Fina

ncije

, pra

vo i p

orez

i | 6/

14Li

dija

Žun

ić |

Poslo

vna t

ajna

u po

stupc

ima j

avne

nab

ave

117

UDK 347.775

Lidija Žunić, dipl. iur.Zagreb

Poslovna tajna u postupcima javne nabave

Praksa je pokazala da gospodarski subjekti prilikom sudjelovanja u postupcima javnih nabava, odnosno ponuditelji prilikom do-stave ponuda u postupcima javnih nabava vrlo često griješe pri-likom označavanja određenih podataka poslovnom tajnom. U ovom članku pojašnjava se što točno poslovna tajna jest, na koje

se podatke može odnositi i kako se označava. Osim toga, daje se i pregled prakse pred Državnom komisijom za kontrolu

postupaka javne nabave kako bi se u pogledu poslovne taj-ne olakšalo buduće postupanje naručitelja i ponuditelja.

Glavni problem u primjeni poslovne tajne u praksi jest taj što se pogrešno smatra da ona spada u tajne kla-sificirane podatke sukladno Zakonu o tajnosti podata-ka (u nastavku: ZTP/07)1. Međutim, poslovna tajna, baš kao i profesionalna tajna, nije sadržana u odred-bama tog zakona, već u odredbama Zakona o zaštiti

��������������� �������������������. Naime, odredbama ZTP/07 utvrđuje se pojam

klasificiranih i neklasificiranih podataka, stupnje-vi tajnosti, postupak klasifikacije i deklasifikacije, pristup klasificiranim i neklasificiranim podacima, njihova zaštita i nadzor nad provedbom tog zakona. Klasificiranje podataka obavlja se po strogo određe-nim pravilima, dok poslovna tajna tu uopće ne spada pa stoga ovdje često dolazi do brkanja pojmova i na-stanka problema. Postoje, naime, kriteriji što poslov-na tajna jest, a što nije, ali u biti nitko nije nadležan za nju kao ni za praćenje situacije o tome donose li insti-tucije pravilnike koji reguliraju poslovnu tajnu. Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost brine o klasificiranim podacima, Agencija za zaštitu osobnih podataka nadležna je za osobne podatke, dok za poslovnu taj-nu nije nadležan nitko. U praksi tako nastaje problem te postoje različiti slučajevi da institucije i razne usta-nove, organizacije, trgovačka društva u vlasništvu dr-žave ili jedinice lokalne samouprave stavljaju oznake poslovne tajne gdje treba i gdje ne treba. Stoga će se u ovom članku pokušati objasniti što točno poslovna tajna jest, kako se označava i sve ostalo što je bitno za istu.

1 Zakon o tajnosti podataka (Nar. nov., br. 79/07 i 86/12)2 Zakon o zaštiti tajnosti podataka (Nar. nov., br. 108/96)

1. Općenito o poslovnoj tajniPoslovna tajna (engl. business secret, njem. Geschä-

ftsgeheimnis) bi se općenito mogla definirati kao svi podaci određeni općim aktom društva ili propisom, ali u širem smislu i podaci djelovanja nekog subjekta čije bi priopćenje trećoj osobi moglo nanijeti štetu in-teresima i poslovnom ugledu društva.3

Kao što je uvodno navedeno, poslovna tajna nije predmet odredaba ZTP/07, već ZZTP/96. Odnos iz-među ova dva zakona uređen je čl. 34. ZTP/07. Prema toj odredbi stupanjem na snagu ZTP/07 prestale su va-žiti odredbe ZZTP/96, osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. tog zakona. To su upravo odredbe o poslovnoj tajni (glava 8.) i profesionalnoj tajni (glava 9.) koje su, prema tome, jedine ostale važeće iz tog zakona.

Prema čl. 19. ZZTP/96 poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog druš-tva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstav-ljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

Pravna osoba dužna je čuvati kao tajnu i podatke: a) koje je kao poslovnu tajnu saznala od drugih prav-nih osoba; b) koji se odnose na poslove što ih pravna osoba obavlja za potrebe oružanih snaga, redarstvenih vlasti RH ili drugih javnih tijela, ako su zaštićeni od-govarajućim stupnjem tajnosti; c) podatke koji sadrže ponude na natječaj ili dražbu – do objavljivanja rezul-tata natječaja odnosno dražbe; d) podatke koji su za-

3 Izvor: http://www.poslovni.hr/leksikon/poslovna-tajna-1631

Zagreb

118

Javna nabava | Financije, pravo i porezi

konom, drugim propisom ili općim aktom doneseni na temelju zakona utvrđeni tajnim podacima od po-sebnog gospodarskog značenja.4

1.1. Opći akt pravne osobe o poslovnoj tajni

Općim aktom pravne osobe pobliže se određu-je način uporabe i čuvanja podataka koji se smatra-ju poslovnom tajnom kao i mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne tajne (čl. 26. ZZTP/96). Drugim riječima, svaka pravna osoba ima mogućnost općim aktom odrediti koji podaci predstavljaju njegovu poslovnu tajnu, ali uz poštiva-nje zakonskih ograničenja. Općim aktom se ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se po-slovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopća-vanje nije razložno protivno interesima te pravne oso-be. Koji su to podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima pravne osobe, određuje se prema okolnostima pojedinog slučaja. Također, poslovnom tajnom ne mogu se odrediti ni podaci koji su od zna-čenja za poslovno povezivanje pravnih osoba niti po-daci koji se odnose na zaštićeno tehničko unapređe-nje, otkriće ili pronalazak.

Općim aktom se najčešće određuje: a) pojam po-slovne tajne; b) stupnjevi tajnosti, mjere i postupci za utvrđivanje, uporabu i zaštitu tajnih podataka; c)osobe koje su ovlaštene drugim osobama priopćiva-ti podatke koji se smatraju poslovnom tajnom; d) sve druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne taj-ne. U praksi se poslovnom tajnom znaju određivati podaci koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada, podaci o teh-nološkom procesu, podaci o cijenama, popustima, proizvedenim količinama, podaci o plaćama i drugim naknadama radnika, podaci o sudskim sporovima te drugi podaci zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za poslovanje i gospodarske interese društva.5

4 Ove podatke od a) do d) može drugim osobama priopćiti samo

osoba ovlaštena općim aktom kad je to nužno iz razloga obavlja-

nja poslova pravne osobe, i to: a) uz prethodnu pisanu suglasnost

pravne osobe koja je sukladno svom općem aktu odredila da se

ti podaci smatraju poslovnom tajnom, b) uz prethodnu pisanu

suglasnost zainteresirane pravne ili fizičke osobe ako su u pitanju

podaci iz ponuda za natječaj ili dražbu. 5 Ogledni primjeri pravilnika o poslovnoj tajni dostupni su na sljedećim

web stranicama: http://www.ifs.hr/PublicDocuments/Pravilnik_o_

poslo._i_profes._tajni.pdf , www.hok-cba.hr/fgs.axd?id=729 , http://

zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/o_nama/dokumenti/

pravilnik_o_tajnosti_podataka.pdf i dr.

Na dokumentima koji sadrže tajne podatke kao i na njihovim prilozima moraju se na vidljivome mjestu označiti vrsta tajne i stupanj tajnosti, a elek-troničke baze podataka koje sadrže takve podatke moraju biti označene određenom vrstom i stupnjem tajnosti te osigurane lozinkom od neovlaštenog pri-stupa.

Podatke koji se smatraju poslovnom tajnom na te-melju općeg akta mogu drugim osobama priopćava-ti ovlaštene osobe određene općim aktom. Općim aktom pobliže se određuju slučajevi te način zaštite kad se podaci koji se smatraju poslovnom tajnom mogu priopćavati drugim osobama, ovlaštene osobe koje ih mogu priopćavati, te osobe kojima se takvi podaci mogu priopćavati. U pravnoj osobi određuje se ovlaštena osoba ili se osniva posebno tijelo koje ima uvid u poslovne tajne, zadaću njihovoga ču-vanja, te odlučivanja koje se osobe zaposlene u toj pravnoj osobi mogu ovlastiti za čuvanje poslovne tajne, odnosno kojim se osobama poslovna tajna može priopćiti.

1.2. Čuvanje poslovne tajnePodaci koji se smatraju poslovnom tajnom ne smiju

se priopćavati niti činiti dostupnim neovlaštenim oso-bama, ako posebnim zakonom nije što drugo određe-no. Poslovnu tajnu dužni su čuvati svi zaposlenici koji na bilo koji način saznaju za podatak koji se smatra poslovnom tajnom.

Međutim, ne smatra se povredom čuvanja po-slovne tajne priopćavanje podataka koji se smatraju poslovnom tajnom ako se to priopćavanje obavlja fi-zičkim osobama ili pravnim osobama kojima se takvi podaci mogu ili moraju priopćavati: a) na temelju za-kona i drugih propisa, b) na temelju ovlasti koja pro-izlazi iz dužnosti koju obavljaju, položaja na kome se nalaze ili radnog mjesta na kojem su zaposleni. Također, ne smatra se povredom čuvanja poslovne tajne priopćavanje podataka koji se smatraju poslov-nom tajnom na sjednicama, ako je takvo priopća-vanje nužno za obavljanje poslova. Ovlaštena osoba koja na sjednici priopćava podatke koji se smatraju poslovnom tajnom, dužna je upozoriti nazočne da se ti podaci smatraju poslovnom tajnom, a nazočni su dužni ono što tom prilikom saznaju čuvati kao poslovnu tajnu. Kao povreda čuvanja poslovne tajne neće se smatrati ni priopćenje koje osoba upoznata s tajnim podatkom učini u prijavi kaznenog djela, pri-vrednog prijestupa ili prekršaja nadležnom tijelu te ako priopći nadzornom tijelu radi ostvarivanja svo-jih prava iz radnog odnosa.

119

Fina

ncije

, pra

vo i p

orez

i | 6/

14Li

dija

Žun

ić |

Poslo

vna t

ajna

u po

stupc

ima j

avne

nab

ave

Financije, pravo i porezi | Javna nabava

1.3. Razlika između poslovne tajne i profesionalne tajne

S poslovnom tajnom ne smije se miješati profe-sionalna tajna. Profesionalnu tajnu, sukladno čl. 27. ZZTP/96, predstavljaju podaci o osobnom ili obitelj-skom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjet-nici, zdravstveni i socijalni djelatnici, i druge službene osobe u obavljanju svog poziva. Ovom odredbom de-finirane su tzv. kategorije „osoba od povjerenja“ koje u obavljanju svojih poslova ili aktivnosti moraju čuvati podatke o osobnom ili obiteljskom životu svojih stra-naka. Odredba ujedno predstavlja i blanketnu normu koja zapravo upućuje na primjenu drugih propisa; npr. Zakon o odvjetništvu6, Zakon o socijalnoj skrbi7, Zakon o liječništvu8, itd. Također treba spomenuti i Kazneni zakon (u nastavku: KZ)9 koji, baš kao što je to slučaj i s poslovnom tajnom, u čl. 145. propisuje kaznenu odgovornost za neovlašteno otkrivanje pro-fesionalne tajne.

2. Poslovna tajna u javnoj nabaviZakon o javnoj nabavi (u nastavku: ZJN)10 dotiče

se poslovne tajne u čl. 16., a vezano uz tu odredbu, i u čl. 102. koji uređuje mogućnosti uvida u ponude na-kon dostave odluke o odabiru ili poništenju. U čl. 16. ZJN-a propisano je slijedeće: „Ne dovodeći u pitanje primjenu odredaba ovoga Zakona, osobito onih koje se odnose na objavljivanje obavijesti o sklopljenim ugovo-rima te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj dostavlja natjecateljima i ponuditeljima, naručitelj je obvezan čuvati i ne smije dati na uvid podatke iz doku-mentacije gospodarskih subjekata koje su oni sukladno posebnim propisima označili poslovnom tajnom.

Ako gospodarski subjekt označava određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi na-vesti pravnu osnovu na temelju kojih su ti podaci tajni.

Gospodarski subjekti ne smiju označiti tajnim po-datke o jediničnim cijenama, iznosima pojedine stav-ke, cijeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kri-terijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.“

S obzirom na citiranu odredbu čl. 16. ZJN-a, u na-stavku se izlaže par rješenja Državne komisije za kon-trolu postupaka javne nabave (u nastavku: Državna

6 Čl. 13. i 14. Zakona o odvjetništvu

(Nar. nov., br. 9/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11)7 Čl. 181., 211. i 230. Zakona o socijalnoj skrbi

(Nar. nov., br. 157/13)8 Čl. 21. Zakona o liječništvu (Nar. nov., br. 121/03 i 117/08)9 Kazneni zakon (Nar. nov., br. 125/11 i 144/12)10 Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11, 83/13, 143/13 i

13/14 – Odluka Ustavnog suda RH)

komisija) u kojima su se žalbeni navodi odnosili i na poslovnu tajnu.11

U rješenju KLASA: UP/II-034-02/12-01/605 od 20.7.2012. stoji, između ostalog i slijedeće: „…žalitelj tvrdi da odabrani ponuditelj nije dokazao tehničku i stručnu sposobnost odnosno da je izvršio ugovore koji su po vrsti i složenosti jednaki onima koji se nude te da zbrojeni iznos ne odgovara traženom iznosu. Tvrdi da odabrani ponuditelj nije dostavio popis značajnijih ugovora već vlastitu izjavu u kojoj navodi da je iz-vršio određene ugovore vrijednosti kojih su poslovna tajna. Tvrdi da je iz priložene potvrde tvrtke AA d.d. razvidno da ugovor još traje odnosno da nije izvršen te da ista nije valjana. Tvrdi da iz priloženih potvrda iz-danih od tvrtke Banka d.d., nije razvidno da su uredno ispunjeni ugovori vezani uz predmet nabave odnosno održavanje SAP sustava.

Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje ovo je tijelo utvrdilo da je točkom 10.3. dokumentacije za nadmetanje propisano da su ponuditelji dužni dosta-viti popis značajnijih ugovora o uslugama pruženim u posljednje tri godine s iznosom i datumom pružene usluge te nazivom druge ugovorne strane, naručitelja u smislu ovog Zakona ili privatnog subjekta. Ako je druga ugovorna strana naručitelj u smislu ZJN-a, popis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže potvrda izdana i potpisana od naručitelja. Ako je druga ugovorna strana privatni subjekt, popis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže nje-gova potvrda, a u nedostatku iste, vrijedi izjava gos-podarskog subjekta uz dokaz da je potvrda zatražena. Nadalje, propisuje da ponuditelj priloženim potvrdama mora dokazati da je izvršio ugovore koji su po vrsti i složenosti isti uslugama koje se nude za izvršenje, a čiji zbrojeni iznos je veći od nuđenog.

Iz ponude odabranog ponuditelja razvidno je da isti nije priložio traženi popis ugovora o uslugama pru-ženim u posljednje tri godine s iznosom i datumom pružene usluge te nazivom druge ugovorne strane. Na stranici ponude broj 33/108 priložena je izjava kojom ponuditelj izjavljuje da je izvršio ugovore koji su po vr-sti i složenosti isti uslugama koje nudi u ponudi, te da su zbrojeni iznosi veći od cijene ponude. Navodi da su ugovori klasificirani kao poslovna tajna te da se zbog toga ne mogu navesti ukupni iznosi po pojedinim iz-vršenim ugovorima. Na stranici ponude broj 36/108 prilaže potvrdu izdanu od tvrtke AA d.d. o urednom ispunjenju ugovora iz koje nije razvidno da je nave-dene poslove obavljala tvrtka odabranog ponuditelja. Nadalje, prilaže dopis upućen tvrtki Banka d.d. kojim traži izdavanje potvrda o urednom ispunjenju osam

11 Za više rješenja Državne komisije na temu poslovne tajne pogle-

dati na www.dkom.hr

120

Javna nabava | Financije, pravo i porezi

ugovora, bez navođenja podataka o ugovoru (predmet ugovora, iznos ugovora i sl.). Na stranicama ponude od broja 39/108 do 46/108 priložene su potvrde o urednom ispunjenju ugovora u kojima je kao davatelj potvrde na-vedena tvrtka Banka d.d., u kojima nisu navedeni izno-si navedenih ugovora. Naime, sukladno odredbi čl. 16. st. 2. ZJN-a ako gospodarski subjekt označava određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u po-nudi navesti pravnu osnovu na temelju kojih su ti poda-ci tajni. Dakle, ukoliko je odabrani ponuditelj vrijed-nosti ugovora proglasio poslovnom tajnom u ponudi je trebao navesti pravnu osnovu temeljem koje su ti podaci tajni, a kako to nije učinio nije niti dokazao tehničku i stručnu sposobnost, odnosno da je zbrojeni iznos pruženih usluga veći od nuđenog. Slijedom nave-denog, žalbeni navod žalitelja je osnovan…“.

U rješenju KLASA: UP/II-034-02/12-01/856 od 20.9.2012. stoji: „…Žalitelj navodi da je iz zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda vidljivo da niti odabrani po-nuditelj nije dostavio potvrdu o vrijednosti sklopljenih ugovora zato što potvrda Banke d.d. ne sadrži iznos, a izjava odabranog ponuditelja nikako ne može biti do-kaz o vrijednosti sklopljenih ugovora.

Prema točki 5.2.1. dokumentacije za nadmetanje, kao dokaz stručne i tehničke sposobnosti, ponuditelji su dužni dostaviti popis značajnih ugovora o isporuci robe izvršenih u posljednje 3 godine s iznosom i datumom pružene isporuke te nazivom druge ugovorne stane, naručitelja u smislu ZJN-a ili privatnog subjekta. Ako je druga ugovorna strana naručitelj u smislu odredaba ZJN-a, popis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže potvr-da izdana ili potpisana od naručitelja. Ako je druga ugovorna strana privatni subjekt, popis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže njegova potvrda, a u nedostatku iste, vrijedi izjava gospodarskog subjekta uz dokaz da je potvrda zatražena. Ponuditelji obvezno prilažu traženu potvrdu koja može biti sastavni dio popisa ugovora ili može biti prilog popisu. Ponuditelj svoju sposobnost do-kazuje izvršenjem jednog ili više istih ili sličnih ugovora kao što je predmet nabave u ukupnoj vrijednosti proci-jenjene vrijednosti predmeta nabave za koji se provodi ovaj postupak javne nabave. Iz potvrde mora biti jasno vidljiva vrijednost izvršenog ugovora, predmet ugovo-ra, vrijeme ispunjenja ugovora, naziv i sjedište ugovor-nih strana i navod da je ugovor uredno izvršen. Potvrde koje će sadržavati navod o uredno izvršavanju ugovo-rima koji još traju neće se priznavati i takve ponude bit će proglašene neprihvatljivima.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja, ovo dr-žavno tijelo je utvrdilo da je dostavio Popis pruženih isporuka u kojem je vrijednost ugovora naručitelja Banka d.d. označena poslovnom tajnom i Potvrdu

o uredno izvršenim ugovornim obvezama u kojoj je vrijednost ugovora naručitelja Banka d.d. označena poslovnom tajnom (stranica 54/100-55/100 ponude). S obzirom na to da odabrani ponuditelj nije dostavio popis značajnijih usluga i predmetnu potvrdu suklad-no točki 5.2.1. dokumentacije za nadmetanje odnosno s iznosom isporuke (vrijednošću izvršenog ugovora), odabrani ponuditelj nije dokazao svoju stručnu sposob-nost zato što nije dokazao izvršenje jednog ili više istih ili sličnih ugovora kao što je predmet nabave u ukupnoj vrijednosti procijenjene vrijednosti predmeta nabave te je žalbeni navod osnovan…“.

U rješenju KLASA: UP/11-034-02/13-01/413 od 16.5.2013. navodi se: „…žalitelj navodi kako mu je naručitelj onemogućio uvid u dio ponude odabranog ponuditelja koji se odnosi na popis uredno izvršenih ugovora i potvrde. U nastavku navodi da je u istoj po-nudi priložena izjava o poslovnoj tajni, gdje se navodi da se određeni dokumenti označuju tajnima temeljem odredaba Zakona o obveznim odnosima i internih aka-ta XY d.d., međutim nije navedeno koji je to akt. Prema čl. 16. st. 2. ZJN-a odabrani ponuditelj je trebao navesti pravnu osnovu na temelju koje su podaci tajni. Žalitelj je mišljenja da je naručitelj trebao omogućiti uvid u ci-jelu ponudu odabranog ponuditelja s obzirom da doku-menti nisu označeni tajnima na valjani i zakonit način. Budući da žalitelj nije imao mogućnost provjeriti valja-nost navedenih dokumenata, poziva Državnu komisiju da izvrši provjeru i utvrdi da li je u tom dijelu odabrani ponuditelj dokazao sposobnost sukladno dokumentaciji za nadmetanje.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je na naslovnoj stranici ponude 3/73 naznačeno da ponuda sadrži dokumente koji temeljem Zakona o obveznim odnosima i internih akata XY d.d. pred-stavljaju poslovnu tajnu te da sa njima valja postupati kako je to definirano čl. 8. ZJN-a (Nar. nov., br. 110/07 i 125/08). Evidentno je da se odabrani ponuditelj ov-dje pozvao na ZJN koji više nije na snazi. Međutim, na stranici 62/73 odabrane ponude nalazi se izjava o poslovnoj tajni, izdana 8.2.2013. i ovjerena potpisom i pečatom odabranog ponuditelja, kojom odabrani ponuditelj izjavljuje da ta ponuda sadrži dokumente koji temeljem Zakona o obveznim odnosima i internih akata XY d.d. predstavljaju poslovnu tajnu te da skre-će pozornost da s tim podacima valja postupati kako je to definirano čl. 16. ZJN-a (Nar. nov., br. 90/11). U nastavku izjave navedeno je da odabrani ponuditelj poslovnom tajnom smatra: popis značajnih isporuka iz predmeta nabave i potvrde o urednom ispunjenim ugovorima. Na svakoj od spornih stranica ponude otisnut je pečat crvene boje s oznakom “POSLOVNA TAJNA”.

121

Fina

ncije

, pra

vo i p

orez

i | 6/

14Li

dija

Žun

ić |

Poslo

vna t

ajna

u po

stupc

ima j

avne

nab

ave

Financije, pravo i porezi | Javna nabava

Kontrolirajući dio žalbenog navoda koji se odnosi na onemogućavanje žalitelju da izvrši uvid u kompletnu po-nudu odabranog ponuditelja, ovo državno tijelo utvrdilo je da je odabrani ponuditelj jasno označio dio ponude koji za njega predstavlja poslovnu tajnu, no ne i da je valjano naveo pravnu osnovu na temelju koje su podaci tajni… Prema tome, odabrani ponuditelj morao je, pri označa-vanju dokumenata poslovnom tajnom, udovoljavajući odredbi čl. 16. st. 2. ZJN-a, navesti opći akt temeljem kojeg označeni dokumenti predstavljaju poslovnu taj-nu. Dakle, ukoliko je ponuditelj trgovačko društvo i ukoliko dio njegove ponude za njega predstavlja po-slovnu tajnu, nije dovoljno općenito se u ponudi pozva-ti na interne akte trgovačkog društva, nego je potrebno navesti točan naziv predmetnog općeg akta trgovačkog društva kojim su podaci određeni kao poslovna tajna, kako to zahtijeva odredba čl. 16. st. 2. ZJN-a.

Opisani propust odabranog ponuditelja i naruči-telja u konkretnom slučaju nije od utjecaja na rješe-nje stvari budući da je Državna komisija izvršila uvid u odabranu ponudu, točnije dokumente označene po-slovnom tajnom, kako bi ocijenila dio žalbenog navoda koji se odnosi na popis uredno izvršenih ugovora i pri-padajuće potvrde.

Točkom 17.1. dokumentacije za nadmetanje naruči-telj je odredio da je kao dokaz tehničke i stručne sposob-nosti potrebno dostaviti popis značajnijih ugovora (jed-nog ili više) o uslugama izvršenim u posljednje tri godine (iznos/zbrojeni iznos svih ugovora minimalno jednak iznosu procijenjene vrijednosti nabave) s iznosom i da-tum pružene usluge te nazivom druge ugovorne strane, naručitelja u smislu ZJN-a ili privatnog subjekta. Ako je druga ugovorna strana naručitelj u smislu ZJN-a, po-pis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže potvrda izdana ili potpisana od naručitelja. Ako je druga ugovorna strana privatni subjekt, popis sadrži ili mu se kao dokaz pri-laže njegova potvrda, a u nedostatku iste, vrijedi izjava gospodarskog subjekta uz dokaz daje potvrda zatražena.

Uvidom o u ponudu odabranog ponuditelja utvr-đeno je da ista sadrži popis uredno izvršenih ugovora (stranica 57173) te potvrde o urednom ispunjenju ugo-vora (stranice 58173 i 59173) koje su sukladne točki 17.1. dokumentacije za nadmetanje. Žalbeni navod je neosnovan...“.

U rješenju KLASA: UP/II-034-02/13-01/1778 od 27.11.2013. navodi se slijedeće: „…Žalitelj u žalbi na-vodi da mu je zbog označavanja dijela ponude drugo rangiranog ponuditelja zajednice ponuditelja XY d.d. i YX d.o.o., poslovnom tajnom, onemogućen uvid u dokaze tehničke i stručne sposobnosti koje je dostavio navedeni ponuditelj, no da obzirom na javno dostupne podatke sumnja da navedeni ponuditelj raspolaže sa

stručnjakom koji posjeduje certifikat Oracle Certified Master: lava EE 5 Enterprise.

U točki 13.3.b. dokumentacije za nadmetanje na-ručitelj je među ostalim tražio da ponuditelj raspolaže sa minimalno jednim djelatnikom sa Oracle Certified Master: Java EE 5 Enterprise Architect ili noviji.

Uvidom u ponudu zajednice ponuditelja XY d.d. i YX d.o.o., utvrđeno je da je navedeni ponuditelj na stranici 42/54 svoje ponude dostavio izjavu o raspolaganju osoba-ma koje posjeduju strukovnu sposobnost, stručno znanje i iskustvo potrebno za izradu aplikativnog rješenja kako je navedeno u predmetu nabave. U spomenutoj Izjavi ponuditelj navodi i da raspolaže jednim stručnjakom sa Oracle Certified Master: Java EE 5 Enterprise Architect ili novije. Nadalje, uvidom u dokument koji je ponuditelj dostavio na stranici 47/54 svoje ponude, a da bi dokazao da osoba koju je u izjavi naveo zaista raspolaže navede-nim certifikatom, utvrđeno je da iz istog nije jasno vid-ljivo da navedena osoba raspolaže traženim certifikatom. Naime, iz dostavljenog dokumenta nije vidljivo da se cer-tifikat odnosi upravo na Java EE 5 Enterprise Architect ili novije. Slijedom navedenog, utvrđeno je da naručitelj na temelju dostavljenog certifikata na stranici 47/54 ponude zajednice ponuditelja XY d.d. i YX d.o.o., a bez traženja eventualnog pojašnjenja dostavljenog certifikata, nije mogao utvrditi da je navedeni ponuditelj dokazao svoju tehničku i stručnu sposobnost iz točke 13.3.b. dokumen-tacije za nadmetanje, te je žalbeni navod osnovan…“.

3. Poslovna tajna u EUEuropska komisija je predložila nova pravila o zaštiti

neobjavljenih stručnih i poslovnih podataka (poslovnih tajni) od nezakonitog prikupljanja, uporabe i otkriva-nja. Nacrtom direktive uvodi se zajednička definicija poslovnih tajni te načini na koje žrtve zlouporabe po-slovnih tajni mogu dobiti pravnu zaštitu. Direktivom bi se nacionalnim sudovima trebalo omogućiti lakše rje-šavanje slučajeva zlouporabe povjerljivih poslovnih po-dataka te uklanjanje proizvoda koji krše poslovne tajne s tržišta, a žrtve će na jednostavniji način moći dobiti nadoknadu štete uzrokovane nezakonitim radnjama.

U današnjem gospodarstvu temeljenom na zna-nju inovativne i kompetitivne sposobnosti poduzeća mogu biti ozbiljno narušena ako dođe do krađe ili zlo-uporabe povjerljivih podataka. Ankete pokazuju da je jedno od pet poduzeća iskusilo najmanje jedan poku-šaj krađe poslovnih tajni u posljednjih deset godina, odnosno 25 % poduzeća prijavilo je krađu podataka u 2013., dok je u 2012. to bio slučaj kod 18 % poduzeća.12

Važeći zakoni o zaštiti od zlouporabe poslovne tajne

12 Izvor: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-1176_hr.htm

122

Javna nabava | Financije, pravo i porezi

znatno se razlikuju u državama EU, a neke države člani-ce nemaju posebne zakone o tom pitanju. Poduzećima je vrlo teško razumjeti i pristupiti sustavima drugih država članica te ako dođe do zlouporabe povjerljivih podataka, slučaj nerado daju na sud jer nisu sigurna da će povjerljivost njihovih poslovnih tajni biti očuvana tijekom sudskog postupka. Takav rascjepkani sustav negativno se odražava na prekograničnu suradnju par-tnera u području poslovanja i istraživanja te je velika prepreka korištenju jedinstvenim tržištem kao pokre-tačem inovacija i gospodarskog rasta.

Zaštita poslovnih tajni posebno je važna za manja EU poduzeća koja nisu toliko poznata. Takva poduze-ća češće upotrebljavaju poslovne tajne nego veća po-duzeća, dijelom i zbog troškova patentiranja i zaštite od zlouporabe. Gubljenje poslovne tajne i otkrivanje ključnih izuma konkurentima donosi katastrofalan pad vrijednosti i budućeg poslovanja malih i srednjih poduzeća. Novim propisima Komisija će zaštititi op-stanak poduzeća u EU i njihove poslovne tajne koje su ključni dio toga.

Stoga je namjera poduzećima pružiti odgovaraju-ću razinu zaštite i učinkovita sredstva za dobivanje pravne zaštite u slučaju krađe ili zlouporabe poslov-nih tajni, te sigurnije ozračje u kojem će moći stva-rati i razmjenjivati vrijedno znanje i tehnologiju kao i izdavati dozvole za njihovu uporabu preko granica zajedničkog tržišta. Na taj će se način olakšati i surad-nja poduzeća i istraživača iz različitih država EU na zajedničkim projektima inovacije i istraživanja.

U okviru vodeće inicijative „Unija inovacija” (IP/10/1288), jednog od stupova „strategije EU 2020.”, Europska komisija je odlučila stvoriti okružje koje pogoduje inovacijama. Unutar tog okvira donesena je sveobuhvatna strategija kako bi zajamčila neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta za intelektualno vlasništvo (IP/11/630). Tom su strategijom obuhva-ćena i područja koja dopunjuju prava intelektualnog vlasništva, kao što su poslovne tajne.

Poslovne tajne (zvane još i „povjerljivi poslovni po-daci” ili „neotkriveni podaci”) upotrebljavaju poduze-ća svih veličina u svim gospodarskim sektorima kako bi se zaštitio čitav niz različitih podataka, kao što su primjerice postupak proizvodnje Michelinovih guma, recept za portugalsku poslasticu „Pastéis de Belém” ili tehnologija i stručno znanje kojima se koristi Airbus ili Googleova algoritamska tražilica. Poslovne su tajne po-sebice važne za manja poduzeća kojima nedostaju ljud-ski i financijski resursi kako bi odabrali, vodili i primje-njivali velike portfelje prava intelektualnog vlasništva.

Za razliku od patentiranih izuma ili književnih djela koji su zaštićeni autorskim pravom, nositelj po-

slovne tajne (kao što su primjerice formula, poslovni proces, recept ili marketinška zamisao) nije vlasnik isključivog prava na svoje djelo. Konkurenti i ostale treće strane smiju stoga otkriti, razvijati i slobodno upotrebljavati istu formulu. Poslovne su tajne prav-no zaštićene samo u slučaju prikupljanja povjerljivih podataka na nezakonit način (primjerice krađom ili podmićivanjem).

Poslovne se tajne stoga znatno razlikuju od pra-va intelektualnog vlasništva, koja jamče isključivost. Ipak, poslovne tajne valja zaštititi zbog istih razloga koji vrijede i za prava intelektualnog vlasništva – radi poticanja inovacija jamčenjem da će stvaratelji biti na-građeni za svoj trud. Predloženom će se direktivom to ostvariti na način da se inovatorima pruži mogućnost obrane od nepoštene prakse nezakonitog prikupljanja njihovih povjerljivih informacija u cilju iskorištavanja inovativnih rješenja bez snošenja troškova za istraži-vanja ili obrnutog inženjeringa.

4. Poslovna tajna u javnoj nabavi iz prakse Europskog suda

Pred Europskim sudom u predmetu C-450/0613 (“Varec”) postavljen je upit za donošenje prethodne odluke u postupku nastalom između stranke Varec SA i Države Belgije, koju je zastupao ministar obrane, u vezi s postupkom dodjele ugovora o javnoj nabavi gu-sjeničjih zglobova za tenkove „Leopard”.

Naime, u 2001. Belgija je započela postupak nabave gusjeničjih zglobova za tenkove „Leopard”. Dva ponu-ditelja su podnijela ponude i to Varec i Diehl Remscheid GmbH & Co. (u nastavku: Diehl). Pri pregledu tih po-nuda, Belgija je zaključila da ponuda koju je podnio Varec nije zadovoljila kriterije tehničkog izbora i da je nezakonita. Nasuprot tome, pregledom je utvrđeno da je ponuda koju je podnio Diehl zadovoljila sve krite-rije odabira, da je zakonita i da su cijene prihvatljive. Slijedom toga, Belgija je dodijelila ugovor Diehlu.

No, Varec je podnio zahtjev za poništenje odluke o dodjeli pred Conseil d’État. Spis koji je Belgija predala Conseil d’État nije uključivala ponudu Diehla. Varec je zatražio da se ponuda dostavi u spis, a isto je za-tražio Auditeur Conseil d’État koji je bio zadužen za sastavljanje izvješća (u nastavku: Auditeur). Belgija je dodala Diehlovu ponudu spisu, pojašnjavajući da nisu bili uključeni ni cjelokupni planovi o gusjenič-jem zglobu ni o sastavnim dijelovima. Tvrdili su da su ovi bili vraćeni Diehlu u skladu sa specifikacijama i na Diehlov zahtjev. Nadalje, tvrdili su da je to bio

13 Cijela presuda (na hrvatskom jeziku) može se pročitati na web

stranici: http://www.dkom.hr/default.aspx?id=69

123

Fina

ncije

, pra

vo i p

orez

i | 6/

14Li

dija

Žun

ić |

Poslo

vna t

ajna

u po

stupc

ima j

avne

nab

ave

Financije, pravo i porezi | Javna nabava

razlog zašto nisu mogli dostaviti te dokumente u spis i da, ukoliko je nužno da ti dokumenti budu uklju-čeni, treba tražiti od Diehla da ih dostavi. Belgija je također primijetila da su Varec i Diehl u sporu oko prava intelektualnog vlasništva nad planovima o ko-jima je riječ. Diehl je obavijestio Auditeur da verzija ponude koju je Belgija stavila u spis sadržava povjer-ljive podatke i informacije, te da ulaže prigovor na te-melju činjenice da bi treće stranke, uključujući Varec, mogle pregledati te povjerljive podatke i informacije koje se odnose na poslovne tajne uključene u ponudu. Po Diehlu, određeni odlomci u Dodacima 4, 12 i 13 njihove ponude sadržavaju specifične podatke koji se odnose na detaljnu reviziju planova proizvodnje kao i industrijskog procesa.

Auditeur je zaključio da se odluka o odabiru treba poništiti na temelju sljedećeg: „..u odsustvu suradnje tuženog u valjanoj podjeli pravde i poštenog postup-ka, jedina moguća sankcija je poništenje administra-tivne mjere čija zakonitost nije utvrđena gdje su do-kumenti isključeni iz inter partes postupka…” Belgija je osporila taj zaključak i zatražila da Conseil d’État presudi po pitanju poštivanja povjerljivosti dokume-nata ponude koji sadržavaju informacije koje se od-nose na poslovne tajne i uključeni su u spis pred tim sudom.

Pod tim okolnostima, Conseil d’État je odlučio obustaviti postupak i Sudu pravde na prethodnu odluku uputiti sljedeće pitanje: „Mora li se Članak 1(1) [Direktive 89/665]14, zajedno s Člankom 15(2) [Direktive 93/36]15 i Člankom 6 [Direktive 2004/18]16, tumačiti na način da tijelo nadležno za postupak žalbe mora osigurati povjerljivost i čuvanje poslovne tajne koja se nalazi u spisu kojeg su tijelu dostavile stranke, uključujući i ugovorno tijelo, a istovremeno se može upoznati s takvim informacijama i uzeti ih u razma-tranje?”

U presudi je Europski sud, između ostalog, naveo kako je važno da tijela s ugovornim ovlastima17 ne

14 Čl. 1(1) Direktive 89/665 određuje da su države članice dužne

poduzeti mjere koje trebaju osigurati da, što se tiče postupaka za

dodjelu ugovora koji spadaju pod djelokrug, među ostalim, Di-

rektive 93/36, odluke koje donose tijela s ugovornim ovlastima

budu provjerene na učinkovit način s obrazloženjem da takve

odluke predstavljaju povredu zakonodavstva zajednice s područ-

ja javne nabave ili nacionalnih propisa koji primjenjuju to pravo

(točka 32 presude).15 Čl. 15. (2) Direktive 93/36 određuje: „Tijela s ugovornim

ovlastima dužna su potpuno poštivati povjerljivu prirodu svih informacija koje im daju dobavljači.” (točka 8 presude).

16 Direktiva 2004/18 još nije bila usvojena u to vrijeme. Iz toga sli-

jedi da se odredbe Direktive 93/36 moraju uzeti u razmatranje u

svrhu spora u glavnom postupku (točka 30 presude).17 Tijelo s ugovornim ovlastima = naručitelj (op.a)

objavljuju informacije koje se odnose na postupke dodjele ugovora koje bi se mogle iskoristiti za ome-tanje natjecanja, bilo u tekućem postupku nabave bilo u daljnjim postupcima. Nadalje, i po svojoj prirodi i u skladu sa shemom zakonodavstva Zajednice u tom području, postupci dodjele ugovora temelje se na od-nosu povjerenja između tijela s ugovornim ovlastima i gospodarskih subjekata koji u tome sudjeluju. Ti su-bjekti moraju moći dati bilo kakvu relevantnu infor-maciju tijelima s ugovornim ovlastima u postupku na-bave, bez straha da će tijela trećim strankama prenijeti informacije čije bi otkriće bilo štetno po njih.

Prema tome, Članak 15(2) Direktive 93/36 određu-je da su tijela s ugovornim ovlastima dužna potpuno poštivati povjerljivu prirodu svih informacija koje im daju dobavljači. U specifičnom kontekstu izvještava-nja eliminiranog kandidata ili ponuđača o razlozima odbijanja njegovog zahtjeva ili ponude, i objave oba-vijesti o dodjeli ugovora, Članci 7(1) i 9(3) Direktive 93/36 daju tijelima s ugovornim ovlastima diskrecij-sko pravo neobjavljivanja određenih informacija ako bi objavljivanje takvih informacija štetilo legitimnim poslovnim interesima nekih poduzeća, javnih ili pri-vatnih, ili moglo štetiti pravednoj konkurenciji izme-đu dobavljača.

Kao što je poznato, te se odredbe odnose na postu-panje tijela s ugovornim ovlastima. Mora se, među-tim, priznati da bi njihova učinkovitost bila ozbiljno narušena ako bi, u žalbi protiv odluke koje je donijelo tijelo s ugovornim ovlastima u vezi s postupkom do-djele ugovora, sve informacije koje se odnose na taj postupak dodjele ugovora bile bezrezervno dane tu-žitelju, ili čak ostalima kao što su intervenijenti. U ta-kvim okolnostima, samo podnošenje žalbe omogućilo bi pristup informacijama koje bi se mogle koristiti za ometanje natjecanja ili na štetu legitimnim poslovnim interesima gospodarskih čimbenika koji su sudjelova-li u navedenom postupku dodjele ugovora. Takva bi mogućnost čak mogla ohrabriti gospodarske čimbe-nike da podnesu tužbu isključivo u svrhu dobivanja pristupa poslovnim tajnama njihovih konkurenata. U takvoj žalbi, tuženi bi bilo tijelo s ugovornim ovlasti-ma a gospodarski subjekti, čiji interesi mogu biti ošte-ćeni, ne bi nužno bili stranke u sporu ili pridruženi slučaju kako bi obranili te interese. Prema tome, tim više je važnije stvoriti mehanizme koji će na odgova-rajući način čuvati interese takvih gospodarskih su-bjekata... U kontekstu revizije odluke koju je donijelo tijelo s ugovornim ovlastima, a koja se odnosi na po-stupak dodjele ugovora, načelo kontradiktornosti ne znači da stranke imaju pravo na neograničen i apso-lutan pristup svim informacijama koje se odnose na postupak dodjele u pitanju, a koje su podnesene tijelu

124

Javna nabava | Financije, pravo i porezi

zaduženom za reviziju18. Naprotiv, to pravo pristupa mora se izravnati prema pravu drugih gospodarskih subjekata na zaštitu njihovih povjerljivih informacija i poslovnih tajni…“.

Konačni odgovor Europskog suda u ovom pred-metu bio je: „Odgovor na upućeno pitanje mora glasiti da se Članak 1(1) Direktive 89/665, zajedno s Člankom 15(2) Direktive 93/36, mora tumačiti na na-čin da tijelo zaduženo za postupke revizije iz Članka 1(1) mora osigurati čuvanje povjerljivosti i poslovnih tajni s obzirom na informacije koje se nalaze u spisu i koje tom tijelu podnesu stranke u postupku, a na-ročito tijelo s ugovornim ovlastima, iako ono može vidjeti takvu informaciju i uzeti je u razmatranje. Na tom tijelu je da donese odluku u kojoj je mjeri i kojim postupkom je prikladno čuvati povjerljivost i tajnost informacije, uzimajući u obzir zahtjeve za učinkovi-tom pravnom zaštitom i prava na obranu stranaka u sporu, i u slučaju sudske revizije ili revizije drugog tijela koje je sud ili sudište u smislu čl. 234. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, na način da se osigura da je postupak u cijelosti u skladu s pravom na pošte-ni postupak.“

5. Zaključak Praksa pokazuje da se u velikom broju ugovora svi

podaci, informacije, dokumentacija i prepiska razmi-jenjena između ugovornih strana za potrebe izvrše-nja ugovora utvrđuju kao poslovna tajna. Kako je već prethodno navedeno u tekstu, prema našem ZZTP/96 poslovnu tajnu mogu predstavljati podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom društva, a koji predstavljaju proi-zvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcij-skog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

Pitanje je stoga da li doista podaci koji se u ugo-vorima utvrđuju kao poslovna tajna ispunjavaju na-vedene zakonske uvjete, odnosno je li doista riječ o toliko osjetljivim podacima da bi ih trebalo proglasiti poslovnom tajnom i time na sebe preuzeti niz strogih obveza i posebnih procedura koji vežu za postupanje s tako označenim podacima.

Razlog ovakvom tretiranju poslovne tajne leži i u činjenici da je poslovna tajna u našem pravnom su-stavu zaštićena i čl. 262. Kaznenog zakona prema kojoj odredbi se odavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne smatra kaznenim djelom. Osim u tom propisu, poslovna tajna se još spominje i u Zakonu o

18 Tijelo zaduženo za reviziju = žalbeno tijelo (op.a.)

radu19, Zakonu o obveznim odnosima20 ili Zakonu o trgovačkim društvima21.

Kako bi se osigurala povjerljivost podataka iz ugo-vora, a pritom je riječ o podacima koji zapravo ne ispunjavaju zakonske uvjete za proglašenje poslovne tajne, možda bi bilo poželjno u ugovore (na odgova-rajućem mjestu) unijeti odredbu slijedećeg sadržaja22:

POVJERLJIVOST

Članak xy.

(1) Sve informacije i podaci koje će jedna ugovorna strana učiniti dostupnim drugoj ugovornoj strani u svrhu izvršenja obveza iz ovog Ugovora, kao i ovaj Ugovor u cijelosti, smatraju se povjerljivim.

(2) Povjerljive informacije i podaci iz stavka 1. ovog članka ne mogu se koristiti, osim u svrhe određe-ne ovim Ugovorom, bez prethodnog izričitog pisa-nog pristanka druge ugovorne strane.

(3) Ugovorna strana koja povrijedi obvezu čuvanja po-vjerljivosti informacija i podataka iz ovog članka bit će bez ikakvih ograničenja odgovorna za svaku šte-tu koja je nastala drugoj ugovornoj strani kao po-sljedica obveze čuvanja povjerljivosti informacija.

(4) Nijedna ugovorna strana neće biti odgovorna za otkrivanje ili korištenje informacija i podataka koji su ovim Ugovorom utvrđeni kao povjerljivi, a koji: (a) već jesu ili postanu poznati javnosti, osim putem povrede ovog Ugovora ili (b) se moraju ot-kriti na temelju zakona sukladno zahtjevu nadlež-nog tijela.

(5) Obveza čuvanja povjerljivosti informacija i po-dataka ostaje na snazi i nakon prestanka važenja ovog Ugovora.

U slučaju da se doista radi o podacima čijim bi pri-općavanjem neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese neke pravne oso-be, tada bi bilo poželjno prijedlog za proglašavanje tih podataka poslovnom tajnom uputiti upravi te pravne osobe (ili nekom drugom „krovnom“ i odgovornom tijelu/organizacijskoj jedinici/osobi), uz odgovarajuće obrazloženje.

19 Npr. čl. 90. i 158. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11,

82/12, 73/13) u Zakonu o trgovačkim društvima (Nar. nov., br.

111/93 - 68/13), čl. 272. (Dužna pozornost i odgovornost čla-

nova nadzornog odbora), 606. (Dužna pozornost i odgovornost

članova uprave).20 Čl. 19. Zakona o obveznim odnosima

(Nar. nov., br. 35/05, 41/08 i 125/11)21 Čl. 272. i 606. Zakona o trgovačkim društvima

(Nar. nov., br. 152/11 – proč. tekst, 111/12 i 68/13)22 Ovo je samo prijedlog sadržaja odredbe koju je moguće mijenjati

(prilagođavati) vlastitim potrebama. •