Licnost ovisnika

7/28/2019 Licnost ovisnika

1/41

LINOST OVISNIKA

Sanja Maroevi, prof. psiholog

Psihijatrijska bolnica VrapeSvibanj 2008.


2/41

L I N O S T

Svaki ovjek je u nekim aspektima:

JA - KAO ISVIDRUGI LJUDI: Psihologija linosti se bavi onimtemeljnim mehanizmima i zakonitostima linosti koji vrijede za itavuljudsku vrstu

JA - KAO NEKIDRUGI: Psihologija linosti se uglavnom bavi timaspektima linosti, tj. interindividualnim razlikama

JA - KAO NITKODRUGI: Ovi aspekti linosti nisu toliko bitni zapsihologiju linosti, ve se njima prvenstvno bavi klinika psihologija.

Kluchhohn i Murray, 1953.


3/41

Postoje odreene karakteristike koje su jedinstvene zacijelu ljudsku vrstu, ali postoje i velike individualne

razlike.

Psihologija linosti se bavi i slinostima i razlikama.

Kliniki pristup je drugaiji i ui svatko od nas jeneponovljiv i jedinstven, dok slinosti meu ljudima zakliniku praksu nisu bitne.


4/41

Ve je Hipokrat postavio jednu tipologiju linosti(460.pr. Kr.380. pr. Kr.)

KOLERIK: agresivan, impulzivan, optimistian

SANGVINIK: leeran, socijalan, pristupaan

FLEGMATIK: suzdran, paljiv, miran MELANKOLIK: pesimistian, nedrutven, krut


5/41

Ova tipologija ima zajednikog sa suvremenicima.Prema Hipokratovoj teoriji ljudi se razlikuju potemperamentu i emocionalnosti i te razlike suuzrokovane razliitom zastupljenou pojedinihtjelesnih sokova, koji su: krv, crna u, uta u i

flegma.Povezano sa tim sokovima je i zdravlje odnosno bolest.Kad su ti sokovi ravnomjerno zastupljeni, tada je ovjekzdrav, a bolest nastupa kada se ta ravnotea poremeti.Ta se teorija danas naravno sagledava samo sa

podsmjehom, ali ni danas se zapravo ne zna nita ouzroku pojedinih osobina. No, Hipokratu se priznajedobra percepcija ponaanja.


6/41

DEFINIRANJE LINOSTI:to je to linost?

Nema ope prihvaene definicije. Razlike u odreenju linosti ovise od polazne teorijske osnove i s

njom povezanog konstrukta linosti i pristupa istraivanju. Pokuaji nekih okvirnih definicija linosti, koji se ne zasnivaju na

nekoj posebnoj teoriji linosti, ukljuuju neka manje-viezajednika i prihvaena znaenja ovog pojma: linost predstavljasveobuhvatnu cjelinu, integraciju osobina pojedinca urelativno stabilnu i jedinstvenu organizaciju koja determiniranjegovu aktivnost u promjenjivoj okolini i oblikuje se i mijenjapod utjecajem aktivnosti.


7/41

Osim temperamenta(nain na koji osoba pokazuje idoivljava svoja raspoloenja i promjene tihraspoloenja) i karaktera (emocionalno-motivacijskekarakteristike; stavovi; moralne osobine i postupci),linost ukljuuje i druge kognitivne, afektivne ikonativne osobine sposobnosti, uvjerenja, interese,

stavove, vrijednosti i motive. Pojam linosti obuhvaa one karakteristike neke

osobe koje su uglavnom stabilne; linost neke osobese iskazuje u njenom ponaanju koje je dosljedno uvremenu i razliitim situacijama, a razliito ponaanje

ljudi u istim situacijama moe se pripisati njihovojrazliitoj linosti.


8/41

Razliiti teoretiari = razliite definicije

Linost je dinamika organizacija unutar pojedinca onih psihofizikihsustava koji odreuju njegove specifine prilagodbe okolini" - Allport.

"Linost predstavlja jedan sustav relativno trajnih dispozicija da sedoivljavaju, razlikuju ili manipuliraju stvarni ili percipirani aspekti

okoline pojedinca, ukljuujui i njega samog" - Bronfenbrenner.

"Linost je ono to dozvoljava predvianje neeg to e neka osobauiniti u danoj situaciji ; linost se odnosi na cjelokupno ponaanjepojedinca kako javno tako i ono ispod koe" - Cattel.

"Linost je vie ili manje stabilna i trajna organizacija karaktera,temperamenta, intelekta i fizike konstitucije neke osobe kojaodreuje njegovu osobitu prilagodbu svojoj okolini" - Eysencek.


9/41

"... relativno trajan obrazac ponovljivih meupersonalnihsituacija koje obiljeavaju ljudski ivot" - Sullivan.

"... ukupan zbroj obiljeja pojedinca i naina ponaanjakoji po svojoj organizaciji ili obrascu opisuju jedinstveninain prilagoavanja tog pojedinca njegovoj okolini" -Hilgard.


10/41


11/41

Osnovni pristupi unutar linosti

1.Osobinski pristup: ljudi se razlikuju po svojimcrtama ili osobinama linosti koje odreuju kako ese neka osoba vjerojatno ponaati; pretpostavlja da

svaki pojedinac ima stabilne osobine ili crte linosti;razvijanje instrumenata za mjerenje pojedinihosobina koje se pokuavaju smanjiti na manji brojirokih dimenzija linosti odreene osobine linostiidu zajedno npr. oni koji su aktivni, ee imaju

izraenu osobinu drueljubivosti i sklonosti riziku.


12/41

Psihoanalitiki pristup: pretpostavlja da su ljudi motiviraninesvjesnim emocionalnim konfliktima koji imaju porijeklo udjetinjstvu: pokuavaju shvatiti nesvjesno preko prouavanjasnova, slobodnih asocijacija i kreativnih produkata.

Ovaj pristup se u najveoj mjeri vee uz bekog neurologaSigmunda Freuda koji je razlikovao tri razine svjesnosti kodpojedinca: svjesno(sve informacije, misli i doivljaji kojih smo uodreenom trenutku svjesni);predsvjesno(ono ega u odreenom trenutku nismo svjesni, ali tomoemo lako uiniti svjesnim) inesvjesno(ono to nam nije dostupno).


13/41

Prema Freudu, struktura linosti se sastoji od tri dijela:

id(nalazi se u nesvjesnom dijelu linosti i sastoji se od biolokihnagona; on je iracionalan, sebian i trai neposrednozadovoljenje nagona neovisno o posljedicama; funkcionira ponaelu ugode)

ego(omoguuje da se nagoni ida zadovolje na drutvenoprihvatljiv nain; omoguuje odgaanje zadovoljenja nagona dokse ne stvore uvjeti za njegovo zadovoljenje; funkcionira po naelurealnosti; javlja se oko 2. god. I nastavlja se razvijati kroz cijeli

ivot; nalazi se u i u nesvjesnom i u predsvjesnom i svjesnomdijelu linosti) i superego(odluuje da li je neko ponaanje dobro ili loe; sadri

moralna pravila i vrijednosti; moe biti smjeten i u nesvjesnom,predsvjesnom i svjesnom dijelu linosti).


14/41

Pristup socijalnog uenja: najvie se vee uz amerikog

psihologa Alberta Banduru.

Njegova teorija linosti se vee uz teorije uenja i naglaavavanost nauenog ponaanja. Bandura kae da izmeuponaanja pojedinca, njegovih karakteristika i okoline postoji

uzajaman odnosovjek reagira na podraaje iz okoline(nagrada i kazna), ali moe i mijenjati okolinu svojimponaanjem


15/41

Humanistiki pristup: u prvom redu se bavi time kako pojedinci

opaaju i tumae dogaaje u svojoj okolini dakle u sreditu suovjekovi subjektivni osjeaji i doivljaji.

Najpoznatije teorije su Abrahama Maslowa i Carla Rogersa -ljudi imaju uroenu tendenciju da razviju svoje potencijaleovjek je usmjeren prema razvoju vlastitih mogunosti i tei

samoaktualizaciji; pokuavaju se opisati takvi uspjeni ikreativni ljudi i shvatiti koji socijalni uvjeti potiu takav osobnirast


16/41

Na podruju psihologije linosti, esto se koriste izrazi:

Osobina linosti ili crta: relativno trajna karakteristikaosobe kojom se moe objasniti opaena pravilnost idosljednost njezina ponaanja.

Temperament: nain na koji neka osoba pokazuje idoivljava svoja raspoloenja i promjene tihraspoloenja (stabilan i naslijeen aspekt linosti).


17/41

METODOLOGIJA U PSIHOLOGIJILINOSTI

Metodologija psihologije linosti je ista kao i upsihologiji openito. Razlikujemo dva pristupa uistraivanjima, koja se razlikuju po logici zakljuivanja ikoriste razliite statistike postupke.


18/41

Prvi se temelji na INDIVIDUALNIM RAZLIKAMA:Individualne razlike = su kontinuirane varijacije meuljudima. Te se varijacije najbolje mogu opisati varijancom(V). Razmatraju se neke centralne tendencije.(To su

korelacijska istraivanja i sva multivarijatna istraivanja -kovarijanca, faktorska analiza i sl.). Drugi se temelji na GRUPNIM RAZLIKAMA, te se osniva

na indikatorima prosjeka grupe, tj. gledaju se razlikemeu grupama (t-test i razni oblici analize varijance)


19/41

PROCJENA LINOSTI

Uobiajena klinika procjena ukljuuje:

- intervju

- primjenu tzv. objektivnih testova linosti

- projektivne tehnike


20/41

- Koritenjem objektivnih testova:

nastoji se utvrditi koliko ispitanik odstupa od opepopulacije u nekoj osobini

tj.utvrditi koliko se ispitanik razlikuje od populacijepo ispitivanoj osobini

- Sluimo se testovima linosti omoguuju nam usporedbu pojedinca s drugim

ljudima po osobinama linosti, pri emu se usporedba

ini standardiziranim nainom


21/41

MMPI

najee upotrebljavani upitnik

/ inventar linosti u klinikoj

praksi, psihijatrijskim i

medicinskim istraivanjima

slui za utvrivanje niza

poremeaja linosti i

emocionalnih poremeaja

S. R. Hathaway i J. C.McKinley, 1942.

MMPI-2, Butcher i sur., 1989.


22/41

Skraena verzija: MMPI 201 (Biro)

-forma upitnika standardizirana na naoj populaciji -modifikacija primjerenija naoj populaciji nego originalni instrument

Temeljne ili standardne ljestvice:

HIPOHONDRIJA Hs DEPRESIJA - D HISTERIJA Hy PSIHOPATSKA DEVIJACIJA Pd

PARANOJA Pa PSIHASTENIJA Pt SHIZOFRENIJA Sc HIPOMANIJA Ma


23/41

Najei profili kod ovisnika:

D-Pd (-Pt)- (depresija-psihopatska devijacija-psihastenija) profil kojise najee dobiva kod kroninih alkoholiara


24/41

Linost: anksiozna, pasivno-agresivna linost; dominira osjeaj

inferiornosti, osjeaj krivnje, i kronificirano depresivnoraspoloenje. esti su konflikti na planu obiteljskog funkcioniranja, a prisutni su i

problemi u okviru profesionalnog i strunog funkcioniranja. Skloni su agresivnim ispadima, a posebno u alkoholiziranom

stanju, iako su u trijeznom stanju te osobe su uglavnom

socijalizirane i neagresivne. Osim to alkohol reducira tenziju i djeluje anksiolitino, oslobaa inagomilanu agresiju.

Postoji mogunost suicidalnog rizika. U heteroseksualnim odnosima i braku pokazuju nerijetko ovisnost,

emotivnu glad i krajnju nezrelost.

Ukoliko nisu hospitalizirani zbog alkoholizma, bivaju primljeni zbogdepresivnih i anksioznih simptoma


25/41

Mogui je i profil Hs-D-Hy-Pd (hipohondrija-depresija-histerija-psihopatska devijacija)

Linost: prisutna je manifestna agresivnost, kombinirana sneurotskim komponentama i moguim somato-vegetativnimsimptomima.


26/41

Profil Pd-Sc (psihopatska devijacija-shizofrenija),moe bitikarakteristino i opijanje i uporaba droga

Linost:ne uklapaju se dobro u drutvenu okolinu; drugi ih videudnima, neobinima i nekonformnima; ne prihvaaju autoritete;

ponaaju se hirovito, nepredvidivo; mogu prihvaati neobinapolitika ili religiozna stajalita; imaju problema s kontrolomimpulsa; povlae se u matu i napadaju druge kako bi se zatitili;imaju antisocijalne ispade; mogua delinkvencija; povueni;nepovjerljivi; nedostatak empatije i temeljnih socijalnih vjetina;loa slika o vlastitom ja; nesigurnost; teko prihvaajuodgovornost za vlastito ponaanje.


27/41

Profil Pa-Ma- (paranoja-hipomanija),mogu alkoholizam

Linost: prezir prema socijalnim standardima i vrijednostima;antisocijalno ponaanje, promjenjive etike vrijednosti, slaborazvijena savjest; mogue tunjave, seksualni ispadi; sebini,

impulzivni, ugaaju sami sebi; ne mogu odgoditi gratifikacijuimpulsa; loe prosuuju; ne ue iz negativnih iskustava; niskatolerancija na frustraciju; intenzivni osjeaji srdbe i hostilnosti; punienergije, nemirni u potrazi za emocionalnom stimulacijom iuzbuenjem; narcisoidni i nesposobni za dublje emocionalneodnose; nezreli, nesigurni, ovisni; imaju problema sa zakonom, naposlu i u odnosima; ne prihvaaju odgovornost za vlastito ponaanje


28/41

PSIHOLOKE VARIJABLE I UPORABA

PSIHOAKTIVNIH TVARI

Dvije vrste varijabli koje se

mogu promatrati:

a) uinci psihoaktivnih tvari naraspoloenje

b) osobine linosti kojepoveavaju vjerojatnost da eneki ljudi prekomjerno uzimati

neke psihoaktivne tvari


29/41

a) mnoge studije sugeriraju da je glavni razlog uporabepsihoaktivnih tvari - promjena raspoloenja.

Dakle, uporaba droge/alkohola potkrepljuje se ili izazivanjempozitivnog raspoloenja ili smanjivanjem negativnog stanja(smatra se da alkohol, marihuana, nikotin i kofein smanjujuanksioznost i patnju, te oputaju, dok stimulansi i narkotici potiu

pozitivne osjeaje. Neka istraivanja su pokazala da ljudi konzumiraju alkohol nakon

stresa ne zato to on direktno umanjuje neugodu, ve zato tooekujuda e im smanjiti napetost npr. Stacy, Newcomb i Bentler(1991.) su pokazali da pozitivno oekivanje o uincimaomoguuje opu predikciju uporabe psihoaktivnih tvari; ljudi koji

oekuju da e alkohol smanjiti stres i anksioznost, vjerojatno e ibiti ei potroai).


30/41

b) individualne razlike u uporabi psihoaktivnih tvari ne mogu potpunoobjasniti niti sociokulturane teorije niti teorije o promjeni raspoloenja (nitisu svi pripadnici odreene kulture teki korisnici, niti svatko tko doivistres poveava uporabu psihoaktivnih tvari). Te individualne razlike uuporabi psihoaktivnih tvari, pokuavaju objasniti varijable linosti.

esto se biljei povezanost kriminaliteta, zloporabe droge i antisocijalnogporemeaja linosti.


31/41

Neka istraivanja koja su pratila odnos izmeu linosti i uporabedroge zabiljeila su nekoliko osobina linosti koje su uoene kod

korisnika psihoaktivnih tvari: - hiperaktivnost u djetinjstvu kao prediktor kasnije zloporabealkohola (Hechtman, Weiss i Perlman; 1984; studija praenja jetrajala 10 god.)

- antisocijalno ponaanje (Jones, 1968.; Cadoret i sur. 1986.antisocijalne linosti dovedene u vezu sa slinim obrascima uponaanju biolokih roditelja predvia probleme zloporabedroga).

Hiperaktivnost i antisocijalno ponaanje su uzajamno visokokorelirani, te postoje pokazatelji da antisocijalno ponaanje dajeveu mogunost predvianja ishoda u odrasloj dobi.


32/41

- longitudinalna studija (Shadler i Block, 1990.) koja je pratila godineod predkolske dobi pa do 18. god, ispitivala je osobine linosti kojepredviaju uestalu uporabu marihuane. U usporedbi s onima kojisu samo eksperimentirali s drogom, prekomjerni korisnici su u dobiod 7 godina opisani na sljedei nain:ne slae se dobro s drugima, ne vodi rauna o moralnim pitanjima

(npr. pravednost), pokazuje fizike simptome stresa, neodluan,nepouzdan ili mu se ne moe vjerovati, nesposoban da priznanegativne osjeaje, nedostaje mu pouzdanja i samopotovanje.U dobi od 11 god, pojavile su se sljedee razlike: emocionalno vrlonestabilan, nepaljiv i nesposoban da se koncentrira, nedostaje muangairanje u aktivnostima, tvrdoglav, odstupa od vrnjaka.


33/41

- Reading, 1972. iznosi da alkoholiari od openitih crta linostiposebno oitujupotrebu zaovisnou, nisku toleranciju nafrustracije, osjeaj inferiornosti i sumnju u samog sebe; rezistentnisu na dublje psiholoke uvide, skloni uspostavljanju povrnih

socijalnih relacija, esto se osjeaju depresivno, isprazno iosamljeno.


34/41

Poremeaji linosti i ponaanja odraslih(F 60-F 69)

prema MKB -10 (Klasifikacija mentalnih poremeaja i

poremeaja ponaanja; Kliniki opisi i dijagnostikesmjernice;Deseta revizija)

Specifini poremeaji linosti, mjeoviti i drugi poremeaji

linosti i trajne promjene linosti F 60-F 62 U ova stanja su ukljueni duboko ukorijenjeni i trajni obrasci

ponaanja, koji se oituju kao nefleksibilno reagiranje u razliitimosobnim i socijalnim situacijama. Predstavljaju ili ekstremne iliznaajne devijacije od onoga kako prosjena osoba percipira,misli, osjea i kako se odnosi prema drugima.


35/41

Poremeaji linosti su razvojnastanja koja se pojavljuju udjetinjstvu ili adolescenciji inastavljaju se u odrasloj dobi;nisu posljedica drugogmentalnog poremeaja ilimodane bolesti, iako moguprethoditi drugim poremeajima

ili biti udrueni s njima.

Nasuprot njih, promjene linosti,su steene obino tijekomodrasle dobi, a nastavljaju sena teke ili prolongirane

stresove, ekstremnu deprivacijuokolia, ozbiljni psihijatrijskiporemeaj, bolest ili ozljedumozga.


36/41

esti specifini poremeaji linosti koji se susreu kodkorisnika psihoaktivnih tvari (prema MKB 10)

Dissocijalni poremeaj linosti (F 60.2) Poremeaj linosti koji obino izaziva panju zbog uoljivog nerazmjera

izmeu ponaanja dotine osobe i opeprihvaenih drutvenih normi, aobiljeja su ova:

a) grubo zanemarivanje osjeaja drugih osoba b) naglaen i permanentan manjak odgovornosti i nepotivanja socijalnih

normi, pravila i obveza c) nemogunost odravanja trajnih veza, iako ne postoje tekoe u njihovuuspostavljanju

d) vrlo niska tolerancija frustracije i nizak prag za oitovanje agresije,ukljuujui i nasilje

e) nepostojanje osjeaja krivnje ili nemogunost uenja na iskustvu,poglavito kazni

f) izraena sklonost okrivljavanju drugih ili sklonost uvjerljivimracionalizacijama za ponaanje, koje je bolesnika dovelo u konflikt sdrutvom


37/41

Takoer moe postojati i trajna razdraljivost, kaopopratno obiljeje. Poremeaj ponaanja za vrijemedjetinjstva ili adolescencije, iako nije uvijek prisutan,

dodatna je potvrda dijagnoze.

Ukljuuje: amoralnu, antisocijalnu, asocijalnu,psihopatsku i sociopatsku linost (poremeaj linosti)

Iskljuuje: poremeaje ophoenja; emocionalno

nestabilni poremeaj linosti


38/41

Granini tip (F60.31) Prisutno je nekoliko obiljeja emocionalne nestabilnosti; uz to su

bolesnikova predodba o sebi, ciljevi i osobne sklonosti(ukljuujui i seksualne) esto nejasni i poremeeni. Obinopostoji kronini osjeaj praznine. Sklonost ukljuivanju uintenzivne i nestabilne odnose moe uzrokovati ponavljanjeemocionalne krize i moe biti povezana s naglaenimnastojanjima da se izbjegne odbacivanje, kao i sa serijom

suicidalnih prijetnji, pokuaja ili samoozljeivanja (iako se ovimogu pojaviti i bez oitog poticaja).

Ukljuuje: graninu linost (poremeaj linost)


39/41

Ovisni poremeaj linosti (F 60.7)


40/41

Znaajke ovog poremeaja linosti su sljedee:

a) poticanje ili doputanje drugima da donose veinu vanih ivotnihodluka umjesto njega ili nje b) podreivanje vlastitih potreba potrebama onih o kojima je osoba ovisna

i pretjerano udovoljavanje njihovim eljama c) nespremnost da se postave, ak i razumni, zahtjevi osobama o kojima

se ovisi

d) doivljaj neugodnosti ili bespomonosti kada je osoba sama, zbog

preuveliane bojazni da je nesposoban brinuti se o sebi e) zaokupljenost strahovima da e biti naputen od osobe s kojom je u

bliskom odnosu i ostavljen da se sam brine o sebi

f) ograniena sposobnost donoenja svakodnevnih odluka bez brojnihsavjeta i uvjeravanja od drugih

Popratna obiljeja mogu ukljuiti doivljavanje sebe kao bespomonog,

nekompetentnog i neizdrljivog.

Ukljuuje: asteninu, neadekvatnu, pasivnu, samoporaavajuu linost(poremeaj linosti).


41/41

Literatura:

1. Fulgosi Ante: Psihologija linosti, teorija istraivanja, kolskaknjiga - Zagreb, 1997.2. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders 4th

edition (DSM-IV)

3. Petz Boris: Psihologijski rijenik, Prosvjeta, Zagreb, 1992.

4.James N. Butcher, Carolyn L. Williams: Bitne odredniceinterpretacija MMPI-2 I MMPI-A inventara, Naklada Slap, 1999.

5. MKB 10 Klasifikacija mentalnih poremeaja i poremeajaponaanja, Medicinska naklada, Zagreb, 1999.6. Tija arkovi Palijan i Draen Kovaevi: Linost alkoholiara,

Socijalna psihijatrija, 29 (2001)

Documents

Licnost ovisnika