52
LIJEČNIČKI VIJESNIK SADRŽAJ. Dr. Laza P o p o v i ć : Jedan slučaj urodjene greške srca sa situs vis- cerum inversus (sa slikama). — Dr. Ivo I v a n č e v i ć : Tuberculomucin Weleminsky i helioterapija. Dr. Krutina: Pjegava groznica u Bosni i Hercegovini. — Feljton: S. Ž. : Psihološko-psihijatrična ćere- tanja. — Skupštine i kongresi: Dvije izvanredne mjesečne skupštine. Redovita mjesečna skupština zbora liječnika. Referati : Interna. Okulistika. Bakterijologija. — 'Nekrolog : Prof dr. Valenta Alojz pi. Marchthurnski. — Naredba o uredjenju prometa s lijekovima. — Čla- novima zbora liječnika. — Razne vijesti. — Iskaz uplata za IV. četvrt godišta 1918. — Natječaji. — Prilog: Imenik zborovih članova. VLASNIK I IZDAVATELJ: ZBOR LIJEČNIKA KRALJEVINA HRVATSKE I SLAVONIJE :: OFICIJELNI ORGAN DRUŠTVA :: ZDRAVNIKOV NA KRANJSKEM. :: UREDNIK: DR. LAZAR NOVKOVIĆ. GOD. 41. BROJ I. SANATORIJ U ZAGREBU zdravstveni zavod uredjen najmodernije za sve operativne, unutarnje, očne i kožne bolesti, za porode kao što i za lake živčane bolesti, te u opće-za bolesnike, kojima bi radi teških njihovih bolova, visoke sta - rosti ili manjkave kućne njege ovakov zavod bio poželjan. O d primitka su isključeni slučajevi počasnih bolesti i umobola. Za pobliže informacije obratiti se na ravnateljstvo zavoda, Jelisavina ulica 18.

LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

LIJEČNIČKI VIJESNIK

SADRŽAJ.Dr. L aza P o p o v i ć : Jedan slučaj urodjene greške srca sa situs vis- cerum inversus (sa slikam a). — Dr. Ivo I v a n č e v i ć : Tuberculom ucin W elem in sk y i helioterapija. — Dr. K r u t i n a : Pjegava groznica u Bosni i Hercegovini. — F eljton : S. Ž . : Psihološko-psihijatrična ćere- tanja. — Skupštine i k o n g resi: Dvije izvanredne m jesečne skupštine. Redovita mjesečna skupština zbora liječnika. — Referati : Interna. Okulistika. Bakterijologija. — 'Nekrolog : Prof dr. V alenta A lojz pi.M archthurnski. — N aredba o uredjenju prom eta s lijekovim a. — Čla­novim a zbora liječnika. — R azn e vijesti. — Iskaz uplata za IV . četvrt

godišta 1 9 1 8 . — Natječaji. — P rilo g : Imenik zborovih članova.

VLASNIK I IZDAVATELJ: ZBOR LIJEČNIKA KRALJEVINA HRVATSKE I SLAVONIJE :: OFICIJELNI ORGAN DRUŠTVA :: ZDRAVNIKOV NA KRANJSKEM. : :

UREDNIK: DR. LAZAR NOVKOVIĆ.

GOD. 41. BROJ I.

SANATORIJ U ZAGREBUzdravstveni zavod uredjen najmodernije za sve operativne, unutarnje, očne i kožne bolesti, za porode kao što i za lake živčane bolesti, te u op će-za bolesnike, kojima bi radi teških njihovih bolova, visoke sta­

rosti ili m anjkave kućne njege ovakov zavod bio poželjan.

O d primitka su isključeni slučajevi počasnih bolesti i umobola.

Z a pobliže informacije obratiti se na ravnateljstvo zavoda, Jelisavina ulica 18.

Page 2: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

Prva hrv. štedionicaDionička glavnicaK 15,000.000 —

osnovana g. 1846.

u Zagrebu.Pričuve:

K 27,000 .000 —

Podružnice: Bjelovar, Brod ni S., Cirkvenica, Delnice, Djakovo, Kraljevica, Osijek gor. grad, Požega, Rijeka, Senj, Sv. Ivan Zelina, Sisak, Varaždin, Velika Gorica, Vinkovci, Virovitica, Vukovar, Zemun. — Ispostave: Ku- tjevo, Osijek dolnji grad, Vinica. — Mjenjačnica: Zagreb, Ilica broj 5.

Prima:uloške na uložne knjižice i na te­kući račun. Eskomptira mjenice i

devize.Prima:

na inkaso tu i inozemne mjenice.

Izdaje:4 1/2%-tne založnice, koje imadu oprost od poreza, pupilarnu sigur­

nost i jamčevnu sposobnost.

Izdaje:čekove i kreditna pisma te obavlja isplate na temelju akreditiva na sva

tu i inozemna mjesta.

Podij eljuje:hipotekarne zajmove na kuće i na

nekretnine.

Obavlja:burzovne naloge savjesno i kulantno.

Page 3: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

LIJEČNIČKI VIJESNIK

GOD, 41. U ZAGREBU, 15. SIJEČNJA 1919. BROJ 1.

Jedna urodjena srčana greška sa5 situs vise, inversus.Piše Dr. Laza P o p o v i ć , Zagreb.

(Iz internog odelenja ravnatelja dr. Ćulumovića i radiološkog zavoda zakladne bolnice pod drž. upravom u Zagrebu.)

N o r m a l n a r a d i o l o š k a s l i k a s r c a . Iznosim p o Švarcu i po G roe- delu dve slike, prvu: srce sa vel. sudovima ucrtano u toraks (si, 1 ,), drugu: senku projekcije srca od straga napred sa označenim rubovima (lukovima) (si. 2 .). Sve vrlo prosto i jasno, ali na prvi pogled! Jer koliko je tačaka u granicama srca, — o kosim projekcijam a i o perikardu i ne govorim , — toliko tek manje ili više rešenih pitanja. Stvar je u ovom e: mi na ploči vidim o srčanu senku, i pojedine delove i rubove te senke, znamo otprilike koji deo srca čini koji deo senke, i kada apliciram o pojedine delove senke na pojedine delove srca, onda to počiva samo na jednoj pretpostavci, ali odlučivati valja da li je to uvek baš tak o?! K o ­liko je kadgod radiološki pregled srca lak, toliko je kadgod zamršen i težak- M nogo toga mora se uzfeti u obzir. Samo nekoliko kratkih napomena: utecaj is­krivljenja kičm enog stuba (skolioza ili kifoza) na senku srca nije do sada naučno ispitan; govori se o skoliozi da je »optische Täuschungsquelle«, ali kako, kada i u koliko; onda ne samo utecaj velikih deformiteta toraksa na senku srca, nego i manjih, i to je jedno čisto i potpuno otvoreno pitanje; utecaj respiracije, položaja pregledanog, doba, zanimanja, spola, težine itd. na oblik, položaj, funk­ciju i veličinu irca , sačinjava još neprestano aktuelnu temu istraživanja; moramo se setiti na razne intratorakalne, ekstrakardijalne, vidljive i nevidljive, jasne i nejasne procese, koji imaju utecaja na srce, osöbito procesi pleure, mediasti- na pluća; tu dolazi i ošit kao pom noženje neizvesnosti; perikard, na­slage masti, samo su kratki naslovi posala, koji još moraju biti obavljeni. Naj- posle govorim o samo o normalnom srcu, a tek druga su velika poglavlja o pato­loškom srcu, stečenom ili urodjenom.

K r a t k a e k s k u r z i j a o u r o d j e n i m g r e š k a m a s r c a . D efekti u septu izm edju atrija (for. ovale apertum) ne daju znaka, niti klinički, niti ra­diološki. Defekti u septu izmedju ventrikla (Rogerova bolest) valja radiološki da se u ovom pokažu: 1 . sinkrona, sislolična kontrakcija oba srčana donja luka, i desnog i levog ; 2. jako proširenje srca, i desno i levo od središnje crte; 3. bez anomalija na sudovima. (Vaquez-Bordet) Groedel) (si 6 .) Drugi tvrde (A . Köhler) da defekt u septu izm edju ventrikla ne m enja niti oblik, niti veličinu srca. Sa čisto radiološkog stanovišta moramo reći 1 . da sinkrone, sistolične pulzacije desnog i levog srca dolaze kod hipertrofija desnog ventrikla iz ma kojeg uzroka;2 . da oblik srca kugle, dakle proširenje jako, i podjednako, i levo i desno od središnje crte, dolazi kod mitralnog srca. Pulmonalna stenoza ne daje tipičnih

Page 4: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

2

radioloških znakova (Köhler, G roedel), nego stenoza aorte, sa običnim udarom aortičnog srca, i persist, duet. arter. Botelli. D ok Francuzi (Vaquez-Bordet) ne poznaju sigurnih znakova perzistencije duct. art. Botelli, nego samo pulmonalne stenoze, same ili sa defektom u septu izmedju ventrikla, te stenoze aorte. U po- rede li se slike i jednih i drugih, onda se odmah vidi, da se o jednom patološkom obliku radi (Vidi si. 3., 4. i 5.). Sve tri slike pokazuju dvoje: 1. izbočen luk pul­monale, 2. proširenje i hipertrofiju desnog ventrikla, pa dakle izbočenje desnog donjeg luka srčanog. Zanimivo je da jedni tvrde (Köhler, Groedel) da je to ti­pična slika za perzistenciju duet. arter. Botelli, a drugi (Vaquez-Bordet) da je to tipična slika za stenozu pulmonale. Zašto bi kod stenoze zaporki bila izbočina arterije tumači se kao vitalan znak (kom penzacije?) dilatacije suda iznad stenoze, — kao i kod aorle sa stenozom, — ali ako stenoza ide više gore, onda izbočina otpada. K ao treći sigurni znak perzistencije duet. arter. Botelli jeste jaka sistolična dilatatorična pulzacija luka pulmonale (de la Camp). Taj znak priznaju svi. U glavnom bi dakle morala klinička slika da odluči o čemu se radi. Urodjena stenoza aorte daje istu radiološku sliku kao i stečena. Transpo- zicija sudova — kao jako retka stvar, — izgledala bi ovako: luk aorte nije na običnom mestu, isto su tako slabo razvijeni luk pulmonalin i levi atrij, dok se naprotiv luk aorte vidi jako pulzirajući desno od sredine i nešto više nego obično (Mohr). Situs vise, inversus sa dekstrokardijom tumači se sam sobom.

S l u č a j M. N. D evojčica, 15 g. stara, uči za frizerku. Otac živ i zdrav, mati umrla od sušice. Tri brata živa i zdrava. — Navodno od 3. m eseca obolela teško na upali pluća, i »još od nekih teških bolesti«, i bila oko 3 1/2 g. bolesna, — tako joj je mati pričala. Od tada navodno ostala u licu i na usnama modra, i od tada joj otečeni krajevi prstiju na rukama. Ne zna da je bolesna, jedino prim jećuje da kod jačeg kretanja (brzi hod, teži rad, i t. d;) dobije teško disanje i probadanje u stranama grudi. Ide joj često krv na nos. Pre m esec dana dobila je neke cr ­vene fleke po nogama (purpura) i zatc došla u bolnicu. Sad je i to prošlo. D e­vojčica je zakržljavila i slaba je. M enzesa nema. V isoka je 146 cm., obim grudi 74 cm. Levo konveksna jaka skolijoza grudnog segmenta. Osobito nakon kre­tanja, ali dobro primetna i bez toga, cijanoza usana i celog lica. Krajevi prstiju otečeni kao t. z, »Trom m elschläger«. Urin bez patološkog nalaza. Hiperglobulija, eritrocita oko 10 milijona, sa 17— 18 tisuća leukocita. — V eć ova dovde t. j. anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog vrha ispod V. rebra levo, za 1 prst levo od mamil, crte, udarac širok, pod dlanom lako sistol. gre- banje, na donjem rubu sterna sistol. udarac; na svima mestima sistoličan šum, dug, dosta oštar i hrapav, proširuje se i najbolje se čuje levo od stem a i gore i dole; perkutorne slike srca vidi dalje.

Radiološki pregled srca (si. 7.): utisak povećanja srca u levom delu, sa ano­malijom na mestu vel, krvnih sudova; longitudin. promer srca 14 cm, — za devojčicu od 15 god. preko normale; transverzalni prom er srca 14.5 cm, — ta- kodjer suviše velik, velik osobito levo, i veći od longitudinalnog prom era za nešto; pulzacija na desnom donjem srčanom luku drktava, aritmička, dakle radi se o desnom atriju; kod jake inspiracije prim ete se sistolične pulzacije, sin­krone sa pulzacijom levog donjeg srčanog luka, i to dole u freniko-kardijalnom uglu, dakle radi se o desnom ventriklu; levi donji srčani lak pokazuje »podignut« vrh srca, izdignut nad ošit, i potisnut gore i levo, dakle se ne radi o levom ven­triklu; donja osnova srca, izmedju i ispod oba donja luka, teško se daje prestaviti, no ne odeluje se jasno od ošita, csobito prema sredini, dakle radi se o desnom ventriklu, koji je hipertrofičan i povećan ; pregled u kosim pravcim a ne donosi mnogo, u levom prednjem kosom pravcu (ledja obrnuta lampi desnom stranom, grudi obrnute posmatraču levom stranom) izgleda da povećanje srca odgovara

Page 5: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

3

desnom ventriklu; to bi se slagalo i sa gornjim tumačenjima, i pristajalo bi na opću direktivu u diagnozi: glavni pravac urodjena srčana greška, pulmonalna stenoza, sa ili bez defekta u septu interventrikularnom, o čemu svjedoči i k li­nički pregled. No sada dolazi dvoje: prvo jaka, levo konveksna skolijoza grudnog segmenta, čiji utecaj na oblik i veličinu srca ne m ože da bude predm etom p re ­trage, nego čiji je utecaj u tumačenju samo jedna velika smetnja! Drugo, upada u oči čudni oblik srčanog drška (srčani držak — t. zv. Gefässbtindel). U tome srčanom dršku nema luka aorte, niti luka pulmonale! I treće, slučajno se kod pretrage vidi, da želučani mehur ne leži levo, nego desno, jednjak se izliva desno, mala kurvatura želuca okrenuta je levo, velika kurvatura desno, pilorus leži levo, i tako dalje, ascendens levo, dakle situs viscerum inversus, recim o odmah partialis! Za diagnos tičku ocenu ovoga srca imamo dakle tri »opom ene«: jaku skolijozu, neobičan srčani držak i situs inversus. Bliža posmatranja s?čanog drška (si. 8.): gornjih srčanih lukova levo nema, u mesto toga jedna čisto konkavna crta, lako saturirana, bez pulracija; desni gornji srčani luk oštar, duboko satu- riran, sistolično-dilatatorna pulzacija dobro vidljiva, i na slici, a još bolje in vivo, posm atrač upravo oseća da taj veliki krvni sud izlazi odozdo — levo iz srca i ide gore desno; prirodno je pomisliti na aortu ascendens, koja normalno ograni­čava desni gornji srčani lak, — no nema arkusa aorte; osim toga taj je veliki krvni sud proširen, zategnut i. dignut do desne sterno-klavikul. artikulacije; pre- gledanju u kesim pravcim a smeta sholijoza; kakav je dakle taj veliki krvni sud? Za transpoziciju vel. krvnih sudova ne govori mnogo, i što je glavno nema arkusa aorte desno gore. Za pulmonalnu stenozu sa dilatacijom suda nad stenozom (kao što bi trebalo obično da je) nema u opće pumonale, — a diagnoza pulm, ste­noze bez radiološkog nalaza leži prosto na dlanu. Situs inversus je tu, i upućuje posmatrača, da izvestan situs inversus traži i kod ovog čudnovatog srčanog drška. I tako dolazim o do jedne diagnostičke pretpostavke, koju nije moguće apodiktično dokazati, ali koja izgleda verovatnom : da ovde ne postoje dva v e ­lika krvna suda, nego jedan, u kom e je i aorta i pulmonalis, da taj sud izvire iz oba ventrikla, m ožda više iz desnog, — jer je desni ventrikl pretežno hiper- trofičan i povećan, dakle defekt u septu u truncus arteriosus, — i nakon toga atrezija ili pulmonalna stenoza (sa ili bez defekta u septum interventriculare). Tim e bi se moglo tumačiti sve. K ako bi išao taj krvotok : veliki krvotok od aorte do kave ide obično, samo bi imao dva motora, oba ventrikla; mali krvotok od pulmonale do levog atrija išao bi stenoziranom arterijom pulmonal, ili kojom anastomozom od zajedničke aorte u pluća, i običnim putem se vraćao' natrag takodjer sa dva motora.

Iz bolnice »Brestovac« zem, odbora za liječenje i naobrazbu hrv, slav, ratnih invalida (ravnatelj Dr. M ilivoj D e ž m a n ) .

Tuberkulomucin Weleminsky i helioterapija.Piše Dr. Ivo I v a n č e v i ć , liječnik boln ice »B restovac«.

Unatrag se više godina piše o kom binovanom liječenju sviju forma tuber­kuloze, a navlastito kirurške s krem enovim svjetlom i specifičnim sredstvima. U stručnoj literaturi ima o tom dosta rasprava, od kojih su nekoje na prvi mah vrlo simpatične, ali kod iskušavanja dolazimo do — često — ako ne oprečnih, a ono vrlo nejednakih rezultata. U prosudjivanju pojedinih izvještaja treba uzeti u obzir samo one, koji raspolažu s ovećim materijalom. Držimo, da nije oprav­dano, računati s referatima, kojih kazuistika broji tek nekoliko slučajeva, možda odabranih.

Page 6: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

4

Od specifičkih sredstava drže se danas na programu u prvom redu ona, što spadaju u vakcinaciju. t. j aktivnu imunizaciju. Sera su prilično napuštena, bilo radi dovoljnih neuspjeha, bilo radi teoretskih nemogućnosti. Zato su u pogledu liječenja tuberkuloze sa svjetlom i specifičnom terapijom ponajviše upotreblja­vani tuberkulini. Dosad ih je publicirano preko 70, a danas služi tek 1/3 svojoj svrsi. Jedan od onih tuberkulina, s kojim su u posljednjih 5 godina radila lječi­lišta, jest »Tuberculom ucinum humanum« W e l e m i n s k o g a . * U bolnici Bre­stovac radilo se s tim preparatom, pored ostalih, k roz dvije godine, a na 128 pacijenata, od kojih je 40 sačinjavalo plućnu, a 88 ostalu (kiruršku) tuberkulozu. Glavnom je podlogom ovom izvještaju tačno promatranje i ispitivanje na 47 slu­čajeva kirurške i 24 slučaja plućne tuberkuloze različitih stadija. Taj se broj p ovećao s brojem prijašnjih promatranja, koja su upisana u bolničkim bilješkama. Uz to smo sa zahvalom primili saopćenja g. ravnatelja Dra. Dežmana iz bolnice na Sv. Duhu (resp. Salati). Budući da su naša opažanja zaobljena, držimo, da m ožem o izreći svoj sud o vrijednosti i uporabivosti T W , kao i o n jegovom djelo­vanju u savezu s krem enovim svjetlom.

Ponajprije nekoliko informativnih riječi o samom preparatu. W elem insky je uzgajao kroz više godinu jednu te istu vrstu bacila tuberkuloze na glicerin- skom bujonu pom oću posebnih naprava, polazeći sa stanovišta, da se životinje i biljke dadu dovesti do vanređno pojačane tvorbe onih izlučina, koje su u svojoj prvobitnoj formi izlučivale u neznatnoj mjeri. T ako se n. pr. sladornu repu uz­gojilo do 20% sladorne sadržine. Način se sastoji u neprestanom izabiranju naj- podesnijih individua. A k o se dade otrovnost bakterija pojačati, to su se — po njegovu mišljenju — morali i ostali produkti bakterija pomnožati. A medju njima imalo je biti novo, još nedefinovano tijelo, koje se uz obično uzgajanje bacila nije, u zamjetljivoj količini, nalazilo, i od kojega je on oček ivao terapeutsko dje­lovanje. W e l e m i n s k y je dobivao u godini dana 12— 16 svježih generacija. U bujonu 8 godina staroga uzgoja naišao je na nove kem ičke prom jene: najprije na n ek o nukleoalbuminu slično tijelo, zatim na pravi albumin, i konačno na sup­stanciju, koja daje sve reakcije i oznake mucina, te je prozvao tbmucinom, kao produktom hiperkultiviranih bacila. Čisti tbmucin (t. purum) itijiciran, ne pok a ­zuje ni otrovnih ni štetnih posljedica. D ok naprotiv originalni bujon, u kom se nalazi i tbmucin i tuberkulin, pokazuje razmjerno ista svojstva, kao i svi ostali tuberkulini, u pogledu lokalne i opće reakcije. Nadalje: akoiz originalnoga bujona izlučimo tbmucin, ostaje t, zv. »R estbouillon«, čije su reaktivne osebine jednake onima origin, bujona. Prema tom e dolazim do za­ključka, da se u originalnom bujonu nalazi ista ona supstancija, koja prouzrokuje eventualne štete i nepoželjne reakcije, kao i u »R estbouillonu«, a ta je tuber­kulin. Sad dolazi interesantno tumačenje W elem inskoga; on je navodno s čistim tbm ucinom postigao isto dobrih rezultata, kao i s origin, bujonom (koji se uvijek razumijeva pod T W ), a ujedno bez svake pogibli i neugodnosti. Dakle se čisti tbmucin m ože upotrijebiti u terapeutske svrhe, ako već ne u dijagnostičke, a to bi značilo korak naprijed. Medjutim se ne raspačava »tbmucinum purum«, nego origin, bujon (TW ). On kaže, »dass einerseits die therapeutische W irksam ­keit mit grosser W ahrscheinlichkeit auf dais in der Flüssigkeit enthaltene T b ­mucin bezogen w erden kann, andererseits die Verschiedenheit oder vielmehr die Nichtidentität der toxisch wirkenden (Tuberkulin) Substanzen, mit den the­rapeutisch wirksamen (Tbmucin) erwiesen scheint«.

T o je smjela tvrdnja. A ko su eksperimenti na životinjama donekle i pok a ­zali, da je čisti tbmucin povoljno djelovao, toga nam dokaza pokušaj na čovjeku nije pružio. A prema nazorima m oderne serologije to je samo ispravno. N jegovom

* Označimo ga kraticom TW.

Page 7: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

5

preparatu manjka ono, čćga ima bacilarna emulzija (Bacillenemulsion) više od staroga tuberkulina (Alttuberkulin), t. j. sastavni dijelovi bacila, ekstrakti endotoksini. U njemu se nalaze bacilarni produkti, toksini, kao i neodredjene sastavine bujona, na kom su bacili rasli, i (poglavito) tbmucin. Da je T W nepot- puniji od bacilarne emulzije i nepodesniji za liječenje, dokazuju naši slučajevi, koji nakon dovršena liječenja s T W , još uvijek reagiraju na emulziju. W e l e ­m i n s k y piše, da supstancija, koja djeluje terapeutski ne mora biti identična s onom, koja imunizuje. A li budući da je tuberkuloza tako savršeno kronička b o ­lest, u kojoj je pojam imunosti u patološkom i u terapeutskom pogledu od naj­veće važnosti, moram o s njom direktno ili indirektno računati, bolje reći nasto­jati, da je podignem o. M u c h veli, da se svaka tuberkuloza liječi samo s imu­nosti i da sve m etode liječenja idu svjesno ili besvjesno za jednim ciljem, za p o ­boljšanjem imunosti. Ni u onom času, kad pustim o s vida ovu činjenicu i pret­postavljam o u T W ono, što nije identično s tuberkulinom, a ima terapeutsku važnost, jer u eksperimentu uspijeva, ipak mu osporavam o nadprosječnu vrijed­nost, s jednostavnoga razloga, jer se željeni uspjesi in praxi nijesu ostvarili. Po autoru postavljena tvrdnja, da je terapeutsko djelovanje svojina onoga tijela, koje je on prozvao tbmucinom, nije nipošto dovoljno dokazana. Sudimo, da je to djelovanje ovisno o ostalim njegovim sadržinama bar toliko, koliko o čistom tbmucinu. Za to govore pored teoretskih razmatranja i klinički znakovi. M u c h poriče dosadašnjim tuberkulinima podjednako, a emulziji manje, njihovu teo ­retsku i praktičnu vrijednost. On je s D e y c k e o m rastvorio tb-bacile s p o ­m oću m liječne kiseline na više kem ičkih dijelova — partigena — tako te je čisti tuberkulin izlučio napolje i dokazao, da je štetan po organizam, da slabi i križa imunost. Prema tom e bi se svaki pozitivni uspjeh bilo kojega preparata imao zahvaliti svemu drugome, samo ne čistom tuberkulinu, kao njegovom sastavnom dijelu. A uspjesi kod T W mogli b i biti posljedica čistoga tbmucina. No T W ne sadržava ni približno sve partigene, što ih zahtijeva Much, na koje bi se pro- tegla sposobnost imunizovanja. W e l e m i n s k y ističe, da terapeutski spo­sobno tijelo ne mora imunizovati. A li mora liječiti, što čisti tbm ucin čini samo u životinjskom eksperimentu.

S druge strane stoji činjenica, da se s tuberkulinom ne m ože imunizovati zdrave životinje protiv tb-infekcije, jam ačno zato (po Muchu), jer taj tuberkulin, ako i sadržaje sve partigene, oni se ne nalaze u uporabivom stanju. On traži od svakoga spec, sredstva, da krije u sebi sve partigene u podesnoj formi. Bez toga nema imunoterapije. A o tom nema u T W ni govora.

Tako tumači Much sebi one slučajeve, koji su uspješno liječeni s tuberku­linom, da je u njih bilo nekoliko partigena, ali ne svi, te se — uzmimo m oguć­nost — u tuberkulinu nalazio uporabivi partigen kao antigen, da stvori u krvi parcijalni antikorpus, koji je manjkao. I mutatis mutandis slijedi, da se veliki broj negativnih slučajeva specif, terapije ima svesti samo na to, što se u dotič­nom tuberkulinu ne nalaze potrebni partigeni u podesnoj formi. K onačno dolaze slučajevi, gdje je tuberkulin štetno djelovao, što bi se imalo shvatiti kao poslje­dica uštrcavanja onih partigena, koji se već nalaze u organizmu od prirodno stečene imunosti i postaju zališnima, a to vodi do anafilaksije.

M u c h i njegovi učenici zabacuju dosadašnje tuberkuline, premda uspjesi s njegovim partigenimu nijesu ništa bolji od sviju ostalih. Praktična mu je strana po izvještaju nekih autora ( R o e p k e i dr.) lošija. Jedno je pozitivno, M uchova je škola pokročila dalje u istraživanju tuberkuloze i donijela u serologiji novih misli.

T W gubi pred zahtjevima m oderne serologije svoju zamišljenu vrijednost, a pogotovo pred naukom M uchovom . Medjutim moram o priznati, ako se on i nije iskazao u isključivo specif, terapiji naročito plućne tb., ako i nije nadmašio

Page 8: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

6

ostale preparate, da se u savezu sa svjetlovnom terapijom u kirurškoj tb drži na površini.

U slučajevima plućnih afekcija nije T W nikako zadovoljio. Radilo se pogla­vito o II. i III. stadiju s redovno povišenim temperaturama i ostalim tipičnim kliničkim simptomima. Još nam nije uspjelo s T W dovesti povišenu temperaturu do normale. Bilo je slučajeva, gdje je nakon uštrcavanja na 2 —3 dana tem pera­tura spala, ali se opet zatim povisila na prijšnji stupanj, što se objašnjava s n e­gativnom fazom, Po (usmenom) saopćenju dra. Dežmana desilo se to u njegovom opažanju jedan jedini puta, dok je u većini T W naprotiv očevidno štetno dje­lovao. Uz to nijesu bile ni reakcije, kako se očekivalo. Utvrdili smo razmjerno vrlo mali broj lokalnih, a više općih reakcija. Subjektivna poboljšanja takodjer nijesu bila zabilježena. Da su opće reakcije bile vanredno jake, jam ačno se ima zahvaliti eminentnoj sadržini potenciranih toksina.

U slučajevima s lošom prognozom T W je radi vrlo lake generalizacije p o t ­p u n o k o n t r a i n d i c i r a n , pa ne potvrdjujem o oprečnoga nalaza P o- d u s c h k e . H a y e k je prošle godine izvijestio o rezultatima na brojnom ma­terijalu. On naročito spominje, da T W ne posjeduje nipošto većih im unizatoričkih svojstava od ostalih tuberkulina. Ujedno tvrdi, da mu je dobra strana, što su opće reakcije ublažene, a lokalne, specifičke, dobro izražene. Ni o tom se ni- jesmo uvjerili. Ne samo što su opće reakcije bile osobito teške (po saopćenju dra. Dežmana u bolnici na Šalati do 40 slučajeva, a i kod nas), nego i lokalne, kako spomenusmo, ne bijahu pouzdane.

Radi ovih i ovakvih razloga napustilo se liječenje plućne tb. s T W , te se dalje upotrebljavao samo kod kirurške.

U početku ere krem enova svjetla htjelo se tuberkuline posve izlučiti. M e- djutim se to nastojanje nije moglo opravdati. K r ü g e r , koji najsrdačnije p o ­zdravlja i toplo, upravo reklam no, preporuča krem enovo svjetlo, kao konkurenta svakoga dosadašnjega specif, sredstva, ipak navodi, da se tuberkulin ne ostavi, jer u dosta velikom procentu služi svojoj svrsi. R o i l i e r (Leysin) piše još god.1913., da u terapiji kir, tb. isključuje tuberkulin, te ga upotrebljava samo kod konkom itantne afekcije pluća. A li treba znati, dß. njegova helioterapija znači u pravom smislu riječi »helioterapija«.

Većinu naše kir. tuberkuloze (liječene s T W ) sačinjavaju žlijezde (64% ); od ovih su na prvom mjestu vratne (adenitis cervicalis, lymphomata), zatim aksi- larne, pa ingvinalne s različitim prijelazima jedne vrste u drugu. D ok se uz dije- tetičko-higijensku terapiju upotrebljavao T W , bijaše uspjeh radi polaganosti jedva zamjetljiv. U početku pojačana sekrecija iz fistula i subjektivno p og or ­šanje (lok. reakcija), a iza toga polagani povratak u jednolični, torpidni stadij bez osobitih promjena, Kad se p očelo s osvjetljivanjem, tijek bolesti poprim io je drugu sliku. Prve dane osvjetljivanja prati redovno lokalna reakcija, a po tom se izlučivanje smanjuje, objam sužuje, fistule se zatvaraju, i subjektivno osje­ćanje pacijenata biva bolje. Nakon dovršena postupka odstrane se eventualne suvišne i bujne brazgotine kaustičkim putem. K od tb. žlijezda bez fistula, kod običnih adenitida, volum inoznije bolje reagiraju (tipička lymphomata)

Isto tako spominjem slučajeve, gdje se isprva liječilo samo s kremenovim svjetlom. Tijek bolesti bijaše polagan, a kad smo uštrcavali (supkutano) TW onda se uspjeh jače ispoljivao. S c h m e r z se izjavio, da mu je T W poslužio za skraćenje vremena, a tamo, gdje ga je davao intrafokalno, da je uz helioterapiju zališan. Drugim riječima, T W stoji na drugom mjestu u kom binovanoj metodi. Nama je donio kod tb. žlijezda u savezu s krem enovim svjetlom lijepih uspjeha. U 80% mogli smo ustanoviti izliječenje, a u 20% bitno poboljšanje.

P rocentički dolaze nadalje afekcije kostiju (19% ) i zglobova (5% ). Tu rentgeh izvršuje strogu kontrolu. S boljom su prognozom slučajevi bez m ješovite

Page 9: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

7infekcije. Na svršetku liječenja razabfrem o na fotogr. ploči, da su prvotne ne­jasne granice patoloških ognjišta postale markantne, periostičkih naslaga nema, atrofija i prekom jerna prozirnost je nestala, a reproduktivni je proces osobito izražen. Što se tiče povratka normalnih funkcija, to su rezultati od iskona ovisni o razgranjenju i stcpenu bolesti kod dolaska. Pozitivni je uspjeh ovdje nešto slabiji, a i trajanje liječenja duže. U, jednom smo slučaju spinae ventosae (kaži­prsta) uštrcavali intrafokalno, ali s polovičnim uspjehom. Drugi slični slučaj n ije bio povoljan.

O sobito pristupačnim pokazali se slučajevi kožne tuberkuloze (10% ), na­vlastito lupus u raznolikim formama eksulceracije i eksfolijacije. U jednom se slučaju odlično dokazao utjecaj T W . Radilo se o opsežnoj acne vulgaris na šiji, plećim a i ramenima, a s obje strane ispod ramena razgranili se serpiginozni či- rići izjedenih rubova s krvavim granulacijama. A kne je reagirala na svjetlo vrlo dobro, a tuberkulozna polja gotovo nikako. Nakon nekoliko sedmica začeli smo s tuberkulinom i lupozne su partije počele zacijeljivati u malim, crvenomodrim brazgotinama.

Napominjemo, da smo intrafokalno uštrcavanje tuberkulina u glavnom mimo­ilazili. Inače je doziranje (supkutane aplikacije) bilo postepeno do 140— 160 mg T W , 2 % -čk e rastopine u razmacima od 8— 14 dana, uvijek po 2 stupnja L ieber- gove štrcaljke više. U poredo s tim teklo je osvjetljivanje. Loša iskustva s većim dozama nijesu dopustila, da se naznačena granica prekorači. Ishodište ibijaše različito: ili se počelo s 2 mg ili s 4 mg, a naredno davanje bijaše u svrhu usta­novljenja optimuma s većim ili rranjim porastima, dok se konačno nije iskusilo, da je postepeno i oprezno pcvisivanje najprikladnije.

U više smo se navrata uvjerili, da su n. pr. injekcije R o s e n b a c h o v a tuberkulina kroz duže vrijem e bile bez efekta, i nastavismo s T W . Neki su slu­čajevi dobivali T W , te smo proslijedili s bacilarnom emulzijom.

Što se tiče heliotehnike naše su krem encve svjetiljke (Quarzlampen) s m o­drim filmom, koje imitiraju jedan dio sunčanoga spektra, a čitavih skupova zraka, kao ultracrvenih, crvenih i crvenožutih ne sadržavaju, upotpunjene (po Hagemannu) s velikom Sollux-svjetiljkom . Na taj je način oponašanje sunčanoga spektra savršenije i ispravnije, jer se baktericidna sposobnost ne pripisuje samo ultraljubičastim, nego i crvenim zrakama ( W i e s n e r ) .

A k o sredimo svoje dojm ove, što smo ih stekli u kliničkom posmatranju i praktičnom ispitivanju toga tuberkulina, onda držimo, da je T W preparat pro­sječne vrijednosti ostalih tuberkulina, a u svojoj valjanosti stoji i z a bacilarne emulzije, jer nakon liječenja s T W emulzija još uvijek izazivlje reakcije, i jer su rezultati jednaki onima drugih dobrih specifika. N aročito zagrijavanje nije oprav­dano. Za p l u ć n u t b . n i j e p o d e s a n , a budući da imamo za tu svrhu bez­uvjetno boljih i zgodnijih sredstava, možemo ga napustiti. P r a v o m u j e p o l j e k i r u r š k a t b., s dobrim i lijepim rezultatima, pogotovo u s a v e z u s krem e­novim svjetlom, gdje ne samo što skraćuje vrijeme, nego imade svoj dokazani specif, utjecaj.

L IT E R A T U R A :

H a y e k : Ztschr. f. Tub. 1917. Bd. 27. 6.K r ü g e r : A llg . med. Ztr. Ztg. 1914. 5-6.M u c h : Immunitätswissenschaft 1914.M u c h : W eichardts E rg e b n isse ... 1917. Bd. 2.R o l l i e r : H eliotherapie 1913.S c h m e r z : Kl. ther. W . 1914. 23-25.W e l e m i n s k y : Tuberkulosis 1914. Bd. 12.

Page 10: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

8

Pjegava groznica u Bosni i Hercegovini.Epidemijologija i suzbijanje iste na temelju osobnih iskustva.

Piše dr. K r u t i a, D oboj.Pjegava groznica bila je do godine 1913. u B. i H. nepoznata bolest. Prva

invazija te bolesti nastala je početkom godine 1913. uslijed srpsko-turskog rata.ti aprilu te godine prijavio sam prvi jednu epidemiju u kotaru Prnjavoru,

koja je bila kriom ice donesena iz M acedonije. Pred srpskom vojskom naime b je ­žeći muhadžiri povraćali su se preko Soluna i Trsta u svoju staru dom ovinu u Prnjavor, Derventu, Prijedor, Sanski M ost i t. d., te sp te kotare pjegavcem za­razili. Svi su ti muhadžiri bili muslimanski seljaci.

Epidemija u kotaru Prnjavoru (97 slučajeva) nije se proširila na dom aće sta­novništvo. Za 6 tjedana bila je bolest potpuno suzbijena i iskorijenjena.

Drugu veliku epidemiju m otrio sam u taboru zarobljenika u Doboju. Ova je bila godine 1916. unesena od bjegunaca odnosno od zarobljenika iz Crne G ore. Harala je u taboru kolera, pjegavac, srdobolja, krzamah, trbušna pošalina i t. d. preko svake mjere.

U barake za šugave konje strpala je vojn ička uprava u zimi na hiljade žena, d jece i drugih zarobljenika. Higijenske prilike bile su upravo užasne. Poput ta- borišta u neposrednoj blizini leži selo Potkam en i nedaleko grad Doboj-U sora.

Brojke te epidemije ne mogu niti približno naznačiti, jer vojnička uprava is­početka u diagnozu pjegave groznice nije vjerovala. Medju drugim oboljelo je i 6 vc-jničkih liječnika, koji su stanovali u Doboju.

A h i ova grozna epidemija nije ni u jednom slučaju prešla na bližnje selo Potkam en niti na grad D oboj-U soru, što smatram ponešto i mojom osobnom i osobitom zaslugom, jer sam se eksponirao, da se potrebna izolacija provede. G odine 1917. unijeo je jedan željezničar malu epidemiju pjegavca u grad Doboj, od koje se 14 muslimana razboljelo. Bolest je za 6 tjedana potpuno jenjala.

Najteža zadaća u mom životu dopala me je godine 1918., kad sam imao su­zbijati pjegavu groznicu u susjednom mi kotaru Maglaju.

U gradu samom nabrojio sam 93 slučaja, u 25 sela pak 1434, od zadnjih p o ­lov ica iz godine 1917. i polovica iz godine 1918. Izvan 81 kršćana sami musli­manski seljaci, koji su tu bolest pol godine, baš i cijelu godinu dana krili.

Usprkos velikih poteškoća i pomanjkanja sviju običnih sredstava, te usprkos nikakove valjane kontum acije ili karantene zdrave ili sumnjive čeljadi, bio sam u stanju sam epidemiju u gradu i u cijelom kotaru Maglaju zaustaviti.

Pjegava je groznica u B. i H. godine 1917. i 1918. u veliko harala. Ima gra­dova i kotareva, gdje pjegavac uopće ne prestaje. Za to je većina liječnika vrlo pesim ističkog mnijenja, ne vjerujući, da b i bilo m oguće pjegavu groznicu u B. i H. iskorijeniti, jer misle, da je nem oguće bosanski narod od ušiju očistiti, odnosno prenosioca bolesti sasma uništiti.

Po mojem iskustvu ne mogu nikako ovaj skepticizam pripoznati, j e r n e r a d i s e o t o m e , d a o č i s t i m o s a v n a r o d trajno o d u š i j u , n e g o o t o m e , d a o č i s t i m o z a v r i j e m e h a r a n j a p o š a s t i z a k u ž e n o s e l o , o d n o s n o z a k u ž e n e k u ć e o d u š i j u , č i m m o ž e m o z a p r i j e č i t i , d a s e n e p r e n e s e b o l e s t n a s u s j e d s t v o .

Pošto se moji dobri rezultati suzbijanja unatoč velikim poteškoćam a u ma- glajskom kotaru kose sa skepticizm om drugih kolega, pokušao sam, da proučim, koji je tom e uzrok.

No' prije nego ću o uzroku govoriti, moram da istaknem moja epidem ijološka opažanja.

Pjegava groznica na Balkanu ima svoje posebne osobine. Bolest mirnije prolazi nego na sjeveru, osobito kod djece. M ortalitet je prilično malešan — od

Page 11: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

9

A% do 12 % . K om plikacije se rijetko pokazuju. T ipično je, što slabije osobe i starci trpe zbog duge rekonvalescencije sa edemom na donjim okrajninama kao znakom slabosti srca.

Ovaj b e n i g n i t e t pjegave groznice je zaista zavisan od dobrih klimatičkih prilika. P j e g a v a c j e n a i m e n a B a l k a n u b o l e s t z i m e i p r o l j e ć a , j T o p l i s u n č a n i z r a c i d j e l u j u n e p o g o d n o n a e p i d e m i j u i z a t o | u l j e t o p r i v i d n o i š č e z n e ,

Izvan toga ima balkanska pjegava groznica svoje epidem ijološke osobine, koje su u svezi sa načinom narodnog, vjerskog i socijalnog življenja bosanskog pučanstva.

Pretežna većina naroda je seljačka masa, ljudi siromašni, koji žive po brdima rasuti u malim, nečistim, nezračnim i slabo osvijetljenim kućicama. Tom e od­govaraju i epidem ijološke pojave, koje su barem kod muslimanskog seljaštva i sirotinje slijedeće:

1. a k o b u d e z a r a ž e n a j e d n a o b i t e l j , o n d a o b o l e s v i č l a ­n o v i i s t e , a l i n e o d j e d n o ć n e g o u t o k u o d v i š e n e d j e l j a i l i m j e s e c i ;

2. u jednom muslimanskom selu obole redom sve kuće, pošto musliman drži za osobitu dužnost bolesnog susjeda posjetiti, ne misleći, da može i sam oboljeti, ne vjerujući u zarazu i krijući bolest već s obzirom na svoju žensku čeljad.

Da epidemija zakuži cijelo selo, treba tom e vremena od više mjeseci, od jedne godine i preko jedne godine.

3. U muslimanskom gradu širi se zaraza medju siromašnim slojevima pu­čanstva sa većom brzinom, pošto je saobraćaj" intenzivniji nego na selu.

4. Zaraza redovito ne preskoči na kršćanske kuće, pošto medju muslimanima i kršćanima ne postoji gotovo nikakav saobraćaj.

E vo čudnovatog slučaja:U šumskoj baraki Bogatina luka kod tvrtke Gregersen u Zavidovićim a pre-

noćivalo je 20 muslimana radnika i 20 Srba. Medju njima bijaše pregrada od dasaka. Od Muslimana oboljelo je tekom pol godine 11 momaka. Njihova su sela bila sasma pjegavcem zaražena. Od Srba nije obolio niti jedan. Njihovo je selo V ozuće ostalo od epidemije nedirnuto.

5. A k o s e z a r a ž e n a k u ć a t e m e l j i t o o d uš i - j u o č i s t i , o n d a b o l e s t m a h o m p r e s t a n e . -

T o odgovara i našem iskustvu, da se u kući od jedne inteligentne obitelji, gdje ušiju sigurno nema, ne razboli nitko više no samo ona osoba, koja je in­fekciju, odnosno inficiranu uš donijela. Kao dokaz tom e je taj, da je u službi oboljelo dosada oko 8 naših liječnika, ali njihova je obitelj ostala netaknuta.

O v a e p i d e m i j o l o š k a O p a ž a n j a d o k a z u j u , d a p j e g a v a c n i j e t a k o z a r a z n a b o l e s t , k a o š t o s e o b i č n o m i s l i i t v r d i . In­fekcija ne leti zrakom kao kod influence, nego je vezana na prenosioca, na uš. M oraš dakle u zaraženoj kući po dulje vremena sjediti ili spavati, dakle intimno općiti, da m ože inficirana uš, koja se svakako polagano miče, na tebe prelaziti.

Istina jest, da je seljački živalj i siromašni puk u B. i H. većinom ušljiv, ipak nije u toj mjeri, da se to baš odmah u množini vidi i opaža. Obično ima po gdje- koju uš, koju moraš znati tražiti; za to ima redovito gnjida u naborima haljina i košulja.

To su dakle ti pravi uzroci, da se pjegava groznica brzo po cijeloj B. i H. proširila i koji su dali povoda, da se suzbijanje epidemije tako skeptički smatralo.

T ako je barem seljački muslimanski stalež i pošto se kod istog uslijed vjerskih odnosa ja i običaja svaka bolest krije, to se može u jednom kotaru, gdje stalno liječnika bilo niie, — kako je to bilo u kotaru Maglaju god. 1917. i 1918. — dogoditi, da je tek poslije godinu dana pjegava groznica uredovno ustanovljena, kad su već bila 3 sela potpuno i nekoliko njih djelom ično zaražena.

Page 12: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

10

Darkle e p i d e m i j o l o g i j a n a s u č i , d a p j e g a v a g r o z n i c a n i j e u t a k o v e l i k o j m j e r i z a r a z n a i d a s e t a k o ž e s t o k o n e š i r i . Z a t o i m a j u u r e d o v n i o r g a n i d o s t a v r e m e n a , d a t u b o l e s t s a ­v l a d a j u i n i j e n i k a k o o p r a v d a n o n a j o p ć i l i j e č n i č k i s k e p t i ­c i z a m . t

la j je skepticizam potekao odatle, što uslijed rata nije bilo dovoljnog broja liječnika, što nije bilo dostatnog osoblja i sredstava, što je manjkalo na svačem i da narod nije imao dostatno hrane, zato je narod gladovao i od glada oslabio i umro.

Svaki je uredovni liječnik radio, kako je znao i koliko je m ogao. Nije bilo nikakvog jednolikog sistema suzbijanja. Epidemija je ostala mjestim ice sakrivena i nije se prijavljivala. Liječnik zaposlen drugim nužnim poslom nije imao vremena, da se bavi sa pojedinim pacijentima i često je pravio površnu diagnozu in­fluence, mjesto da se dobro obazire, a već kod prvih slučajeva pjegave groznice potrebne mjere naredi i energički provede.

Tako su epidemiji bile povoljne prilike, da se ista m ože razvijati i da zakuži ne samo gradove i sela, nego i cijele kotare.

V ećinom je bilo suzbijanje jako površno. Nije bilo na raspolaganje ženskog - osoblja, koje bi ženskinje iz zakuženih kuća od ušiju očistilo, što je svakako naj- glavnije, jer l i j e č n i č k i n a p u t a k s a m p o s e b i n i j e d o v o l j a n , o n s e m o r a i o z b i l j n o u p r i s u t n o s t i k o n t r o l e p r o v e s t i .

M i moram o u jedno proljeće, kada je već prilično suho i time svaki rad su­zbijanja omogućen, početi u cijeloj B. i H. na jedan put u jedan mah na veliko ne štedeći niti truda niti novaca. Na taj rad moramo biti dobro spremni, pa ćem o samo na ovaj način postići već tekom pol godine jedan dobar, ja mislim potpuni rezultat.

Suzbijanje će u tom postojati, da se izvježba za to dostatan broj osoblja. To osoblje, t, zv. dezinfekcionu kolonu sačinjava:

5 imunih muških lica, medju njima jedan inteligentan i2 imune ženskinje sa slijedećom oprem om :1 veliki aparat za raskuživanje parom;1 banjica sa peći za kupanje;2 nosila za bolesnike i pralo.Nadalje rublje, ćebeta, makaze za kosu, mast za uši odnosno petrolej,

sapun, kreč, štrcaljku za kreč i t. d.Ovakih kolona mora biti u pripremi 10 do 15. Od osoblja makar kaderi mogu

biti neprekidno namješteni u današnjim bolnicama. Gdje god je potrebno mora se i bolnica otvoriti, improvizirati, k čemu imamo zaostalih vojničkih baraka dostatno.

Rad tih kolona sastoji u tome, da periodički pretražuju zakužena sela, čiste cijela sela od ušiju i tako isto pojedine zakužene kuće jedan, dva i više puta, da odvajaju bolesnike i sumnjive i da preuzmu njegu bolesnih i t. d. Čim je kolona svršila jedno selo ili jedan kraj, putuje u drugi.

U redovni liječnik imao bi da epidemiju konstatuje, da bolest prijavi te k o ­lonu zatraži, jednom riječju, da epidem ičku službu u području svog kotara or­ganizira.

O d v e l i k e j e v a ž n o s t i , d a s e n i j e d n o s t a r o l e g l o p j e ­g a v c a n e z a n e m a r i , d a k l e d a s e o č i s t i o d u š i j u i d a s e d e z i n - f i c i r a s v e , š t o g o d j e d o s a d b i l o s u m n j i v o .

To m cže samo onda potpuno vrijediti, ako liječnik o svim zaraženim selima vodi pregiednu bilježnicu, u koju bi sav svoj rad zapisati imao tako, da je svaki dan dobro i sigurno orijentiran.

Page 13: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

11

Feljton.Psihološko-psihijatrična ćeretanja.

Svi opažaju, da je u psihijatriji terapija nemoćna. Zamjeraju psihijatriji poradi toga i rado je gledaju s visine, »Zanemarena grana m edicine«, znadu reći, a varaju se. Duševno bolestan čovjek je tako zanimljiva pojava, da se uvijek našlo ljudi, koji su se za nju interesirali. Nijesu oni krivi, što je taj predmet tako težak, što se kod njega tako malo vidi i što je skalpelom, jednim od, liječničkih simbola, nem oguće u nj zadrijeti. Ta psihijatar hoće da liječi gušu, za koju se priča da je božanskog porijetla i da ju je božanstvo samo od sebe otkinulo! A tijelo je po starim knjigama načinjeno od zemlje. Tom pričom ne mislim ništa dokazati. Hoću samo prikazati golem u razliku izmedju zadaće psihijatra i kojega drugog liječnika. Bolesnu nogu lako je amputirati, ali ekstirpirati maničnu ili paranoičnu ideju?! A psihijatar stoji pred m noštvom takovih zadaća. Pa ipak je psihijatrija postigla lijepih rezultata. P ogotovo otkad se razvila moderna psihologija. Spoznajna strana znanosti, na kojoj se osniva svaka racijonalna terapija, napredovala je već toliko, te je terapija, danas doduše u kolijevci, u istinu stvar budućnosti. Ipak je i ta bogata spoznaja kod nekih duševnih bolesti još uvijek nedovoljna, da se izrekne jedna jedina riječ o etiologiji. Prema tomu je još bezbroj onoga, što bi) valjalo učiniti. Nije ni čudo, jer se čini, da tek ondje, gdje svršava nauka o tijelu, počin je nauka o duši. P očetak je medjutim učinjen. Putovi su tu i tamo označeni. A početak je u istinu najteži, jer je teže konstruirati m ikroskop, nego otkriti bakteriju. O tim putovim a hoću da nešto reknem, jer su mi podali vjeru u budućnost psihijatrije.

Nitko ne m ože reći da je naša svijest nešto materijalno. (Velim svijest mjesto duša, da ne nastane zamjena s biblijskim pojmom, a razumijevam pod tim skup svih psihičkih pojava). Pa kako ćem o liječiti njena oboljenja našim materijalnim sredstvim a? Zar :smo spali na jedinu sugestiju? 0 ne! Mi danas znamo, da je n a š a s v i j e s t s a m o j e d n a n e m a t e r i j a l n a o b j a v a m a t e r i j e . N ebrojene dodirne točk e izm edju nje i materije sjećaju na to. Odatle u prvi čas neobična pojava, da se nematerijalna svijest dade utjecati materijalnim sred­stvima. Tako je davno poznata istina, da se medikamentima, mehaničkim sred­stvima i t. d. m ože utjecati na našu svijest. Od uspješnog liječenja je dabom e to još prilično daleko, ali dokazuje m ogućnost takovog liječenja.

Bez obzira na materijalno i nematerijalno m ože se postaviti ova definicija: N a š a j e s v i j e s t j e d a n o r g a n n a š e g a t i j e l a . Ona se prema cjelini našega tijela odnosi kao dio, a ostali organi našega tijela isto tako. Najintenzivnije onda, kad napornije mislite, ali i inače m ožete upravo osjećati, da je ta svijest lokalizirana u glavi, jer samo glava osjeća onaj svijesni »ja«, a nikada nožni palac, pupak, ili koji drugi organ. Čitava igra se osniva na senzibilnosti čovjeka, koja se budi kod akta razmišljanja. Posve analogno drugim organima našega tijela m ože se naša svijest materijalnim utjecajima okrnjiti, promijeniti ili uništiti.

Mi, ljudi, smo smioni. Sav naš napredak sastoji se u smjelom otkrivanju ne posve točnih istina i naknadnom ispravljanju počinjenih pogrešaka. I to djelo­vanje na svijest pripisujemo smiono uzrocima, koje djelom ično poznajem o, a djelom ično smo im dali samo imena konstruirajući ih iz njihovih posljedica tko zna kojega reda. Evo nekoliko takovih uzroka: alkohol, morfium, supstancije nutarnje sekrecije, baština roditelja, uzročnik luesa i t. d. Naša smionost nam ni ovdje nije bila na štetu. S vremenom ćem o popuniti praznine, ispraviti p o ­greške i biti opet malo dalje. Ti uzroci promjena naše svijesti, osim rijetkih izu­zetaka (trauma n. pr.), kemijski su spojeni, koji direktno ili indirektno — to se još nikako ne zna — utječu na nju.

Page 14: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

12

Ima po svoj prilici jedan takav kem ijski spoj, Što ga danas ni najumniji k e ­mičar ne bi znao sastaviti, ali ga m ože probuditi jedan neprom išljeni koket ni pogled. Taj kemijski spoj radja u našoj svijesti ono, što u običnom životu nazi­vam o ljubav. M ožda tko misli, da je to čista psihička reakcija. Ne će biti, jer u testisu nosimo žlijezde, koje su svakako s tom pojavom u savezu. Stvar je još nejasna. Ne znamo točno, što je tu primarno, a što sekundarno. Jedino što m o­žem o ustvrditi, to je veza izm edju žlijezda u testisu i psihičkoga pojma ljubavi. M ožda je primarna jedna posve psihička reakcija mozga, koja potakne žlijezde na sekreciju i sama se od te sekrecije dalje hrani i jača, a možda cerebrum u opće ne m ože tako reagirati dok nema neke predispozicije, što mu je daje sekret tih sudbonosnih žlijezda. Eunuh bi nam mogao u to unijeti malo svijetla, ali ne dati definitivan odgovor. Jer na koncu konca, ako on i m ože osjećati ljubav sličnu našoj, to još uvijek- nije dokaz da tu nema i kakav drugi uzrok osim čisto psihičkoga. Tim više, što znamo da sve, što se u mozgu zbiva, ima neku m a­terijalnu podlogu.

Budući da se valjada još dugo ne će uvesti injekcije protiv nesretne ljubavi, nije taj slučaj s praktičnoga stanovišta zanimljiv. Ima medjutim analogije kod težih duševnih bolesti, kod kojih se liječnička pom oć i te kako traži. Tu nam slične spoznaje daju nadu, da ćem o jednom, kad upaznamo prave uzroke i otkri­jemo, čim se oni mogu spriječiti, m oći u psihijatriji sve liječiti. I ono, što se još danas pričinja nemoguće. A li evo jcš jedan primjer. Dodjite nepoznatom čovjeku i nazovite ga n. pr. magarcem. A k o je čovjek miran, on će vas začudjeno pog le­dati, ako je razbijač i šaljivdžija možda će vas i čušiti, ali se ne će razljutiti. Posve drugačije će vas dočekati mnogi ludjak. On će na izazov pretjerano reagi­rati. Opazit ćete kod njega znakove srdžbe i bijesa. On će napraviti grimasu razljućena čovjeka, njegovi vazom otorni nervi- stupit će u akciju, a njegove kretnje ne će upravljati niti promišljenost niti sredjenost, nego srdžba. Ta pato­loška reakcija tumači se u glavnom time, da su neke asocijacije u takova čovjeka abnormalno oteščane. Ima još i drugih uvjeta, za koje se hoće, da su tu potrebni, kao nedostatak kritike i t. d., ali ih se najveći dio m ože rastumačiti iz tih Dato- loških asocijacija. Sad će tkogod zapitati: »K ako da se to liječi? Zar to niie ekskluzivno duševna pojava, prema kojoj će terapija ostati uvijek nem oćna?« T ako će pitati samo duh slabe kritike, 0 asocijacijama znamo danas dosta toga. A so ­cijacija se u našoj svijesti dogadja posve nematerijalno, ali ima čvrstu materijalnu podlogu u mozgu. Nju nam predočuje živčano vlakance. K akove promjene na­staju u tom živčanom vlakancu, mi ne znamo. Ne znamo ni to, da li su kemijske ili fizičke. A li znamo pouzdano, da neke promjene u njem moraju nastati, jer inače ne b i moglo promijeniti funkciju. Znamo dakle, gdje ćem o tražiti riješenje i da će ga bilo kada netko ipak naći. Ništa zato,- što nam se pričinja posao pre­teškim i nemogućim. Ljudi su već mnoge nemogućnosti riješili i tko će ustvrditi, da se jednom ne će m oći n. pr. vidjeti atom ?

Tako bi mogli još mnogu zagonetku psihijatrije pretresti i sve više bi dola­zili do uvjerenja, da to nije medicinska grana bez budućnosti, pastorče medju svojim sestrama, nego da je to doduše najmladje dijete, ali dijete velike b u ­dućnosti.

Zar ne, lako je ovako fantazirati o kulama u zraku, ali tko će ih sagraditi? Ne budimo odmah nestrpljivi. Nem ojmo tražiti genija, koji će to sve provesti. Svi treba da radimo. U svakom čovjeku ima mrva genija. I u najglupljem.. Da to nije morali bi svi pravi geniji propasti u svojoj okolini. Genij čovječanstva zove se ta sila, što korak po korak prodire u neizmjerne tajne. On je jednako ustrajan, kao i neustrašiv, i dok bude ljudi, on će napredovati. On jamči i psihijatriji raz­vitak. Težak i polagan, ali tim velebniji. S. Ž.

Page 15: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

Skupštine i kongresi.Izvanredna mjesečna skupština

Z b o r a l i j e č n i k a k r a l j e v i n a H r v a t s k e i S l a v o n i j e u Zagrebu

obdržavana 10. prosinca 1918. u operacionoj dvorani bolnice Crvenog križa u6 sati na večer. ,

Prisutni: Potpredsjednik prof. dr. M. pl, Č a č k o v i ć , tajnici dri. J e l o v š e k i S t a n k o v i ć , blagajnik dr. O . W e i s s, knjižničar dr. vit. T h i e r r y , odbor­nici dr. D u r s t i dr. L. N o v k o v i ć te redoviti članovi: Dri. B o ž i ć , B r l i ć , C e r t i n , Ć u l u m o v i ć , D a b r a n i ć , F i s c h e r I., F r ö h l i c h , J u r a k , K a l i v o d a , K a t i č i ć , K l e i n b e r g e r , K u h a r , L a n g , L o c h e rt , M a r o š e v i ć , M e d v e d , N e n a d o v i ć I . , P l i v e r i ć , P r a u n s p e r g e r , R i h t a r i ć , R o m a n , S i n g e r , S c h o i l e r ml., S c h o l l e r st., Š a r č e v i ć , Š p i š i ć , Š t a m p a r , V a l j a v e c , V i d a k o v i ć , Ukupno 37 članova.

Na dnevnom je redu: R a s p r a v a o o s n o v i z a k o n a o u r e d j e n j u z d r a v s t v e n e s l u ž b e , kako ju je predložio sadfešnji povjerenik za zdravstvo dr. Radovan pl. M a r k o v i ć i kako je štampana u 3. br. »L iječničkog Vijesnika« od god. 1918.

Predsjedatelj dr. M. pl. Č a č k o v i ć : Odbor je sazvao ovu izvanrednu m je­sečnu skupštinu, da se čuje mnijenje zbora o tom kako da se urede naše zdrav­stvene prilike. Velika promjena, koja se je zbila, veliki napredak, kojim će sada pokročiti cijeli svijet, traži, da se mnogo toga promijeni i preudesi, da se popravi. Ovaj je zb or već jedanput izrekao mnijenje, da bi trebalo javno zdravstvo i so­cijalnu: skrb odijeliti od ostale uprave, te za ove agende ustrojiti posebni vladin odjel, koji bi bio posve samostalan. Ovoj se je mnijenje na nadležnom mjestu princiipielno usvojilo, ali se nije ništa učinilo, jer da imade raznih zapreka, prije svega da manjkaju nužna novčana sredstva. Sada gdje smo stali na vlastite noge, tih je zapreka nestalo i mi smo dobili povjereništvo za zdravstvo i na čelo tog povjereništva je došao muž, za koga znamo, da hoće i znade provesti, što je za narodno zdravlje dobro i korisno. Dr. M a r k o v i ć izradio je osnovu, kako si on zamišlja uredjenje zdravstvene službe i publicirao je u br. 3. Liječničkog Vijesnika od ove godine. Ova nam osnova oslobadja zdravstvenu službu od svih onih spona i zapreka, koje su prije tako oteščavale rad uredovnih liječnika, jer je liječnik imao samo savjetujući glas ili opet nije imao nužne organe, koji bi izvršivali nje­gove odredbe. Prema M a r k o v i ć e v o j osnovi imao bi liječnik i vlast da od- redjuje i nužne organe, da vrše njegove odredbe. V eliki napredak u toj osnovi je i to, što ona ide za tim, da razdijeli uredovne i praktične liječnike, što je od velike važnosti. Kada uredovni liječnik vrši ujedno i praksu, to m ože doći u priliku, gdje će za volju prakse morati praviti kom prom ise na štetu svog uredovnog položaja. K onačno je liječnik po ovoj osnovi ovisan samo od takovih pretpostavljenih, koji su liječnici, a ne od nestrukovnjaka ili dapače neinteligenata, kako je to sada bivalo. Stavljam ovu osnovu kano temelj raspravi o uredjenju zdravstvene službe i molim gospodu članove da se o njoj izjave, da izreknu općeniti sud i opet da stave opaske ili prom jene pojedinim ustanovama.

Prije nego se prelazi na samu debatu, čita se dopis dvojice kolega iz Gline, dr. B e g i ć a i dr. S u ž n j e v i ć a , koji u nekojim a nebitnim taćkama ispravljaju osnovu, ali u glavnom savjetuju, da se još za sada ne može pristupiti izvadjanju takove zamašne stvari, jer živimo u novoj državi. Tu će imati da govore sada i Bosanci i Srbijanci. Pa tek, kad se svi sporazumijemo, m oći će se pristupiti jednom jedinstvenom zajedničkom uredjenju.

U d e b a t i u če s tv u ju dr i.: R i h t a r i ć , K a t i č i ć , S t a n k o v i ć i Št a m p a r . Ovaj p o s lje d n ji p r e d la ž e n e k e is p r a v k e , n a r o č ito , da s e isp u s te in š t itu c ije ž u ­-

Page 16: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

14

panijskih zdravstvenih izvjestitelja. O tom se onda kretala debata te onda opet o tom, da li da se u opće upustimo u raspravljanje te osnove, kako je već is­taknuto. Prevladava mišljenje, da se ima raspravljati. M ogu ostali dijelovi države SHS imati i bolje osnove nego je ova. Onda bi u tom slučaju trebala da bude primljena ona osnova, koja je najbolja za cijelu državu. Bude li najbolja naša, neka se onda uzme naša za podlogu.

Dr. L o c h e r t stoga predlaže, da se osnova primi u principu u cijelosti, jer je skroz moderna i demokratska, A da se izabere odbor od 6 lica, koji će idućoj izvanrednoj m jesečnoj skupštini za 8 dana predložiti na prihvat promjene i na­dopune. Jer da je osnova predugačka, a da bi se mogla sada čitati i o njoj deba­tirati ovako u plenumu.

Predlog se prihvaća, te se biraju u taj odbor dri.: L o c h e r t, Š t a m p a r , N o v k o v i ć , K a l i v o d a , R i h t a r i ć i S t a n k o v i ć . O dbor se odmah kon­stituira te bira pročelnikom dra. R i h t a r i ć a, koji uriče za svaki dan u 6 sati u večer sjednicu u svojoj pisarni u gradskom poglavarstvu. Izvjestiteljem bude uglavljen dr. Š t a m p a r .

Eventualia: Čita se dopis saveza osiguravajućih društava, u kojem se tuže na pojedine kolege imenom, koji su mimo zaključka zbora tražili velike sume kod pojedinih osiguranja. Riješava se, da se pojedinim tako imenovanim kolegama od strane zbora piše, da se imadu kao članovi zbora držati zborovih zaključaka.

Time predsjednik zaključuje ovu skupštinu i uriče drugu izvanrednu za danas osam dana t. j. za 17,/XII. 1918.

Izvanredna mjesečna skupština

Z b o r a l i j e č n i k a k r a l j e v i n a H r v a t s k e i S l a v o n i j e u Zagrebu

ob državana 17. prosinca 1918. u 6 sati u večer u operacionoj dvorani boln iceCrvenog križa.

Prisutni: Potpredsjednik prof. dr. M. pl. Č a č k o v i ć , tajnik dr. S t a n ­k o v i ć , blagajnik dr, O. W e i s s , knjižničar dr. T h i e r r y , odbornici dr D u r s t i dr. N o v k o v i ć , te redoviti članovi dri.: B a b o s e l a c , B o ž i ć , Ć u l u m o v i ć , D a b r a n i ć , F i s c h e r I., F r a i t , G u t s c h y Lj., J o v a n o v i ć , J u r a k , K a l i v o d a , K u h a r , L a n g , L o c h e r t, M a r o š e v i ć , M e d v e d , N e n a - d o v i ć , P l i v e r i ć , P r a u n s p e r g e r , R i h t a r i ć , S a t t l e r , S t e i n , Š a n j e k , Š t a m p a r , V a l j a v e c , te kao gost dr. N e š i ć iz Kruševca.

Na dnevnom je redu: Nastavak r a s p r a v e o u r e d j e n j u z d r a v ­s t v e n e s l u ž b e .

Prije dnevnog reda pozdravlja predsjednik kao gosta dra. Nešića iz Kruševca, toplim riječima, koji se poslije silnih patnja i muka opet povratio u oslobodjenu otadžbinu! Živio!

Izvjestitelj odbora šestorice dr. Š t a m p a r referira o svagdašnjem radu odbora kroz osam dana, te predlaže na prihvat slijedeće promjene. Čita:

Odbor je proučio i raspravio predloženu osnovu zajedno s gosp. povjerenikom za zdravstvo, te predlaže, da je zbor odobri, jer znači u prvom redu dem okrati­zaciju zdrav, službe, a u drugom redu odgovara našoj davnoj želji, da se zdravstvo posve odijeli od svih grana političke uprave i stavi na vlastite noge.

Odbor je zajedno s gosp. povjerenikom usvojio nekoje promjene, koje pred­laže zboru na odobrenje.

Č 1. 3. kao posebni predm et fizikatskog ispita, imala bi se uvrstiti socijalna higijena. Predmet socijalna higijena uvršten je radi toga, jer je poznavanje cvoga predmeta neophodno nužno za naš budući rad, a danas je naukovnim predm etom na većini sveučilišta.

Page 17: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

15

Č 1. 5, imao bi biti promijenjen ovako: »Postane li uredovni liječnik u vršenju ili uslijed vršenja javne službe nesposoban da službuje i privredjuje. ide ga bez obzira na to, kako je dugo službovao, ona mirovina, koja bi ga išla, da je u onom službenom svojstvu službovao 35 god.

Umre li uredovni liječnik u vršenju ili uslijed vršenja javne službe'ide njegovu udovu i siročad, bez obzira na to, kako je dugo službovao, mirovina odnosno opskrbnina u onom iznosu, koja bi ih išla, da je pokojnik službovao 35 god. u službovnom svojstvu, u kojem ga je smrt zatekla.

Postane li uredovni liječnik nesposoban, da službuje ili privredjuje, kad vrši službu radi koje najteže pošasne bolesti (kolere, boginja, pjegavca i kuge) i upravo po toj bolesti, ide ga bez obzira na to, kako je dugo službovao, ona m i­rovina, koja bi ga išla, da je u slijedećem višem činu službovao 35 god.

Umre li uredovni liječnik u vršenju ili uslijgd vršenja javne službe kod naj­težih kužnih bolesti (kolere, boginja, pjegavca i kuge) i upravo po toj bolesti, ide njegovu udovu i siročad, bez obzira na to, kako je dugo službovao, mirovina, od­nosno opskrbnina u onom iznosu, koja bi ih išla, da je pokojnik službovao 35 god. u slijedećem višem činu. \ '

A k o je za toga službovanja zaraženi i preminuli liječnik uzdržavao roditelje ili neopskrbljenu bracu, imadu ovi pravo na državnu potporu odnosno uzgojninu.

Isto vrijedi i za privatnog liječnika, koji je po nalogu zdrav, oblasti zamije- njivao uredovnog liječnika.

Ova se promjena ukazala nužnom, da se pogoduje na ovaj način bijednicima, koji stradaju kod teških epidemija, gdje moraju po svojem svojstvu da djeluju.

Č 1. 10. imao bi se promijeniti: Zem, zdrav, vijeće sastoji se od najmanje 10 redovitih članova: 1 općinski, kotarski, gradski, žup. zdrav, nadzornik, primarni bol. liječnik, priv. liječnik, izaslanik socijalne skrbi, zastupnik liječ. zbora, k e ­mičar i farm akolog.

Č 1. 23. točka 8. Zadnje 3 rečenice imale bi doći u prov. naputak.Č 1. 26. točka 1. al. 3. imalo bi izostati »i prema financijalnim prilikama«, da

ne dade povod krivom tumačenju.Č 1. 26. točka 3. al. 3. prva rečenica neka glasi: Opć. će liječnik sve to sa­

vjesno ispitati, jer mu u predvidjenom vremenu nije m oguće obaviti posao. U al. 4. ustanova o »zdrav, listovim a« imala bi se izostaviti i prepustiti jednoj naredbi za kasnija vremena, dok. bude više liječnika i posao se bude mogao doista i vršiti.U 3. rečenici imalo bi se promijeniti: »sifilitičare i trahomatozne dužan je privesti liječenju«, jer bi u osnovi istaknuta rečenica došla u opreku sa osnovnim pravima čovjeka.

Č 1. 28. al. 5. plaća opć. primalje ne smije biti manja od 600 K godišnje, auto­matski raste svakih 5 god. za 100 K. Poslije 10 god. službe ima primalja mirovinu prema ustanovama ostalih zem. namještenika. Gradskim primaljama početna plaća je 1000 K.

Kao zaglavna ustanova ovoga zakona imala bi biti:Opć. liječnici, koji su udovoljili zahtjevima pod čl. 3. počinju službovati s

plaćom, koja odgovara današnjem IX, činu. Ova ustanova je nužna, jer kod kva­lifikacije uredovnog liječnika prema ovoj osnovi ne m ože biti, da liječnik počinje službovati sa plaćom X. čina.

T o su glavne promjene, koje su se ukazale nužnim i koje je gosp. povjerenik najpripravnije prihvatio. Druge prom jene nijesu bitne, a tiču se samo tekstacije, pa ih nijesmo ni spomenuli.

Osim ovih promjena predlaže odbor Zboru, da se potaknć pitanje s p e c i - . j a l n i h l i j e č n i k a z a s u z b i j a n j e t u b e r k u l o z e i s p o l n i h b o ­l e s t i , jer bez sistematskog rada uz posebne liječnike ne ćem o u tom pogledu postići osobitih rezultata, Odnošaji u našoj državi, što se pučkih bolesti tiče, tako

Page 18: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

16

su desperatni, da se u tom pogledu ne smije više čekati. Stoga predlaže odbor, da se smjesta pristupi izradjivanju novoga zakona o zdravstvu, gdje bi jedan dio bio naročito posvećen s u z b i j a n j u p u č k i h b o l e s t i , t u b e r k u l o z e , v e n e r i č k i h b o l e s t i i a l k o h o l i z m a . Ovaj bi zakon valjalo u naj- skorijem vremenu izraditi i provesti.

Ovom osnovom znatno se poboljšava položaj liječnika u svakom pogledu, što je samo u interesu dobroga i uspješnoga vršenja zdravstvene službe. T en­dencija je, da uredovni liječnik bude doista' čuvarom narodnog zdravlja i da bude u službi narodu. Radi toga mora da su i dmžnosti liječnika točno ustanovljene i da ih on doista u punom opsegu i vrši. I najbolje ustanove ne će ništa vrijediti, ako uredovni liječnici svoje dužnosti ne shvate onako, kako valja.

U interesu je discipline i pravilnog rada liječnika u službi naroda, da se osnuje l i j e č n i č k a k o m o r a . Stoga odbor predlaže, da se odmah pristupi izradjivanju te osnove.

Nakon čitanja učestvuju u debati dri.: P l i v e r i ć , D u r s t , J u r a k ,L o c h e r t, S t a n k o v i ć , W e i s s , R i h t a r i ć , č a č k o v i ć i Ć u l u m o v i ć .

Dr. M. pl. Č a č k o v i ć : Imao bih važan prigovor članku 8. koji odredjuie prava i dužnosti odjelnog predstojnika u zdravstvenom odjelu. T očka 1. alinea 2, redak 13-14 veli, da odjelni predstojnik »da je pravo, da se vrši privatna liječnička i primaljska praksa«. Uvjeren sam doduše, da se nikad više ne će vratiti vremena, kada je trebala politička korektnost, da se postigne pravo, ali mislim, da ipak leži neka pogibelj u toj ustanovi, pa je ne bih nikako m ogao prihvatiti. K tomu pridolazi još i to što medicinski rigorozi kod nas jesu ujedno i državni ispiti, što dokazuje, da im prisustvuje vladin povjerenik, pa na temelju položenih ispita sveučilište kandidata prom ovira na doktora i time. on dobiva pravo da vrši praksu. Kada hoće započeti praksu, dužan je samo da oblasti predoči svoju diplomu, a ako je ta u redu ne m ože mu nitko vršenje prakse zapriječiti.

U istom članku točka 5. traži se za predstojnika higijenskog odsjeka, da je doktor m edicine ili doktor kemije. Mislim, da za predstojnika higijenskog odsjeka nije dovoljna kvalifikacija, ako je samo doktor kemije, što bi po gornjoj stilizaciji m oguće bilo.

Nakon duže debate budu sve prom jene prihvaćene.Predsjednik moli skupštinu na koncu, da ovlasti njega i tajnika, da sastave

brzojavni pozdravv Njegovom Visočanstvu Aleksandru, te da ga odašalju.Ovlast se podjeljuje.Tim se skupština zaključuje.

Redovita mjesečna skupština

z b o r a l i j e č n i k a k r a l j e v i n a H r v a t s k e i S l a v o n i j e u Zagrebu

održana dne 27. prosinca 1918. u operacionoj dvorani boln ice »C rvenog križa«u 6 sati na večer.

Prisutni: Potpredsjed. prof. dr. M, pl. Č a č k o v i ć , tajnik dr. S t a n k o v i ć , odbornici: dr. D u r s t i dr. L. N o v k o v i ć , knjižničar dr. T h i e r r y , blagajnik dr. O . W e i s s , te redoviti članovi dri: B a b o s e l a c , B u r i ć , Ć u l u m o v i ć , D e u t s c h M. , F i s c h e r J., G u t s c h y Lj., H a v l i č e k , H e r c o g Ž., I v a n - č e v i ć , J u r a k , J u r č i ć , K a t i č i ć , K l e i n b e r g e r , K o b a l i , K o c z i l i ­s k i , M a r o š e v i ć , M e d v e d , S i n g e r , S c h o l l e r ml., S c h o l l e r st., gdja. V . Z e c -M i h a l j i n e c .

Predsjeda potpredsjednik dr. M, pl. Č a č k o v i ć . P ozdravlja prisutne čla­nove. Otvara skupštinu.

P r e d s j e d n i k : Ima li prigovora zapisnicima izvanredne glavne i redo-

Page 19: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

17

vite m jesečne skupštine od 25. listopada, te redovite mjesečne skupštine od 29. studenog o. g. kako sü priopćeni u br. 11, i 12. Liječničkog Vijesnika (Prigovora nema). Zapisnici se ovjerovljuju.

Izvijestiti mi je, da je odbor prema zaključku izvanredne mjesečne skup­štine od 17. o. mj. poslao r e g e n t u A l e k s a n d r u brzojav slijedećeg sadržaja:

Naši liječnici bili su uvijek pobornici velike ideje ujedinjenja južnih Slavena, te su na svojim zajedničkim sastancima zborom i tvorom radili za ovaj uzvišeni cilj. Zato i zbor liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije u Zagrebu oduševljeno kliče sjedinjenju južnih Slavena u jedinstvenu državu Slovenaca, Hrvata i Srba, te u Vašem Visočanstvu svesrdno pozdravlja predstavnika ove ideje i vodju na putu k velikoj i srelnoj budućnosti naroda Srba, Hrvata i Slovenaca.

Našem zboru pristupili su kano redoviti članovi dr. Ivo K o p r i ć , dr. Ivo J u r i n i dr. Marko B u r i ć , pomoćni liječnici u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu, te dr. Ivo I v a n č e v i ć , sekundarni liječnik bolnice na Brestovcu.

Dne 24. studenoga umro je u Tuzli naš mnogogodišnji čian dr. Hadži Mehmed Sami eff. Š e r b i ć , gradski općinski liječnik u 73. godini života. Bio je jedini mu­sliman član našega zbora, kom e je pripadao od god, 1896. R evno je vršio svoju službu, bio štovan i čašćen od svojih sugradjana, kojima je mnogo godina požr­tvovno i zdušno pom agao u nevolji i bolesti. Slava mu! (Slava!)

Dne 18. prosinca umro je u Ljubljani začasni član našega zbora dr. A lojz V a l e n t a pl. Marchthurn, profesor primaljstva i ravnatelj u m. u 89. godini živrta. Svojedobno je V a l e n t a uživao u svojoj struci velik glas, s hrvatskim je kolegam a gojio dobre veze, te je u osamdesetim godinama pisao i u Liječnički Vijesnik. Visoka starost sprečavala ga je u zadnje vrijeme da aktivno radi. Slava mu! (Slava!)

Povjereništvo za bogoštovlje i nastavu obratilo se je na zbor slijedećim d o­pisom od 13. prosinca o. g. br. 36.061.:

»Povjereništvo za bogoštovlje i nastavu naručilo je svojedobno zavremeno u Njem ačkoj m ikroskopske aparate za liječnički fakultet hrv. sveučilišta u Z a­grebu, koji se sada uslijed nastalih prilika ne mogu ovam o dopremiti. Pošto su m ikroskopi za predavanja iz histologije, koja počim aju 1. siječnja 1919. od neop­hodne nužde, a ne ima nade, da će do onda stići naručeni aparati, slobodno je ovo povjereništvo obratiti se na liječnički zbor s uljudnom m olbom , da izvoli pozvati svoje članove neka bi posudili liječničkom fakultetu u Zagrebu svoje m ikroskope u koliko ih sami nužno ne trebaju. Primopredaja obavila bi se zapi­snički uz potpuno jamstvo, da će aparati biti bez oštećenja svojedobno povra- ćeni ili potpuno jednakim naknadjeni, ako bi se koji oštetio«.

Apeliram na članove zbora, da se odazovu ovom pozivu, ako imadu m ikro­skop, koji im ne treba neophodno nužno i da pomognu ovoj važnoj i patriotskoj svrsi.

Svojedobno smo u Liječničkom vijesniku priopćili referat zdravstvenog sa­vjetnika dra. L. pl. P e j č i ć a o suzbijanju spolnih bolesti. Taj je izvještaj bio vrlo opsežan, pa smo zamolili povjereništvo za zdravstvo za naknadu troška tiska, što je ono vrlo susretljivo dozvolilo, na čemu se ovdje najljepše zahva­ljujemo.

Na predsjednika zbora obratio se je g. dr. V. G r ego r i č iz Ljubljane sli­

jedećim pismom: Ljubljana, 26. 12. 1918.

V elecenjeni gospod kolega!Slovensko društvo zdravnikov v Ljubljani pričelo se je baviti z aktualnim!

zdravstvenima vprašanji, ki bodo nastali v najbližji prihodnjosti v naši državi SHS.V prvi v rsti se je naglašala potreba interesnega zastopstva zdravnikov v

novi državi; to zastupstvo mora biti enotno organizirano v celi državi. V ta

Page 20: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

18

namen bi bilo treba kreirati zdravniške zbornice po- posameznih pokrajinah; te poedine zdravniške zbornice se potom delegata združi jo v nekako centralno organizacijo. Zdravniške zbornice bi bile oficijelni posvetovalni organi posameznih narodnih vlad v vseh zdravstvenih vprašanjih. tako da ne bi bilo treba nobenih posebnih imenovanj, in bi bili prosto izvoljeni člani zdravniških zbornic posvetovalni organi vlade kar odgovarja našim dem okratič­nim načelom.

Prosim Vas sedaj, gospod kolega, kot predsednika zbora liječnika u Zagrebu, da tudi Vaše društvo prične se baviti s tem vprašanjem, in da stopi v stik z na­šim društvom, da vzajemno rešimo zdravstveno organizacijo. K er mi ne znamo, če že posluje srbsko društvo, prosim Vas, da stopite Vi v stik z srbskim dru­štvom, da tudi to proučava to vprašanje. Ko bi bila posvetovanja zaključena, bi se potem lahko vršil skupni razgovor v Zagrebu.

Kolegijalnim pozdravom udaniDr. G regorič.

Ne znamo, da li već djeluje društvo srpskih lekara u Beogradu, a kada to bude, bit će svakako nužno, da se izvede ta pobuda slovenskih kolega, pa da se u zajedničkom sporazumu riješe mnoga pitanja organizacije, znanstvenog rada i publicistike. Za sada treba da svaka posebna liječnička organizacija proučava detalje ovih pitanja.

Dr. G u t s c h y L j.: Priopćuje zboru liječnika, da je ostvarena misao Pasteu-rovog zavoda u Zagrebu. Priključen je zem. bakteriološkom zavodu. Prikupljen je sav znanstveni materijal i uredjaj. Te će poslove voditi dr. J. Fischer, koji će onda drugom zgodom o tom referirati. Posao je već otpočeo. V eć imade bole­snika više, no što su se i nadali. Bolesnici će se smještati u zakladnu bolnicu pod državnom upravom (bivša bolnica mil. braće). Iznimno m oći će pod liječn ič­kom paskom i prema liječničkoj dozvoli stanovati i po hotelima. Tumači emi­nentnu važnost takovog liječenja i neosporive uspjehe.

Dr. M. pl. Č a č k o v i ć : 1. I l e u s o d o p t u r a c i j c c r i j e v a a s k a r i - d a m a. 20 godišnja sluškinja zadobila je 28. XI. boli u trbuhu i mali proljev. Te su boli onda popustile, a 29. XI. je opet zadobila jake grčeve u trbuhu s bljuvanjem; stolica i vjetrovi se zatvorili.

Kod dolaska u bolnicu je propala, bilo oko 100, bljuje. Trbuh napet, m eteo- rističan, svuda na pritisak bolan. Najveća osjetljivost nešto medialno od M ac Burneyeve točke. U ileocekalnom predjelu visoko timpanitičan zvuk, u slabi­nama muklina.

Odmah operacija u lumbalnoj anesteziji tropakokainom. M nogo bistrog as- cita, tanko crijevo vrlo naduto, nešto injicirano. Na apendiksu ne ima promjena. Cekum na gore povučen. Zadnji ileum na duljinu od 30 cm pipa se kano uže, kao sapleten od konopčića i debeo je kano podlakat djeteta. U prvi se mah nismo mogli orijentirati, ali kod dizanja se dosjetismo, da to mogu biti samo askaride. I zbilja bio je sav zadnji dio ileuma kano nadjeven, nabijen askaridama, tako da nije mogla proći ni kaplja tekućine ni mjehuri plina. Pitanje je bilo, što da se uradi? Otvoriti crijevo zarezom i isprazniti ga bilo bi sigurno proširenje već p o ­stojeće peritonitide. Zato smo crijevo reponirali, trbuh sašili i odmah iza op e ­racije bolesnici dali ricina i klizma. Na to je izašlo nešta stolice i nekoliko as- kafida.

Slijedeći dan bolesnica iznenada pom odri i umre. K od sekcije nadjena je serofibrinozna peritonitis. U tankom crijevu, želucu i ezofagu još preko 90 aska- rida. Omentum prirašten uz cekum privlači ga na gore; svinuće desnog ugla k o ­lona. A dipozno srce.

2, N e o b i č a n n a l a z k o d i n k a r c e r i r a n e h e r n i j e . K od 45 god. poljod jelca je hernija već 6 dana inkarcerjrana, a kod operacije nađjen je samo

Page 21: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

19

kano gušće ja je velik hematom mezenterija bez makroskopski zamjetlive pro­mjene na crijevu, a koprem je inkarceracioni prsten bio dosta uzak. Učinili srni ipak resekciju crijeva, jer nije isključeno b ilo da je crijevo ipak trpilo i jer se je moralo bojati kom plikacija od hematoma (infekcije). Tečaj bez ikakve kom ­plikacije.

3. S l u č a j r u p t u r e ž u č n o g a m j e h u r a . 59 god. vincilir obolio je iznenada u noći od 27. na 28. rujna uz boli u desnom doljnjem trbuhu i bljuvanje; stolica i vjetrovi navodno u redu. Prije uvijek zdrav, poglavito nije nikada imao poteškoće od želuca ni žgaravice. 38°, bilo oko 120. Trbuh nešto meteorističan, u desnom doljnjem trbuhu osjetljiv, no najveća osjetljivost ispod desnoga rebre- noga luka, gdje se nalazi i defense. Iktera ne ima. Radi difuzne bronhitide i jer opće stanje nije loše, postupa se ekspektativno, pogotovo, gdje se broj udaraca bila smanjuje, te je 30. u jutro i po podne oko 90. U 8 sati na večer spavao, se­stra ga probudila, da se ispovijedi, okrenuo se u krevetu i u tom času osjetio silnu bol u gornjem trbuhu. U 9 sati bilo 92 inekvalno, hladan znoj, uprepašten izraz lica, bolesnik se savija od boli, koje se kod svake kretnje znatno pojačaju. Sve trbušne mišice kruto napete, ali ipak nešto jače u gornjem trbuhu (desni rectus). Sav trbuh na pritisak osjetljiv, nu točnija pretraga nenjoguć a radi velike boli i nemira bolesnika. Muklina u slabinama, jetrena muklina nije zakrita. B o­lesnik dobije injekciju morfija i kamfora, te se odmah pristupi operaciji u nar­kozi kloroform a. Predmnijeva se, da se radi o perforaciji želuca, akoprem je ventrikularna anamneza negativna. K od operacije nadju se crijeva lako injicirana, u trbuhu mnogo žuči. Žučni mjehur kolabiran, žućkasto-zeleno obložen, u njem velika rupa. Radi zle narkoze jaka ekscitanja i opet asfiksija ako se daje više kloroform a, te se mora praviti umjetno disanje. Radi toga samo drenaža god jetra i u doljnji trbuh, te tamponada žučnoga mjehura. U daljnjem tečaju na dren izlazi mnogo žuči, bolesnik 5./X. umre pod znakovima opće peritonitide.

4. P e r f o r a c i j a k a r c i n o m a g u ž n j a k a . 58 god. bolesnica već više godina imade tešku stolicu. Od 14 dana opet veća neurednost stolice. Od prek­jučer joj se nadimlje trbuh, ne idu vjetrovi ni stolica. Noćas bljuvala. K od pri­mitka bilo 82. Trbuh jako meteorističan, svuda osjetljiv. Per rectum se pipa iza utera osjetljiv tumor. Odmah operacija u narkozi morfijem, kloroform om i eterom- Peritoneum injiciran, u doljnjem dijelu gnojno-serozna tekućina, poglavito u zdjelištu. Ondje se pipa iza utera tumor i fiksirano crijevo, te odanle dolazi gnoj. C rijevo se odljušti, te pipa, da je tumor u stijenci rektuma na prelazu u sigmu. Tum or je čvorast, na jednom mjestu mekan (perforacija?). Dren u Douglas, oko njega jodoform ov gaze. Rana se do drenaže zatvori, te učini lijeva lateralna kolo - stomija. Bolesnica se polagano oporavlja, gnojenje popušta, te se nakon 14 dana m ože dren izvaditi. R ektoskopski se vidi karcinom gužnjaka, koji je tako zatvorio crijevo, da je lumen jedva za mali prst prohodan.

III. točka dnevnog reda: S t a l e š k e p r i l i k e .U prošloj m jesečnoj skupštini bilo se zaključilo, da se danas raspravlja o

honorarnom pitanju. Potaklo se pitanje, da se honorari liječnicima isplaćuju odmah, te da se godišnje računanje i odašiljanje računa obustavi Razvila se živa diskusija. Obzirom na veliku labilnost novčane vrijednosti, zatim na množinu novca, zatim na skupoću recim o podvoza i drugog svega bilo je mnogo članova »pro«. S druge strane opet m orao se uzeti obzir na siromašne slojeve publike, osobito na činovnike, k o ji nemaju uvijek novaca na raspolaganje. M orao se uzeti obzir i na kolege iz provincije, kojima je u nekim mjestima godišnja pogodba event, glavna zarada i prihod. T e je s toga »contra« nadvladao. Stvoren je za­ključak, da se to pitanje prepusti glavnoj godišnjoj' skupštini na riješavanje, ali da se na istoj sasluša mnijenje i drugova iz pokrajine.

Time je dnevni red iscrpljen. Predsjednik skupštinu zaključuje.

Page 22: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

20

Referati.Interna

Prof. N. pl. Jagić: Perkusija plućnih vršaka.(Wiener medic. W ochenschrift br. 47. 1917.)

Danas nam rontgenološke slike pluća na najođličniji način pokazuju gušće i rjed je partije pluća. Za to svejedno ne smijemo zanemariti perkusiju prstima. Ona jedina stoji praktičnom liječniku na selu na raspoloženje. Ona se onda može radiološki kontrolirati. A utor se već dugo godina služi kod perkusija plućnih vršaka načinom uspješnim, koji je oproban od dra. H a y d n a i prof. E. H o k e -a . M etoda je uvijek Röntgenom kontrolirana, a dade se lako naučiti. Sastoji se u ovom e: Topografski leže obadva plućna vrška na obje strane jednako visoko. A k o je koja strana bolesila, smanji se objam plućnog vrška. Stisne se. Tu p ro­mjenu valja perkutorno dokazati. Evo kako. Poslužit ćemo se trim crtama za orijentaciju. Jedna se povuče poprijeko izmedju prvog i drugog trna prsnog pršljena u Fossae supraspinatae horizontalno. Na njoj se uzmu sim etrično desno i lijevo po tri prsta udaljeno od hrptenjače dvije tačke, koje se onda spoje drugim dvjema crtama sa najnižim mjestom, do kog dopire kosa na vratu odostraga. Ove tri crte sačinjavaju istostraničan trokut. Perkutira se polako na crtama, koje prema gore konvergiraju. Normalno prelazi na toj crti u blizini gornjeg brida trna sedmog vratnog pršljena svjetli ton pluća naglo u muklinu. Na obje strane dakako jednako. A li ako se plućni vršak stisnuo makar iz kog razloga, nalazimo dakako tu diferenciju na bolesnoj strani za čitav prst niže. Na taj način je autor u mnogo slučajeva perkutorno stavio vrlo fine diagnoze u plućnim vršcima, koje je Röntgen u tančine potvrdio. N,

Prof. N. pl. Jagić: Temperatura i leukociti kod influence.(W iener klin. W ochenschrift 1918. br. 46.)

Temperatura pokazuje u toj epidemiji dosta konstantan oblik. U najviše slučajeva brzo se popne i ostaje na visini 2— 3 dana. T reći ili četvrti dan, obično do podne, padne na 37°— 36'’ . To potraje obično jedan dan. Onda na novo p o ­raste, obično ne tako visoko kao prije. Sad u manjim remisijama litički za neko­liko dana spane do norme, Antipyretica nijesu imala nikakova uspjeha. Dakle tri stadija: Trodnevno početno povišenje (Initialstadium), remisija (Intermediär­stadium) i novo povišenje, kojeg obično' prati bronhitis ili pneumonia. Initial­stadium uzrokuje pravi do sada nepoznati uzročnik te influence, a novom p o v i­šenju su krivi novi uzročnici t. zv. m ješovita infekcija. -—- A nalogno tomu mijenja se slika leukocita. Leukopenija je postojala uvijek u prvom i drugom stadiju t. j. u nekompliciranim slučajevima. Istom u trećem stadiju nastala je promjena ali nestalna. K od bronhitida i lobularnih pneumonija ostala bi leukopenija, a leuko- citoza nastupila je jedva u polovici slučajeva sa krupoznom pneumonijom. 10 do 20 tisuća leukocita. L eukocitoza bila je nesumnjivo uzrokovana m ješovitom infekcijom , dok uzročnik influence stvara leukopeniju. Kvalitativno: Neutrope- nija resp. neutrofilia. Limfopenija, nikada limfocitoza. M onociti u normali. Eozi- nofila bilo je ponešto, manjkali su samo kod najtežih pneumonija. K ao i kod drugih akutnih infekcijoznih bolesti našao je autor stalno pomaknutu jezgru na lijevo kod neutrofila.

Prof. N. pl. Jagić i Lipiner: Simptomatologija otrovanja gljivama.(W iener klin. W ochenschrift 1918. br. 38.)

U augustu 1918. proučavali su autori 19 slučajeva otrovanja gljivama. Obično su simptomi zavisni od vrsti gljiva. A li ko ji put su opet iste gljive prouzrokovale

Page 23: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

21

i smrt, i prošle dobro. U ovim slučajevima radilo se o otrovnoj gljivi nalikoj p e ­čurci t. zv. Amanita phalloides sa Russula. Od 19 slučajeva umrlo je 11, a osam ozdravilo. Kod letalnih nadjene su teške degeneracije parenhimatoznih organa, dok su inače simptomi bili prilično isti. Laki slučajevi: 3— 10 sati poslije uživanja gljiva teška muka, bljuvanje, intenzivni bolovi u trbuhu. Profuzna lijavica. U iz- bljuvanom gljive. G rčevi u muskulaturi osobito u listovima. Malo povišen puls. Laki kolaps i blijedoća. Tlak krvi (Riva R occi 100— 80) lako snižen. Tem pera­tura malo povišena. Na jetrima u tom stadiumu nema promjena. U mokraći u svim slučajevima serumalbumin. U sedimentu hialin i granulirani cilindri i nekoliko crvenih krvnih tjelešaca. yPupile i refleksi u redu. To bi potrajalo 5— 10 dana. U to vrijeme bi ti simptomi nestali i bolesnici su prešli u rekonvalescenciju.

K od teških letalnih slučajeva bili su početni simptomi isti. Gastro-intesti- nalne pojave. Poslije 3— 1 dana neko poboljšanje. Samo ostaje apatija, slabost i objektivno a r t e r i j e l n a h i p o t o n i j a (Riva R occi 80). Taj stadium 2— 3 dana. Sada dolazi sve veća i veća osjetljivost u predjelu jetara. Dolazi ikterus. Duševni nemir. Tlak krvi sve više pada. 2 dana poslije toga egzitus. — Dakle inicijalni stadium jednak i kod lakih i kod teških slučajeva. Onda dolazi latentan stadium, koji kod lakih slučajeva prelazi u rekonvalescenciju, a kod teških u treći stadium teških toksičkih degeneracija parenhimatoznih organa, naročito jetara, bubrega i srca. Takav tok je bio kod odraslih. Drugačije je bilo kod dvoje djece od 5— 6 godina. Poslije dvosatnih gastro ■intesiinalnih pojava nastupili su celebralni teški simptomi, tonički grčevi, osobito u rukama, pozitivan Babinsky, trizmus, teška besvjestica i za 20— 24 sati egzitus. Nije bilo vremena za treći stadij. U svim slučajevima leukocitoza, samo u jednom leukopenija. Leukocitoza na račun neutrofila. Eosinofili manjkaju u prvom stadiju uvijek. Monociti poprječno 500. M ielocita nema. A li u svim slučajevima metamielocita. Pomaknuće jezgre na lijevo. Eritrociti u početku povišeni (do 7,000.000). Relativno mnogo hemoglobina (90— 105 po Sahli-u), Färbeindex 0-9-1.6.

Obdukcija: Posvuda ikterus; degeneracija mišičja, krvarenja u potkožnom tkanju, u pleuri, epikardu i endokardu i mezenteriumu debelog crijeva. Sitna krvarenja srčanog mišića, jetara i bubrega. M oždjani blijedi i edematozni kod odraslih, a kod djece vrlo punokrvni.

Isporedivši obdukciju sa kliničkim simptomima dolazi se do zaključka, da su otrovi, dospjevši u najvažnije organe, prouzrokovati tamo degenerativne pro ­mjene, te time za nekoliko dana imali za posljedicu smrt. Osobito se mora n a ­glasiti, da ti otrovi vole jetra, F i s c h l e r podsjeća na amonijeve baze, kojih ima u gljivama, a osobit afinitet pokazuju jetrima. Nalika je ta degeneracija na otrovanje fosforom . Onda dolazi degeneracija miokarda, pa bubrega, u glavnom nefroze.' —- Odnošaj leukocita u krvi govorio bi za podražaj otrova na koštanu moždinu kao i kod drugih zaraznih bolesti. I pomaknuće jezgre kod neutrofila i lim focitoza govorila bi za to. — Svi naši nalazi govore protiv akutne teške hemolize ili hemocitolize. — Što se prognoze tiče: Težina gastro-intestinalnih pojava ne odlučuje. Treba pravilno prosuditi latentan stadij. Nizak tlak krvi je opasan. Objektivne promjene na jetrima pokazuju pogotovo zlu pro­gnozu. I ikterus. Duševni nemir i gubitak svijesti, apatija pogoršavaju prognozu.

N.

Dr. Eiselt. Protrahovani slučajevi dizenterije.(Čas. lek. čes. 40.— 1916.)

K od većine takovih slučajeva opažao j.e simpatikotoniju u obliku-jednostrane lake protruzije očne jabučice, proširenja zjenica i otvora vedja, osim toga i pore- mećenja vazom otorička: jednostranu blijsdoću ili crvenilo lica, hipersekrecijn znoja, ili znoj samo na glavi, koje oojave su po svoj prilici prouzročene toksinima dizenterije. Dr. C u l e k.

Page 24: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

22

Franck-Chlumsky-jev pripravak.(Münch, mod. W och . 40— 1916.)

Sastoji se iz acid, carbol. liquef. 30, camphor 60, spir. vini conc. 10, te se poka­zao izvrsnim kod vrbanca (1— 2 puta dnevno mazati), dalje kod m ekog čira i kod zubobolje. D r. C u l e k.

Keller. Liječenje hripavca.(Kinderheilkunde 1916., str. 116.)

Liječi hripavac po Ochseniju tuširanjem grla sa 2% vodenom otopinom lapisa svaki drugi dan. Način je doduše djetetu neugodan, ali uspjeh će iznenaditi. Iza 7 puta mazanja iščezne obično posvema. Dr. C u l e k .

Okulistika.Janković. Conjunctivitis typhosa.

(D. med, W och . 1916. br, 47.)

Liječniku došla je u oko Besredkova nekarbolizovana surutka, koju je rabio u svrhe liječenja. A koprem je odmah opraoi lice s alkoholom a spojnice sa vodom, nastupila je već slijedećeg dana laka konjunktivitis, te su iz iscjedka nakon 48 sati narasle bujne i čiste tifcve kclonije. Bacili uzdržali su se u spojnici 4 dana. Nakon 3 tjedna obolio je dolični na lakom tifu, dakako nije se m oglo konstato- vati, da li je infekcija polazila iz spojnica, ili iz usta. Dr. C u 1 e k.

Bakterijologija.Dr. Švestka. Novo tlo za biološko raspoznavanje bac, paratifa A . i B,

(Čas. lek. čes. 12— 1917.)

Načelo tla počiva u tome, što bac. paratifa galaktozu, osobito uz prisutnost nutroze samo neznatno rastavlja, te samo neznatnu količinu kiseline i plina iz nje izlučuje. Da bude sposobnost za proizvadjanje plina kod P. A . jasno vidljiva, pridodao je tlu neznatnu količinu groždje- nog sladora (0.09 gr.). K oličina kiseline jest tako neznatna, da nije u stanju da prouzroči crveno bojadisanje tla, najviše samo slabo ružičasto. Bac. P. B. ra­stavlja naprotiv kratko vrijeme i galaktozu i šećer, te produkuje iz obadviju obilnu količinu plina i organ, kiselina, uslijed čega dolazi do intenzivnog crvenog boja- disanja tla fuksinom. K od bac. tifa jest proces sličan, ali produkcija kiselina do- gadja se u manjoj količini, uslijed dodatka nutroze je čitav proces polagan, te će biti bojadisanje tla slabo crveno, kod čega produkcija plina dakako otpada. Ovo tlo rabio je pisac više m jeseci i na fronti, te se svaki put pokazalo uspješnim.

Sastav tla: 100 cm3 ster. bouillona, 0.75 agara sitno rezanog, 0.6 gr. nutroze rastaplja se u pari kroz 2 sata tako, da bude agar tekući, te sve tem eljito pro- trese i filtru je kroz debeo sloj vate. K 50 cm* ovog filtrata nadodaj e se 1.5 gr. kem. čiste galaktoze (M erck), 0.09 gr. groždjenog sladora, ponovno se sve kroz 5 časa u pari rastaplja i drugi put filtruje kroz vatu. Nakon toga dodaje se 1 kap 10% alkohol, rastopine fuksina iz pipete 1 om3, te se tlu oduzme boja sa 10% Na2 S 0 4. T lo jest -bezbojno, nešto mutno, te reagira alkalički. Na2 S 0 4 imade biti kemijski čist. Dr. C u l e k .

Page 25: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

+

Prof. dr. Valenta Alojzij pl. Marchturnski.U Ljubljani je umro dne 18, XII. 1918. Dr. Va l e n t a pl. Marchthurn, pro­

fesor primaljstva, vladin svetnik, »vodja in primari) deželnih dobrodelnih za- vodov na Kranjskem «.

R odio se 18. VI. 1830. u W ischau u M oravskoj. Postigao je doktorat cjelo­kupne medicine na visokoj školi u W ienu 3. VI. 1854. V eć kao medicinar b io je demonstrator u anatomskom zavodu prof. Hy r t l a, U brzo postane klinički asi­stent primaljstva kod ginekologa C h i a r i a , te je poslije njegove smrti suplirao i vakantiiu profesuru. God. 1857. predloži ga med, profesorski kolegium u Wienu za profesora primaljstva i primarnog liječnika rodilišta u Ljubljani, gdje bude odmah i imenovan, i gdje je d jelovao sve do 31. III. 1898. T o je njegovo preko 40-godišnje djelovanje, a osim toga je od 20. maja 1871, do svoje smrti vršio funkcije direktora zemaljskih dobrotvornih zavoda u Kranjskoj. Od god. 1870. bio je član zemaljskog zdravstvenog vijeća, te prve tri godine ujedno njegov predsjednik. — Kao ravnatelj dobrotvornih zavoda za vrijeme svog dugogodiš­njeg djelovanja pretvorio je staru bolnicu i zemaljsku ludnicu u nove svrsishodne zavode, stvorio je novi ginekološki, okulistički i venereološki odjel, filijalu po­sljednjeg u Poljani, uredio sve novim uredjajem. N jegovom zaslugom bude o tv o ­rena 1895. velebna, u paviljonskom sistemu sagradjena zemaljska bolnica. Priveo je u život gradsku sanitarnu komisiju, čiji je bio predsjednik do 1886. S njime je p očeo strujati u gradu Ljubljani novi duh, žedan reforma. Kreirao je u gradu li­ječničku čitaonicu, koja se god. 1861. pretvorila u društvo liječnika cijele zemlje. T o je b io onda početak stvaranja liječničkih društava u čitavoj bivšoj Austriji. On je bio glavni osnivač. Uvijek je b io prvi pobornik svih liječničkih istaleških, kao i javnih higijenskih i opet svojh strukovnih prilika. Nikada nije stao.

I znanstveno mu je polje jako opširno. Preko stotinu literarnih radnja; medju njima: Throm bus vulvae, kateterizacija uterusa kao pospješujuće sredstvo za babinje bolove i mnoge druge. Udžbenik njegov za primalje izišao je u više iz­danja. Radio je u mnogim medicinskim časopisima.

U »Liječničkom Vijesniku« izišle su mu slijedeće radnje: 1. Snijet (Gan- graena) mjehura s perforacijom u tanko crijevo kod retrofleksije tegotne ma­terice. 1883. — 2. Snijeti kao posljedice retrofleksije noseće materice. 1883. 3, 0 uklonu materice natrag. 1883, — 4. Kalm se može zapriječiti oftalm cbleno- reja neonatorum. 1891.

Bio je začasni član, dopisujući ili pravi član od 10 liječničkih društava, a od godine 1876. i z a č a s n i č l a n n a š e g a z b o r a .

G od 1900, proslavio je svoju sedamdesetgodišnjicu. Tim povodom dočekao je radost, da mu je i iz bliza i iz daleka, i iz stare svoje dom ovine M oravske i iz nove Kranjske, te iz cijele bivše Austrije, zatim iz Hrvatske od svih i svakoga bio priznat njegov požrtvovan rad kao liječnika i organizatora.

D oživjeo je 88 godina. Starost ga bila shrvala, te je istom pod kraj svog ži­vota prestao raditi. Bio je zaslužan radnik!

Laka mu bila oslobodjena gruda Jugoslavije!

N a r e d b apovjerenika Narodnog V ijeća SHS za zdravstvo, od 29. studenoga 1918. broj 471, izdane sporazumno s povjerenikom za poštu, promet, obrt i trgovinu, te s pov je ­

reništvom za narodnu obranu o uredjenju prometa s lijekovima, ljekovitim pripravcima, ljekovnom robom, te

ljekarničkim i lječitbenim potrepštinama.I.

§ 1. Da se nabave, preuzmu, pohrane i razdijele lijekovi, ljekovna roba i lje­koviti pripravci, kao i ljekarničke i lječitbene potrepštine za zemaljske i javne

Page 26: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

24

zdravstvene zavode, javne i ručne ljekarne u Hrvatskoj i Slavoniji i da se tomu ustanovi cijena, obrazuje se do daljnje odredbe »Z e m a l j s k o p o v j e r e n - s t v o z a p r o m e t l i j e k o v n o m r o b o m« sa sjedištem u Zagrebu. Djelokrug ovoga povjerenstva proteže se na svekoliku ljekovitu robu i lje­kovite pripravke i na svekolike ljekarničke predm ete i ljcčitbene potrepštine.

§ 2. Članove povjerenstva imenuje povjerenik Narodnog V ijeća SHS za zdravstvo.

§ 3. S prodajom u §-u 1. navedene robe neizravnim trošiocim a mogu se baviti jedino oni trgovci (tvrtke), kojima na predlog pom enutog povjerenstva podjeljuje dozvolu povjereništvo za zdravstvo, dok izravnim trošiocim a mogu lijekove i ljekovite pripravke izručivati samo ljekarne i drogisti unutar granica naredbe od 2. rujna 1910. broj 38.836.

§ 4. Sve javne i zavodske (civilne i vojničke) ljekarne, svi javni i sukromni zdravstveni zavodi i svi, koji se bave sakupljanjem, prom etom i preradbom lje­kovite robe i lječitbenih potrepština, dužni su »Zemaljskom povjerenstvu za p ro ­met lijekovnom robom « prijaviti: prosječnu mjesečnu potrebu svakog pojedinog lijeka, robe, lječitbenih potrepština i zaliha onih, za koje će to povjerenstvo za­tražiti.

§ 5. Tvrtke, kojima će se povjeriti promet, dužne su o svojim zalihama v o ­diti točnu skladišnu knjigu, iz koje se može uvijek ustanoviti u zalihi nastala svaka promjena, naročito otkud potječe višak i u što je obraćen manjak.

§ 6. Prijaviti dužan je u roku od deset dana, iza kako bude proglašena ova naredba, ne samo vlasnik stanovite ljekovne robe, već i svaki, koji ju drži u pohrani.

§ 7. Povjereništvo za zdravstvo može na predlog povjerenstva stanovite lije­kove, stanovitu ljekovitu robu i ljekarničke potrepštine staviti pod odsvojnu zabranu.

§ 8. 0 svim ugovorima (zaključcima), koji su sklopljeni u pogledu izvoza lijekova, ljekovite robe i ljekarničkih potrepština na veliko prije nastupa na snagu ove naredbe, odlučuje ovo povjerenstvo.

§ 9. Kad ustanovljuje prodajnu cijenu, ima se povjerenstvo obazirati na na­bavne i manipulacione troškove.

§ 10. Svi oni, na koje se proteže snaga ove naredbe, dužni su nadzornim organima na zahtjev i punom oć ovoga povjerenstva pokazati sve svoje zalihe i dati uvid u poslovne knjige i dopise.

§ 11. Od dana nastupa ove naredbe na snagu smiju se lijekovi, ljekoviti pri­pravci, ljekovita roba i Iječitbena pomagala izvan područja države SHS izvesti ledino pism enom dozvolom povjereništva za zdravstvo na predlog ovoga pov je ­renstva.

Podijeljena dozvola ima se otpremnom listu priložiti. K od otprem e u većem broju dovoljno je. da se dozvola predoči poštanskom uredu.

Poštanski su uredi te željezničke i parobrodarske postaje ovlaštene sum­njive pošiljke u prisutnosti predatelja ili povjerenstveno otvoriti.

Otpremnom listu priložena dozvola ima se prebiljegovanjem neuporabivon. učiniti za ponovnu porabu.

§ 12. Prekršaji ove naredbe kaznit će se po prvom olbenim redarstvenim oblastima zatvorom do 6 m jeseci i novčanom globom do 2000 K.

A ko se može ustanoviti nepovlašteno polučena dobit prekršitelja, m ože n ov ­čana kazan premašiti 2000 K do dvostrukog iznosa ustanovljenog dobitka.

Zaliha, kojom je počinjen prekršaj, ima se zaplijeniti, a vrijednost ima se za­računati u korist hrvatsko-slavonskih ratnih invalida.

Page 27: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

25

II.§ 13. Na čelu je povjerenstva kao predsjednik po povjereništvu za zdrav­

stvo postavljeni činovnik liječnik kao zastupnik povjereništva za zdravstvo. P ot­predsjednika i perovodju izabire povjerenstvo iz svoje sredine.

Članovi povjerenstva jesu:1. jedan zastupnik povjerenika za obrt i trgovinu;2. jedan zastupnik povjerenika za narodno gospodarstvo;3. jedan zastupnik povjerenika za financije;4. jedan zastupnik povjerenika za zemaljsku obranu;5. dva zastupnika liječničkog zbora;6. dva zastupnika veterinarskog društva;7. četiri zastupnika ljekarničkog zbora;8. dva zastupnika trgovačko-obrtn ičke kom ore te njihovi zamjenici.§ 14. Članove povjerenstva pod 5., 6., 7. i 8. zavjeruje povjerenik za

zdravstvo.§ 15. Članovi povjerenstva dužni su u svim poslovima postupati savjesno i

nepristrano i čuvati tajnu.§ 16. Članove povjerenstva saziva u sjednicu predsjednik prema potrebi.§ 17. Svaki član povjerenstva vlastan je uzeti riječ na predmete dnevnog

reda.Član, koji je u kojem predmetu posredno ili neposredno interesovan, ne može

sudjelovati kod stvaranja zaključaka u tom predmetu.Zaključci stvaraju se većinom glasova prisutnih članova povjerenstva..Predsjednik glasuje samo, ako su glasovi raspolovljeni.Za valjanost zaključaka povjerenstva treba da je prisutna barem polovica

članova.§ 18. 0 svakoj sjednici povjerenstva ima se sastaviti zapisnik, uvrstivši i

eventualno mnijenje manjine.Zapisnik potpisuju predsjednik i perovodja, a ovjerovljuju ga dva po pred­

sjedniku odredjena člana.

III.§ 19. U djelokrug povjerenstva spada:a) brinuti se za nabavu lijekova;b) preuzimati pod zabranu stavljene i zaplijenjene lijekove i potonjima odre­

diti preuzetnu cijenu;c) razdijeliti nabavljene i zaplijenjene lijekove ljekarnama, drogerijama i

zavodima i opredijeliti im prodajnu cijenu;d) davati mnijenja i stavljati predloge u svim u predmet zasjecajućim p o ­

slovima.Dr. Radovan Marković v. r.

Članovima zbora liječnika!Nova godina je vrijeme, kad godišnji bolesnici liječnicima iskazuju hvalu za

trud i muku, kada liječnici primaju svoj glavni prihod. U tom času neka se kolege sjete, da je bilo njihovih drugova, ko ji su morali poći s ovega svijeta, a da nijesu mogli opskrbiti svojih, ostaviše udovice i siročad. Te udovice i siročad uslijed ne­smiljene skupoće zapadaju u sve veću bijedu, jer mirovina, uzgojnina ili milostinja, od koje se u normalno vrijeme jedva živjelo, ne dotječe sada ni za najhitnije ž.- votne potrebe. Zboru dolazi sve više novih molba za potporu od udovica i siro­čadi, a oni, koji su dosada uživali potporu, mole povišenje iste. M olbe su pune dir-

Page 28: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

26

ljivih izraza bijede i nevolje, starice mole potporu, da mogu kupiti drva, djeca, da mogu nabaviti cipele, jer bez cipela ne mogu u školu i mnogo još drugoga.

Sredstva pripom oćne blagajne i R akovčeve zaklade malena su, te se običnim prinosima ne će nikada tako povećati, da bi mogla udovoljavati svim potrebama, jer od svih članova Zbora samo su j e d n a t r e ć i n a članovi pripomoćne bla­gajne. A prinos godišnji je tako malen, samo 6— 10 kruna godišnje. Neka svaki pruži taj malen darak za udovice i siročad, neka pokaže, da stališka solidarnost nije samo pusta riječ. A da ista postane djelotvornim činom, neka svi članovi Zbo­rovi u imeniku članova revidiraju, jesu li utemeljitelji ili prinosnici pripomoćne blagajne, te ako nisu, neka ispune tu stališku dužnost i neka se upišu.

Zbor upravlja stoga na sve članove toplu molbu, da od svog novogodišnjeg pri­hoda poklone samo malen dio za udovice i siročad svojih kolega, te da ga pošalju kao dar pripom oćnoj blagajni. Neka svaki na taj plemeniti način dade oduška na­rodnom veselju i zadovoljstvu, k o je je ovladalo cijelim troimenim narodom nove Jugoslavije! Najljepša je manifestacija ublaživanje bijede i nevolje; a ima je, v je ­rujte, dosta1

U Z a g r e b u , koncem prosinca 1918.O d b o r Z b o r a ' l i j e č n i k a .

Razne vijesti.Novi članovi.

Zboru su pristupili kao redoviti članovi: Dr. K o p r i ć Ivo, pom oćni liječnik, dodijeljen bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu. — Dr. B u r i ć M arko, pom oćni liječnik kirurškog odjela bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu. — Dr. J u r i n Ivo, sekundarni liječnik u Zagrebu. — Dr.. I v a n č e v i ć Ivo, liječnik bolnice Brestovac. — Dr. S c h e r z e r Ivo, pom oćni liječnik u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu.

Imenovanja i premještenja.Povjerenik za zdravstvo im enovao je dr. Franju R c p u , općinskog liječnika

u Ivanjskoj, kotarskim liječnikom u X. činovnom razredu sa sustavnim berivima kod kotarske oblasti u Garešnici.

U sjednici gradskog zastupstva zagrebačkog od 29. XII. 1918. promaknuti su za osobite zasluge za vrijeme rata gradski fizik Dr. Gjuro R i h t a r i ć ad per­sonam u V. činovni razred, a gradski kotarski liječnici dr. Mi l i č i ć i dr. D i v -ko v i ć u VIII. čin. razred.

Umro,Dne 21. XII. 1918. umro je u Tuzli tamošnji gradski liječnik, našeg zbora

redoviti član od god. 1896. Dr. med. H. M ehmed S a m i eff. Š e r b i ć iza 4 1/2mjesečne teške bolesti. Rodjen 1845, u Sarajevu, apsolvirao je više nauke na m e­dicinskom fakultetu carigradskog sveučilišta, gdje je 7. juna 1871. promoviran za doktora sveukupne m edicine i kirurgije. 1874. im enovan je liječnikom zvorničkog sandžaka sa sjedištem u Tuzli, gdje je revno vršeć svoju službu ostao do zadnjeg daha.

Pasteurov zavod u Zagrebu,Prema odredbi gosp. povjerenika za zdravstvo, osnovan je u ovdješnjem zem.

bakteriološkom zavodu odio za liječenje bjesnoće po Pasteuru, koji je odio dne27. prosinca ove godine započeo svoj rad. U pozoravaju se stoga svi uredovni i privatni liječnici, kao i sve druge oblasti, da odsele sve osobe, što su ugrižene

Page 29: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

27

po bijesnim ili na bjesnoću sumnjivim životinjama, što m oguće prije pošalju u zakladnu bolnicu u Zagrebu, glasom naredbe povjerenika za zdravstvo od 18. prosinca 1918, broj 1083, dok imućniji privatni bolesnici mogu uz liječničku d o ­zvolu stanovati i u hotelima i privatnim kućama, odakle dolaze dnevno u bakte­riološki zavod izmedju 10— 11 sati prije podne. Bolesnici neka sa sobom ponesu sve potrebne isprave. Ujedno upozorava bakteriološki zavod gg. liječnike, da imade na skladištu sva potrebna lječitbena sera i druge bakteriološke preparate.

Pozajmite mikroskope!

Povjereništvo za bogoštovlje i nastavu obratilo se je na zbor, da se m ikro­skopi naručeni u Njemačkoj za predavanje iz histologije uslijed sadanjih prilika ne mogu ovam o dopremiti, pa da se s toga moli, da bi članovi zbora posudili li­ječničkom fakultetu svoje m ikroskope u koliko ih sami nužno ne trebaju. Prim o­predaja obavila bi se zapisnički uz potpuno jam stvo, da će m ikroskopi biti bez oštećenja svojedobno povraćeni ili potpuno jednakim naknadjeni, ako bi se koji oštetio. Zbor liječnika apelira na članove, da se odazovu ovom pozivu, te posude mikroskope, ako ih silno ne trebaju i da tako pomognu ovoj važnoj i patriotičkoj svrsi. Prijave se šalju predsjedništvu zbora.

Uredjenje zdravstvene službe.

Izišla je i u «Narodnim Novinama« od 2. siječnja 1919. br. 1. proglašena v la­dina naredba, kojom se s obzirom na neodgodivu nuždu privrem eno do kasnijeg uredjenja ustavnim putem preinačuje zakon »o uredjenju zdravstvene službe u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji« od 24, siječnja 1894. i neke ustanove zakona od 1. ožujka 1906., neke ustanove zakona od 1. ožujka 1905. »o novom uredjenju beriva zemaljskih urednika i službenika« i zakona od 2. studenoga 1880. »o služ­benih kategorijah zemaljskog zavoda za um obolne u Stenjevcu«.

P, n. članovima zbora.Zboru je stigla prijava, da- se neki članovi zbora ne drže zaključka redo­

vite m jesečne skupštine od 25. lipnja 1918., kojim su za pregledbe u poslovim a osjeguranja uglavljene slijedeće pristojbe:

H onorar Ratni Ukupno H o n o r a r i z a a t e s t e doplatakdo K 5000 .................................................................... K 10 3 13od 5001 do 10.000 ..................................................................................K 15 3 18od 10.001 do 20.000 K 20 5 25preko 20.000 .......................................................................... K 20 10 30Z a s p e c i j a l n u ( n a k n a d n u ) p r e t r a g u . . . K 3 2 5P r i s t o j b a z a p o s j e t " . ............................................................K 2 1 3Atest kućnoga l i j e č n i k a K 8 2A test o s m r t i ............................................................................................. ...... 7 3 10

Gg. članovi se upozoruju, da su zaključci zborovih skupština obvezatni za s v e članove i da je u interesu stališke solidarnosti b e z u v j e t n o n u ž n o , da se tečno drže svi zaključci zbora, jer snaga leži samo u slozi i jedinstvu. Kršenjem i zanemarivanjem zaključaka zbora oštećuju se opći stališki interesi, slabi se snaga stališke uzajamnosti i zbora kao reprezentanta liječničk oga stališa. P ozi­vaju se stoga sva gg. članovi zbora, da se točno drže svih zključaka zbora, p o ­gotovo pako onih, koji su stvoreni u interesu stališke uzajamnosti.

U Zagrebu, 12. siječnja 1919.Dr. M. pl. Č a č k o v i ć v. r. potpredsjednik. Dr. R. S t a n k o v i ć , v, r. tajnik.

Page 30: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

28

Pripomoćna blagajna.K ao utemeljitelji pristupiše: Dr. Lazar N o v k o v i ć , Stenjevec, K 200. Dr.

Vladimir J e l o v š e k , Zagreb, K 200.Nadalje darovaše: Dr. Dragan M a n c e , Ogulin, K 26. Dr. Blaž Il i j a n i ć ,

Ludbreg, K 66. Udova liječnika I. K. liječnički honorar K 100. Dr. Hermann F i s c h e r , B jelovar K 100.

Kao redoviti godišnji prinosnici s prinosom od 6 K dri. K o p r i ć Ivo i B u r i ć Marko. Dr. O. W e i s s , z. s. blagajnik.

Redovita glavna skupštinaz b o r a l i j e č n i k a k r a l j e v i n a H r v a t s k e i S l a v o n i j e u Zagrebu bit će u č e t v r t a k d n e 30. s i j e č n j a 1919. u 6 sati po podne u o p e r a ­c i o n o j d v o r a n i b o l n i c e C r v e n o g a k r i ž a u obrtnoj školi sa slije­dećim dnevnim redom :

1. Pozdrav predsjednika.2. Izvještaj tajnika.3. Izvještaj blagajnika.4. Izvještaj pregledača računa.5. Ustanovljenje proračuna za god. 1919.6. Opredijeljenje prinosa zbora pripom oćnoj blagajni.7. Izvještaj knjižničara.8. Predlog o isključenju.9. Izbor začasnih i dopisujućih članova.

10. Izbor članova časnoga suda.11. Izbor pregledača računa.12. Izbor upravnog odbora na tri godine.13. Socijalna pitanja.14. Eventualni predloži. O d b o r .

Dogovor za glavnu skupštinub i t ć e u č e t v r t a k d n e 23. s i j e č n j a o. g. u 7 sati na večer u o p e r a c i o ­n o j d v o r a n i b o l n i c e C r v e n o g a k r i ž a . Radi velike važnosti ovog dogovora (kandidacija odbora) pozivaju se članovi, da u što većem broju dodju na taj dogovor.

Redovita mjesečna skupštinaZ b o r a l i j e č n i k a k r a l j e v i n a H r v a t s k e i S l a v o n i j e u Zagrebu bit će u p e t a k d n e 31. s i j e č n j a 1919. u 6 sati poslije podne u o p e r a c i o ­n o j d v o r a n i bolnice Crvenoga križa s ovim dnevnim redom:

1 Izvješće predsjednika.2. Dem onstracije bolesnika i preparata.3. Eventualni predloži. O d b o r .

List izlazi 15. u m jesecu na 2 do 5 arka. — Članovi »Zbora liječnika« dobivaju ga badava — Pretplata za nećlanovc iznaša na godinu K 30.— , na pol godine K 15.— : u inozemstvo godišn je K 32.— . R ukopisi i svi dopisi šalju se na: U r e d n i š t v o » L i j e č ­n i č k o g V i j e s n i k a « dr. Lazar N o v k o v i ć Stenjevac kod Zagreba, zem. zavod za um obolne. Telefon 214. — Članarina, pretplate i sve ostale novčane pošiljke šalju se ili uplatnim listom hrv. poštanske štedionice » Z b o r u l i j e č n i k a « ili poštanskom doznač- nicom blagajniku dru. Oskaru W e i s s u, Zagreb, N ikoiićeva ul. 8. Telefon 762. — R ek la ­m acije radi »L iječn ičkog V ijesn ika« imadu se izravno upraviti na H r v . š t a m p a r s k i z a v o d u Z a g r e b u , N ikoiićeva ul. 8. — Oglase računam o prema našem cjeniku, koji na zahtjev kretom pošte šaljem o. M olim o u ime redovitog olprem anja lista, da nam se odm ah točno javi svaka prom jena boravišta. — Zaključak redakcije 5. u mjesecu.

Vlasnik i izdavatelj: »Zbor liječnika kralj. Hrvatske i S lavon ije« u Zagrebu. Urednik: dr. Lazar N o v k o v i ć . — Tisak Hrv. štam parskog zavoda d. d. u Zagrebu.

Page 31: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

Prilog „Liječničkoga Vijesnika“ br. 1. 1919.

Imenik članovaZbora liječnika kraljevina Hrvatske i Slavonije u Zagrebu

za godinu 1918.

(Po stanju od 31. prosinca 1918.)

Upravni odborZ b o r a l i j e č n i k a k r a l j e v i n a H r v a t s k e i S l a v o n i j e u Zagrebu

u godini 1918.

Predsjednik:Prof. dr. Dragutin vitez M ašek Bosnodolski.

Potpredsjednik:Prof dr. M iroslav pl. Čačković Vrhovinski.

I. tajnik:Dr, Radenko Stanković.

II. tajnik:Dr. Vladimir Jelovšek.

Blagajnik:Dr, Oskar Werss.

Knjižničar:Dr. Janko vitez Thierry.

Zamjenici odbornika:Dr. Lazar Novković, urednik »L. V .«.

Pregledači računa:Dr. Aleksandar Kuhar.

Časni sud:Dr. Pavao Ćulumović.

Dr. Antun Gottlieb.Dr. Kurt Hühn.

Dr. Radovan pl. Marković.Dr. Ante Pavelić.

Odbornik:Dr. Franjo Durst.

Dr. Ivan Haslinger.

Dr. Vladimir Katičić.

1

Page 32: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

2

A. Začasni članovi,

1. Dr, vitez Bleiweis Trsteniški Demeter, deželni zdravstveni nadzornik na Kramjskem, Ljubljana, 1913.*

2. Dr. Chodounsky Dragutin, red. profesor farm akologije u m. itd., Praha, 1913. (dop. član od g. 1900.).

3. Dr. Danić Jovan, ravnatelj bolnice za duševne bolesti, potpredsjednik glav­noga sanitetskoga savjeta, urednik Srpskog Arhiva za celokupno lekarstvo, itd., Beograd, 1900.

4. Dr. Dom ac Julije, sveučilišni profesor farm akognozije, Zagreb, 1904.5. Dr. Erben Josip, profesor, ravnatelj statističkog ureda glavnoga grada Prahe

itd., Praha-Smihov, 1875.6. Dr. G jorgjević Vladan, kr. srpski ministar predsjednik izvan si. itd., Beograd,

1875.7. Dr. G orjanović-Kram berger Dragutin, sveučilišni profesor itd., Zagreb, 1900.

(dop. član od g. 1893.).8. Dr. G regorič Vinko, predsjednik »Društva zdravnikov na Kranjskem«, pri­

marni liječnik zem. bolnice, Ljubljana, 1900. (red. član od g. 1900.).9. Dr. Heinz Antun, sveučilišni profesor botanike i. si. itd., Zagreb, 1895.

10. Dr. Hlava Jaroslav, sveučilišni profesor patološke anatomije češkog medic, fakulteta, predsjednik »Društva čeških liječnika« itd., Praha, 1900.

11. Dr. Janeček Gustav,.sveučilišni profesor kemije itd., Zagreb, 1900. (dop. član od g. 1889.)

12. Dr. Jovanović-B atut Milan, profesor higijene i sudbene medicine u Velikoj školi itd., Beograd, 1900. (dop. član od g. 1889.).

13. Dr. Kosirnik Ivan, žup. fizik i ravnatelj bolnice u m. predsjednik zdravstvenog vijeća, Zagreb, 1911. (red. član od g. 1876.), ut.

14. Dr. Müller Koloman, sveučilišni profesor nutarnje medicine, ravnatelj bol­nice sv. Roka, predsjednik zdravstvenog vijeća, Budapest, 1900. (dop. član od g. 1895.)

15. Dr. Ott pl. Dmitrij Oskarović, profesor ginekologije i primaljstva itd., Petro­grad, 1910.

16. Dr. Pešina Matija, profesor pedijatrije češkog medic, fakulteta, glavni tajnik slav. liječničkog odbora, Praha, 1910.

17. Dr. Reichwein Dragutin, zem. praliječnik u m., zdravstveni savjetnik, Zagreb, 1913. (red. član od g. 1874.), ut.** ,

18. Dr. Roth Vladimir Karlović, sveučilišni profesor neurologije itd., Moskva, 1900.

19. Dr. vitez Rydygier Ljudevit, sveučilišni profesor kirurgije itd., Lwćw, 1900.20. Dr. Subotić V ojslav, šef od jela državne bolnice, Beograd 1910. (red. član od

g. 1885., dopisujući član od g. 1900.)21. D £ W ickerhauser Teodor, sveučilišni profesor, zem. zdravstveni savjetnik,

Zagreb, 1911. (red. član od g. 1883.), ut.22. Dr. Z olotović G ju n , privatni liječnik, Sofija, 1900.23. Dr. Župane Franjo, zdravstveni izvjestitelj zemaljske vlade, Ljubljana, 1900.

* O dnosi se n a g od in u , kada je pristupio zboru, od n osn o izabran začasnim ili do- pisujućim članom . \

** O dnosi se na pripom oćnu blagajnu : ut. = utemeljitelj ; ut. upi. -- utemeljitelj k oji uplaću je; prin. 6 K = prinosnik sa 6 K godišnjeg prinosa.

Page 33: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

3

B, Dopisujući članovi,

1. Dr. Bujwid Odo, sveučilišni profesor higijene, Krakow, 1900.2. D r . Jovanović Jovan I., primarni liječnik državne bolnice, Beograd, 1900.3. D r .M anassein M ihajlo Petrović, profesor na medicinskoj akademiji i urednik

ruskoga Medicinskoga Vijesnika, Petrograd, 1900.4. D r. Rusev M a rin , fizik okružja sofijskoga, Sofija, 1900.5. Dr. V esely Antonin, sveučilišni profesor nutarnje medicine češkog medic, fa ­

kulteta, Praha, 1900.

C, Redoviti članovi,

1. Dr. Abjanić Ilija, općinski liječnik, Imotski, (Dalmacija), 1897., ut.2. Dr. A lbert Roko, žup» fizik, Brod na S., 1894., prin. 6 K.3. Dr. A leksander Oskar, sukromni liječnik, Zagreb, Ilica Kr. 40, 1901., prin.

6 K.4. Dr. Aliinan Dragan, žup. fizik, Vukovar. Zimi: Zagreb, Rairterova ulica 7,

1899.5. Dr. Altman Edmund, vojni nadliječnik, Virovitica, 1918., prin. 20 K.6. Dr. Altstädter Žiga, zubar, Zagreb, Jelačićev trg 28, 1896., prin. 6 K.7. Dr.- Amruš Milan, predstojnik vladinog odjela za bogoštovlje i nastavu u m.,

Zagreb, Akadem ički trg 5, 1874.8. Dr. Anger Antun, kotarski liječnik, Otočac, 1916., prin. 6 K.9. Dr. A ntolković pl. Kalinski Josip, sukromni liječnik, Zagreb, Trg Franje

Josipa 13, 1885., ut.10. Dr. Arambašin Joso, sudski liječnik, Split, (Dalmacija), 1905.11. Dr. A rch Franjo, županijski fizik u m., Požega, 1889.12. Dr. Arneri Vlaho, općinski liječnik, Korčula (Dalmacija), 1889.13. Dr. Atanacković, kot. liječnik i ravnatelj bolnice, Cazin, 1918.14. Dr. Baboselac Ivan, pom oćni liječnik bolnice milosrdnih sestara, Zagreb, V i­

nogradska cesta 76, 1913.15. Dr. Bachman V jekoslav. žup. fizik, Pregrada, 1893.16. Dr. Bačić Nikola, općinski'i blagaj. liječnik, Sušak, 1893., prin. 6 K.17. Dr. Bajić pl. Ilija, gradski fizik, Mitrovica, 1897.18. Dr. Bakarčić Frane, sukromni i kupališni liječnik, Opatija. (Istra), 1912.19. D r . Balogh pl. Nikola, općinski liječnik, Indjija, 1886., prin. 6 K. .20. Dr. Band Aleksandar, glavni liječnik okr. blagajne, Zemun, 1904., prin, 6 K.21. Dr. Barac Mihovil, žup. fizik, Požega, 1894,22. Dr. Barbot Ivan, pom. liječnik u zem, zavodu za umobolne u Stenjevcu, 1918.

ut. upi. . . . . . .23. Dr. Barić Viktor, kotarski liječnik, Velika Gorica, 1912., prin, 6 K, ,24. Dr. Barković Dragutin, primarni liječnik gradske javne bolnice, Sisak, 1894.,

prin. 12 K.25. Dr. Baturić Petar, općinski liječnik, Pučišće, (Dalmacija), 1896., prin. 6 K.26. Dr. Bauer Žiga, sukromni liječnik, Brod na S., 1912.27. Dr. Baylon Ante, općinski/liječnik, Biograd na moru, (Dalm acija), 1899.28. Dr. Begić Milan, kotarski liječnik, Glina, 1902., prin. 6 K.29. Dr. Beil Gustav, županijski fizik u m., zem. zdravstveni savjetnik, Varaždin,

1886., prin. 6 K.30. Dr. B elić Viktor, kotarski liječnik, Daruvar, 1891.31. Dr. B enčević Josip, pom oćni liječnik bolnice mil. sestara, Zagreb. 1914.32. Dr. Bendoni Josip, općinski liječnik, Cavtat, (Dalmacija), 1894..33. Dr. Berić Gjuro, kotarski liječnik, Županja, 1896., ut.

.34. Dr. B erković Franjo, liječnik trgovišta, Daruvar, 1901., prin. 10 K.35. Dr, Beuc Ivan. pom. liječnik bol. mil. sestara, Zagreb, 1913., prin. 6 K,

Page 34: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

4

36. Dr. Biankini Ante, sukromni liječnik, Chicago III., 3213, Indiapa Ave, U. S. A ., 1893.

37. Dr. Bibica Baldo, općinski liječnik, Gruž (Dalmacija), 1899.38. Dr. Bičanić Ivo, županijski fizik i primarni liječnik, ravnatelj bolnice, Pakrac,

1912., prin. 10 K.39. Dr. Bijelić Saimojlo, općinski liječnik, Erdevik, 1909., prin. 6 K.40. Dr. Blašić Albin, nadliječnik, B jelovar, 1917., prin 15 K.41. Dr. Blašković Aleksandar, kotarski i primarni liječnik bolnice, Osijek, 1908.,

prin. 10 K.42. Dr. Blau Hinko, gradski fizik, Varaždin, 1894., prin. 6 K.43. Dr. Blaž Vladimir, sukromni liječnik, Rijeka, 1897., ut.44. Dr. Blažek Jaroslav, županijski fizik, Brod na Savi, 1885.45. Dr. B lažeković Ivan, gradski kot. i blag. liječnik, Sisak, 1903., prin. 6 P.46. Dr. Bledšnajder Gracijan, sukromni i uznički liječnik, Karlovac, 1901., prin.

6 K.47. Dr. Bleicher Martin, sanitetski nadzornik, Bihać, (Bosna), 1914., prin. 6 K.48. Dr. B ogić Grga, kot. liječnik, Imotski, (Dalmacija), 1914.49. Dr. B okonjić Štaka, pom oćna liječnica u bolnici milosrdnih sestara u Za­

grebu, 1916., prin. 6 K.50. Dr. B onetić Niko, ravnatelj sanatorija, Sušak, 1912.51. Dr. Borić Uroš, gradski kot. liječnik, M itrovica, 1906., prin. 6 K.52. Dr. B otteri Ivan Hugo, primarni liječnik i ravnatelj zem. bolnice, Šibenik,

(Dalmacija), 1914.53. Dr. B ožić Janko, pom oćni liječnik u bolnici milosrdnih sestara, Zagreb, 1915.,

prin. 6 K.54. Dr. Breberin Eugen, županijski fizik, Novska, 1893., prin. 6 K.55. Dr. Breitwieser Hinko, kupališni liječnik, Lipik, 1899.56. Dr. Brlić A ndro, pom oćni liječnik u bolnici milosrdnih sestara, Zagreb, 1917.,

prin, 6 K,57. Dr. Brlić, Dcbroslav, gradski fizik, Brod na Savi, 1894.58. Dr. Brodjovin Mirko, zubar, Zagreb, N ikoiićeva ulica 1, 1911., prin. 20 K.59. Dr. Budisavljević pl. Prijedorski Julije, asistent kirurške klinike, Innsbruck,

1913., prin. 6 K,60. Dr. Bulat Silvije, općinski liječnik, Sinj, (Dalmacija), 1904., prin. 6 K.61. Dr. Butorac G juro, kot. liječnik i ravnatelj bolnice, Virovitica, 1909., prin.

6 K.62. D p Buzolić Joso, opć, liječnik, Janjina, (Dalm acija), 1914.63. D j. Catti G juro, primarni liječnik gradske javne opće bolnice u m., pravi član

zdravstvenog vijeća za pomorsku oblast, predsjednik grad. zdravstvenog vi­jeća, Rijeka, 1879.

64. Dr. Certin Dragutin, pom oćni liječnik u bolnici milosrdnih sestara, Zagreb, Zrinjevac 2, 1915., prin. 6 K.

65. Dr. Cirković Juraj, gradski fizik, Bakar, 1900., prin. 6 K.66. Dr. Colombani Filip, primarni liječnik i ravnatelj zem. bolnice, Split, 1898.67. Dr, Crkvenac Mirko, kot. liječnik, Krapina, 1899., prin. 10 K.68. Dr. Crlenjak Milan Vladimir, županijski fizik, primarni liječnik i ravnatelj

bolnice milosrdnih sestara, Zemun, 1897., prin. 6 K.69. Dr. Culek Antun, kotarski liječnik, Slunj, 1897., prin. 6 K.70. Dr. ćepulić V ladimir, asistent ortopedske bolnice, Zagreb, 1915., prin. 6 K.71. Dr. Ćulumović Pavao, županijski fizik, ravnatelj opće javne bolnice pod dr­

žavnom upravom, zdravstveni savjetnik, Zagreb, Preradovićeva ulica 9,1893., ut.

72. Dr, Čačinović Milan, zubar, Osijek, 1903., prin. 6 K.

Page 35: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

5

73. Dr. Čačković pl. Vrhovinski Miroslav, sveučilišni profesor i primarni liječnik u bolnici milosrdnih sestara, zdravstveni savjetnik, Zagreb, Gajeva ulica 7,1895., ut.

74. Dr. Čanić Ivan, kotarski liječnik, Brinje, 1896,75. Dr. Čubelić Radoslav, sukromni liječnik, Cirkvenica, 1912.76. Dr. Čučković G forgje, općinski liječnik, Šimanovci, 1904.

.77. Dr. Dabović Kajetan, općinski liječnik, Kastav, (Istra), 1900., prin. 6 K.78. Dr. Dabranić Ivan, asistent prim aljskog učilišta i zem. rodilišta, Zagreb,

1914., prin. 6 K.79. Dr. Daneš Jaroslav, županijski fizik, ravnatelj i primarni liječnik žup. bol­

nice, Mitrovica, 1912.80. Dr. Deanović Mile, kotarski liječnik i asistent na prlmaljskom učilištu i zem.

rodilištu u Zagrebu, 1916.81. Dr. Debeljak Lujo, općinski liječnik, Orahovica, 1912., prin. 10 K.82. Dr. Deutsch Aleksandar, sukromni liječnik, Vinkovci, 1909., prin. 6 K.83. Dr. Deutsch Miroslav, nadliječnik, Zagreb, 1917.84. Dr. Dežman M ilivoj, primarni liječnik oporavilišta Brestovac, Zagreb, Trg

Khuen Hedervarya br. 3, 1897., prin. 6 K.85. Dr. Dima Dušan, fizik trgovišta, Ruma, 1885.86. Dr, Dimović Gjuro, zubar, Zagreb, Jurišićeva ulica 1, 1898.87. Dr. Ditz Erik, kotarski liječnik, D olj. M iholjac, 1913,, prin. 6 K.88. Dr. Divković Milutin, gradski kotarski liječnik, Zagreb, M arovska ulica 25,

1904., prin. 8 K.89. Dr. D obrodolac Jovan, općinski liječnik, Beška, 1906., prin. 6 K.90. Dr. Dom ac Julije, pom oćni liječnik bolnice milosrdnih sestara, Zagreb, Trg

Franje Josipa 8, 1913., prin. 6 K.91. Dr. Dražić Mate, općinski liječnik, Milna na Braču, 1915.92. Dr. Drinković Mato, općinski liječnik i povjerenik Narodnog V ijeća SHS.

za narodnu obranu, Šibenik, (Dalm acija), 1897.93. Dr. Durst Franjo, profesor primaljstva u zem. rodilištu, zdravstveni savjetnik,

Zagreb, M arovska ulica 23, 1900., ut.94. Dr. Eckstein David, gradski kot. i blag. liječnik, Sisak, 1905., prin. 6 K.95. Dr. Eisenbacher Franjo, žup. fizik, kućni liječnik zem, kaznione Lepoglava,

1889. ,96. Dr. Eisenstädter David, nadliječnik, 1915., prin. 6 K.97. Dr. Elek Aleksandar, blagajnički liječnik, Sušine-Gjurgjenovac, 1912.98. Dr. Engl Mavro, općinski liječnik, Ilok, 1913., prin. 6 K.99. Dr. Ernst Aleksandar, liječnik i zdravstveni savjetnik drž. željeznice, V a­

raždin, 1902.100. Dr. Fabijanić Hugo, sukromni liječnik, Sušak, 1912.101. Dr. Fabijanić Nikola, općinski liječnik, Volosko, (Istra), 1889.102. Dr, Fein Gejza, blagajnički liječnik, Osijek, 1899.103. Dr. Feretić Ivan, zubar, Sušak, 1912.104. Dr. Ferić Milan, žup. fizik, Slatina, 1888., prin. 10 K.105. Dr. Ferkić Mirko, općinski liječnik, Vinica, 1913., prin. 6 K.106. Dr. Ferri Antun, općinski liječnik, Split, (Dalmacija), 1894., ut.107. Dr. Fichtner Leonardo, grad. kotarski liječnik, Osijek, 1917., prin. 6 K.108. Dr. Fischer A rnold, blagajnički liječnik, Beočin, 1912.109. Dr. Fischer pl. Bela, žup. fizik i prim am i liječnik bolnice, Osijek, 1895.110. Dr. Fischer Herman, gradski fizik, Bjelovar, 1888.111. Dr. Fischer Jaques, kotarski i blagajnički liječnik, Zagreb, Duga ulica 4, 1904.112. Dr. Fischer Ljudevit, kot. liječnik zakladne bolnice, Zagreb, 1912,113. Dr. Fischer pl. Mavro, začasni trgovišni fizik, Ruma, 1893., ut.114. Dr. Fischer Rikard, nadliječnik, B jelovar, 1917., ut.

Page 36: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

6

115. Dr. Fischer' Simo, kupališni liječnik, Daruvar, 1897., prin. 6 K.116. Dr. Florschütz Vatroslav, kotarski i primarni liječnik bolnice, Osijek, 1905.,

prin. 6 K.117. Dr. Fodor Ivan, kotarski liječnik, Zlatar, 1906., prin. 6 K.118. Dr. Forenbacher, August, nadliječnik, 1918.119. Dr. Fouque Lujo, općinski liječnik, Grohote na Šolti (Dalmacija), 1916,, prin.

6 K.120. Dr. Frait Franjo, kotarski liječnik, M arija Bistrica, 1901.121. Dr. Fried Koloman, kotarski liječnik, Zagreb, 1900.122. Dr. Friedrich Šišman, zubar, Zagreb, Preradovićev trg 1, 1896.123. Dr. Fröhlich 'Iso, sukromni liječnik, Zagreb, Ilica br. 21, 1912.124. Dr. Fuchs Josip, zubar, Zagreb, Jelačićev trg 4, 1897.125. Dr. Gajić Dušan, općinski liječnik, Golubinci, 1905.126. Dr. Gavranćić Milana, pom oćna liječnica bolnice mil. sestara, Zagreb, 1912.127. Dr. Gentilizza Juraj, kotarski liječnik, Hvar, (Dalm acija), 1899.128. Dr. G eorgević Pera, kotarski liječnik, Vinkovci, 1896.129. D r. G jorgjeuić G jorgje, sukromni liječnik, Zagreb, Jelačićev trg 3, 1912.130. Dr. Gjurić V jekoslav, općinski liječnik, Mali Bukovec, 1914.131. Dr. Glasgall Manfred, sukromni i blag. liječnik, Varaždin, 1900.132. Dr. Glück Aleksandar, primarni liječnik zem. bolnice, Sarajevo, 1917., prin,

12 K.133. Dr. Glücks Robert, zubar, Bjelovar, 1911.134. Dr. Gojtan Stjepan, sukromni i blag. liječnik, Osijek, 1897.135. Dr. Goldschm iedt Žiga, općinski liječnik, Vukovar, 1911.136. Dr. Gottlieb Albert, općinski liječnik, Vukovar, 1895.137. Dr. Gottlieb Antun, županijski fizik i primarni liječnik zakladne bolnice pod

državnom upravom, zdravstveni savjetnik, Zagreb, 1905., ut.138. Dr. Goitschalk Frarljo, pomorski stožerni liječnik u m., gradski fizik, Osijek,

1886.139. Dr. Grčić Branislav, sukromni liječnik, Vinkovci, 1895.140. Dr. Grčić Kristofor,, pomoćni liječnik pokr. bolnice, Arbanasi-Zadar, (Dal­

m acija), 1913.141. Dr. Grčić Sima, općinski liječnik, Irig, 1912., prin. 6 K.142. Dr. 'Grgurić Mihovil, kot. liječnik, Čazma, 1913.143. Dr. Grgurina Ante, sukromni i kupališni liječnik, Opatija, (Istra), 1912.144. Dr. Griesz Žiga, općinski liječnik, Našice, 1899.145. Dr. G ross Mavro, sukromni-liječnik, Karlovac, 1918.146. Dr. Grospić Ferdo, županijski fizik, Gospić, 1890.147. Dr. Gruenwald August, kotarski liječnik i učitelj higijene na gimnaziji, Osijek,

1900., ut.148. Dr. Gundrum Fran, gradski fizik, zdravstveni savjetnik, Križevac, 1888., ut.

upi.149. Dr. Gutschy Antun, županijski fizik, Sisak, 1891., prin. 6 K.150. Dr. Gutschy Franjo, županijski fizik i primarni liječnik u bolnici milosrdnih

sestara, Zagreb, Bregovita ulica 1, 1895,, ut.151. Dr. Gutschy Ljudevit, predstojnik zemalj. higijensko-bakterijološkog zavoda,

Zagreb, Prilaz 67, 1903,, prin. 10 K.152. Dr. Hakl Gustav, pom oćni bolnički liječnik, Osijek, 1912. ,153. D r . Haladi Miroslav, kotarski liječnik pridijeljen zem. vladi, Zagreb, Berisla-

vićeva ulica 14, 1912.154. Dr. Haslinger Ivan, gradski kotarski i blagajnički liječnik, Karlovac, 1898.,

prin. 6 K.

Page 37: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

7

155. Dr, Havliček Josip, odsječni savjetnik zem. vlade, upravitelj zem. zavoda za proizvadjanje animalnoga cjepiva, Zagreb, Gundulićeva ulica 57, 1885., prin.6 K.

156. Dr. Havliček Ljudevit, kotarski liječnik u m., Zagreb, Hatzova ul. 20, 1907.157. Dr. Havliček Zlata, pomoćna liječnica u bolnici milosrdnih sestara, Zagreb,

1913., prin. 6 K.158. Dr. H erceg Rudolf, kotarski liječnikj Petrinja, 1904., prin. 6 K.159. Dr. H ercog Žiga, zubar, Zagreb, Jelačićev trg 3, 1897., ut.160. Dr. Herlinger Ivan, sukromni liječnik, Opatija, (Istra), 1912.161. Dr. Hermann Izidor, općinski liječnik, Lipik, 1894.162. Dr. Hermann Robert, zubar, Karlovac, 1907., prin. 6 K.163. Dr. H erzog Ivan, kotarski liječnik zakladne bolnice' pod državnom upravom,

Zagreb, Bakačeva ul. 1, 1910., prin, 6 K.164. Dr. Hiršl (H orvat) Viktor, blagaj. i sukromni liječnik. Zagreb, Frankopanska

ulica 16, 1904., prin. 6 K.165. Dr. H očevar Antun, stožerni liječnik, 1907., ut.166. Dr. Hoffmann A dolf, sukromni liječnik, Terezovac, 1912.167. Dr. Hofmann Erna, pom oćna liječnica zakladne bolnice pod drž. upravom,

Zagreb, 1917., prin. 6 K.168. Dr. Horäk Ervin, kotarski nadliječnik, Gradačac, (Bosna), 1894.169. Dr. H oretzky Bernhardt, kotarski liječnik, Zemun, 1900.170. Dr. Horovitz Franjo, sukromni liječnik, Zagreb, M arije Valprije ul. 8, 1913.171. Dr. Horn Mavro, kotarski nadliječnik, Bos. N ovi (Bosna), 1902,172. Dr. Hribar Josip, kotarski i primarni bolnički liječnik, Velika Gorica, 1901.,

ut.173. Dr. Hiihn Kurt, županijski fizik i primarni liječnik u bolnici milosrdnih ses­

tara, zemaljski zdravstveni savjetnik, Zagreb, Jelačićev trg 5, 1900,, prin. 6 K.

174. Dr. Ilijanić Blaž, kotarski liječnik, Ludbreg, 1910., prin. 10 K.175. Dr. Ivković Gjuro, sukromni liječnik, Zagreb, N ikoiićeva ul. 1, 1891., ut.176. Dr. Jagić pl. Nikola, izv. sveučilišni profesor i primarij, W ien VIII., Schlös-

selg. 22, 1906.177. Dr. Jakovčić Mato, zapovjednik rezervne bolnice, Beograd (Srbija), 1892.178. Dr. Jakšić Katarina, pom oćna liječnica u bolnici milosrdnih sestara, Zagreb,

Draškovićeva ulica 34, 1916., prin. 10 K.179. Dr. Jambrišak Janko, kot. liječnik, Karlovac, 1898.180. Dr. Jambrišak M ilivoj, zubar, Zagreb, Jelačićev trg- 1, 1903.181. Dr. Janson Bogumil, kot. liječnik, Ogulin, 1904., prin. 6 K.182. Dr. Jellinek G juro, zubar, Zagreb, Ilica 11, 1910., prin. 6 K.183. Dr. Jelovšek Vladimir, sukromni i blagaj. liječnik, Zagreb, Bregovita ul. 2,

1906., prin. 6 K.184. Dr. Joanović M ihajlo, nasl. izvanredni sveučilišni profesor i predstojnik higi­

jenskoga zavoda na sveučilištu, zem. zdravstveni savjetnik, Zagreb, Trg Ante Starčevića 3, 1897., ut.

185. Dr. Joković Roko, ravnatelj sanatorija, Zagreb, Jelisavina ul. 18, 1896.186. Dr. Josipović pl. Ljudevit, K urilovcc kod Vel. Gorice, 1893., ut.187. Dr. Jovanović Petar, županijski fizik, Klanjec, 1892., ut.188. Dr. Jurak Ljudevit, županijski fizik i prosektor, zem. zdravstveni savjetnik,

Zagreb, 1913., prin, 6 K.189. Dr. Juraković Mato, općinski liječnik, Makarska, (Dalmacija), 1893.190. Dr. Juranović Martin, županijski fizik, ravnatelj opće javne županijske bol­

nice, Petrinja, 1893.191. Dr. Juratović M ijo, općinski i lječilišni liječnik, Samobor, 1900., prin. 6 K.

Page 38: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

8

192. Dr. Jurčić Filip, kot. liječnik, pridijeljen bolnici milosrdnih sestara, Zagreb, Relkovićeva ul. 6 , 1905., prin. 6 K.

193. Dr. Jurinac Dušan, primarni liječnik bolnice milosrdnih sestara, Zemun, 1910., prin. 6 K.

194. Dr. Jurjević pl. Josip, kotarski i blagajnički liječnik, Dugoselo, 1896.195. Dr. Kaiser Makso, zubar, Osijek,^1912.196. Dr. Kallivoda Stjepan, županijski fizik, zdravstveni savjetnik, Zagreb, 1886.,

ut.197. Dr. Karaman Duje, sukromni liječnik, Trst, 1899.198. Dr. Karlić Nikola, kotarski liječnik, ravnatelj i primarni liječnik županijske

bolnice, B jelovar, 1912.199. Dr. Karović Dušan, općinski liječnik, Tijesno (Dalm acija), 1913., prin. 6 K.200 . Dr. Kasumović Mirko, gradski fizik, Koprivnica, 1896.201. D r. Katičić Vladimir, vrhovni državni zdravstveni nadzornik, Zagreb, Gajeva

ulica 53, 1893., prin. 6 K.202 . Dr. Katušić Božidar, općinski liječnik, D olnji M iholjac, 1897.203. Dr. K atz Artur, kot. liječnik, N. Gradiška, 1906., prin. 6 K.204. Dr. K eszler Danilo, općinski i blagaj. liječnik, Sotin, 1906., ut.205. Dr. Kindl Josip, žup, fizik, Ilok, 1894., prin. 6 K.206. Dr. Klaić Ljubo, liječnik pokrajinske bolnice, Arbanasi-Zadar (Dalmacija),

1912.207. Dr. Kleinberger Gustav, sukromni liječnik, Zagreb, Trg Franje Josipa 1.8 , 1911.208. Dr. Kleinkind Rikard, zubar, Zagreb, Jelačićev trg 1 , 1911., prin. 6 K.209. Dr. Klem enčić Andrija, kotarski liječnik u miru, općinski liječnik, Lovinac,

1889.2 1 0 . Dr. K nežević Mile, kotarski liječnik, Novi M arof, 1909., prin. 6 K.211. Dr. Knopp Ferdo, gradski fizik u m., zem. zdravstveni savjetnik, Osijek, 1885.2 1 2 . Dr. Kobali Ljudevit, gradski kot. liječnik, Zagreb, 1914., prin. 6 K.213. Dr. K obler Gejza, W ien I., Seilerstätte 30, 1897., prin. 6 K.214. Dr. Kočuvan Franjo, kotarski i prim am i liječnik bolnice mil. sestara, Zemun,

1906., ut., prin. 30 K.215. Dr. K oczyhski G juro, stožerni liječnik, Zagreb, Gundulićeva ulica 8 , 1897.

prin. 6 K,216. Dr. K oerbel Herman, gradski liječnik i upravitelj gradske bolnice, Bihać

(Bosna), 1909., prin. 6 K,217. Dr. Kohlbach Otokar, blagaj. i željez. liječnik, Osijek, 1912., prin. 10 K.218. Dr. K ohout Bogumil, općinski liječnik, Ivanić grad, 1897., prin. 6 K.219. Dr. K onjević Dimitrije, općinski liječnik, Čerević, 1911.220 . Dr. K orenić Juraj, vojni pom. liječnik, Moslavina, 1918., prin. 10 K.221. Dr. K ornfeld M arcel, sukromni liječnik, Vel. Ston (Dalm acija), 1914.222. Dr. K ošić M ijo, općinski i kupališni liječnik, Kraljevica, 1900., prirt. 10 K.223. Dr. K ostić G jorgje, općinski liječnik, Dal), 1907,, prin. 6 K.224. Dr. K ovačević Antun, općinski liječnik, Orebić (Dalmacija), 1901.225. Dr. K ovačević Milan, sukromni liječnik, Zagreb, Jelačićev trg 12, 1894.226. Dr, K ovačić Emanuel, gradski fizik i primari) bolnice, Brod na Savi, 1898.,

prin. 6 K.227. Mag. chir. Kovarik Vendelin, kot. liječnik u m., Virovitica, 1874.228. Dr. K rajec Otmar, gradski fizik, Ljubljana, 1900.229. Dr. Kraus Gustav, općinski liječnik, D jakovo, 1912.230. Dr. Križ Lujo, kotarski liječnik, Pakrac, 1896.231. Dr. Krutina Josip, kotarski nadliječnik i upravitelj kotarske bolnice, Doboj

(Bosna), 1904.232. Dr. Kuhar Aleksandar, gradski kotarski liječnik, Zagreb, Jurišićeva ul. 3,

1893., prin. 10 K.

Page 39: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

9

233. Dr. Kuhar-Durlen August, sukromni liječnik, Rijeka, 1914.234. Dr. Kuhn Antun, kotarski liječnik, Nuštar, 1916.235. Dr. Kuhn Ivo, pom oćni liječnik gradske bolnice, Varaždin, 1916,236. Dr. Kun Samuel, sukromni i blagaj. liječnik, Brod na Savi, 1897., prin. 6 K.237. Dr. Kurajica Božo, ravnatelj i primarni liječnik zemaljske bolnice, Šibenik,

(Dalm acija), 1896.238. Dr. Labaš pl. B laškovečki Franjo, županijski fizik, Osijek, 1891.239. Dr. Landr Gustav, vlasnik sanatorija, Opatija (Istra), 1912.240. Dr. Lang Artur, županijski fizik, dodijeljen zem. vladi, Zagreb, Sveučilišni

trg 7, 1903.241. Dr. Laniar Stanislav, linijski liječnik, Šibenik, 1918.242. Dr. Laufka Viktor, općinski liječnik, Plaški, 1912.243. Dr. Lazarus Filip, općinski i blagajn. liječnik, Valpovo, 1891., prin. 6 K.244. Dr, Lederer Armin Lavoslav, blagaj. i željez. liječnik, Vinkovci, 1888.245. Dr. Lederer Eduard, kotarski liječnik, M itrovica, 1900,246. Dr, Ljubić Šime, kotarski liječnik, Korčula (Dalmacija), 1900.247. Dr. Lochert Josip, državni zdravstveni nadzornik, 1886., ut.248. Dr. Loew Ljudevit, gradski liječnik, Lovran (Istra), 1891., prin. 8 K.249. Dr. L oew y Hinko, sukromni liječnik, Zagreb, Preradovićev trg 2 , 1911., prin.

6 K.250. Dr. L öw y Otto, vojni nadliječnik, Zagreb, 1918.251. Dr. Lončarek Milan, kotarski liječnik, Krapina, 1905,, ut.252. Dr. Lukanović Davor, općinski liječnik, Čavle, 1900.253. Dr. Lušić-M atković Vinko, županijski fizik, primarni liječnik u zakladnoj bol­

nici, Zagreb, Trg Franje Josipa 16, 1888.254. Dr. Machaček Franjo, općinski liječnik, V irje, 1912,255. Dr. Machiedo Jerko, zdravstveni asistent, Zadar (Dalm acija), 1904.256. Dr. Magdić Ivan, kotarski liječnik u m., Ludbreg, 1876., prin. 6 K.257. Dr. M aiksner Ivan, primarni liječnik grad. bolnice, županijski fizik, Varaždin,

1896,, prin. 6 K,258. Dr. M aksimović G jorgje, sukromni liječnik, Ruma, 1912.259. Dr. M aksimović Obrad, grad. kotarski liječnik, Srijemski Karlovci, 1914.,

prin. 6 K.260. Dr. M alec Bogdan, pom oćni liječnik u bolnici milosrdnih sestara i blagajnički

liječnik, Zagreb, Frankopanska ulica 1 2 , 1898,261. Dr. Malvić Jakov, viši kotarski liječnik, Split (Dalm acija), 1886.262. Dr. Mance Dragan, županijski fizik, ravnatelj bolnice, Ogulin, 1898,, prin,

10 K.263. Dr. Mandich Šime, stožerni liječnik u m., W ien III., Baumgasse 23-25, 1877.264. Dr. M anojlović Dmitar, kotarski liječnik u m., W ien IV., Gusshausgasse 8 ,

1878. ' „265. Dr. M antel Sebastijam, stožerni liječnik, Zagreb, 1914.266. Dr. M arčelić Ivan, ravnatelj zem. bolnice, Arbanasi-Zadar (Dalm acija), 1894.,

prin. 6 K.267. Dr. Marie Vojislav, pukovnijski liječnik, Zagreb, 1911.268. Dr. Marinović Baldo, općinski liječnik, Obrovac (Dalm acija), 1914.269. Dr. M arković Josip, županijski fizik, Gospić, 1893., prin. 10 K.270. Dr. M arković pl. Radovan, povjerenik Narodnog V ijeća SHS za zdravstvo,

Zagreb, Gajeva ul. 32, 1912,, prin. 6 K.271. Dr. M arošević Josip, gradski kotarski liječnik, Zagreb, 1913., prin. 6 K.272. Dr, Martechini Baldo, općinski liječnik, Dubrovnik (Dalmacija), }894.273. Dr. Martin Kazimir, općinski i blagajnički liječnik, Popovača, 1899,274. Dr. Martinis Josip, općinski liječnik, Starigrad na Hvaru (Dalmacija), 1889.

Page 40: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

10

275. Dr. M ašek vitez BoSnodolski Dragutin, sveučilišni profesor, zem. zdravstveni savjetnik, primarni liječnik bolnice milosrdnih sestara, Zaćreb, Samostanska ul. 16, 1890., ut.

276 Dr. Matica Makso, kotarski liječnik, dodijeljen zakladnoj bolnici pod zem. upravom, Zagreb, Rainerova ul. 8 , 1904., prin. 6 K.

277. Dr. M atković Ante, općinski liječnik, Zadar (Dalm acija), 1904,278. Dr. M atković Ivan st., generalni štopski liječnik u m., Zagreb, Draškovićeva

ul. 1 2 , 1886,, ut. '279. Dr. M edved Josip, gradski kotarski liječnik, Zagreb, Ilica 83, 1914.280. Dr, Michal Većeslav, općinski liječnik, Gorjan, 1909., prin. 6 K.281. Dr. Michl Danijel, pom oćni liječnik, Kraljevica, 1917., prin, 6 K.282. Dr. M ihajlović Branko, općinski liječnik, Tovarnik, 1906., prin. 6 K.283. Dr. Mikucki vitez Ladislav, primarni liječnik bos.-herc. zem. bolnice, Sarajevo,

1902.284. Dr. Mikuličić Miroslav, red. sveučilišni profesor, Zagreb, 1913.285. Dr. Milašinović G jorgje, općinski liječnik, Vinkovci, 1885.286. Dr, Milić Srećko, blagajnički liječnik, Osijek, 1912.287. Dr. Miličić Milan, grad. kotarski i željeznički liječnik, Zagreb, Ulica Marije

Valerije 6 , 1906,, prin. 9 K.288. Dr. Milobar Karola, sukromna liječnica, Zagreb, Kaptol 3, 1906.289. Dr. Milutinovic Sava, kotarski liječnik, Stara Pazova, 1901.290. Dr. M indszenthy Rudolf, pukovnijski liječnik, Zagreb, M edulićeva ul. 23,

1917.291. Dr. M ioković Dušan, općinski i željeznički liječnik, Gjulaves, 1908,292. Dr. Miškovi'ć Jovan, sukromni liječnik, Ruma, 1912.293. Dr. Mixa Milan, kupališni liječnik, K arlove Vary (Češka), 1906.294. Dr. M ladenović pl. Košta, županijski fizik i ravnatelj bolnice, N. Gradiška,

1894.295. Dr. M odoš pl. Stjepan, kotarski liječnik u m,, Zagreb, Zrinjski trg 18, 1885.296. Dr, M ojić Miloš, sukromni liječnik, M itrovica, 1895.297. Dr. M onašević Vojin, općinski liječnik., Kamenica, 1894.298. Dr. M rvoš Nikola, rudnički liječnik, B or (Srbija), 1913.299. Dr. Muačanin Jovan, gradski kotarski liječnik, Osijek, 1886.300. Dr. M uaćević Branko, kotarski liječnik i ravnatelj bolnice, Petrinja, 1903.301. Dr. Müller A dolf, zubar, W ien I., Opernring 17, 1891., ut.302. Dr. Müller M iroslav, županijski fizik i primarni liječnik bolnice, Osijek, 1894.,

prin. 6 K . .303. Dr. Müller Otoii, sukromni i željeznički liječnik, Zagreb, Jelačićev trg 28,

1901., ut.304. Dr. Muža A lfons, županijski fizik, ravnatelj i primarni liječnik bolnice, zem.

zdravstveni savjetnik, Osijek, 1895., prin. 6 K,305. Dr. N edeljković Sava, gradski fizik, Zemun, 1894,306. Dr. Nem ićić Milan, gradski fizik u m., zem. zdravstveni savjetnik, Meran-

Untermais, Rathausstr. 1 2 , 1878., ut.307. Dr. Nenadović Jovan, kupališni liječnik, Lipik, 1902., prin. 6 K.308. Dr. Nenadović Nenad, kotarski liječnik, Šid, 1905.309. Dr. Neumann Jakob, sukromni liječnik, Varaždin, 1900.310. Dr. Neumann Julijo, općinski liječnik, Pakrac, 1897., prin. 6 K,311. Dr. Neumann Žiga, kotarski liječnik, D jakovo, 1896., prin. 6 K.312. Dr. Nikolajević Aleksandar, županijski fizik u m. i zemaljski zdravstveni sa­

vjetnik, Nova Gradiška, 1874.313. Dr. Njem irovski Hinko, blagaj. liječnik, Nova Gradiška, 1912,, prin. 6 K.314. Dr. Novaković Vlaho, sek. liječnik, kot. bolnica, PraHa. Kr. Vinohradv, prin.

6 K.315. Dr. N ovković Dušan, kotarski liječnik, Slatina, 1903., prin, 6 K

Page 41: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

11

316. Dr. N ovković Lazar, kotarski liječnik, pridijeljen kr. zem. zavodu umobolnih, Stenjevac, 1903., ut.

317. Dr.. Orešković pl. Breitenthurm Pavao, zübar, Sarajevo, 1891.318. Dr. Orlić Gjuro, općinski liječnik, Šibenik (Dalmacija), 19i2., prin. 6 K.319. Dr. Gtio pl. Karlo, zdravstveni savjetnik pomorske oblasti, primarni liječnik

gradske bolnice, Rijeka, 1893..320. Dr. O žbolt Josip, sukromni liječnik, Rijeka, 1898.321. Dr. Paladino Gaj o, općinski liječnik, Trogir (Dalmacija), 1896.322. Dr. Patzak Edo, gradski kotarski liječnik, Zemun, 1906.323. Dr. Pavelić Ante, zubar, potpredsjednik Narodnog V ijeća ŠHS., Zagreb, D al­

matinska ulica 2, 1897,, prin. 6 K.324. Dr. Pavlaković Vladimir, kotarski liječnik, Kostajnica, 1914., ut.325. Dr. Pavlović Radivoj, praktikant na klinici, Budapest, 1918.326. Dr. Pecotić-Žuvotović Ante, općinski liječnik, Velaluka (Dalmacija), 1914.327. Dr. P ejčić pl. Vilim, županijski fizik i'zem aljsk i zdravstveni savjetnik, B je­

lovar, 1887.328. Dr. P ejčić Lavoslav, gradski liječnik, Bijeljina (Bosna), 1902., prin. 6 K.329. Dr. Pera Josip, okružni fizik, Danilov grad (Crna gora), 1895.330. Dr. Peričić Božo, primarni liječnik i ravnatelj pokr. zem. bolnice, Zadar-A r­

banasi (Dalmacija), 1890.331. Dr. Perović Drago, red. sveučilišni profesor, Zagreb, 1917.332. Dr. Petković Svetislav, općinski liječnik, M orović, 1906., prin. 6 K.333. Dr. Petrović Dušan, sukromni liječnik, Ruma, 1912., prin. 6 K.334. Dr. Pisačić pl. Hižanovečki Hugo, općinski liječnik, Krašić, 1896., ut.335. Dr. Plentaj Dragan, kotarski liječnik, Livno (Bosna), 1902.336. Dr. Pliverić Vladimir, vojni nadliječnik, Zagreb, 1918., ut.337. Dr. Politzer Mavro, općinski liječnik,'L ipovljani, 1897., prin. 10 K.338. Dr. Politzer Nataniel, županijski fizik i blagaj. liječnik, Kutina, 1893.,' prin.

6 K.339. D i. Poljanić Vlaho, općinski liječnik, Mlini-Župa, Dubrovnik (Dalmacija),

1904. ‘ '340. Dr. Pollak Vilim, gradski fizik, Požega, 1895., prin. 10 K.341. Dr. Popović Lazar, pridijeljen zakladnoj bolnici, Zagreb, 1906.; prin. 6 K.342. Dr. Požarev Stevan, općinski liječnik, Surčin, 1900.343. Dr. Preindelsberger Josip, primarni lijbčnik bos.-herc. zemaljske bolnice,

vladin i zem. zdravstveni savjetnik, Sarajevo, 1896., prin. 6 K.344. Dr. Puljo Atanasija, kotarski liječnik, Zemun, 1905., prin. 6 K.345. Dr Putsay Gjuro, blagaj. i željez. liječnik, Mitrovica, 1912., prin. 6 K.346. Dr. Rac Ivan, kotarski liječnik, Udbina, 1914., prin. 6 K.347. Dr. Rado Eugen, zubar, Zagreb, Jelačićev trg 5, 1894.348. Dr. R adojčić Košta, sukromni liječnik, zem. zdravstveni savjetnik, Zemun,

1893., prin. 6 K.349. Dr. Radoničić Karlo, primarni liječnik, W ien, 1918., ut.350. Dr. Radošević Eduard, zubar, Zagreb, M arije Valerije ul. 10, 1913.351. Dr. Radulaški Milan, asistent b.-h. zem. bolnice u Sarajevu, 1918., prin. 10 K352. Dr. Rajska Elza, pomoćna liječnica u bolnici milosrdnih sestara, Zagreb, 1917 ,

prin. 6 K. ,353. Dr. Rajski Franjo, kot.,liječnik, Korenica, 1917., prin. 6 K.354. Dr. Rechnitz Milan, željeznički liječnik, Osijek, 1912.3 5 5 . Dr, Rechnitz Mavro, županijski fizik u m., Ogulin, 1885.356. Dr. Rechnitzer Slavo, kotarski liječnik, Ruma, 1893.3 5 7 . Dr. Reich Julijo, stožerni nadliječnik, Zagreb, Jurišićva ulica 5. 1899., prin.

6 K. 358. Dr. Reichl Artur, zubar, Zagreb, Ilica 10, 1905.

Page 42: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

12

.359. Dr. R eizer Vladimir, županijski fizik, Zagreb, 1899,360. Dr. R eihy Gustav, blagajnički liječnik, Daruvar, 1912.361. Dr. Riessner Danijel, suplenat na hrV. sveučilištu, Zagreb, Sv. Duh 4, 1907.,

prin. 8 K.362. Dr. Richtarić Gjuro, gradski fizik, zdravstveni savjetnik, Zagreb, Mošinskijeva

ulica 2, 1891., prin. 6 K,363. Dr. Ristić Luka, gradski kotarski liječnik, Beograd (Srbija), 1911., prin. 6 K.364. Dr. Rogina Julije, županijski fizik, Našice, 1897., prin. 1 2 K.365. Dr. Rohrbacher Matija, kotarski liječnik, Pisarovina, 1903., prin. 1 2 K.366. Dr. Roman A dolf, kotarski liječnik, Sušak, 1897.367. Dr. R osenzw eig Josip, kotarski liječnik u m., M itrovica, 1886.368. Dr. R osenzw eig Viktor, puk. liječnik, Zagreb, 1914.369. Dr. Roth Herman, kotarski liječnik, B jelovar, 1897., ut.370. Dr. Rubinstein Aleksandar, puk. liječnik, Varaždin, 1911.371. Dr. R učević Stjepan, generalni stož. liječnik u m., Sušak, 1886., ut.372. Dr. Rukavina Mato, općinski liječnik, Vrbovec, 1913., prin. 6 K.373. Dr. R e p a Franjo, kotarski liječnik, Ivanska, 1904,374. Dr. Sattler Eugen, sukromni liječnik, Zagreb, Hatzova ulica 13, 1914.375. Dr. Sattler Stanko, kotarski liječnik, Bileće (Bosnajy 1914.376. Dr. Sauerbrunn Edmund, sukromni liječnik, Karlovac, 1912.377. Dr. Schaffer M ojsija, kotarski liječnik, V ojnić, 1912.378. Dr. Schalek A lfred, stožerni liječnik u m., Zagreb, Mesnička ulica 5, 1903.,

prin. 6 K.379. Dr. Scherzer A dolf, žup. fizik, Senj, 1893., prin. 6 K.380. Dr. Scheyer Julije, sukromni liječnik, Koprivnica, 1904., prin. 6 K.381. Dr. Schiessel Viktor, sukromni liječnik, Osijek, 1885.382. Dr. Schmidt Ivan, općinski liječnik, Vel. Grdjevac, 1914.383. Dr. Schmirmaul Matija, okružni liječnik, Reichenburg (Štajerska), 1879.,

prin. 1 2 K.384. Dr. Schön A rnold, blagajnički-liječnik, Zemun, 1913., prin. 6 K.385. Dr. Scholler V ojko, pom oćni liječnik, Zagreb, 1916., prin. 6 K.386. Dr. Scholler Vatroslav, sukromni i blagajnički liječnik, Zagreb, Vlaška u. 25,

1896., ut.387. Dr. Schwaiba Antun, sukromni liječnik, Rijeka, 1900., prin, 6 K.388. Dr. Schwartz Milan, sukromni i željeznički liječnik, Zagreb, Nikoiićeva ulica

4-a, 1911.389. Dr. Schwarz Oton, kotarski nadliječnik, školski liječnik zem. vlade, Sarajevo,

1900.390. Dr. Schwarz Vatroslav, ravnatelj i primarni liječnik zemaljske bolnice u m.,

zem. zdravstveni savjetnik, Zagreb, Zrinjs'ki trg 10, 1887., ut.391. Dr. Selak Makso, sukromni i blagajnički liječnik, Zagreb, Ilica 67, 1908.,

prin. 6 K.392. Dr. Selem Petar, zdravstveni perovodja, K orčula (Dalmacija), 1904.393. Dr. Simić pl. Antun, županijski fizik, Zagreb, Jezuitski trg 1 , 1891,, prin. 6 K.394. Dr. Simonović Milan, gradski fizik, Petrovaradin, 1912.395. Dr. Simonović Radivoj, sukromni liječnik, Zom bor (Ugarska), 1893.396. Dr. Singer Lavoslav, blagajnički i željeznički liječnik, Zagreb, Kukovićeva

ulica 15, 1898.397. Dr. Sisarić Ivan, općinski liječnik, P oljice (Dalm acija), 1917., prin. 6 K,398. Dr. Sladović pl. Sladoević Eugen, županijski fizik, primarni liječnik u zaklad­

noj bolnici pod zem. upravom, Zagreb, Jelačićev trg 25, 1885.399. Dr. Sluga Ferdo, kot. liječnik u m., opć. liječnik, Zaprešić, 1878.400. Dr. Smetanka Fran, suplenat na hrv. sveučilištu, Zagreb, 1918. prin. 20 K.401. Dr. Smolčić Filip, ravnatelj zem. bolnice, Dubrovnik (Dalm acija), 1897.

Page 43: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

13

402. Dr. Sobol Ivan, općinski liječnik, Cirkvenica, 1914.403. Dr. Sondić Ivan, kotarski liječnik, Grubišnopolje, 1907., prin. 6 K.404. Mag. chir. Sor Lovro, kotarski liječnik u m., Plank am Kamp (Dol. Austrija),

1874., prin. 6 K.405. Dr. Spiller Mavro, kotarski liječnik, Ivanec, 1896., prin. 6 K. 1406. Dr. Spišić Božidar, ravnatelj ortopedijske bolnice, Zagreb, Palmotićeva ulica

22, 1905.407. Dr. Spitzer A dolf, kotarski liječnik, Zemun, 1896., prin. 10 K.408. Dr. Spitzer Eduard, zubar, Varaždin, 1896., prin. 6 K.409. Dr. Stalio Ivan, sukromni liječnik, M eljine (Dalmacija), 1900.410. Dr. Stanković Radenko, sukromni liječnik, Zagreb, Jurišićeva ulica 2 , 1906.,

ut.411. Dr. Stanković Stjepan, gradski kotarski i blagajnički liječnik, Varaždin, prin.

6 K.412. Dr. Stein Beno, nadliječnik, gradska kužna bolnica, Zagreb, 1917., prin. 6 K.413. Dr. Steiner Samojlo, sukromni liječnik, Požega, 1906.414. Dr. Steinhardt Izidor, sukromni i blagajnički liječnik, Zagreb, Ilica 51, 1901.,

prin. 6 K.415. Dr. Stern Mavro; željeznički liječnik, Vukovar, 1885.416. Dr. Štipan Franjo, županijski fizik, Jaska, 1889., ut.417. Dr. Stipanićić Antun, županijski fizik, Delnice, 1891.418. Dr. Strohal Franjo, županijski fizik, Ogulin, 1889.419. Dr. Sunajković Branko, kotarski liječnik, Bjelovar, 1902., prin. 6 K.420. Dr. Sužnjević Gjuro, kot. liječnik, Glina, 1913., prin. 6 K.421. Dr. Szarvas Koloman, općnski liječnik, Voćin, 1898.422. Dr. Szem erey pl. Bertalan, kupališni liječnik Lipik (zimi Bijjlimpešta), 1898.,423. Dr. Sztraka Koloman, pom oćni liječnik u zakladnoj bolnici, Zagreb, Gunduli-

ćeva ulica 45, 1917., prin. 10 K.424. Dr. Šanjek Janko, pom. liječnik, Zagreb, 1918., ut. upi.425. Dr. Šantić Ante, općinski liječnik, Stari (Dalm acija), 1914.426. Dr. Šeat Špiro, stožerni liječnik u. m., Zadar, 1918., prin. K 12.427. Dr. Šebesta Josip, općinski i željeznički liječnik, Pazin (Istra), 1903.428. Dr. Šemper A lfons, kot. liječnik, Požega, prin. 20 K.429. Dr. Šešerin Bogoslav, žup. fizik, Koprivnica, 1898.430. Dr. Šilović Srećko, sukromni liječnik, Brazilija, 1911., prin. 6 K.431. Dr. Škarica Josip, liječnik glavar državne štamparije, W ien IV., Schäfferga-sse

21, 1896.432. Dr. Šlajmer Edo, primarni liječnik zemaljske bolnice u m., vladin savjetnik,

Ljubljaha, 1888., prin. 10 K.433. Dr. Španić Andrija, općinski liječnik, Pitomaca, 1903.434. Dr. Štajduhar Josip, sukromni liječnik, D jakovo, 1905., prin. 6 K.435. Dr. Štambuk Ivan, zdravstveni savjetnik, općinski liječnik, Jelsa na Hvaru

\ (Dalm acija), 1886.436. Dr. Štampar Andrija, zdravstveni savjetnik povjereništva za socijalnu skrb,

1912., prin. 6 K.437. Dr. Štangl Šandor, sukromni liječnik, Vukovar, 1912.438. Dr. Šugh pl. Žiga, kotarski liječnik, Križevac. 1900.439. Dr. Šulentić Franjo, tajnik zdravstvenog odsjeka zem, vlade, Zagreb, 188.,

prin. 6 K.440. Dr. Šulentić Ivan, kotarski liječnik, Perušić, 1896.441. Dr. Švarc Žiga, gradski liječnik za djecu, Zagreb, Samostanska ulica 1, 1901.,

prin. 6 K.442. Dr. Švrljuga Ljudevit, kot. liječnik, Sušak, 1891.443. Dr. Taussig Vilim, kotarski i uznički liječnik, Varaždin, 1898., prin. 6 K.

Page 44: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

14

444. Dr. Tauszk Kornel, županijski fizik, primarni liječnik bolnice milosrdnih ses­tara, Zagreb, 1899., prin. 6 K.

445. Dr. Thaller pl. Ljudevit, pom oćni liječnik u bolnici milosrdnih sestara, Zagreb, 1916;, prin. 6 K. •*

446. Dr. Thaller pl. Milan, kotarski liječnik, Vrbovsko, 1902.447. Dr. Thierry vitez Jänko, županijski fizik, primarni liječnik zakladne bolnice

pod državnom upravom, Zagreb, Berislavićeva ulica 9, 1901., prin. 6 K,448. Dr. Tišma Stevan,. općinski liječnik, Novi Slankamen, 1903.449. Dr. Tkalčić Zlatko, sukromni liječnik, Zagreb, Gajeva ulica 19, 1911,, prin.

8 K.450. Dr. Tommaseo pl. Nikola, općinski liječnik, Split (Dalm acija), 1911.451. Dr. Trbojević Mane, kotarski liječnik, Sv. Ivan Zelina, 1903., prin. 6 K.452. Dr. Turoman Svetislav,. općinski liječnik, N ova jPazova, 1911.453. Dr. Tuškan Ivan, sukromni liječnik, Karlovac, 1910.454; Dr. Udina Baldo, kotarski liječnik, Novi V inodol, 1914., prin. 6 K.455. Dr. Uzelac Prokop, općinski liječnik, Čepin, 1917., prin. K 13.30.456. Dr. Valjavec Julijam, županijski fizik, dod ije ljen ’ na službovanje zem. vladi,

Zagreb, Preradovićeva ulica 42, 1893., prin, 10 K.457. Dr. Verona Adam , općinski liječnik, upravitelj pokrajinskog nahodišta, K ctor

(Dalmacija), 1897.458. Dr. Vinski Izidor, gradski fizik, Karlovac, 1897., prin. 10 K.459. Dr. Vitauš Fran, vrhovni blagajnički i školski liječnik, Zagreb, Palmotićeva

ulica 23, 1893,, prin. 8 K.460. Dr. Vondraček Josip, općinski liječnik, Uljanik, 1899., prin. 6 K.461. Dr. Voslar Ferdo, stožerni liječnik, općinski liječnik. Mače, 1912., prin. 6 K.462. Dr. Vrabčević Vladimir, državni zdravstveni nadzornik, Zagreb, Gajeva ulica

26, 1895.463. Dr. Vranešević Dušan, gradski kotarski liječnik, Osijek, 1896.464. Dr. Vrbanić Leo, županijski fizik, ravnatelj i primarij bolnice, Vinkovci, 1894.,

prin. 6 K.465. Dr. Vučetić Nikola, sukromni liječnik. Beograd (Srbija), 1891.466. Dr. V yborny Josip, kotarski liječnik, Čabar, 1896., prin. 6 K.467. Dr. Wagner Rudolf, sukromni.liječnik, Bjelovar, 1897., prin. 6 K.468. Dr. W aidl Viktor, sukromni i blagajnički liječnik, Indjija, 1911.469. Dr. W eiss Dragutin, gradski kotarski liječnik, Križevac, 1897.470. Dr. W eiss Oskar, sukromni liječnik i zdravstveni savjetnik zem. blagajne za

osiguranje radnika, zem. zdravstveni savjetnik, Zagreb, N ikoiićeva ulica 8 ,1896., ut.

471. Dr. Weiss Samuel, općinski liječnik u m., Osijek, 1888., prin. 6 K.472. Dr. Weissmann Karlo, pom oćni liječnik, Zagreb, 1917., prin; 6 K.473. Dr. W essely Dragutin, kotarski liječnik, Irig, 1905., prin. 6 K.474. Dr. W interhalter Nikola, zubar, državni tajnik SHS., Zagreb, Jelačićev trg 13,

1905., prin. 10 K.475. Dr. W olff Martin, zubar, Zagreb, Ilica 3, 1892.476. Dr. W underlich Koloman, žup. fizik, Varaždin, 1889., prin. 10 K.477. Dr. Zahradka Egon, kotarski nadliječnik, dodijeljen vakufskoj bolnici, Sara­

jevo (Bosna), 1904.478. Dr. Žarnih Boris, red. sveučilišni profesor, Zagreb, 1918., prin. 6 K.479. Dr. Zavrašćan Ljudevit, županijski fizik, Daruvar, 1889., prin. 6 K.480. Dr.. Zec Milko, pom oćni liječnik zakladne bolnice pod državnom upravom,

Zagreb, Bogovićeva ulica 9, 1912,, prin. 8 K.481. Dr. Zec Petar, kotarski liječnik i primarij bolnice, Gospić, 1907., prin. 6 K.482. Dr. Zec-M ihaljinec V e ra, sukromna liječnica, Zagreb, Ilica 47, 1916., prin.

6 K.

Page 45: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

15

483. Dr, Zidarić Matija, kotarski liječnik ti m,, Varaždin, 1885.484. Patr. chir, Zrelec Petar, umir. kotarski liječnik, općinski liječnik, G jurgjevac,

1874.485. Dr. Zrilić Marko, sanitetski koncipista, Benkovac (Dalmacija), 1914.486. Dr. Žirovčić Ivan, ravnatelj zemaljskog zavoda za umobolne, zem, zdravstveni

savjetnik, Stenjevac, 1885., prin. 6 K.487. Dr, Žmegač Franjo, vojni nadliječnik, Lješ (A lbanija), 1918., prin. 10 K.

D, Umrli utemeljitelji pripomoćne blagajne.

1. Dr. Aleksander Mavro, sukromni liječnik, Zagreb.2. Pat. chir. Bazijanec Antun, kotarski liječnik, Perušić.3. Dr. Bošnjaković Srećko, profesor na šumarskoj akademiji i jpredstojnik zem.

kemičko-analitičkog zavoda, Zagreb.4. Dr. Fort Josip, županijski fizik, Zagreb.5. Dr. Hanzl Levin, kotarski liječnik, Kutjevo.6 . Dr. Kallivoda Josip, odsječni savjetnik i zem. praliječnik, Zagreb.7. Dr. K iseljak Ivan, kotarski liječnik u m., Zagreb.8 . Dr. Medanić Bruno, sukromni liječnik, Rijeka.9. Dr. Rakovac Ladislav, odsječni savjetnik u m., Zagreb.

10. Dr. Rogulić Ivan pl., županijski fizik u m,, Vukovar.1 1 . Dr. Švrljuga Šime, gradski fizik u m., Zagreb.1 2 . Dr. Thaller pl. Ignjat, zem. vrhovni liječnik u m., Zagreb.13. Dr. W eselsky od Saveslröma Antun, stožerni nadliječnik, Zagreb.14. Dr. W inkler Eugen, gradski kotarski liječnik, Zagreb.

E. Umrli začasni članovi.

1. Dr. Valenta pf. Marchthurnski, vladin savjetnik, profesor primaljstva u m., Ljubljana.

Page 46: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

Broj 4328/1918. — V. Ž.

Natječaj.Na temelju §. 46. zakona o uredjenju zdravstvene službe u kraljevinama

Hrvatskoj i Slavoniji raspisujem ovime natječaj za ispražnjena mjesta o p ć . b l i-j e č n i k a uzadruženih zdravstvenih općina:

1. P r e g r a d a sa sjedištem u Krap. Toplicama,2. H r a š ć i n a sa sjedištem u Budinšćini,3. S u t i n s k o s a sjedištem u Malom Kom oru ili Sutinskim Toplicama,

uz godišnju plaću od 2.000 K i stanarine od 500 K, te petogodišnjim doplatkom od 100 K.

Natjecatelji neka svoje valjano obložene m olbe do 2. veljače t. g. podnesu velikom županu županije varaždinske.

Veliki župan županije varaždinske te grada Varaždina.U V a r a ž d i n u , dne’ 2. siječnja 1919.

V eliki župan: F r a n j o K u h n .

Broj 3006, v. ž.

Natječaj.Tem eljem naredbe povjereništva za zdravstvo od 4. prosinca 1918. broj 399.

raspisujem ovime natječaj za popunjenje mjesta k o t a r s k o g a l i j e č n i k a kod kotarske oblasti u K o r e n i c i sa sustavnim berivima..

Natjecatelji za ovo mjesto neka svoje na povjereništvo za zdravstvo uprav­ljene m olbenice, obložene ispravama o svom osposobljenju u smislu § 3. zakona od 24. siječnja 1804. ob uredjenju zdravstvene službe predlože potpisatom e putem pretpostavljene im oblasti najdulje do 31. siječnja 1919., ako su u javnoj službi, inače preko nadležne upravne oblasti.

V eliki župan županije ličko-krbavske.U Gospiću, dne 22. prosinca 1918,

V elik i župan: u z. V u c h e t i c h v. r.

Broj 16221-1918.

Natiečai.Na temelju § 46. zakona od 24. sijgčnja 1894. o uredjenju zdravstvene službe

raspisuje se natječaj za popunjenje mjesta o p ć i n s k i h l i j e č n i k a uzadru­ženih zdravstvenih općina sa sjedištem u B a r i l o v i ć u , C e t i n g r a d u , R a ­k o v i c i , J o s i p d o l u , B o s i l j e v u , F u ž i n a m a , M e j i , te mjesta o p ć i n ­s k o g l i j e č n i k a samostalne zdravstvene općine u B r i b i r u .

Beriva općinskih liječnika uzadruženih zdravstvenih općina iznose godišnje 2000 K plaće, 400 K stanarine, te pet godišnji doplaci po 100 K.

Beriva opć. liječnika u Bribiru iznose prema zaključku općinskog zastupstva od 15. lipnja 1914. 2800 K plaće i stanom u naravi.

M olbenice obložene dokazalim a o osposobljenju imadu se podnijeti potp i­sanoj županijskoj oblasti do 31. siječnja 1919.

Županijska oblast u Ogulinu.Podžupan: V i 1 ! a n.

Page 47: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

Iskaz uplata p. n. gg. članova za IV. četvrtgodište(od 1. listopada do 31. prosinca) god. 1918.

Ime i obitavalište

Dr. R. Stanković, Zagreb , Dr. B. Sunajković, Garešnica Dr. V. Jelovšek, Zagreb Dr. L. Debeljak, Orahovica . Dr. F. G rospić, G ospić Dr. I. Rac, Udbina . . . . Dr. M. Gavrančić, Zagreb Dr. K. Jakšić, Zagreb Dr. M. M ikuličić, Zagreb Dr. J. Reich, Zagreb Dr. E. pl. Sladović, Zagreb . Dr. A . Schalek, ZagrebDr. V. Horvat, Zagreb Dr. L. Jurak, Zagreb Dr. K. Milobar, Zagreb Dr. A . Pavelić, Zagreb Dr. D. Riesner, Zagreb Dr. R. Stanković, Zagreb .Dr. S. Laniar, ŠibenikDr. L. P opović, Zagreb Dr. Plavsics, G yör . . . . Dr. W eiss, N. Gradiška

Dr. M. Juranović, PetrinjaDr. Z. Kralj, Zagreb Dr. I. Blažek, B r o dDr. M. Politzer, LipovljaniDr. A . N ikolajević, N. GradiškaDr. R. Herceg, Petrinja Dr. M. Lončarek, Krapina

Dr. M. Begić, Glina . . . . Dr. G. Beil, Varaždin Dr. M. Politzer, Lipovljani Dr. G. Rethy, Daruvar Dr. F. Sluga, Zaprešić Dr. A . Blašić, BjelovarDr. E. Altmann, V irovitica . Dr. G. M ilašinović, V inkovci Dr. F. M agdić, Ludbreg Dr. 1. Jurin, Zagreb . . . . Dr. R Čubelić, Petrinja Dr. I. Ivančević, Zagreb Dr. L. Vrbanić, V inkovci Dr. M. Zidarić, Varaždin Dr. L. Havliček, Zagreb Dr. A . Müller, B eč

Page 48: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

Im e i obitavališteuplate

prosinac31 D r. M. Begić, Glina (iz honorara) 31 Dr. G. Beil, Varaždin (iz honorara) 31 Dr. A . Culek, Slunj (iz honorara) 31 Dr. M. pl. Čačković, Zagreb (iz honorara)31 Dr. M. Gross, B eč (iz honorara)31 Dr. L. Gutschy, Zagreb (iz honorara)31 Dr. K. Hühn, Zagreb (iz honorara)31 Dr. B. Kohout, Ivanićgrad (iz honorara)31 Dr. L. Križ, Pakrac (iz honorara)31 Dr. F. Jurčić, Zagreb (iz honorara) 31 Dr. A . Lang, Zagreb (iz honorara)31 Dr. R. pl. M arković, Zagreb (iz honorara)31 Dr. M. M ikuličić, Zagreb (iz honorara) 31 Dr. V. N ovaković, Kr. Vinohrady (iz h.)31 Dr. D. Perović, Zagreb (iz honorara) 31 Dr. V. pl. Peičić, B jelovar (iz honorara)31 Dr. M. Selakt Zagreb (iz honorara) 31 Dr. B. Špišić, Zagreb (iz honorara) 31 Dr. L. Thaller, Zagreb (iz honorara) .31 Dr. L. P opović, Zagreb (iz honorara

U Zagrebu, 31. prosinca 1918.

Dr. W e i s s , z. s, blagajnik.

Broj 1934. u. o.

Natječaj.Na temelju §. 46. zakona o zdravstvu od 24. siječnja 1894. raspisuje se ovime

natječaj za popunjenje 4 mjesta o p ć i n s k i h l i j e č n i k a uzadruženih zdrav­stvenih općina sa sjedištem u Karlobagu, Lovincu, Vrhovinama i Zrmanji.

S mjestima skopčana su godišnja beriva i to : 2000 K plaća, 400 K stanarina i 600 K nagrada za držanje priručne ljekarne.

Natjecatelji, koji žele jedno od tih mjesta postići, imadu svoje propisno ob ­ložene m olbenice do 3. siječnja 1919., ako su u službi, putem predpostavljene oblasti, inače preko nadležne političke oblasti upravnom odboru predložiti.

U G o s p i ć u , dne 30. studena 1918.

Upravni odbor županije ličko-krbavske.V eliki župan:

Dr. T o m l j e n o v i ć .

Page 49: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

Broj 3018 v. ž. 1918.Predmet: Poipunienje ispražnjenih mjesta opć. liječnika.

N A T J E Č A J .Temeljem § 46. zakona o zdravstvu od 24. siječnja 1894. raspisujem natječaj

za popunjenje 4 mjesta o p ć . l i j e č n i k a uzadruženih zdravstvenih općina sa sje­dištima u K o n č a n i c i , kotara daruvarskoga, O k u č a n i m a , kotara novogra- diškoga, A n d r i j e v c i m a , kotara brodskoga i P l e t e r n i c i kotara požeškoga.

S tim mjestima skopčana su godišnja beriva i to: 2000 K plaća, stanarina 300 K, te pet petgodišnjih doplataka po 100 K.

Natjecatelji, koji žele jedno od tih mjesta postići, imadu svoje propisno ob lo ­žene m olbenice do 16. veljače o. g. meni predložiti.

U Požegi, dne 27. prosinca 1918.V eliki župan: B e l o š e v i ć v. r.

Hrv. slav. zemaljski kemijsko-analitički zavod u Zagrebu.

Telelon 2-35. Kačićeva ul. br. 9. zgrada u dvorištu. Telefon 2-35.

Z av od taj pruža zem aljskoj vladi i podredjenim joj upravnim oblastim asve kem ijsko-analitičke podatke, k o ji se u interesu javne uprave traže, naročito obavlja istraživanja vina temeljem zak. čl. 47. od god . 1908. kojim se zabranjuje praviti i u prom et staviti patvoreno vino,

Za sudbene oblasti obavljaju se sva sudbeno-kem ijska istiaživanja. Za privatne stranke, istražuje se prema pristojbeniku živež i m irodije na kakvoću t. j. da li su uzorci naravni ili patvoreni te osim toga, da li sadrže p o zdravlje štetnih sastojina.

Istražuje se : čaj, čokolada , kakao, gorušica, muštarda, gvire, kava i surogati kave, kvasac, pjenica, maslac, maslo, margarin, mast, med, kobasice, m irodije, m lijeko, ocat, esence, p ivo, s ic slador, slastice i slično, ulje, škrob, v ino, voćn i sokovi, voda, vrhnje, žestoka pića, zatim kovinske slitine, kaučukasti predm eti, glazure posudja i bo je .

Istraživanja za gospodarstvene svrhe: Zem lja i kamenje, krma, umjetna gnojiva, istraživanja slada, kom a, masti, ulja, sapuna.

Za rudarstvo : istraživanje rudača, kovina i t. d.Osim toga goji se na zavodu umjetna vinska pjenica, koju zavod strankama

razašilje u bocam a, a koja se upotrebljuje pri vrijenju mošta te daje stalnije vino.

Uredovni sati od 8—2.PREDSTOJNIŠTVO.

Page 50: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

R u k a v i c e z a s e k c i j eod gumije, 1 par K 8.—

Puhala za kauterizatorepo Pacquellnu

u raznim veličinama

K o f e r d a m iz l-a paragumijeza zubare

Braće Čižektvornica povojne robe,

Biječničk’h pomagala i bandaža.

Praha Truhlärska ul. 18 .

Broj 8489/1918.

Natječaj.Na temelju zaključka ravnateljstva zemaljske ’blagajne za potporu bolesnih

radn'ka i za osiguranje proti nezgodam a u Zagrebu od 30. prosinca 1918., čl. 512. sjed. zapisnika, ima se popuniti mjesto okružno-blagajničkoga glavnoga liječnika i m jesto okružno-blagajničkoga liječnika za okružnu blagajnu za osiguranje rad­nika u K arlovcu sa sjedištem u K arlovcu i to:

a) za blagajničkoga glavnoga liječnika s plaćom od 4000 K godišnje, te uz skuiparinski doplatak, koji se ustanovljuje sa 50% godišnje plaće, dakle uz ukupna godišnja beriva od 6000 K,

b) za blagajničkoga liječnika s god. plaćom od 3000 K, te uz skuparinski d o ­platak, koji se ustanovljuje- s 50% godišnje plaće, dakle uz ukupna godišnja b e ­riva od 4500 K.

N atjecali se mogu za ova mjesta liječnici sveukupnoga liječništva, koji su pripadnici države S.H.S., te vješti hrvatsko-srpskom ili slovenskom jeziku u pismu i govoru. Pobliže uvjete namještenja mogu natjecatelji vidjeti za vrijeme uredovnih sati kod okružne blagajne za osiguranje radnika u K arlovcu, te isti imadu u svojim molbama istaknuti, da su im poznati ti pobliži uvjeti namještenja.

Prednost imadu uz gornje uvjete natjecatelji, koji imadu dulju praksu, te koji nijesu stariji od 40 godina.

Namještenje jc do konačnoga uredjenja liječn ičkoga pitanja po zemaljskoj blagajni za potporu bolesnih radnika i za osiguranje proti nezgodam a u Zagrebu, koje će doskora uslijediti, privrem eno i vezano na medjusobni trom jesečni otkaz.

V lastoručno pisane, valjano obložene i propisno biljegovane m olbenice imaju sa podnijeti okružnoj blagajni za osiguranje radnika u K arlovcu do uključivo 31. siječnja 1919.

U Karlovcu, dne 31. prosinca 1918.Okružna blagajna za osiguranje radnika u Karlovcu.

Page 51: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

Prilog k članku dra. L. P o p o v i ć a : Jedna urodjena srčana greška

SI. 1. Normalna slika srca (G. Schwarz) a = V . c. s .; b = A rc . a orta e ; c = P .; d =

A n . s in .; e = A n . d. ; f = V. s. ; g = V. d. SI. 2.D orzo-ventralna sagitalna slika srca

(Groedel)D esno : I. desni luk sudova krvnih.

III. desni luk atrija.V. V . cav. inf.

L evo : I. luk aorteII. luk pulmonale

III. levi luk atrijaIV. levi luk ventrikla

SI. 3. Perzist. duct. art. Botalli (G roedel)

Page 52: LIJEČNIČKI VIJESNIK - library.foi.hr · anamneza i opći status dovode do pomisli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. Klinički pregled srca: udarac srčanog

sa situs viscerum inversus. („L . V . “ br 1. 1 9 1 9 .)