.

Obračun rada

Zaštita dna i pokosa kanal lomljenim kamenom obračunava se u kubičnim metrima ugrađenog kamena u oblogu, a plaća po ugovorenim jediničnim cijenama.

U jediničnoj cijeni sadržani su dobava, prijevoz i ugradnja kamena te sav materijal i rad opisan u ovom potpoglavlju.




3.5.9. Ugradnja geotekstila

Opis rada

Ovaj rad uključuje pripremu površina na koje se polaže geotekstil, dobavu geotekstila, njegov prijevoz na gradilište, uskladištenje, lokalni prijevoz po gradilištu na mjesto ugradnje, polaganje geotekstila i njegovo spajanje. U ovaj rad su uključena kontrolna testiranja geotekstila i gotovih spojeva.

Zahtjevi za svojstva geotekstila s ulogom razdvajanja

Odabrani geotekstil s ulogom razdvajanja, dreniranja ili filtriranja treba biti definiran na način da se navedu podaci o:

• proizvodu (opis materijala i dimenzije),

• proizvođaču/prodavaču i

• postupku proizvodnje i sirovini.

Minimalni zahtjevi za mehanička svojstva geotekstila

Na geotekstilu ne smije doći do pojave oštećenja uslijed naprezanja, koje se javlja prilikom utiskivanja krupnih zrna agregata u sitnozrnato tlo, a što se dokazuje testiranjem vlačnih svojstava geotekstila.

Na geotekstilu ne smije doći do pojave oštećenja djelovanjem sile utiskivanja, uzevši u obzir karakteristike podloge, granulometrijski sastav tla (udio krupnijih zrna) i oblik zrna.

Kao mjera za otpornost na pojavu oštećenja kod ugradnje, uzima se otpornost na probijanje FCBR [kN], testiranjem statičkim probijanjem CBR klipom.

Kao dodatna mjera za otpornost na pojavu oštećenja kod ugradnje uzima se otpornost na dinamičko probijanje OD [mm] određena padanjem konusa.

Geotekstil mora ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu i mora imati sve potrebne ateste i certifikate. Osnovna mjerodavna svojstva geotekstila, ovisno o njihovoj funkciji u građevini navedena su u tablici 3-4.




Tablica 3-4.: Mjerodavna svojstva geotekstila

Tehničko svojstvo Ispitna norma Funkcija

Filtracija Razdvajanje Ojačanje Dreniranje Vlačna čvrstoća HRN EN ISO 10319 H H H H Izduženije pri lomu HRN EN ISO 10319 A A A A Vlačna čvrstoća spojeva HRN EN ISO 10321 S S S S Čvrstoća na proboj, statička (CBR testiranje)

HRN EN ISO 12236 S S S -

Čvrstoća na proboj, dinamička (cone drop testiranje)

HRN EN 918 HRN EN ISO 13433

H A H -

Posmična čvrstoća HRN EN ISO 12957-1 HRN EN ISO 12957-2

S S A S

Puzanje pri opterećenju na vlak

HRN EN ISO 13431 - - S A

Otpornost na oštećivanje pri ugradnji

HRN EN ISO 10722-1 A A A A

Karakteristična veličina otvora HRN EN ISO 12956 H A - - Vodopropusnost okomito na ravninu (permitivnost)

HRN EN ISO 11058 H A A -

Vodopropusnost okomito na ravninu, pod opterećenjem

DIN 60500-4 ili ASTM D 4176.

S S S -

Vodopropusnost u ravnini (transmisivnost)

HRN EN ISO 12958 - - - H

Postojanost H H H H Otpornost na vremenske utjecaje

HRN EN ISO 12224 A A A A

Otpornost na kemijsko djelovanje

HRN EN 14030 HRN EN ISO 13438 HRN EN 12447

S S S S

Otpornost na mikrobiološko djelovanje

HRN EN 12225

S S S S

Tumač: H zahtjev za harmonizaciju A svojstvo relevantno za sva područja primjene S svojstvo relevantno za određeno specifično područje primjene - svojstvo koje nije relevantno za određeno područje primjene a u obzir treba uzeti činjenicu da ovo svojstvo nije moguće odrediti na neke vrste proizvoda b ako su mehanička svojstva (vlačna čvrstoća i otpornost na probijanje) označeni s H, proizvođač je dužan koristiti oba dokaza




Skladištenje geotekstila

Geotekstil se uobičajeno isporučuje u rolama sa i bez zaštitnih omotača.

U slučaju kratkotrajnog skladištenja ne postoje posebni propisi. Međutim, preporučuje se prekriti otvorene role geotekstila, kako bi ih se zaštitila od djelovanja UV-zraka i vlage.

Kod dugotrajnog skladištenja geotekstil je potrebno zaštititi od UV-zračenja i vlage.

Smrzavica nema bitan utjecaj na svojstva geotekstila. Problemi se mogu javiti kod ugradnje zaleđenog geotekstila, jer prilikom postavljanja uslijed savijanje ili smicanja može doći do pucanja vlakana.

Transport geotekstila

Oštećenja u transportu i polaganju potrebno je spriječiti odgovarajućim postupanjem na gradilištu i korištenjem odgovarajućih pomoćnih sredstava (transportne traverze i traverze za odmotavanje).

Kod svakog pretovara i istovara treba paziti da se vanjski slojevi role mehanički ne oštete (rupe, ogrebotine, itd.).

Polaganje geotekstila

Geotekstil treba pažljivo polagati i dobro zategnuti tako da se ne stvaraju nabori. Kod malih površina i loše pristupačnosti preporučuje se prethodno rezanje na potrebnu veličinu polaganja.

Obračun rada

Dobava, polaganje i spajanje geotekstila, uključujući konac i sav potreban rad i materijal, te sva kontrolna testiranja, obračunavaju se po četvornom metru (m2) ugrađenog geotekstila. Obračun se provodi prema stvarno izvršenim radovima, a prema izmjerama na terenu.

3.5.10. Oblaganje kanala kamenom u betonu

Opis rada

Izvedba brzotoka i dna slapišta od lomljenog kamena na betonskoj podlozi. Rad se sastoji u dobavi i ugradbi lomljenog kamena s obradom reški u cementnom mortu. Materijal za izvedbu je separirani lomljeni kamen (kamene škrilje), beton i cementni mort.

Kakvoća materijala i proizvoda, način kontrole, uvjeti ugradnje i održavanja određeni su važećim normama i tehničkim propisima, a posebno su dani projektom. Materijali su opisani u okviru obrade pojedinih radova.




Opis izvođenja radova

Lomljeni kamen ugrađuje se ručno s izvedbom reški u cementnom mortu. Lomljeni se kamen doprema prijevoznom mehanizacijom do gradilišta. Iz prijevozne mehanizacije kamen se istovara (istresa) na obalu, što bliže mjestu ugradbe, u količinama koje su prema projektu potrebne za izvedbu brzotoka i slapišta. Kamen se polaže na podlogu od cementnog morta i namješta prema zadanom profilu. Reške na površini kamena potrebno je obraditi pažljivo popunjavanjem mortom. Izvedeno stanje slapišta od lomljenog kamena na betonskoj podlozi završno se kontrolira geodetskim premjeravanjem.

Zahtjevi kakvoće

Lomljeni kamen koji se koristi za izradu prijelaznog pojasa treba biti zdrav, tvrd, žilav, otporan na drobljenje i habanje, otporan na djelovanje mraza, sa specifičnom masom jednakom ili većom od 2,65 kg/dm3 te u skladu s uvjetima iz projekta.

Kontrola se izvedenog stanja vrši geodetskim putem. Nadzorni inženjer kontrolira geodetsku izmjeru izvedenih elemenata slapišta te potpisom u izvedbenoj građevinskoj dokumentaciji ovjerava izvedeno stanje. Ako izvedeno stanje ne zadovoljava zahtijevanu točnost izvedbe, nadzorni inženjer može zahtijevati otklanjanje pogreške, ili uz obrazloženje, prihvatiti izvedeno stanje kao zadovoljavajuće. Izvođač je dužan dokazati zadovoljavajuću kakvoću upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s važećim propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja projekta.

Način preuzimanja izvedenih radova

Prije početka radova i tijekom radova nadzorni inženjer preuzima svaku fazu radova posebno, o čemu vodi evidenciju. Nakon završetka radova nadzorni inženjer vrši detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklađenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoća upotrijebljenog materijala i građevnih proizvoda.

Obračun rada

Rad se obračunava po m3 izvedenog kamena na betonskoj podlozi s jediničnom cijenom koja obuhvaća dobavu i ugradbu lomljenog kamena, izvedbu reški u mortu, sve potrebne poslove vertikalnog i horizontalnog transporta materijala tijekom izvedbe radova, poslove dobave materijala, pripreme betona i morta te poslove završnog čišćenja izvedene gradnje.

3.5.11. Oblaganje kanala betonskim pločama

Gotovi betonski elementi (ploče) slažu se ručno na pripravljenoj posteljici od šljunka. Reške debljine 1 cm zapunjavaju se cementnim mortom, strojno pripravljeni mort ubacuje se u reške i utiskuje pogodnim alatom.




Zahtjevi i kontrola kakvoće

Zahtjevi se odnose na: zbijenost plohe iskopa drenažnog jarka; na kakvoću podloge od pijeska; na kakvoću betonskih ploča kojima se oblaže jarak; na ispravnost ugradnje podloge i ploča; na dimenzije drenažnog kanala (poprečni presjek i niveletu dna).

Zbijanje temeljnog tla provodi se prema poglavlju obrade kontaktnih površina, poglavlje 3.5.2.

Pijesak za izradu podloge mora biti čist i bez primjesa organskih tvari. Beton u svemu mora odgovarati uvjetima danim u poglavlju 4.5.7.

Kontrola se provodi vizualno i geodetskim mjerenjem tijekom gradnje i nakon završetka izvedenih radova. Izvedena obloga mora biti ravna, a obloženi kanal po dimenzijama, obliku i niveleti dna mora odgovarati projektu.

Obračun rada

Rad se obračunava po m2 izvedene obloge, unutar dimenzija iz projekta. Jediničnom cijenom obuhvaćeni su nabava ukupno potrebnog materijala za izradu podloge i obloge, ispuna rešaka, sav potreban materijal za ispravnu izradu te čišćenje radilišta.

3.5.12. Kamena nožica

Materijal za izradu nožice obaloutvrde je lomljeni kamen iz kamenoloma. Kamen mora biti tvrd, gust, vremenski postojan, bez pukotina i primjesa zemlje, organskih otpadaka i drugih sličnih otpadaka. Specifična masa kamena ne smije biti manja od 2,65 kg/dm3. Kamen mora biti otporan na smrzavanje.

Granulometrijski sastav kamena je minimalnog zrna promjera 30 cm.

O kvaliteti kamena moraju postojati atesti od ovlaštenog laboratorija za testiranje kvalitete kamena.

Ugradnja kamenog materijala

Ugradnja kamena vrši se strojno - bagerom, uz obvezno ručno dotjerivanje.

Kameni materijal na vanjskoj strani kosine i u tijelu mora biti dobro ukliješten i složen sa što manje šupljina kako bi se postigla minimalna zapreminska težina od 24 kN/m3.

Kod ugradnje kamena treba paziti i na ravnost površine kosine. Projektirani oblik pokosa obaloutvrde mora biti postignut s točnošću od 0,2 krupnoće mjerodavnog zrna kamena.




Kontrola ugradnje kamenog materijala

Ugradnja kamenog materijala uključuje vizualnu kontrolu i određivanje granulometrije.

Vizualna kontrola obuhvaća način rada, napredovanje slojeva, stupanj složenosti prema uvjetima ugradnje i poštivanje projektiranih dimenzija.

Granulometrijski sastav treba odrediti jednom uzorku materijala i to izdvajanjem i prosijavanjem kamiona materijala sa transportne linije, a po odabiru Nadzornog inženjera.

Obračun rada

Zaštita dna i pokosa vodotoka i drugih vodnih građevina nasipavanjem lomljenim kamenom obračunava se u kubičnim metrima ugrađenog kamena u oblogu, a plaća po ugovorenim jediničnim cijenama.

U jediničnoj cijeni sadržani su dobava, prijevoz i ugradnja kamena te sav materijal i rad opisan u ovom potpoglavlju.




4. POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GRADNJE I GOSPODARENJE OTPADOM

4.1. POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GRADNJE

Izvođač radova je dužan pridržavati se svih važećih propisa, normativa i standarda za izvođenje radova, a posebno je dužan ugrađivati kvalitetne materijale koji su predviđeni pojedinačnim troškovničkim opisima uz svaku stavku, kao i držati se troškovničkih opisa i pravila struke kod izvođenja radova. Ako se ustanovi da kvaliteta ugrađenog materijala i izvršenih radova ne odgovara traženim uvjetima, investitor, odnosno projektant može zahtijevati dodatna ispitivanja osim ovih koja su navedena u općim uvjetima. Ako se ustanove nedostaci u kvaliteti radova i ugrađenom materijalu, svi troškovi sanacije padaju na teret izvođača radova.

Za vrijeme korištenja objekt nije podložan požaru, pa nisu potrebni posebni uvjeti zaštite od požara.

Prilikom izvođenja radova ne smije doći do zagađenja vodotoka naftom, uljima i sličnim onečišćivačima.

4.2. POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GOSPODARENJA OTPADOM

Izvođač je dužan propisno zbrinuti građevinski otpad nastao tijekom građenja na gradilištu sukladno odredbama Pravilnika o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08), te Pravilnika o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11 , 45/12, 86/13).

Privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i slično moraju se ukloniti i dovesti zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta u uredno stanje prije izdavanje uporabne dozvole, odnosno dostave završnog izvješća Nadzornog inženjera nadležnom upravnom tijelu.

Naročito je važno propisno uklanjanje štetnog materijala, (gorivo, mazivo i slično). Sav građevinski otpad predmetne građevine izvođač radova dužan je odvesti na deponij.

Rok za uklanjanje svih privremenih građevina ili instalacija je trideset (30) dana od dana završetka radova. Nakon toga roka investitor će ukloniti privremene građevine, a troškovi uklanjanja i uređenja terena bit će odbijeni od konačne situacije.

Obračun rada

Smatra se da su troškovi ovih radova raspreme gradilišta uključeni u jedinične cijene te u ukupnu ugovorenu cijenu radova odnosno predstavljaju trošak izvođača.

Trošak završnih radova na građenju nasipa potrebno je ukalkulirati u m3 ugrađenog materijala.


http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/1306.htm

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/1306.htm

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/128505.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/342027.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_31_682.html







5. TROŠKOVNIK RADOVA




5.1. NASIP




5.1. NASIP sveukupno: kn

1 Pripremni radovi obavljaju se prema projektu paušal 1

2 Geodetski radovi obavljaju se prema projektu paušal 1

3Čišćenje terena obavlja se prema projektu, s odvozom na deponiju. Prosječna prijevozna udaljenost na deponiju iznosi 500 m.

m2 19.622

4Iskop humusa obavlja se prema projektu, s odvozom na deponiju. Prosječna prijevozna udaljenost na deponiju iznosi 300 m.

m2 19.622

5Obrada kontaktnih površina obavlja se prema projektu - kontakt temeljnog tla i brane

m219.622

6 Iskop klina brane obavlja se prema projektu m3 2.749

7 Ugradnja glinovitog materijala obavlja se prema projektum3 16.177

8 Zaštita pokosa obavlja se prema projektu m2 13.795

9 Izgradnja servisnog puta obavlja se prema projektu m3 3.004

10 Iskop obodnog kanala obavlja se prema projektu. m3 771

11 Ugradnja geotekstila obavlja se prema projektu m2 8.295

Stavka troškovnika

Vrsta i opis rada Jedinica mjere Količina Jedinična cijena Ukupna cijena

PRIPREMNI RADOVI

GEODETSKI RADOVI

ČIŠĆENJE TERENA

ISKOP HUMUSA

OBRADA KONTAKTNIH POVRŠINA

ISKOP KLINA

UGRADNJA GLINOVITOG MATERIJALA U TIJELO NASIPA

HUMUSIRANJE I ZATRAVLJENJE

IZGRADNJA SERVISNOG PUTA

ISKOP OBODNOG KANALA

UGRADNJA GEOTEKSTILA

SVEUKUPNO




5.2. OBJEKTI




5.2.1. Automatski zatvarač u km 5+374,50

A ZEMLJANI RADOVI

1

m3 75,30

2

m3 138,79

3

m3 625,26

4

m3 11,76

5

m2 83,35

B6

m2 179,71

C7

m3 72,12

8

m2 38,20

TESARSKI RADOVIIzrada obostrane oplate za betonske elemente. Stavka obuhvaća nabavku, izradu, postavljanje i skidanje oplate.

TESARSKI RADOVI UKUPNO:

BETONSKI RADOVIUgradnja betona klase C 30/37. U cijenu uračunata nabava, transport, ugradnja i njegovane betona. Obračunava se po m³ ugrađenog betona.

Oblaganje taložnice i dolaznog kanala betonskim pločama. Ploče izrađene od betonom klase C 30/37.Uključen sav materijal, oprema i rad, prijevozi i prijenosi, ugradnja, obrada i njega betona.

Skidanje humusa debljine cca 20 cm sa površine.. U cijenu je uključeno guranje na udaljenost od 50 m. Obračunava se po m³ skinutog humusa.

Strojni iskop u tlu kategorije C. Obračun po m3 iskopanog materijala mjereno u sraslom stanju.

Zatrpavanje oko gotovih objekata. Obračun po m3 ugrađenog materijala.

Izrada tamponskog sloja šljunka debljine 10 cm ispod betona i opločenja.

Polaganje sloja geotekstila tip 400gr/m² ispod kamene obloge dna i pokosa.

ZEMLJANI RADOVI UKUPNO:




9

ulazna rešetka kg 35,1

automatski zatvarač DN 1000 mm kom 1

GRP cijev DN 1000 mm m1 13,2

10

m3 20,23

11

m3 74,85

D ARMIRAČKI RADOVI12

kg 836,00

13

kg 101,0014

kg 2.834,00

Dobava i ugradnja armaturnih mreža dim. 220/600 cm i to prema specifikaciji:Q-335: 2414 kgQ-503: 420 kg

ARMIRAČKI RADOVI UKUPNO:

Cijevni ispust od GRP cijevi Ø100 cm sa žabljim poklopcem za ispuštanje vode iz obodnih kanala 11 i 12 i kanala Polive u korito rijeke Kupe. U cijenu je uključen sav potreban cijevni materijal, žablji poklopac, oprema i rad, prijevozi i prijenosi, ugradnja i obrada.

Nabava, doprema i ugradnja kamena u betonu za oblogu dna i pokosa dovodnog i odvodnog kanalau. Obračun po m3 ugrađenog materijala.

Oblaganje nizvodnog kanala lomljenim kamenom promjera ds = 30 cm u sloju debljine 40 cm.Uključen sav materijal, oprema i rad, prijevozi, prijenosi i ugradnja.

BETONSKI RADOVI UKUPNO:

Dobava i ugradnja armaturnih šipki RA-B500B promjera manjeg od 12 mm.

Dobava i ugradnja armaturnih šipki GA-B500B promjera manjeg od 12 mm.




5.2.2. Automatski zatvarač u km 6+121,11 i rampa u km 6+112,11

A ZEMLJANI RADOVI

1

m3 41,76

2

m3 14,57

3

m3 182,18

4

m3 17,19

5

m2 57,72

6 Zaštita pokosa nasipa ceste. Obračun po m3 ugrađenog materijala.

m3 14,20

7

m3 137,00

B6

m2 169,08

Skidanje humusa debljine cca 20 cm sa površine. U cijenu je uključeno guranje na udaljenost od 50 m. Obračunava se po m³ skinutog humusa.








Nasipavanje trupa prilazne rampe preko nasipa. Nasipavanje se vrši u slojevima od 30 cm. Obračun po m3 ugrađenog materijala u zbijenom stanju.




C7

m3 58,79

8

m2 38,20

9

ulazna rešetka kg 30,1

automatski zatvarač DN 800 mm kom 1

GRP cijev DN 800 mm m1 11,6

10

m3 22,03


kg 700,00

12

kg 100,0013

kg 2.005,00

Oblaganje taložnice i dolaznog kanala betonskim pločama. Ploče izrađene od betonom klase C 30/37.Uključen sav materijal, oprema i rad, prijevozi i prijenosi, ugradnja, obrada i njega betona.

BETONSKI RADOVIUgradnja betona klase C 30/37. U cijenu uračunata nabava, transport, ugradnja i njegovane betona. Obračunava se po m³ ugrađenog betona.


Cijevni ispust od GRP cijevi Ø80 cm sa žabljim poklopcem za ispuštanje vode iz obodnih kanala 13 i 14 u korito rijeke Kupe. U cijenu je uključen sav potreban cijevni materijal, žablji poklopac, oprema i rad, prijevozi i prijenosi, ugradnja i obrada.



Dobava i ugradnja armaturnih šipki RA-B500B promjera manjeg od 12 mm.


Dobava i ugradnja armaturnih mreža dim. 220/600 cm i to prema specifikaciji:Q-335: 2005 kg




5.2.3. Cijevni propust u km 6+065,00

A ZEMLJANI RADOVI

1

m3 11,00

2

m3 40,00

3

m3 12,94

4

m3 2,72

5

m2 5,78

B6

m2 16,53

Skidanje humusa debljine cca 20 cm sa površine. U cijenu je uključeno guranje na udaljenost od 50 m. Obračunava se po m³ skinutog humusa.











C7

m3 5,24

8

m1 10

9

m3 2,12


kg 13,0011

kg 213,00

Ugradnja betona klase C 30/37. U cijenu uračunata nabava, transport, ugradnja i njegovane betona. Obračunava se po m³ ugrađenog betona.

BETONSKI RADOVI

Cijevni propust Ø50 cm za prijelaz preko obodnog kanala na st. nasipa 6+067.63. Uključen sav materijal, rad, prijevozi i prijenosi, ugradnja i obrada.




Dobava i ugradnja armaturnih mreža dim. 220/600 cm i to prema specifikaciji:Q-335: 213 kg





5.2.4. Zid

1Strojni iskop u tlu kategorije C. Obračun po m3 iskopanog materijala mjereno u sraslom stanju. m3 327

2Zatrpavanje oko gotovih objekata materijalom iz iskopa. Obračun po m3 ugrađenog materijala. m3 190

3Nabava, doprema i ugradnja betona klase C30/37. Obračun po m3 ugrađenog betona. m3 129

4Nabava, doprema i ugradnja podložnog betona klase C16/20. Obračun po m3 ugrađenog betona. m3 20

5Nabava, doprema, montaža i demontaža jednostrane/dvostrane oplate. m2 410

6Dobava i ugradnja armaturnih šipki B500B promjera 12 mm. kg 2.031

7

Dobava i ugradnja armaturnih mreža dim. 220/600 cm prema sljedećim specifikacijama:Q-139: 411 kgQ-335: 1520 kg

kg 1.931

Stavka troškovnika

Vrsta i opis rada Jedinica mjere Količina Jedinična cijena Ukupna cijena

ARMIRAČKI RADOVI UKUPNOSVEUKUPNO

ZEMLJANI RADOVI

ZEMLJANI RADOVI UKUPNOBETONSKI RADOVI

BETONSKI RADOVI UKUPNOTEASARSKI RADOVI

ARMIRAČKI RADOVI




5.2. OBJEKTI rekapitulacija

5.2.1. Automatski zatvarač u km 5+374,50 kn

5.2.2. Automatski zatvarač u km 6+121,11 kn

5.2.3. Rampa i cijevni propust u km 6+065,00 kn

5.2.4. Zid kn

5.2. OBJEKTI sveukupno: kn




5. REKAPITULACIJA

5.1. NASIP kn

5.2. OBJEKTI kn

5. SVEUKUPNO: kn




6. PRILOZI


6.2. SITUACIJA NASIPA

elaborat broj: 13/2016 projekt: Tender dokumentacija

datum: srpanj 2016. glavni projektant: Ž. Štefanek d.i.g.



6.3. UZDUŽNI PRESJEK NASIPA

elaborat broj: 13/2016 projekt: Tender dokumentacija datum: srpanj 2016. projektant: Ž. Štefanek d.i.g.



6.6. OBJEKTI

elaborat broj: 13/2016 projekt: Tender dokumentacija datum: srpanj 2016. projektant: Ž. Štefanek d.i.g.

Documents

LIJEVOOBALNI NASIP RIJEKE KUPE Uzvodno od željezničkog ... · investitor: HRVATSKE VODE građevina: Lijevoobalni nasip rijeke Kupe 1. UVOD Predmet ovoga projekta je lijevoobalni