Subvencije

Povelja

Mikrobiologija

Ujednačen standard zdravstvene zaštite

Broj 26 ▪ siječanj 2010. ▪ besplatni primjerak

str. 2-3

str. 18

Str. 14-15

Samobor i Parabiago gradovi prijatelji

Informativni bilten ISSN: 1846-6257

LICITARSKA SRCA PONOS TRADICIJE

Za prijevoz preko 10 milijuna kuna

Prekogranično povezivanje licitara i medičara str. 16-17

� BROJ 26 | SIJEČANJ 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA �ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2010. | BROJ 26

RIJEČ UREDNIKAPoštovani čitatelji,

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: III Broj: 26, siječanj 2010.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija

Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb,

info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr

Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen Kopač, Marica Mikec, Mirjana Oštrec Bosak,

Ljerka Rajaković

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

počela je još jedna po-slovna godina, koja se procjenjuje teškom i neizvjesnom. Shva-tili su to svi čimbeni-ci gospodarskog, ali i društveno-političkog života u Zagrebač-koj županiji. U odno-su na lanjsku godinu, proračun je smanjen, no u odjelima koji se bave razvojem gospo-darstva, poljoprivrede i infrastrukture sred-stva su ostala na istoj razini. Gospodarstvu se pomaže nizom aktivnosti i mjera, žele se zaustaviti negativna kretanja u zapošljava-nju. U prvom ovogodišnjem broju Kronike infor-mirat ćemo vas o susretu predsjednika Žu-panijske skupštine s predstavnicima srpske nacionalne manjine, obilježavanju tradicio-nalnog “Dana s Jožom” u Vrbovcu, potpisi-vanju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji Samobora i talijanskog Parabiaga, počet-ku rada mikrobiološkog laboratorija župa-nijskog Zavoda za javno zdravstvo u Raki-tju, proslavi Vincekova, završenom tečaju za voćare u Velikoj Gorici, početku proved-be EU projekta “Bogatstvo ruralnog prosto-ra u zajedničkoj turističkoj ponudi”. Infor-mirat ćemo vas i o akciji uvođenja solarnih kolektora, aktivnostima Jamstvene agen-cije, predpristupnom programu IPARD, te ostalim zanimljivim događajima.Dragi čitatelji, želim vam ugodan predah ove hladne zime uz Kroniku Zagrebačke županije.

IMPRESSUM

TEMA BROJATEMA BROJA

Vaš urednik, Zlatko Herček, dipl. oec.

ŽUPANIJA SUBVENCIONIRA PRIJEVOZ SREDNJOŠKOLCIMA ČIJI RODITELJI PRIMAJU DJEČJI DOPLATAK

Nismo ukinuli subvencioniranje prijevoza, plaćamo ga onima kojima je to najpotrebnije

Zahtjev za subvencioniranje prijevoza podnijela su 2564

srednjoškolca

Nismo ukinuli subvencioniranje srednjoš-kolskog prijevoza, kako se to iznosi u dijelu javnosti. Dapače, subvencioni-

ramo ga onima kojima je to najpotrebnije i to u stopostotnom iznosu! - odlučan je župan Stjepan Kožić. Zahtjev za subvencioniranje prijevoza, do kraja drugog polugodišta ove školske godine, podnijela su 2564 srednjoškolca čiji roditelji pri-maju dječji doplatak.

- Procijenili smo da u ovome trenutku, kada gospodarsko stanje nije dobro, treba pomoći one koji su u najtežoj financijskoj situaciji. U Republi-ci Hrvatskoj nema županije koja godišnje za sub-vencioniranje srednjoškolskog prijevoza izdvaja preko deset milijuna kuna - dodaje župan. Župa-nija srednjoškolcima čiji roditelji primaju dječji doplatak plaća prijevoz u stopostotnom iznosu,

Za subvencioniranje srednjoškolskog prijevoza, na godišnjoj razini, izdvojit ćemo preko deset milijuna kuna. U

RH nema županije koja, za ovu namjenu, izdvaja toliki iznos

- naglašava župan

Javni prijevoz na području županije obavljaju ZET, Samoborček, Presečki

grupa, Meštrović prijevoz, Malkus promet, Hrvatske željeznice, Čazmatrans

nova, Autoturist i Autotransport Karlovac

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na području županije 2531 roditelj ostvaruje pravo na dječji doplatak za

ukupno 3063 srednjoškolaca

srednjoškolci srednjoškolci čiji roditelji ostvaruju pravo na dječji doplatak

DUGO SELO 500 kuna po učeniku 500 kuna po učeniku

IVANIĆ-GRAD 25% cijene karte 25% cijene karte

JASTREBARSKO 12% cijene karte 0

SAMOBOR 50% cijene karte 0

SVETA NEDELJA 50% cijene karte 0

SV. IVAN ZELINA 10% cijene karte 10% cijene karte

VELIKA GORICA 30% cijene karte 30% cijene karte

VRBOVEC 100 kn po učeniku 100 kn po učeniku

ZAPREŠIĆ od 57,70 do 100 kn po učeniku 0

iskazani podaci odnose se na mjesečno subvencioniranje

GRADOVI ZAGREBAČKE ŽUPANIJE SUBVENCIONIRANJE PRIJEVOZA

ŽUPANIJA GRAD

GRAD broj učenika procjena troška procjena troška

DUGO SELO 172 4.500,00 54.200,00

IVANIĆ-GRAD 122 40.000,00 13.000,00

JASTREBARSKO 141 60.000,00 0,00

SAMOBOR 165 40.500,00 0,00

SVETA NEDELJA 124 37.500,00 0,00

SV. IVAN ZELINA 200 168.000,00 19.000,00

VELIKA GORICA 226 29.000,00 12.000,00

VRBOVEC 163 60.000,00 16.000,00

ZAPREŠIĆ 46 11.300,00 0,00

UKUPNO 1�59 450.800,00 114.�00,00

BROJ UČENIKA KOJImA SE SUBVENCIONIRA PRIJEVOZ

OPĆINA BROJ UČENIKA

BEDENICA 33

BISTRA 11

BRCKOVLJANI 145

BRDOVEC 64

DUBRAVA 82

DUBRAVICA 31

FARKAŠEVAC 41

GRADEC 68

JAKOVLJE 30

KLINčA SELA 29

KLOŠTAR IVANIĆ 88

KRAŠIĆ 45

KRAVARSKO 67

KRIŽ 81

LUKA 14

MARIJA GORICA 18

ORLE 19

PISAROVINA 44

POKUPSKO 59

PRESEKA 22

PUŠĆA 26

RAKOVEC 13

RUGVICA 163

STUPNIK 1

ŽUMBERAK 11

UKUPNO 1�05

BROJ UČENIKA KOJImA SE SUBVENCIONIRA PRIJEVOZ

ukupno učenika (na dan 3.2.2010.) 2564ukupni mjesečni trošak* (gradovi+općine) 1.065.450,00 kn

* cijena mjesečne pokazne karte za prosinac 2009.

odnosno tamo gdje ga sufinanciraju općine i gra-dovi, plaća razliku do sto posto. Mjesečno će se za tu namjenu izdvajati 1.065 milijuna kuna.

- Oni koji govore da smo trebali donijeti dru-gačiju odluku nisu dobro analizirali ukupnu gos-podarsku situaciju - kaže župan, dodajući da nije zadovoljan kako su se neki gradovi uključili u subvencioniranje prijevoza.

- Od njih smo očekivali veću pomoć. Dapače, neki su (Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja i Zaprešić; op.a.) u potpunosti ukinuli subvenci-

oniranje prijevoza srednjoškolcima čiji roditelji primaju dječji doplatak. Smatram da to nije u redu! - kaže župan. Još jednom ističe da Zagre-bačka županija za ukupno obrazovanje izdvaja najviše novca u Republici Hrvatskoj.

- Za subvencije srednjoškolskog prijevoza, osnovnoškolski prijevoz, stipendije, investicijsko održavanje, kapitalne troškove gradnje škola i dvorana... lani smo izdvojili 130 milijuna kuna, ili preko 40 posto ukupnog proračuna - zaključuje župan.

Županija plaća prijevoz u stopostotnom iznosu,

odnosno tamo gdje ga sufinanciraju općine i gradovi, plaća razliku

do sto posto

4 BROJ 26 | SIJEČANJ 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA 5ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2010. | BROJ 26

diplomirana politologinja, viša stručna suradnica u Uredu predsjednika SDP-a Hrvatske

tajnica GO SDP-a Svetog Ivana Zeline, članica Matice hrvatske, Vitezova Zelingradskih, Zelinskog amaterskog kazališta, planinarskog društva, Kluba zelinskih biciklista...

majka dviju kćeri, Dore i Eme

Zašto politika?Jednostavno, shvatila sam kako u društvu funkcioniraju stvari. Želiš li nešto promijeniti, moraš se uključiti u političku stranku, početi politički djelovati, a pogram Socijaldemokratske partije Hrvatske najbliži je mojim razmišljanjima i stavovima.

SKUPŠTINA

I kreditiranje studenata ulaganje je u budućnost

Županija i dalje treba počivati na mladim ljudima, kojima se mora osigurati kvalitetnije i jeftinije stambeno zbrinjavanje, jeftiniji

prijevoz, kvalitetnija infrastruktura... Također, ona mora ostati oaza zaštićenog okoliša, biser prirode - kaže vijećnica Bičak-Dananić

Zadaća nam je zastupati interese građana županije. Osobno polazim od lokalnih problema, općine Be-

denica, iz koje sam potekla, i grada Sve-tog Ivana Zeline, u kojemu živim. Vjeru-jem da svojim aktivnostima u Skupštini neću razočarati birače - govori županijska vijećnica Vesna Bičak-Dananić. Obnaša svoj prvi skupštinski mandat tijekom ko-jega će, kaže, naročitu pozornost pridati problemu prijevoza.

- Činjenica je da oko 120.000 ljudi sva-kodnevno iz županije putuje u Zagreb, a njih oko 40.000 iz Zagreba u Zagrebačku županiju. Javni bi prijevoz trebalo ujed-načiti i, što je najvažnije, izjednačiti ci-jene karata. Pripremajući se za sjednicu Skupštine proučavala sam cijene karata i došla do poražavajuće činjenice - djeca iz Bedenice koja se školuju u Zagrebu mje-sečnu kartu plaćaju čak 1262,80 kuna, a ona iz Beloslavca, najudaljenijeg naselja ove općine, preko 1300 kuna. To je veliki problem! Na žalost, osim autobusnog iz ovog kraja nema drugog javnog prijevo-za - kaže V. Bičak-Dananić. Kroz rad u Skupštini, ističe, zalagat će se i za uvođe-nje studentskih kredita.

- U doba recesije, kada dosta rodite-lja ne prima plaću, ili su one jako niske, smatram da bi kreditiranje studenata bilo ulaganje u budućnost. Mladim, pametnim i sposobnim ljudima treba pomoći. Osi-

gurati im mogućnost da plate svoje ško-lovanje, da budu uspješni, nešto postignu, a kasnije to vrate društvu - naglašava. Ta-kođer smatra da bi se skupštinske sjedni-ce trebale češće sazivati.

- Dnevni red je prepun, pa nema do-voljno vremena posvetiti se problemima lokalne zajednice. Dobar su primjer 3. izmjene i dopune Prostornog plana žu-panije o kojemu se očitovao mali broj jedinica lokalne samouprave, a koji je, na sreću, skinut s dnevnog reda zadnje sjednice. Zadaća je oporbenih vijećnika, na neki način, kontrolirati vladajuću koaliciju, te kroz svoj rad pokušati ‘progurati’ neke ide-je i projekte koje vladajuća koalicija nema na svom ‘re-pertoaru’ - kaže vijećnica Bičak-Dananić.

SKUPŠTINA

dragovoljac Domovinskoga rata, umirovljeni hrvatski branitelj, član HVIDRA-e

volontira u Kući susreta “Tabor” u Samoboru

Zašto sam ušao u politiku? Ništa nije slučajno! Politiku doživljavam kao služenje čovjeku, ona mora biti u službi građana. Na žalost, danas ‘cijela stvar ide nizbrdo’. U politici su potrebne radikalne promjene, puno toga treba popraviti. U Stranku umirovljenika (SU) sam ušao zato što je umirovljenička populacija zakinuta, taj segment društva je u izrazito lošoj situaciji.

Zajedničkim lobiranjem podržati dobre projekte

Već par godina volontiram u Kući susreta “Tabor”, kod patera Zvjezdana Linića. Pronašao sam se u vjeri, ona mi je pomogla da

se nakon rata izvučem iz nekih svojih kriza - kaže Babić

Relativno sam kratko u politici, gledam, pratim, pokušavam se što više aktivirati - kaže župa-

nijski vijećnik Boris Babić. Kako je član jedne od dviju skupštinskih strana-ka umirovljenika, njegove su aktivnosti, uglavnom, usmjerene rješavanju pro-blema starije populacije stanovništva.

- Najbolje im možemo pomoći ako podržimo njihove projekte, stoga odlič-no surađujemo sa županijskom Zajedni-

com udruga umirovljenika. Ona nam dostavlja svo-

je planove, a mi kroz proračun nastojimo

osigurati sredstva za njihovu rea-lizaciju. Ne na-

mećemo svoje

političke stavove, već kroz aktivnosti u Skupštini uvažavamo potrebe umirov-ljeničkih udruga - govori Babić. Dodaje da njegova stranka pokreće inicijativu za informatičko opismenjavanje osoba treće životne dobi, te se nada da će je podržati i ostali vijećnici.

- To je potrebno, jer svjedoci smo da se u Europskoj uniji, u koju uskoro ula-zimo, pregled liječnika može naručiti i internetom. Osim toga, umirovljenici se o svojim socijalnim pravima mogu informirati na internetskim stranicama zavoda za zdravstveno, te mirovinsko osiguranje - naglašava. Suradnju sa skupštinskim partnerima smatra pozi-tivnom. Sve što je dogovoreno, kaže, ostvaruje se kroz proračun.

- Kroz njega se vidi socijalna osjet-ljivost županije, ali, unatoč recesiji, i ulaganje u gospodarski razvoj - kaže. Naglašava da u Skupštini najviše vijeć-nika dolazi sa samoborskog, odnosno svetonedeljskog područja, te da bi oni trebali više međusobno kontaktirati, da-pače surađivati i zajedno podržati dobre projekte.

- Trebamo pokrenuti suradnju svih sa-moborskih vijećnika bez obzira iz koje stranke dolaze. Sveta Nedelja je u tome otišla korak dalje. Zajedničkim lobira-njem njihovi su vijećnici u županijski proračun uspjeli uvrstiti projekte važne za razvoj svetonedeljskoga kraja - kaže Babić.

BoRI

s BA

BIć

(sU)

VEsNA BIČAK-DANANIć (sDP)

� BROJ 26 | SIJEČANJ 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA �ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2010. | BROJ 26

GOSPODARSTVO

JAMSTVENA AGENCIJA ZA POTICANJE RAZVOJA MALOGA GOSPODARSTVA

Uz odobreno jamstvo lakšedo poduzetničkog kredita

Agencija je na usluzi poduzetnicima, sa željom da se svaka dobra ideja i namjera pretvori u uspješan poduzetnički poduhvat

Jamstvo može koristiti svaki

poduzetnik koji ima ekonomski

opravdan projekt i ulaže na

području županije

Jamstvena agencija za poti-canje razvoja maloga gospo-darstva uputila je javni poziv

poduzetnicima za podnošenje za-htjeva za dobivanje jamstva kod odobravanja poduzetničkih kredita prema projektima “Jamstvena she-ma Zagrebačke županije” i “Regio-nalni jamstveni instrumenti - RJI”. Povod je to za razgovor s Matom Čičkom, direktorom Agencije.

Koji su bili razlozi osnivanja Agencije?

■ Agenciju je Županija osnovala s jasnim ciljem: da se poduzetnici-ma omogući da prilikom realiza-cije kredita kod poslovnih banaka koriste jamstvo, koje odobrava Agencija, kao jedan od instrume-nata osiguranja kredita.

Koliko iznosi jamstveni potenci-jal?

■ Županija je u travnju 2009. do-nijela program “Jamstveni instru-menti za osiguranje financiranja projekata maloga gospodarstva”. Temeljem tog programa u njezinu su proračunu osigurana sredstva koja se deponiraju kod poslovnih banaka, a zatim ih banke multiplici-raju, te ona predstavljaju jamstveni potencijal Agencije. Trenutačno on iznosi 20 milijuna kuna.

Za koje projekte se mogu odobri-ti jamstva?

■ Temeljem spomenutog progra-

nosti, kao i one socijalnog karak-tera (poput dječjih vrtića, domova za starije i nemoćne i slično). Kroz projekt “Regionalni jamstveni in-strumenti - RJI” također se omogu-ćuje jamstvo do 50 posto, odnosno po-duzetnicima počet-nicima i do 70 posto glavnice kredita. Li-mitirana visina kre-dita je do 200.000 kuna, a maksimal-ne kamate su do 7 posto. Kreditna sredstva namijenje-na su kupnji, gradnji, uređenju ili proširenju gospodarskih objekata, nabavi opreme ili pojedinih dijelo-va opreme, kao i za trajna obrtna sredstva.

Putem kojih poslovnih banaka poduzetnici mogu realizirati kredi-te koristeći jamstva?

■ Jamstva iz projekta “Jamstve-na shema Zagrebačke županije”, kao instrument osiguranja, mogu se koristiti kod realizacije kredita u Privrednoj banci Zagreb, a jamstva iz projekta “Regionalni jamstveni instrumenti - RJI” u Hypo Alpe

Adria banci.Tko može dobiti jamstvo?■ Mala i srednja trgovačka druš-

tva, obrti, zadruge, profitne ustano-ve, kao i obiteljska poljoprivredna gospodarstva upisana u registar poljoprivrednih gospodarstava. Iz pobrojanoga se može reći da sva-ki poduzetnik koji ima ekonom-ski opravdan projekt, i ulaže na području županije, može koristiti jamstvo.

Koliko traje cijeli postupak, od zahtjeva do izdavanja jamstva?

■ Postupak vode poslovne ban-ke. Kada poduzetnik zatraži kre-dit, a banka ustanovi da on nema dovoljno instrumenata osiguranja, poduzetnik i banka zajedno popu-njavaju zahtjev za jamstvo i do-stavljaju ga Agenciji. Potom Odbor

za jamstva, u roku od sedam dana, donosi odluku o odobrava-nju ili odbijanju za-primljenog zahtjeva.

Jesu li u pripremi novi jamstveni pro-grami?

■ Činjenicu da nije lako biti poduzetnik, a i samu želju poje-

dinca da angažira svoja znanja i imovinu treba posebno uvažavati, naročito u današnja hirovita vreme-na. Agencija je na usluzi poduzet-nicima sa željom da se svaka dobra ideja i namjera pretvori u uspje-šan poduzetnički poduhvat. Kako Zagrebačka županija ulaže velike napore u daljnji razvoj poduzet-ništva i očuvanje zaposlenosti, te je u tom smjeru pokrenula nove kreditne linije, planovi Agencije su da se jamstva koriste, kao jedan od instrumenata osiguranja, i kod pro-vođenja tih kreditnih linija.

ma donijeta su dva posebna pro-jekta. Projekt “Jamstvena shema Zagrebačke županije” osmišljen je tako da se poduzetnicima koji ula-žu na području županije omoguće jamstva do 50 posto visine kredi-ta, ali s maksimalnim iznosom do 50.000 eura u kunskoj protuvrijed-nosti (po srednjem tečaju HNB-a) na dan odobrenja jamstva. Nužno je naglasiti da se ovim projektom jamstva odobravaju isključivo za investicijska ulaganja kod nabave novih tehnologija, kupnje, izgrad-nje i dogradnje poslovnih objekata i to poduzetnicima koji investiraju u proizvodno-prerađivačke djelat-

Mato Čičak

Jamstveni potencijal Agencije trenutačno iznosi 20 milijuna kuna

održivi razvoj ruralnog prostora U sklopu pilot-programa LEADER, dio IPARD plana za Hrvatsku, u Jastrebarskom je osnovana Lokalna ak-cijska grupa “Jana”. Zadaća je ove udruge - koju čine predstavnici lokalne vlasti, privatnog sektora i civilnog društva s područja Jastrebarskoga te općina Žumbe-rak, Krašić, Klinča Sela i Pisarovina - ‘identificirati’ lokal-

ne razvojne strategije, te pripremati projektne prijed-loge za održivi razvoj ruralnog prostora za čiju će se realizaciju tražiti novac predpristupnih, kasnije struk-turnih fondova Europske unije. Provedbu programa LEADER koordinira Regionalna razvojna agencija Za-grebačke županije.

GOSPODARSTVO

USLIJED NEGATIVNIH GOSPODARSKIH TRENDOVA OSJETNO POVEĆANA NEZAPOSLENOST

Krajem 2009. posao tražile 13.492 nezaposlene osobe

Obrazovna struktura nezaposlenih je niska i time nedovoljno konkurentna na tržištu

radne snagePosljednjeg dana prosinca

2009. na području županije bile su evidentirane 13.492

nezaposlene osobe, što je za 39 po-sto više nego godinu dana ranije. Marija Halić, rukovoditeljica Od-sjeka posredovanja i pripreme za zapošljavanje u HZZ-u Područnoj službi Zagreb, kaže da opada po-treba za radnicima, a istovremeno se povećava broj (novoprijavlje-

Info kiosk, prema riječima Mari-ce Jelić, privremene pročelnice HZZ-a Područne službe Zagreb, suvremeni je način traženja po-sla. Pomaže pri njegovu bržem i lakšem pronalaženju, stjecanju novih znanja, kao i odabiru bu-dućeg zanimanja. Inicijativu za njegovo postavljanje dao je, tada nezaposleni, Tihomir Klepec iz Jastrebarskoga. Prvi info kiosk postavljen je kra-jem listopada 2008. u Samoboru, a sada se njime mogu koristiti nezaposleni u svim županijskim gradovima u kojima HZZ ima svoje ispostave. U projekt postavljanja info kioska Županija je uložila 56.000 kuna.

suvremeni način traženja posla

manje od 10.000 nezaposlenih. Osjetan porast broja onih koji traže posao, kaže župan Stjepan Kožić, posljedica je ukupnog gospodar-skog stanja u RH, ali i znatno šire.

- Nadam se da će se mjerama županije, ali i države ovi negativni trendovi zaustaviti - dodaje župan, koji je u Jastrebarskom, u sklopu projekta postavljanja info točaka HZZ-a, zajedno s gradonačelnikom toga grada Mihaelom Zmajlovićem otvorio osmi, zasad i posljednji, info kiosk na području županije.

- Ovim projektom želimo pomoći nezaposlenima, prije svega onima koji nemaju računalo i priključak za internet, da u svakom trenutku budu informirani o potrebama na tržištu rada - rekao je župan.

nih) osoba koje traže posao. Kra-jem 2009., posredstvom HZZ-a, poslodavci su nudili zaposlenje za 5223 radnika, što je 34 posto manje nego krajem 2008.

- Do početka 2009. imali smo

konstantan pad nezaposlenosti. Najveći problem bila je obrazov-na struktura nezaposlenih. Sada imamo znatan rast nezaposleno-sti, a struktura radne snage nije se bitno promijenila. Niska je i time

nedovoljno konkurentna na tržištu radne snage - kaže M. Halić. Ipak, vjeruje da će nezaposlenost stagni-rati kada u proljeće krenu sezonski, te poslovi u građevinarstvu.

Krajem 2008. u županiji je bilo

Krajem 2009., posredstvom HZZ-a, poslodavci su nudili zaposlenje za 5223

radnika, što je 34 posto manje nego godinu

dana ranije

Inicijativa za postavljanje info

kioska potekla je od Tihomira Klepeca

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE - STANJE ZAPOSLENOSTI U RAZDOBLJU OD 2005. DO 2009.

16000

14000

12000

10000

8000

6000

4000

2000

0I. - XII. 2005. I. - XII. 2006. I. - XII. 2007. I. - XII. 2008. I. - XII. 2009.

Nezaposleni na dan 31. 12.NovoprijavljeniPotrebeZaposleni

13432 12870

104489717

13492PO

DRUč

NA SL

UŽBA

ZAGR

EB11101 11032

8941 8774

14208

48296367

52585073

6650 7680 790352236441

6532

8 BROJ 26 | SIJEČANJ 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA 9ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2010. | BROJ 26

I.Predmet javnog poziva temeljem projekta “Jamstvena shema Zagre-bačke županije” subjektima malo-ga gospodarstva je izdavanje jam-stava za poduzetničke kredite, čija je veličina utvrđena temeljem odredbi Zakona o poticanju razvo-ja maloga gospodarstva (NN 29/02 i 63/07) koji ulažu na području Za-grebačke županije.

II.Korisnici jamstava su subjekti ma-loga gospodarstva (trgovačka društva, obrti, zadruge, ustanove, obiteljska poljoprivredna gospo-darstva koja su upisana u registar poljoprivrednih gospodarstava i samostalna zanimanja), koji su u sto postotnom privatnom vlasniš-tvu državljana Republike Hrvat-ske.

III.Jamstva se izdaju isključivo za ula-ganja kod:- investicijskih kredita kod nabave nove tehnologije (strojeva, opre-ma i drugo),- investicijske kredite kod kupnje poslovnih objekata,- investicijske kredite kod izgrad-nje, odnosno dogradnje poslovnih objekata.

IV.Jamstva se izdaju u vrijednosti do 50% odobrenog iznosa kredita, s time da maksimalni iznos poje-dinačnog jamstva može iznositi 50.000 € u kunskoj protuvrijedno-sti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan izdavanja jamstava.

V.Jamstva će se izdavati za glavnicu i ne pokrivaju druge iznose dugo-vanja zajmodavcima.Korisnici jamstva će agenciji kao instrumente osiguranja predati mjenicu i bjanko zadužnicu.Najduži rok otplate kredita za koji se izdaje jamstvo iznosi 10 godi-na.

VI.Jamstva se izdaju za poduzetničke kredite koji se namjeravaju realizi-rati putem - Privredne banke Zagreb d.d.

VII.Konačnu odluku o odobrenju ili odbijanju zahtjeva za jamstva do-nosi Odbor za jamstva temeljem zaprimljenih zahtjeva za jamstva.

VIII.Naknada za izdavanje jamstava iznosi 0,8% od jamčenog iznosa poduzetničkog kredita i uplaćuje se prije isplate ili u toku isplate kre-dita na račun agencije.

IX.Jamstvena agencija za poticanje razvoja malog gospodarstva Za-grebačke županije d.o.o., obav-lja nadzor namjenskog korištenja kreditnih sredstava za koja se izda-ju jamstva.

X.Zahtjevi za izdavanje jamstava podnose se na propisanom obras-cu Jamstvene agencije za potica-nje razvoja maloga gospodarstva Zagrebačke županije posred-stvom Privredne banke Zagreb d.d.

XI.Obrazac zahtjeva za izdavanje jamstva podiže se u poslovnicama Privredne banke Zagreb d.d. ili na web-stranicama Jamstvene agen-cije za poticanje razvoja maloga gospodarstva Zagrebačke župani-je d.o.o.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u poslovnicama Pri-vredne banke Zagreb d.d., odno-sno u agenciji na telefon broj 01 6009 425, putem e-maila na adre-si: mato_jamstvena@net.hr ili www.ja-zz.hr.

XII.Ovaj javni poziv ostaje otvoren do iskorištenja sredstava.

Jamstvena agencija za poticanje razvoja maloga gospodarstva Zagrebačke županije d.o.o.,

10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 72 / V., upućuje

JAVNI PoZIVpoduzetnicima na podnošenje zahtjeva za dobivanje jam-

stava kod odobravanja poduzetničkih kredita prema projek-tu “Jamstvena shema Zagrebačke županije”

GOSPODARSTVO

ULAGANJE U POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA TE PRERADU I TRŽENJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Edukacija potencijalnih korisnika sredstava iz predpristupnog programa IPARD

Regionalna razvojna agencija Zagre-bačke županije provodi edukaciju potencijalnih korisnika sredstava iz

IPARD pretpristupnog programa Europske unije za razdoblje do 2013. godine. Dosad su edukacije, na koje u prosjeku dolazi pedese-tak zainteresiranih, održane u Dugom Selu, Jastrebarskom, Velikoj Gorici i Svetom Ivanu Zelini.

Predpristupni program IPARD provodi se kroz tri strateška prioriteta - poboljšanje tr-

žišne efikasnosti i provedbe EU standarda, pripremne aktivnosti za provedbu poljopri-vredno-okolišnih mjera i Leadera, te razvoj ruralne ekonomije. Ministarstvo poljoprivre-de, ribarstva i ruralnog razvoja objavilo je krajem prosinca 2009. javni natječaj za pod-nošenje prijava za dodjelu sredstva iz IPARD programa za ‘mjeru 101’ - ulaganje u poljopri-vredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice, i ‘mjeru 103’ - ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih

i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice. Rok za podnošenje prijava istječe 4. ožujka.

Korisnici IPARD programa, ovisno o mjeri, mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodar-stva u sustavu PDV-a, obrti ili tvrtke.

Regionalna razvojna agencija Zagrebač-ke županije potencijalnim korisnicima može izraditi natječajnu dokumentaciju, odnosno pruža konzultantske usluge tijekom prijave na natječaje i izrade investicijskih planova.

VLASTITOM INICIJATIVOM DVADESETAK POLJOPRIVREDNIKA STEKLO ZVANJE VOĆAR

Vlastitim primjerom pokazali nužnost cjeloživotnog učenja

Polaznici su, među ostalim, slušali predavanja o morfologiji bilja, podizanju voćnjaka, cijepljenju,

navodnjavanju, fitofarmaciji, berbi voća...

Zvanje voćar upisat će u radnu knjižicu dvadesetak poljoprivrednika, člano-

va velikogoričke udruge “Buba-mara”, koji su sredinom siječnja završili školovanje koje je na njihovu inicijativu organiziralo Učilište za obrazovanje odraslih “Apis” iz Velike Gorice.

- Prije tri godine u Strmcu Bu-kevskom posadio sam 900 staba-la lješnjaka. Konzultirao sam po-ljoprivredne savjetnike, shvatio da se lješnjak traži i da je otkupna cijena dobra. Nasad će u punom

rodu biti kroz dvije, tri godine, a zasad se dobro pokazao - govori Miljenko Kuhar, kojemu je ško-lovanje, dodaje, donijelo nova saznanja o formiranju krošnje.

Završni ispit uspješno je polo-žila i Sunčana Kuzmec, čija se obitelj u Lazini Čičkoj već dva-desetak godina bavi uzgojem ja-buke i jagode.

- Najviše me interesirala re-zidba i zaštita voćnjaka. Tijekom školovanja o tome sam dobila mnoge odgovore - kaže Sun-čana. Školovanje je trajalo 120

nastavnih sati, a polaznici su, među ostalim, slušali predava-nja o morfologiji bilja, podizanju voćnjaka, cijepljenju, navodnja-vanju, fitofarmaciji, berbi, skla-dištenju voća...

- ‘Čovjek mora sve brže trčati da bi ostao na mjestu’. Trend je cjeloživotnoga učenja, što voća-ri, koji su završili ovo školova-nje, svojim godinama i dokazuju - kaže Dario Frangen, ravnatelj Učilišta.

Troškove školovanja voćarima su sufinancirali Županija i Grad Velika Gorica.

- Županija će uvijek podrža-ti školovanje poljoprivrednika, posebno onda kada inicijativa dolazi od vas samih. Želja mi je da se nađemo za tri godine i tada vidimo kako ste stečena znanja i vještine primijenili - voćarima je poručila Gordana Županac, pro-čelnica za poljoprivredu. Dražen Barišić, gradonačelnik Velike Gorice, rekao je da ga u ovoj go-dini najviše veseli (zajednički) projekt gradnje Distributivnog centra za voće i povrće.

Krešimir Repač, stružec Bilo je ko-

risno! Voćar-stvom se bavim tek pet godina i bilo je nužno ne-što novo naučiti. Osim toga, želi-mo li opstati, u EU moramo ući spremni.

Zdenka Dodig, Gradići Po struci sam

ekonomistica, pa su mi ova znanja bila nužna. Bavim se uzgojem kruš-ke i breskve, a do-sad sam se osla-njala na pomoć poljoprivrednih savjetnika.

Josip Kos, orle Tehnologija

uzgoja ide napri-jed, uvijek ima no-vih stvari koje tre-ba naučiti. Osim toga, ne treba za-nemariti druženje i razmjenu isku-stva, što je također dio školovanja.

Radoslav Jurišić, Paukovec Odlaskom u

mirovinu uzgoj jabuke, uz zado-voljstvo, postao je i novi posao. Kori-stim svaku priliku kako bih se edu-cirao.

IZDVoJENo

Velikogoričko učilište “Apis” par-tner je u dva projekta koji su pri-javljeni na natječaje EU fondova - “Ekološki poljoprivrednik” (no-sitelj je Centar za šljivu i kesten iz Petrinje) i “Mljekar-sirar” (nositelj je Srednja prirodoslovna škola iz Karlovca).

Europski fondoviTijekom ove godine za poljopri-vrednike s područja županije “Apis” će organizirati školovanje za zvanja pčelar, mljekar-sirar, te vinogradar-vinar-podrumar. Svi programi verificirani su od strane Ministarstva znanosti, obrazova-nja i sporta.

Novi programi

Rok za podnošenje prijava istječe 4. ožujka

GOSPODARSTVO

sunčana Kuzmec Miljenko KuharNaučio sam kako bolje formirati krošnju

Najviše me zanimala rezidba i zaštita voćaka

Školovanje je trajalo 120 nastavnih sati

10 BROJ 26 | SIJEČANJ 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA 11ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2010. | BROJ 26

DOGAĐAJI

Pomoć stradalima na Haitiju Stradalima od potresa na Haitiju, posredstvom hrvat-skog Caritasa, Županija je donirala 100.000 kuna. Hr-vatski Caritas akciju prikupljanja pomoći pokrenuo je 13. siječnja, dan nakon razornog potresa u kojemu je poginulo više od 150.000 ljudi. - Ljudi na Haitiju proživljavaju strahote i trenutačno

im je potrebna pomoć iz svih krajeva svijeta. U okvi-ru svojih mogućnosti izdvojili smo maksimalni iznos - obrazlažući zaključak o dodjeli financijske pomoći stradaloj djeci Haitija rekao je župan Stjepan Kožić te pozvao i ostale županije da se uključe u akciju priku-pljanja pomoći.

DOGAĐAJI

U VRBOVCU ODRŽANA TRADICIONALNA MANIFESTACIJA “DAN S JOŽOM”

Glejte jednu stvar...Joža je bio čovjek jednostavnosti, topline i neiscrpne energijeNa promišljanjima Jože

Pankretića - biti s ljudi-ma, čuti ih, pomoći im -

gradimo budućnost HSS-a. Znamo odakle smo došli, pa znamo i kuda idemo! - za tradicionalna “Dana s Jožom”, upriličena u Vrbovcu, rekao je potpredsjenik Sabora i predsjednik HSS-a Josip Friščić. Dodao je da se ovom manifesta-cijom prisjećamo vremena u koje-mu je Joža slao jasne poruke kako razvijati Hrvatsku.

- Danas ostvarujemo njegove poruke kako stvoriti uvjete za osta-nak ljudi na selu, na svom gruntu. To je pravac koji slijedimo, to je način života udružene Europe. S ponosom danas govorimo da smo uključeni u obitelj europskih demokršćana, što je bilo i Jožino stremljenje - poručio je Friščić.

“Dan s Jožom“, koji su orga-nizirale županijska i vrbovečka organizacija HSS-a, započeo je polaganjem vijenaca na groblju u Dijanešu, a nastavio se svetom

misom u Župnoj crkvi sv. Vida, te svečanošću u Hotelu Bunčić.

- Joža je bio čovjek jednostav-nosti, topline i ne-iscrpne energije. Brinuo se za malog čovjeka, našeg se-ljaka. Imao je ne-što u sebi čime je zračio, čime se bo-rio da svima nama bude bolje. Njego-va su djela urasla u nas, ona su zalog naše budućnosti - rekao je župan Stjepan Kožić, predsjednik ŽO HSS-a. Prisutne je

pozdravio i Dejan Jajić, predsjed-nik GO HSS-a Vrbovca, rekavši

da je Joža Pankre-tić, seoski tribun, utabao put kojim danas kroči HSS.

Na svečanosti su uručene i godišnja priznanja ove stran-ke, a primili su ih potpredsjednik Vla-de Božidar Pankre-tić, načelnik općine Gradec Branko Her-ček, gradonačelnik Samobora Krešo

Beljak i (posthumno) Mirko Ko-stiha iz Gradeca.

Danas ostvarujemo Jožine poruke

kako stvoriti uvjete za ostanak ljudi na selu, na svom gruntu - poručio

je potpredsjednik Sabora i

predsjednik HSS-a Josip Friščić

Na Pankretićev grob, u Dijanešu, položeni su vijenci

Josip Pankretić je bio saborski zastupnik u tri mandata

Razvijati ideju tripartitne suradnjeRazmotrit će se mogućnost suradnje s gospodarsko-

socijalnim vijećima osnovanima na području statističke regije “Sjeverozapadna Hrvatska”

Dan socijalnog partnerstva (21. siječnja) obilježen je

u Vrbovcu sjednicom Gospo-darsko-socijalnog vijeća Zagre-bačke županije (GSV). Đurđica Kahlina, predsjednica GSV-a, podsjetila je da je Vijeće s radom počelo u srpnju 2002., te dodala da još uvijek nedostaje istinskog dijaloga i uvažavanje socijalnih partnera.

- Na nama je velika odgovor-nost, moramo poticati ideju tri-partitne suradnje na lokalnim

Projekt Saveza samostalnih sin-dikata Hrvatske “Stop radu na crno” dosad su u županiji prihva-tili samo Vrbovec i Ivanić-Grad - rekla je Đurđica Kahlina, sa ža-ljenjem ustvrdivši da gradonačel-nici ostalih gradova nisu iskazali interes za njegovu provedbu.

stop radu na crno

SJEDNICU ODRŽAO SAVJET MLADIH, SAVJETODAVNO TIJELO ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

Izmjena kriterija za smještaj u domovimaČlanovi Savjeta mladih, sa-

vjetodavnoga skupštinskog tijela, prihvatili su, na redovitoj sjednici, izvješće o održanom okruglom stolu “Jednakost stu-denata”, te o dosadašnjoj realiza-ciji projekta “Educiranje mladih o spolno prenosivim bolestima”. Također, upoznati su sa zaključ-cima 3. susreta mladih iz europ-skih regija, održanog u Parizu.

Mladi će, dogovoreno je, po-krenuti inicijativu o izmjeni kri-terija za smještaj u studentskim domovima, kako im je to za okru-glog stola “Jednakost studenata” i savjetovano. Prema sadašnjim kriterijima studenti iz pojedinih dijelova županije nemaju pravo

javiti se na natječaj za raspodjelu mjesta u studentskim domovima. Savjet mladih to želi ispraviti.

Raspravljajući o edukaciji mla-dih o spolno prenosivim bolesti-ma rečeno je da je dosad održano pet predavanja od kojih je najpo-sjećenije bilo u Učeničkom domu u Ivanić-Gradu.

Luka Gudić i Sandra Šelja upo-znali su kolege sa svojim aktiv-nostima u sklopu 3. susreta mla-dih iz europskih regija, održanog sredinom prosinca, na kojemu je glavna tema bila zapošljavanje mladih. Nastavit će se edukacija o spolno prenosivim bolestima

DAN SOCIJALNOG PARTNERSTVA OBILJEŽEN SJEDNICOM GSV-a

razinama, poticati mjere za za-pošljavanje, aktivnije se uključiti u provedbu županijske razvojne strategije, te iskorjenjavanje sive ekonomije i rada na crno - poru-čila je Đ. Kahlina.

Za sjednice, na kojoj se raspra-vilo i izvješće o prošlogodišnjem radu, istaknuto je da je otežavaju-ća okolnost što pojedini članovi

GSV-a (koje je imenovala Hrvat-ska udruga poslodavaca) ne žive na području županije. Dogovore-no je da se iduća sjednica održi u Općini Bistra, te je upućena pre-poruka Županiji da se članovima GSV-a prezentiraju podaci o gos-podarskim kretanjima na njezinu području u 2009. Također, raz-motrit će se mogućnost suradnje s gospodarsko-socijalnim vijeći-ma osnovanima na području sta-tističke regije “Sjeverozapadna Hrvatska”.

Iduća sjednica održat će se u Općini Bistra Prihvaćeno je izvješće o prošlogodišnjem radu

Prema sadašnjim kriterijima studenti iz pojedinih dijelova županije nemaju pravo javiti se na natječaj za raspodjelu mjesta u studentskim domovima

1� BROJ 26 | SIJEČANJ 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA 1�ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2010. | BROJ 26

oGLAŠAVAJTE sE U ŽUPANIJsKoJ KRoNICI!

1/3

64x275

1/4

98 x 130

1/2

200 x 135

1/2

98 x 275

1/3200 x 89

1/4200 x 66

1/1

200 x 275

2/1

414 x 275

2/1 STRANICA1/1 STRANICA1/2 STRANICE1/2 STRANICE1/3 STRANICE1/3 STRANICE1/4 STRANICE1/4 STRANICE

FoRMAT DIMENZIJE414 x 275 mm200 x 275 mm200 x 135 mm

98 x 275 mm200 x 89 mm64 x 275 mm200 x 66 mm98 x 130 mm

2/1 - 414x275 1/1 - 200x275

1/3 - 200x89 1/2 - 98x275 1/2 - 200x135

1/4 - 98x130 1/4 - 200x66 1/3 - 64x275

INFoRMACIJE

tel. 01 / 6556 051

e-mail: info@zacorda.hrŽUPA

NIJ

sKA

KRo

NIK

AZDRAVSTVO

HRVATSKI REGISTAR DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KOŠTANE SRŽI I MATIČNIH STANICA

Humanitarni projekt “Hrabro srce zagrebačkog prstena”

Volonteri zaklade obići će ispostave Doma zdravlja, te ukazati na važnost pohrane krvi iz pupkovine

Uz potporu Županije, a u suradnji sa Zavodom za kliničku transfuziologi-

ju i staničnu terapiju KBC-a Za-greb, Zaklada “Ana Rukavina“ pokrenula je humanitarni projekt “Hrabro srce zagrebačkog prste-na”. Cilj mu je uključiti gradove županije u akciju prikupljanja sredstava namijenjenih proširenju Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži i matičnih stanica, te tipizaciji prikupljenih uzoraka krvi. Voditeljica Ure-da zaklade Snježana Pregernik i pročelnica Zavoda za kliničku transfuziologiju KBC-a Zagreb Branka Golubić Čepulić pozva-le su gradonačelnike i njihove zamjenike, prisutne na predstav-ljanju projekta, da prema svojim Zaklada “Ana Rukavina” prikupila

je dosad 32.963 uzoraka krvi, od kojih je tipizirano 13.075 uzoraka donora, te oko petsto uzoraka krvi iz pupkovine. Za tipizaciju preostalih 19.888 uzoraka krvi potrebno je prikupiti 31.423.040 kuna.

Tipizacija krviTipizacija krvi po jednom uzorku košta 1.580 kuna

Projekt je pokrenula Zaklada “Ana Rukavina”

BROJ UPISANIH DONORA KOŠTANE SRŽI I MATIČNIH STANIcA

DUGO SELO

IVANIĆ-GRAD

JASTREBARSKO

SAMOBOR

SVETA NEDELJA

SVETI IVAN ZELINA

VELIKA GORICA

VRBOVEC

ZAPREŠIĆ

1000 200 300 400 500

16288

410

362

22

0

77

101204

mogućnostima izdvoje sredstva i sudjelovanjem u akciji pokažu sugrađanima kako socijalnom osjetljivošću i humanitarnim dje-lovanjem skrbe za kvalitetu života u lokalnoj zajednici.

- HLA (Human Leukocyte An-tigen) tipizacija nam omogućuje pretraživanje genetske podudar-nosti i tkivne snošljivosti između donatora i bolesnika kojima tran-splantant koštane srži ili matičnih stanica omogućava izlječenje. Kako se u Registru pretražuju samo HLA tipizirani darivatelji, cilj ove akcije je prikupljanje fi-nancijskih sredstava za tipizaci-

ju što većeg broja uzoraka krvi potencijalnih donatora - rekla je Snježana Pregernik, a Dražen Ša-rić, iz Zavoda za kliničku transfu-ziologiju KBC-a Zagreb, dodao da će volonteri Zaklade obići sve gradove i ispostave Doma zdrav-lja, te budućim majkama ukazati i na važnost pohrane krvi iz pup-kovine.

- Županija će, u skladu s mo-gućnostima, financijski podržati ovu akciju. Bitno je da to učine i naši gradovi, da kroz svoj prora-čun osiguraju određena sredstva za funkcioniranje Zaklade, a na gradskim manifestacijama, poput

Gastro Turopolja, Bučijade, Sa-moborskog fašnika, Jaskanskih vinskih svečanosti..., osiguraju prostor na kojemu će se građani pobliže upoznati s aktivnostima Zaklade - rekao je zamjenik župa-na Rudolf Vujević.

Cilj projekta je uključiti gradove županije u akciju prikupljanja

sredstava namijenjenih proširenju Hrvatskog registra dobrovoljnih

darivatelja koštane srži i matičnih stanica, te tipizaciji prikupljenih

uzoraka krvi

14 BROJ 26 | SIJEČANJ 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA 15ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2010. | BROJ 26

ZDRAVSTVOZDRAVSTVO

NAKON IVANIĆ-GRADA, U KOJEMU RADI VEĆ TRI GODINE, MIKROBIOLOŠKI LABORATORIJ ŽUPANIJSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO OTVOREN I U RAKITJU

Odsad će mikrobiološki nalazi za sve pacijente biti gotovi unutar dva dana

Županija je u gradnju prostora uložila 800.000 kuna decentraliziranih sredstava, a za opremanje laboratorija neophodnim uređajima i namještajem Zavod je izdvojio vlastitih 500.000 kuna

Služba za mikrobiologiju ima četiri tima i odsad dva laboratorija - u Ivanić-Gradu i Rakitju

Zadaća je mikrobioloških laboratorija pomoći kolegama u ordinacijama opće medicine, odnosno ginekološkim i pedijatrijskim ordinacijama da pri kliničkoj sumnji na određene upalne bolesti što

prije dobiju podatke ima li u analiziranim uzorcima poraslih mikroorganizama

S prvim danima siječnja s radom je počeo mi-krobiološki laboratorij

županijskog Zavoda za javno zdravstvo u Rakitju. Opsluživat će ispostave higijensko-epide-mioloških službi, odnosno pa-cijente iz zapadnog dijela žu-panije (Zaprešića, Samobora, Svete Nedelje i Jastrebarsko-ga). S osnutkom Zavoda, prije tri godine, mikrobiološki labo-ratorij za istočni dio županije otvoren je u Ivanić-Gradu, dok su se uzorci urina i stolice, kao i brisevi ždrijela, nosa, rana... pacijenata iz zapadnog dijela županije (dosad) analizirali u Zavodu za javno zdravstvo gra-da Zagreba.

- Na nalaze koji su odlazili na analizu u zagrebački zavod čekalo se i do desetak dana, dok su oni iz Ivanić-Grada bili

gotovi za dva dana. Željeli smo ujednačiti standard zdravstve-ne zaštite, pacijentima skratiti vrijeme čekanja na nalaze, pa smo prišli uređenju ovog labo-ratorija. Županija je u gradnju prostora uložila 800.000 kuna decentraliziranih sredstava, a za opremanje prostora neop-hodnim uređajima i namješta-jem Zavod je izdvojio vlastitih 500.000 kuna - govori Davo-rin Gajnik, ravnatelj Zavoda. Ivanka Lerotić, pomoćnica ravnatelja za kvalitetu, ujedno voditeljica Službe za mikrobi-ologiju, naglašava da je otva-ranjem ovog laboratorija ujed-načena dostupnost zdravstvene usluge svim pacijentima s po-dručja županije.

- Ovime smo standardizirali mikrobiološku dijagnostiku, pa će za sve pacijente nalazi biti

U Zavodu za javno zdravstvo za-posleno je osamdesetak osoba, gotovo 50 posto više nego prije tri godine kada je osnovan. U laboratoriju u Rakitju posao je dobilo osam osoba. - Pedeset posto prihoda ostva-rujemo sa slobodnog tržišta. Na-rednih godina očekujemo da se taj postotak poveća. Otvaranjem laboratorija u Rakitju, istovreme-no, smanjit ćemo troškove koje smo imali prema drugim zdrav-stvenim ustanovama koje su za nas odrađivale dio posla što ga dosad nismo radili - kaže Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda.

Rastu prihodi sa slobodnog tržišta

Zavod za javno zdravstvo, i tijekom ove godine, obavljat će monitornig kvalitete vode za piće na području županije. Za tu je svrhu u županijskome proračunu predviđeno 1,05 milijuna kuna, a Zavod će, potpisanim ugo-vorom, obaviti analizu nešto više od 2000 uzoraka vode, uzorkovane iz sustava javne vodoopskrbe. Redovito će se provoditi fizikalno-kemijska, kemijska i mikrobiološka analiza, a povremeno i analiza tvari koje su pri-sutne u okolišu i potencijalno mogu ugroziti izvorište ili su pronađene u količini koja prelazi dozvoljene vrijednosti. Nalaz o kvaliteti vode za piće, u pravilu, Županiji će se dostavljati dva puta mjesečno.

Monitoring kvalitete vode za piće

gotovi unutar dva dana - kaže I. Lerotić. Dodaje da je zadaća mikrobioloških laboratorija po-moći kolegama u ordinacijama opće medicine, odnosno gine-kološkim i pedijatrijskim ordi-nacijama da pri kliničkoj sum-nji na određene upalne bolesti što prije dobiju podatke ima li u analiziranim uzorcima poraslih mikroorganizama.

U sklopu novootvorenog labo-ratorija uređen je i prostor za fi-zikalno-kemijsku analizu voda, koju Zavod obavlja za slobod-no tržište, primjerice analizira vodu pri ishođenju uporabnih dozvola, odnosno obavlja mo-nitoring vode za piće.

Novim laboratorijem ujednačen je standard zdravstvene zaštite

Zaposlenje je dobilo osam zdravstvenih djelatnika

Laboratorij će opsluživati ispostave higijensko-epidemiološke službe iz zapadnog dijela županije

Pacijentima je skraćeno vrijeme čekanja nalaza Uređen je i prostor za fizikalno-kemijsku analizu voda

1� BROJ 26 | SIJEČANJ 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA 1�ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2010. | BROJ 26

Kulturna baština u turističkoj ponudi zajedničkoga prekograničnog područja

BOGATSTVO RURALNOG PROSTORA U ZAJEDNIČKOJ TURISTIČKOJ PONUDI - PUT MEDIČARSTVA I LICITARSTVA IZMEĐU KRŠKOG I ZAGREBA

EUROPSKA UNIJA

Osnovni cilj projekta je promovirati i poticati razvoj nove te nadogradnju postojeće ponude tradicionalnih zanatskih proizvoda, kao i nekih prerađenih poljoprivrednih proizvoda

Na području Zagrebačke županije

registrirano je oko 110 licitara i medičara, dok ih na području Općine Krško ima dvedesetak

O zajedničkim projektima Zagrebačke županije i Regije Posavje - kojima će se konkurirati za novac EU fondova - razgovarat će se na sastanku koji će

se sredinom veljače, na inicijativu župana Stjepana Kožića, održati u Zaprešiću.

Zagrebačka županija, naglašava pročelnik za gospodarstvo Kru-noslav Pilko, sa slovenskom re-gijom Posavje surađuje od 2002., a značajnijim projektom ističe osnivanje zajedničke Turističke zone “Po Sutli i Žumberku”. Do-sad je Županija, dodaje, kroz ra-zličite programe Europske unije (CARDS, PHARE) ‘povukla’ četiri milijuna eura.

suradnja

Europska unija dosad je sufinan-cirala nekoliko projekata čiji je nositelj, odnosno jedan od par-tnera, bila Zagrebačka županija. Najznačajniji su: “Intellegent Energy for Europe”, Uspostav-ljanje turističkog klastera u Turi-stičkoj zoni “Po Sutli i Žumber-ku”, “Misli na sebe - samo rano otkriveni rak dojke uspješno se liječi”, Rudarski muzej na otvorenom Rude-Senovo, “Waste no waste”.

Projekti

Licitarska srca i med u košaricama suvenira SUDIONICI PROJEKTA

Drago mi je što se naše ‘starine’ obnavljaju. Eu-ropi treba pokazati da i mi posjedujemo nešto

čime se možemo podičiti. Nema proštenja, nema proslave crkvenih blagdana bez gvirca i licitara. To

je vjekovna tradicija Podravine, Zagorja i Prigorja - pripovijeda Dragutin Volarić, proizvođač eko-loškog meda iz Jastrebarskoga, jedan od onih koji će sudjelovati u provedbi zajedničkog pro-jekta hrvatskih i slovenskih partnera. Tridesetak se godina bavi proizvodnjom meda, zadnjih petnaestak ozbiljnije, te kaže da ga ve-seli što svojim proizvodima može prezentirati i

sebe i županiju.

- Tradiciju ne čuvamo dovoljno, svako se od nas mora založiti da ona ne odumre - kaže. Volarić je vlasnik nekoliko ‘zlatnih žlica’ za kakvoću meda, osvojenih na državnim natjecanjima, a njegov je “Medni lončić” uvršten u košaricu suvenira Mi-nistarstva turizma, Grada Zagreba i od nedavno Grada Jastrebarskoga. U zadnje vrijeme, kaže, izni-mno je dobro prihvaćen med s ljekovitim biljem, a Volarić ga radi s kaduljom, lavandom, ružmarinom, majčinom dušicom, matičnjakom, bazgom i boro-vim iglicama. Da se ‘starine’ ipak vraćaju, svjedoči Samoborka Viktorija Oslaković koja kaže da ljudi ponovno, sve

više, za uspomenu kupuju licitarska srca. - Zanimanje je poraslo, a osim na proštenjima traže se i u raznim drugim prigodama, najčešće vjenča-njima i krstitkama. Smatramo da svojim iskustvom i sedamdesetogodišnjom licitarskom tradicijom možemo pridonijeti uspješnoj realizaciji ovog pro-jekta. Više ne postoje majstorski ispiti za ‘licitariju’, sve je manje učenih licitara, pa tu svojim znanjem možemo dosta pomoći - govori Viktorija, autorica najnovijeg izvornog samoborskog suvenira “Sa-moborke u narodnoj nošnji”. Kaže da se uz klasične licitre, poput srca i konjića, sve više traže i potkove, anđeli, šestinski kišobrani, licitri u obliku slona...

Pozivamo sve rukotvorce s po-dručja Zagrebačke županije, posebno medičare i licitare, da se prijave za besplatno su-djelovanje u projektu. Javiti se mogu na telefon Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije 6556-051 ili putem e-maila: info@zacorda.hr .

ne baštine u turističku ponudu zajedničkoga prekograničnog prostora - kaže Zlatko Herček, direktor Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije, naglašavajući da je za rukotvorce (medičare, licitare...) sudjelova-nje u projektu besplatno. Za njih se planira organizirati četrdesetak radionica, dvadesetak individual-nih savjetovanja, izraditi elaborat o medičarstvu i licitarstvu, tiskati brošure te promocijske letke...

Jedan od rezultata pro-jekta bit će

na selu, vezanih uz identitet za-jedničkoga prekograničnog po-dručja, kao i uključivanje prikaza tradicionalnih zanatskih znanja i vještina u turističku ponudu - pripovijeda Herček. Na području Zagrebačke županije registrirano je oko 110 licitara i medičara, dok ih na području Općine Krško ima dvedesetak. Alenka Černelič Krošelj, ispred Općine Krško, kaže da ta općina ima iskustva sa sličnim projektima (koje su-financira EU), ali i u suradnji s hrvatskim partnerima (Općinom Kumrovec).

- Projekt koji sada realiziramo otvorio je spektar velikih mo-gućnosti, posebno u povezivanju prekograničnog područja - kaže A. Černelić Krošelj.

Europska unija, u sklopu Programa prekogranične suradnje Hrvatske i Slo-

venije, odobrila je sufinanciranje projekta “Bogatstvo ruralnog prostora u zajedničkoj turistič-koj ponudi” (“Put medičarstva i licitarstva između Krškog i Za-greba”). Projekt zajedno provo-de Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije, Zagrebač-ka županija, Regionalna razvojna agencija Posavje i Općina Krško. Troškovi projekta su 440.230

eura, od čega EU sufinan-cira 85 posto njegove ukupne vrijednosti.

- Cilj je promo-virati i poticati razvoj nove i nadogradnju po-

stojeće ponude tra-dicionalnih zanatskih proizvoda, te nekih prerađenih poljopri-vrednih proizvoda, kao i očuvanje te uključivanje kultur-

izrada zajedničkih (tra-dicionalnih) medičarsko-licitarskih poklon paketa, odnosno suvenira.

- Projektom, čija će provedba trajati 30 mje-seci, želimo dodatno osposobiti proizvođače tradicionalnih zanatskih proizvoda, povezati ih te pospješiti njihovu konkurentnost. Zadaća je, također, razvoj no-vih turistički i tržišno zanimljivih tradicional-nih proizvoda i usluga

Dragutin Volarić je certificirani proizvođač ekološkog meda

‘Licitarijom’ se obitelj Oslaković bavi sedamdesetak godina

Projekt su predstavili Zlatko Herček, Alenka Černelič Krošelj i mr. sc. Krunoslav Pilko

EUROPSKA UNIJA

18 BROJ 26 | SIJEČANJ 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA 19ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2010. | BROJ 26

Prijateljstvo je do izražaja posebno došlo tijekom Domovinskog rata kada su građani Parabiaga pomagali slanjem humanitarne pomoći

GRADOVI I OPĆINE

POTPISANA POVELJA O PRIJATELJSTVU SAMOBORA I TALIJANSKOG PARABIAGA

Suradnja dvaju gradova osnažit će i prijateljstvo dvaju naroda

Tragična ratna zbivanja bila su test istinskog

prijateljstva. Ljudi iz Parabiaga prvi su

nam pritekli u pomoć. Potpisivanje ove povelje ‘vrh’ je tog prijateljstva - rekao je Krešo Beljak

Velike stvari počinju od malih ljudi. Ovaj događaj

ima veliku vrijednost, danas nam je više

nego ikada potrebno zajedništvo i humanost.

Potpisivanjem ove povelje slavimo ljudsku dobrotu

i prijateljstvo - rekla je Dubravka Horvat, zamjenica izvršnog

predsjednika Hrvatskoga Crvenog križa

Gradonačelnici Samobora Krešo Beljak i talijanskog Parabiaga Olindo Garava-

glia potpisali su povelju o suradnji i prijateljstvu dvaju gradova. Ovi-me je, istaknuto je, samo učvršćeno prijateljstvo koje traje već četrde-setak godina, a započelo je surad-njom dobrovoljnih darivatelja krvi. Posebno je došlo do izražaja tije-

kom Domovinskog rata kada su ta-lijanski prijatelji pomagali slanjem humanitarne pomoći.

- Tragična ratna zbivanja bila su test istinskog prijateljstva. Ljudi iz Parabiaga prvi su nam pritekli u pomoć. Potpisivanje povelje ‘vrh’ je tog prijateljstva - naglasio je Be-ljak, a Garavaglia rekao da Parabi-ago u povijesti nije imao prisnije

veze ni sa jednim drugim gradom kao što ih sada ima sa Samobo-rom.

- Darivatelji krvi su posebne osobe, pokreću nove veze i prija-teljstva, brišu udaljenosti - dodao je. Svečanosti potpisivanja pove-lje, među ostalima, prisustvovali su župan Stjepan Kožić, koji je rekao da će suradnja dvaju gradova osna-

žiti i prijateljstvo dvaju naroda, te talijanski veleposlanik u RH Ales-sandro Pignatti.

- Odnosi Italije i Hrvatske uvijek su bili dobri, no želimo ih produbi-ti. Potpisivanje ove povelje važan je događaj. Drago nam je što mo-žemo pomoći Hrvatskoj koja će se uskoro pridružiti našoj velikoj obi-telji u EU - rekao je Pignatti.

Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinski, za stotinu i više puta darovanu krv, predsjednik Republike odlikovao je Darka Bišćana, Dušana Cekića, Hrvoja Frankića, Nikicu Vukovića i (po-sthumno) Tomu Herdelju. Za sto puta darovanu krv zlatnik Hrvat-skoga Crvenog križa primili su Marijan Hreščić i Marijan Piršić, a veliki srebrnjak, za 55 puta da-rovanu krv, Ljubica Držaić, Jasna Jankavić, Vlasta Jelinčić i Mirjana Šplajt.

Priznanja darivateljima krvi

- Suradnja naših dvaju grado-va počela 1967. inicijativnom Crvenog križa, za što su najviše zaslužni Karmine Petrone, Čedo Bastijančić i Hinko Šoić - kaže Ivica Cvetković, predsjednik GD Crvenog križa Samobora. Ovo društvo okuplja 4500 volonte-ra, među kojima je gotovo 2000 dobrovoljnih darivatelja krvi.

suradnja počela 1967.

Zahvala za višestruko darovanu krv

Krešo Beljak i Olindo Garavaglia

GRADOVI I OPĆINE

GOSPODARSKA ZONA PISAROVINA DOSAD PRIVUKLA VIŠE OD ČETRDESET ULAGAČA

Buduća državna cesta ‘žila kucavica’ daljnjeg razvoja

Čvor Zdenčina na autocesti A1, prema najavama, bit će sagrađen do početka turističke sezone

Općina Pisarovina, s proračunom od 43 milijuna kuna, jedna je od rijetkih u županiji koja je dala izraditi strategiju svoga razvoja do 2013. godine

Buduća državna cesta, od čvora Zdenčina (na au-tocesti A1) do mosta na

Kupi kod Lasinje, koja se proteže dvjema općinama - Klinča Seli-ma i Pisarovinom, ‘žila kucavica’ je njihova budućeg razvoja. Ce-sta će, uz dvije gospodarske zone na području Klinča Sela, prolaziti neposredno uz Zeleni grad Kupi-nec, u čiju gradnju norveški inve-stitori ulažu preko milijardu eura, te uz dvije gospodarske zone na području Pisarovine - “Kraš” i “Velika Jamnička”. Osjetno će pridonijeti i daljnjem razvoju Gospodarske zone Pisarovina koja se prostire na osamdesetak hektara, a u kojoj je četrdesetak investitora već otkupilo zemlji-šte.

- Gradnja infrastrukture u ovoj zoni u završnoj je fazi. Dosad su sagrađene ceste, vodovod i sustav oborinske odvodnje. Do kraja go-dine trebala bi završiti i gradnja kanalizacije fekalnih voda. Radi se o investiciji od 23 milijuna kuna. Istovremeno očekujemo i početak gradnje elektronaponske ‘kabelske kanalizacije’, čime bi se kablirala dva dalekovoda koja prolaze zonom, te budućim in-vestitorima omogućio priključak na niskonaponsku mrežu - kaže Tomo Kovačić, načelnik Pisaro-vine. Naglašava kako je Općina, na traženje “Kraša”, pred počet-kom izrade dva urbanistička pla-na uređenja u Bratini, gdje naša najveća tvrtka za proizvodnju konditorskih proizvoda planira

u prvoj fazi, na površini od 25 hektara, graditi pogon za prera-du lješnjaka, te na površini od 50 hektara eko-park s domaćim ži-votinjama, hotelom, restoranom, umjetnim jezerom... U svome vlasništvu “Kraš” ima površinu od 420 hektara. U općini očekuju kompletno preseljenje “Kraša” na ovo područje.

- Poručili su nam: “Mi smo tu!” - kaže Kovačić. “Kraš” u Bratini ima i farmu krava (sustav krava-tele), a odmah do njihova zemljišta, nastavlja Kovačić, već su počele pripreme za gradnju ae-rodroma Pisarovina, za sportske i poslovne avione.

Čvor Zdenčina, prema najava-ma, bit će sagrađen do početka turističke sezone. Istovremeno, intenzivno se priprema doku-mentacija za gradnju buduće dr-žavne ceste od Zdenčine do La-

U Gospodarskoj zoni Pisarovina u dva će se pogona proizvoditi električna energija, a jedan od nusproizvoda bit će toplinska energija. Oba će pogona koristiti bio-masu, jedan sirak i kukuruz, a drugi šumsku drvnu masu. - Kako se očekuje toplinska ener-gija od oko šest megavata, pokre-nuli smo izradu projekta toplo-voda. Njime bismo povezali naše vitalne objekte (školu, dvoranu, prostorije Općine...) i proizvod-no-skladišne pogone u zoni, te na taj način, preko alternativnih izvora energije, dobili povoljnije grijanje - kaže načelnik Kovačić.

Gradnja toplovoda

Investitori Zelenoga grada Kupinca, te općine Pisarovina i Klinča Sela pokrenuli su inici-jativu da se uz buduću držav-nu cestu osigura i koridor za željezničku prugu od Zdenči-ne do Pisarovine. Nakon raz-govora u HŽ-u, kaže Kovačić, inicijativa je dobila načelnu suglasnost.

Vlakom do Pisarovine?!

sinje. Županiji je, kaže Kovačić, upućen zahtjev da se ona ‘ucrta’ u Prostorni plan, a Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređe-nja i graditeljstva donijelo je od-luku da se studija njezina utjecaja na okoliš uputi na javnu raspra-vu. Provest će je Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke župa-nije.

Direktor Komunalnog poduzeća Krešo Radinić i načelnik Pisarovine Tomo Kovačić

�0 BROJ 26 | SIJEČANJ 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA �1ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2010. | BROJ 26

ODRŽIVI RAZVOJODRŽIVI RAZVOJ

ZIMSKO PROMATRANJE PTICA U ORNITOLOŠKOM REZERVATU CRNA MLAKA

Poželjna simbioza šaranskih ribnjaka i ptica močvarica

Ornitološki rezervat Crna Mlaka, zaštićen prije trideset godina, prostire se na površini od 700 hektara, od čega vodene površine zauzimaju njih 650Državni zavod za zaštitu pri-

rode, u prigodi Svjetskog dana močvarnih staništa,

upriličio je u Ornitološkom rezer-vatu Crna Mlaka zimsko proma-tranje ptica. Biolozi su posjetitelje vodili i stazama (stopama) dabra i vidre, te ih upoznali s važnosti ša-ranskih ribnjaka za očuvanje bio-loške raznolikosti.

- Život je počeo u močvarama, to je činjenica. No, one u nama bude razne asocijacije. Zbog komaraca i vlage, u njima nije ugodno živjeti, pa ih je čovjek isušivao, stvarao od njih plodna polja. Stoga je došlo do manjka vlažnih staništa i poreme-ćaja biološke ravnoteže - objašnja-va Davorin Marković, ravnatelj Dr-žavnog zavoda za zaštitu prirode. Za Crnu Mlaku kaže da predstavlja vrlo poželjnu simbiozu šaranskih ribnjaka i ptica močvarica.

- Vlasnik ribnjaka mora prihva-titi rizik i u startu se odreći dijela dohotka, a onaj tko je ovo područje proglasio zaštićenim, treba nado-knaditi dio gubitaka koji su nemi-novni. Priroda se ne može staviti pod kontrolu čovjeka, kompromi-

ptica. Suradnja s vlasnikom ribnja-ka treba ići u smjeru promatranja ptica, danas u svijetu jednog od razvijenijih oblika turizma. Ne možemo očekivati da ljudi dolaze kako žele, moraju se znati pravila ponašanja, ne samo zbog privatnog posjeda, nego prvenstveno radi očuvanja močvarnog područja i neuznemiravanja ptica - kaže M. Glasnović Horvat.

Na ribnjacima Crna Mlaka go-dišnje se proizvede oko 500 tona ribe koja se uglavnom plasira na zapadnoeuropsko tržište. Ribnjacima gospodari tvrtka “Ihor park”, a njezin vlasnik Ivan Prepolec kaže da ptice koje ov-dje borave, i hrane se ribom, naprave dosta štete. - Ministarstvo poljoprivrede počelo je zadnjih godina ispla-ćivati ekološke potpore ribnja-cima kako bi se namirio dio nastalih šteta - kaže Prepolec, dodajući da se njegova tvrtka, koja zapošljava četrdesetak radnika, trudi poslovati na na-čelima održivog razvoja i zašti-te prirode.

Ekološke potporej

Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništima ptica močvarica, potpisana je 1971. u iranskom gradu Ramsaru. Obveze iz kon-vencije dosad je prihvatilo 159 država. Tijekom zadnjih 50 godi-na u svijetu je izgubljeno 50 po-sto močvarnih područja. Svrha konvencije je osigurati njihovo očuvanje i razumno korištenje.

Močvare od međunarodne važnosti

Hrvatska ima četiri Ramsarska područja - Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, donji tok Neretve i Ribnjake

Crna Mlaka

Ribnjaci se prostiru na površini od 650 hektara

U rezervatu prezimljavaju i labudovi

som se mora postići da vlasnik pro-izvodnje bude zadovoljan, a ptice site - dodaje Marković.

Ornitološki rezervat Crna Mla-ka prostire se na površini od 700 hektara, od čega vodene površine zauzimaju njih 650. Martina Gla-snović Horvat, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na po-dručju županije, kaže da su mo-čvarna staništa, po bioraznolikosti, u vrhu zaštićenih područja te da je Ornitološki rezervat Crna Mlaka jedino područje u županiji od me-đunarodnog značaja.

- U cilju održivog razvoja, na Javnoj ustanovi je izrada plana upravljanja ovog područja. Da nema ribnjaka, ovdje ne bi bilo ni

KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Solarni kolektori za grijanje sanitarne vode

Početni je ulog, u odnosu na klasično grijanje, osjetno veći, ali dugoročno se isplati

Početkom devedesetih, kada je u Dolcu Podokić-kom počeo graditi obi-

teljsku kuću, Željko je ‘gledao korak naprijed’. Uveo je podno grijanje u svim prostorijama (sustav plastičnih cijevi kroz koje kola topla voda, tempe-rature od 32 do 40 Celzijevih stupnjeva), krovište je s unu-tarnje strane izolirao s desetak centimetara kamene vune, a nakon useljenja kuća je dobila i termo žbuku. Osamnaest godi-na kasnije Željko se, sufinanci-ranjem Županije, sprema uvesti i solarno grijanje.

- Krovište je postavljeno u smjeru istok-zapad, od njegova izlaska do zalaska obasjano je suncem. Za grijanje sanitarne vode trenutačno koristim drva,

Županijsku subvenciju za nabavu opreme i ugradnju solarnih kolektora, do maksimalnih 11.200 kuna,

dobilo je 50 kućanstava

nekada sam loživo ulje, no pro-blem je što peć moram ložiti i ljeti. Pratim literaturu, tražim rješenje za najjeftinije grijanje sanitarne vode, pa sam, nakon razmjene iskustva s kolega-ma, odlučio postaviti solarne kolektore - pripovijeda Željko Ložnjak. Prvobitna je ideja bila koristiti ih samo kao ispomoć grijanju, no sada već traži finan-cijske i tehničke ponude kako oni ne bi grijali samo sanitarnu vodu, nego i kuću.

- Početni je ulog, u odnosu na klasično grijanje, osjetno veći, ali dugoročno se sigurno isplati - kaže Ložnjak.

Koliko će, u konačnici, po-staviti kolektora, ovisi o cijeni, odnosno raspoloživom kućnom budžetu.

Željko u kući nema radijatora. Na betonskom je podu varena ljepenka, na njoj 5 centimetara stiropora, a na njemu glazura u koju je postavljen sustav cijevi za podno grijanje. U kuhinji i dnev-nim sobama na podu su keramič-ke pločice, a u spavaćim sobama tapison. - U cijeloj je kući identična tem-peratura, zimi je toplo, a ljeti ugodno hladno - kaže Ložnjak.

Zimi toplo, ljeti ugodno hladno

Željko Ložnjak

Projekt se provodi u suradnji s Regionalnom energetskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske

Viđene su siva i bijela čaplja, škanjci, kormorani...

�� BROJ 26 | SIJEČANJ 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA ��ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2010. | BROJ 26

POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA

UDRUGA VINOGRADARA I VINARA OPĆINE BRCKOVLJANI VINCEKOVO PROSLAVILA U VINOGRADU ORLANDA SESANA U ŠTAKOROVCU

Nek’ nam Sv. Vinko opčuva trsje!

Mnogi govore da će globalizacijom nestati običaji, da će se ukinuti tradicija. No, ovakvim manifestacijama potvrđujemo da se to neće dogoditi - rekao je župan Stjepan Kožić, dodajući da je lani, najviše

zahvaljujući subvencijama, na području županije podignuto 200.000 novih trsova

VESELO JE BILO U VINOGRADIMA DILJEM ŽUPANIJE

Društvo ‘z brega Jajtine’ slavilo je u vinogradu Nikole Hrvačića, a veselo je bilo i u Kravarskom, u vinogradu obitelji Matušin

Klub prijatelja dobrog vina, koji okuplja plešivičke vinogradare, Vincekovo je proslavio u vinogradu Franje Kolarića u Malunju

Na Tomekovom bregu, u Vinišću, slavilo se u vinogradu Tomislava Petaka, člana Vrbovečke udruge vinogradara i vinara

Nakon simboličnog orezivanja mladice loze u vinogradu Ljubomira Smrndića, članovi HPD-a Zelina zaplesali su u “Ljubekovom gaju”

- Ja, preštimani goričar obavezujem se do Jožefova lozu obrezati, do Đurđeva lozu po-vezati, do Sofije gorice okopati, za Ivanje po-četi špricati, za Bartolovo klopoca postaviti, za ‘malu mešu’ grozdje pribrati, za Miholje grozdje pobrati, za Lukovo poslušati mošteka jel se je primiril, za Martinje mošteka pokr-stiti - obećao je ‘pajdaš’ Orlando. U njegovu su vinogradu, na površini od jednog hektara, nasadi graševine, rajnskog rizlinga, bijelog pinota i žutog muškata. Ove će godine, kaže, podignuti još hektar trsja.

- Sadit ću graševinu, ona je najzahvalnija sorta, a i najbolje se proda - iskreno će Or-lando, koji je ljubav prema trsju naslijedio od djeda.

- Djed ga je obrađivao, a ja sam dokupio zemlju i širio ga. Uz vinograd sam, u prese-ljenoj kleti, uredio i kušaonicu, koju danas simbolično i otvaramo. Ima u njoj mjesta za dvedesetak ljudi i začetak je vinskoga turizma u ovome kraju - govori Orlando. Plan mu je godišnja proizvodnja između 15.000 i 20.000 litara vina, te ga što više prodati na obitelj-skom gospodarstvu.

Udruga vinogradara i vinara općine Brc-kovljani ima šezdesetak članova, uglavnom hobista, ‘muža’ sa Štakorovečkog brega.

- Družimo se, obilježavamo vinogradarske blagdane, educiramo se. Imamo veliku podrš-ku naše općine - kaže Željko Panian, tajnik udruge.

Blagoslov Sv. Vinka, prvog ‘zapovjeda-nog’ sveca u godini, članovi Udruge vinogradara i vinara općine Brckov-

ljani zazvali su u vinogradu Orlanda Sesana u Štakorovcu, na Štakorovečkom bregu.

- Nek’ nam Sv. Vinko trsje opčuva od pre-velike zime, od mraza hudega, od nenadane tuče, od suše nesretne, od nameta i betega loze, od nepozvani gostov (tičev i tatov)... - zamoliše okupljeni ‘zaštitnika loze, gori-čarev i kleti’, a domaćina, goričara Orlanda, koji ‘obdelava trsje’, pozvaše da ‘vse posle oko loze vinske zbavi fletno, z voljom i na vreme’.

Udruga ima šezdesetak članova, uglavnom hobista, ‘muža’ sa Štakorovečkog brega

Obred je vodio vincilir Željko Panian

Običaj je sam ispeći kobasice

“Nikaj na svetu lepšega ni...”Udruga organizira edukaciju ‘pajdaša’

VELIKA GoRICA JAsTREBARsKo VRBoVEC ZELINA

�4 BROJ 26 | SIJEČANJ 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA �5ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2010. | BROJ 26

VIJESTI

Donacija bolnici u Gornjoj BistriPredstavnici županijskog Vijeća

bošnjačke nacionalne manji-ne darovali su Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri LCD televizor, mi-krovalnu pećnicu, male kućanske aparate, dječju odjeću...

- Ovo ja naš prvi, ali ne i posljed-nji posjet ovoj bolnici. Željeli smo djeci koja ovdje borave pokazati da nisu zaboravljena, pa smo odustali od domijenka za Kurban bajram i predviđena sredstva utrošili za kupnju poklona. Vjerujem da će biti korisni. Nastavit ćemo surađi-vati s bolnicom, jer nakon posjeta ovoj djeci čovjek ne može ostati ravnodušan - rekla je Sanela Kan-tarević, predsjednica Vijeća boš-

njačke nacionalne manjine. Zahva-livši na poklonu, ravnatelj bolnice Ivan Željko Weiss istaknuo je da su donacije bilo koje vrste iznimno važne.

- Posebno smo zahvalni ovakvim spontanim donatorima koji su svje-sni da mali pacijenti, čiji su rodite-lji daleko i kojima nedostaje kon-takt s vanjskim svijetom, koji su željni pažnje, zaslužuju kvalitetan i ispunjen život - rekao je Weiss.

Bolnica u Gornjoj Bistri djeluje od 1962. Smještena je u dvorcu Oršić koji se posljednjih godina kontinuirano obnavlja kako bi se postojeći prostori prilagodili potre-bama bolnice. Trenutačni kapacitet je 110 ležajeva.

Vrbovečke mažoretkinje proslavile su 20. godišnjicu neprekidnog djelovanja. U prigodnom programu sudjelovale su sve skupine

djevojaka. Oduševile su publiku dobrom uigranošću, te podsjetile na dane kada su, krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, bile prve i jedine u Hrvatskoj. Mažoretkinje djeluju u sklopu Limene glazbe Vrbovec, uz čiju su pratnju i izvele program.

Jubilej mažoretkinja

1. Korisnici jamstavaKorisnici jamstava Projekta RJI su gospodarski subjekti: obrt, mala i srednja trgo-vačka društva, zadruge i profitne ustanove u 100-postotnom privatnom vlasništvu građana/građanki Republike Hrvatske koji ulažu na području Zagrebačke župani-je i imaju sjedište, odnosno prebivalište na području Zagrebačke županije.

2. Namjena jamstavaJamstva se odobravaju za kredite koji se odobravaju prema sljedećim uvjetima:

Iznos kreditnih sredstava - najniži iznos 35.000,00 kuna- najviši iznos 200.000,00 kuna

Namjena kreditnih sredstava

- kupnja, izgradnja, uređenje ili proširenje gospodarskih objekata

- nabava opreme ili pojedinih dijelova opreme

- trajna obrtna sredstva

Rok otplate - do 5 (pet) godina

Poček otplate kredita - nema

Kamatna stopa

- do 7% fiksna- kamata se naplaćuje prema ugovoru

između banke i poduzetnika u tijeku korištenja kredita.

Naknada banci - do 0,8% jednokratno

Otplata kredita - u dogovoru s bankom

Instrumenti osiguranja povrata kredita

- jamstva iz Projekta RJI- državna jamstva HAMAG-a

Obvezan privitak Ugovora okreditu - plan otplate

Način isplate sredstava - u cijelosti će se doznačiti na poslovni račun gospodarskog subjekta

Kriteriji kreditne sposobnosti - ocjenu kreditne sposobnosti donosi banka

3. Uvjeti jamstavaMaksimalni iznos jamstva koje Društvo može dati bilo kojem pojedinačnom kori-sniku kredita ili grupi povezanih korisnika kredita je:- do 70% glavnice kredita, za početnika poduzetnika jamči Društvo (poduzetnik početnikse smatra u smislu ovog projekta, poduzetnik koji u trenutku podnošenja zahtjeva za jamstvo posluje kraće od 24 mjeseca),- do 50% glavnice kredita, za ostale poduzetnike,- naknada za izdavanje jamstva je 0,8% od jamčenog iznosa kredita i uplaćuje se na račun Društva.

4. Odobrenje poduzetničkih zahtjeva za jamstvaKonačnu odluku o odobrenju jamstava donosi Odbor za jamstva.

5. Banke uključene u projekt “Regionalni jamstveni instrumenti - RJI”Projekt “Regionalni jamstveni instrumenti - RJI” provodi se u suradnji s HYPO ALPE-ADRIA BANK d.d.

6. Preuzimanje obrazaca zahtjeva i informacijeSve dodatne informacije, kao i preuzimanje obrasca za jamstvo mogu se dobiti u poslovnicama Hypo Alpe-Adria Bank d.d., odnosno u agenciji na telefon 01 6009 425, putem e-mail adrese: mato_jamstvena@net.hr ili na web stranicama www.ja-zz.hr.

Ovaj javni poziv ostaje otvoren do iskorištenja sredstava.

Jamstvena agencija za poticanje razvoja maloga gospodarstva Zagrebačke županije d.o.o.

10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 72 /V., upućuje

JAVNI PoZIVpoduzetnicima na podnošenje zahtjeva za dobivanja jam-

stva kod odobravanja poduzetničkih kredita prema projektu “Regionalni jamstveni instrumenti - RJI”

VIJESTI

SVEČANA SJEDNICA VIJEĆA SRPSKE NACIONALNE MANJINE

Jačati svijest o važnosti nacionalnih manjina

U ovoj godini planiraju se uspostaviti odnosi sa Srbima u mađarskom Pečuhu, te Hrvatima u VojvodiniSvečanu sjednicu održalo je Vijeće srpske

nacionalne manjine. Dragoljub Geratović, njegov predsjednik, istaknuo je tom prigodom iznimno dobru suradnju sa Županijom.

- Odnos se temelji na međusobnom uva-žavanju i povjerenju. Sva se pitanja rješavaju dogovorom, što je znak poštovanja nacionalnih manjina od strane Županije - poručio je Gerato-vić, rekavši da Vijeće tijekom ove godine pla-nira uspostaviti odnose sa Srbima u mađarskom gradu Pečuhu, te Hrvatima u Vojvodini.

- Kroz susrete s Hrvatima u Vojvodini plani-

POČEO NOVI CIKLUS IZLOŽABA U PROSTORU ŽUPANIJSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE

Doživljaj “Zemlje svetog Martina”Izložene su bile slike, crteži i skulpture šesnaest autora,

uglavnom akademskih umjetnikaIzložbom slika s lanjskih Dugo-selskih jeseni, posvećenih 800.

obljetnici prvog pisanog spomena “Zemlje svetog Martina”, započeo je ovogodišnji ciklus izložaba što ih u svome prostoru, u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici, organizira županijska Turistička zajednica.

- U jubilarnoj godini okupili smo krug umjetnika koji su osebujnim rukopisom izrazili svoj doživljaj “Zemlje svetog Martina”. Izložena djela prenose poruku minulog vre-mena u našu svakodnevicu - rekla je Nada Kozić, ravnateljica dugo-selskog Pučkog otvorenog učilišta,

organizatora umjetničkih radionica u sklopu kojih je i održana likov-na kolonija. Izložene su bile slike, crteži i skulpture šesnaest autora, uglavnom akademskih umjetnika. Izložbu je otvorio Vlado Horina, predsjednik TZ Zagrebačke župa-nije, rekavši da se kroz izložena djela predstavlja bogato kulturno nasljeđe Dugog Sela, a time i žu-panije.

- Ovakvim izložbama pokazuje-mo i bogatstvo, te raznolikost kul-turnih manifestacija koje se kroz godinu organiziraju na prostoru županije - rekao je Horina.

ramo doći do spoznaje o njihovu životu i radu, te funkcioniranju kao nacionalne manjine u Re-publici Srbiji. Uvjeren sam da će dobra iskustva našega Vijeća i Hrvatske zajednice u Vojvodini pridonijeti i određenom poboljšanju u radu i položaju naših manjina - rekao je Geratović.

Sjednici su, među ostalima, prisustvovali

potpredsjednik Vlade RH Slobodan Uzelac te predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća i sa-borski zastupnik Milorad Pupovac, a u ime Žu-panije predsjednik Skupštine Damir Mikuljan i zamjenik župana Rudolf Vujević.

Obojica su istaknula odličnu suradnju s pred-stavnicima nacionalnih manjina koje žive na

području županije.- Ono što radite, radite za opće dobro i s puno

ljubavi. Za vaš rad u proračunu Županije uvi-jek će biti rezervirana sredstva - poručio je Mi-kuljan, a predsjednik SNV-a Milorad Pupovac rekao da treba jačati svijest o važnosti manjina u RH.

Ako su Francuska i Njemačka svega deset godina nakon Drugog svjetskog rata postavila temelje današnje Europske unije, onda i mi trebamo smoći snage da Hrvatska i Srbija otvore novu stranicu međusobnih odnosa - poručio je Milorad Pupovac

U razgovoru s potpredsjednikom Vlade RH Slobodanom Uzelcem

Likovnu koloniju organiziralo je

dugoselsko Pučko otvoreno učilište

�� BROJ 26 | SIJEČANJ 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA ��ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2010. | BROJ 26

Zajedno s etno-zbirkom Kezele je, u prigo-di blagdana sv. Vinka, simbolično otvorio i ‘vinski salon’, koji na degustaciju može pri-miti pedesetak osoba, a goste je proveo i kroz dograđeni podrum. Novac za ovu namjenu, uz vlasti-ta sredstva, dobio je kroz ‘mjeru 6’ Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kao poticaj za razvoj poljoprivrede u

OBITELJ KEZELE U ŠUMEĆANIMA UREDILA ETNO ZBIRKU S VIŠE OD 5000 PREDMETA

‘Stara krama’ upakirana u zanimljiv turistički proizvod

Zajedno s etno-zbirkom, u prigodi blagdana Sv. Vinka, simbolično je otvoren i ‘vinski salon’, koji na degustaciju može primiti pedesetak osoba

Seoskim se turizmom može

baviti samo čovjek koji je rođen na

selu, poznaje sve ljepote i prednosti

tog života, a dobro zna i tajne

ugostiteljskog posla - kaže

Dragutin Kezele

Obitelj Kezele proizvodi vina, likere, rakije, uzgaja konje, ovce, koze, svinje, guske, pure, race, kokoši,

zečeve...

Oni koji nas posjete dođu

kao gosti, a odu kao prijatelji!

(Dragutin Kezele)

Tradicijska etno zbirka s više od 5000 predmeta, godinama prikupljanim, od nedavno je sastavni dio turističke ponu-

de obiteljskoga gospodarstva Kezele, u Šume-ćanima pored Ivanić-Grada. Postavljena je u obnovljenim, tradicijskim moslavačkim kuća-ma - negdašnjoj staji, štaglju i parmi.

- Naše je gospodarstvo prepuno etno-selskih predmeta, antikviteta koji su se koristili u ku-ćanstvu i svakodnevnim poljoprivrednim po-slovima. Držali smo ih po tavanima, u stajama, a sada je došlo vrijeme da ih izložimo - govori Dragutin Kezele, dodajući da je u otkup ‘stare krame’ dosad uložio desetke tisuća kuna.

- Izložili smo preko 500 ćupova, ne znam tko

ih u Hrvatskoj ima više! Po broju etno ekspo-nata, ne i njihovoj vrijednosti, među vodećima smo u državi. Cilj nam je posložiti ih po te-mama, upakirati u zanimljiv turistički proizvod - dodaje Kezele. Kaže da će dio dvorišta obi-teljskoga gospodarstva, zajedno s obnovljenim kućama, uskoro pod zaštitu Ministarstva kultu-re. Zasad goste može smjestiti u 14 soba (s 30 kreveta), od kojih su tri uređene kao etno-sobe, s originalnim namještajem iz 1936. godine.

ruralnom prostoru. - Podigao sam lani i četiri hektara vinograda,

u čemu mi je pomogla i Županija. Sadio sam škrlet, graševinu, rajnski rizling, žuti muškat i tri crne sorte - ca-bernet sauvignon, merlot i shiraz. Uređenjem podruma i kupnjom vinifikatora tehnološki smo uzna-predovali, što se osjeti i u kakvoći vina - kaže Kezele.

U etno-zbirci je više od 5000 predmeta

Podrum i ‘vinski salon’ uređeni su potporom Ministarstva poljoprivrede

Gospodarstvo je prepuno etno-selskih predmeta

VIJESTIVIJESTI

U SLOBODNOJ FAŠNIČKOJ REPUBLICI POČELA VLADAVINA HUMORA, ZABAVE I SMIJEHA

SRAKAfest i ETNOcestSredišnje fašničke ‘spelancije’, na glavnom samoborskom trgu, održat će se od 12. do 16. veljače

Iako će ključeve grada pre-uzeti tek 12. veljače, Sraka, Princ Fašnik, Sudec i Fiškal,

još su 26. siječnja obznanili po-četak svog mandata, a time i 184. samoborskog fašnika. Središnje ‘spelancije’, na glavnom samo-borskom trgu, održat će se od

12. do 16. veljače, a dotad se održavaju koncerti, izložbe, glazbena ‘špancira-

nja’ po gradu,

Pučist Princ Fašnik, prema proročanstvu,

vladat će do 16. veljače

S tradicijom koja traje 184 godine, Samoborski fašnik ubraja se u najstarije i najveće hrvatske pokladne svečanosti. Ujedno je to i najvažnija turi-stičko-zabavna manifestacija grada. Nekad mala lokalna (sa-tirična) priredba, danas je ma-nifestacija prerasla u moderni festival maski koji uspješno njeguje tradiciju. Samobor za vrijeme fašnika posjeti oko 200.000 gostiju, što najbolje govori o njegovom turistič-kom značaju.

Festival maski

Bogata povijest fašničkih ‘norijada’ 150. OBLJETNICA KOMPAREOVOG FAŠNIKA

U prostoru Turističke zajednice Zagrebačke županije, u Preradovićevoj ulici u Zagrebu, u sklopu Samoborskog fašnika otvorena je izložba “150. obljetnica Kompareo-vog fašnika”. Rijetki pisani dokumenti pokazuju da se već dvadesetih godina 19. stoljeća na ulicama tada malenog Samobora održavalo fašničko veselje, a u općinskom ma-gistratu ples pod maskama. Bogata povijest fašničkih ‘norijada’ u Samoboru kao zna-čajnu godinu bilježi 1876. kada je “Odbor za karnevalski ophod” zatražio od vlasti dopuštenje za procesiju grad-skim ulicama. Tih je godina samoborski fašnik organizirao Josip Kompare, čije su šale, bilježe kroničari, često bile

politički obojene. Kompare se, kao zadrti pristalica poli-tike Ante Starčevića, uvijek izjašnjavao protiv mađarona i njihove politike, a osim po tome zapamćen je ostao i po nizu ‘inovacija’ koje je unio u organizaciju karnevala. Svoje fašničke ‘spelancije’ Kompare je smišljao cijele godine, a izgovarao ih je s pozornice na gradskom trgu gotovo tri-deset godina. Prvi Kompareov fašnik, kako je zabilježeno, održan je 1860. godine. Uz fotografije i fašničke plakate, u prostoru Turističke za-jednice do 15. veljače se mogu pogledati i fašnički kostimi koje je tridesetak godine izrađivala Ljubica Braja, a danas su u fundusu Samoborskoga muzeja.

okolice Samobora), a pored Sa-moborskog muzeja HALTERNA-TIVA fašnik (poseban program za mlade).

U svakodnevnim događanjima ovogodišnjeg fašnika sudjelovat će gotovo 2500 djece samobor-skih škola i vrtića, 1200 članova mjesnih odbora i njihovih tride-

setak ‘alegorijskih kola’, te oko tisuću maskiranih su-dionika karnevalskih sku-

pina iz Župe Dubrovačke, Makarske, Kaštela, Vinodo-

la, Senja, Karlovca, Ivanić-Grada...

fašničke radionice za djecu... - Za fašnik se ne maskiraju

samo Samoborci, nego cijeli grad. Svoj izgled mijenjaju uli-ce, trgovi i lokali. Ove se godine fašnik održava u vrijeme gospo-darske krize, što nas je potaknu-lo da se dodatno angažiramo u njegovoj organizaciji - kaže ‘ak-tualni’ gradonačelnik Krešo Be-ljak. Ovogodišnja manifestacija, nadovezuje se Zdravka Škugor

Ferdebar, direktorica samo-borske Turističke zajedni-ce, obogaćena je novim sadržajima.

Na Trgu Matice hrvat-ske održat će se SRA-KAfest (program uličnih

zabavljača, te predstave za djecu), u Livadićevoj ulici ETNO-cest (nastup

K U D - o v a i mjesnih odbora iz

�8 BROJ 26 | SIJEČANJ 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA �9ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2010. | BROJ 26

MANIFESTAcIJEMANIFESTAcIJE

POD POKROVITELJSTVOM ŽUPANIJE I GRADA JASTREBARSKOGA, UZ SUDJELOVANJE VIŠE OD STOTINU NATJECATELJA, ODRŽAN SANJKAŠKI KUP “PLEŠIVICA 2010”

Previše me hitalo na levo, da sam se držala desne strane, bila bi prva!

Kuhano vino, dobra gastro ponuda, susretljivi ljudi. Super pripremljena staza i odlična organizacija. I na kraju - adrenalin! Spust niz stazu...

Staza se pripremala sedam dana, noću je

polijevana vodom kako bi smrznula, a danju

se ‘upeglavala’, najviše lopatama

Ovom manifestacijom, na najstarijoj sanjkaškoj

stazi u Hrvatskoj, želimo promovirati dvije

stvari: Plešivicu i vino - kaže Drago Kurtalj,

predsjednik Sanjkaškog kluba “Plešivica 1907”

Miris klinčića iz kuhana vina. Povremeno, po-koja pahulja snijega.

Stupanj ispod ništice, odlično pripremljena staza, uzbuđenje natjecatelja... ‘Bruse’ se sanjke, ‘cupka’ na mjestu, čeka se poče-tak spusta.

- Stare su gotovo trideset let, već su razderane. Otac ih je sam napravil - o sanjkama će Božo Hrvoj. Na ‘plećima mu šezde-

tri sina i kćer. Prva su sanjkaška natjecanja na Plešivici, prema pisanu tragu, održana 1907., a s povremenim prekidima tradicija se održala do danas.

- Radimo to zbog promoci-je kraja - kratko će Krunoslav Ivančić, tajnik Sanjkaškoga klu-ba “Plešivica 1097”, organizato-ra natjecanja. Staza se, dodaje, pripremala sedam dana. Noću je, pri nižim temperaturama, polijevana vodom, kako bi smr-znula, a danju se ‘upeglavala’, uglavnom lopatama.

- Želimo da ovo natjecanje postane prepoznatljiva turistič-ko-sportska manifestacija, stoga smo ove godine upriličili cjelod-nevni program. Sanjkanjem, na

najstarijoj prirodnoj stazi u Hr-vatskoj, želimo promovirati dvi-je stvari: Plešivicu i vino - go-vori Drago Kurtalj, predsjednik kluba. Dobri sanjkaši, oni koji uspiju ostati na sanjkama, stazu ‘prevale’ za nešto više od dvede-set sekundi.

- Previše me ‘hitalo’ na levo, da sam se držala desne strane, bila bi prva! Zato, ‘leve iti ne’ - u dahu će Mirjana Kurtalj. Staza je, kaže, zahtjevna, a doživljaj vrhunski. Na ‘ribicu’ se sanjka-la Ljiljana Kurtalj, i u kategoriji dama postigla najbolje vrijeme.

- Staza je luda, brza... U jed-nom me trenutku odneslo u sni-jeg sa strane, ali uspjela sam se vratiti. Sudjelovala sam već par

puta, i super je! - ispričala je Lji-ljana.

Iz Samobora je, preko brijega, na sanjkanje došao Luka Kovač. I njemu je, kaže, bilo ugodno.

- Kuhano vino, dobra gastro ponuda, susretljivi ljudi. Super pripremljena staza i odlična or-ganizacija. I na kraju - adrena-lin! Spust niz stazu... - komenti-rao je Luka.

seta’, no sanjkaška natjecanja na Plešivici ne propušta.

- Osjećam da to mogu, na sanj-kama sam od malena. Prije su svi puti bili pod snijegom, nije bilo ni ralice, ni soli. Sanjkali smo se cele zime - pripovijeda Božo. Uz njega će niz stazu, tristoti-njak metara dugačku, u prirod-nom zavojitom usjeku, njegova

Natjecanje je održano u kategorijama gospode, dama, dječaka i djevojčica

Staza je dugačka tristotinjak metara, a prostire se u prirodnom usjeku

I oni će brzo na sanjke...Nema sanjkanja bez kuhana vina

Spust ‘na ribicu’

Nekima i nije išlo... Čuvaj... !

Prvo natjecanje održano je 1907. godine

�0 BROJ 26 | SIJEČANJ 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA �1ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2010. | BROJ 26

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Broj stanovnika prema po-dacima policijskih postaja na dan 1. studenoga 2008. godine: 357.307 BROJ STANOVNIKA U GRADOVIMA S OKOLNIM OPĆINAMA:Dugo Selo 36.603Ivanić-Grad 30.641Jastrebarsko 32.244Samobor 42.505Sveta Nedelja 23.533Sveti Ivan Zelina 19.751Velika Gorica 80.890Vrbovec 31.169Zaprešić 59.971

SJEDIŠTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE:Ulica grada Vukovara 72/V, HR - 10 000 ZagrebTEL. 6009-400; FAX. 6154-008www.zagrebacka-zupanija.hr

POLOŽAJ:Zagrebačka županija dio je središnje Hrvatske i zagre-bačke makroregije. Gra-niči s Gradom Zagrebom, Republikom Slovenijom i šest hrvatskih županija: Karlovačkom, Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom, Koprivničko-križevačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Sisačko-moslavačkom.

9 gradova25 općina 697 naseljagradsko stanovništvo 34%seosko stanovništvo 66%

POVRŠINA: 3.108 km2

Županijska skupština predstavničko je tijelo građa-na Zagrebačke županije i tijelo područne (regional-ne) samouprave, koje donosi akte u okviru svojega djelokruga te obavlja druge poslove u skladu sa za-konom i Statutom Županije.Skupština ima 45 članova. Mandat članova Skupšti-ne, konstituirane u lipnju 2009., traje četiri godine. Skupština ima predsjednika i dvoje potpredsjedni-ka, te 17 stalnih radnih tijela - odbora.

Predsjednik: Damir MikuljanPotpredsjednici: Marija Ledinski-Anić i Josip Se-sanNa prvim neposrednim izborima, 17. svibnja 2009., za župana je izabran mr. sc. Stjepan Kožić, a njego-ve zamjenike Damir Tomljenović i Rudolf Vujević. Za obavljanje poslova iz djelokruga Županije ustro-javaju se upravna tijela. Upravnim tijelima upravlja-ju pročelnici.

sTRUČNA sLUŽBA sKUPŠTINETEL. 6009-452; FAX 6154-024

sTRUČNA sLUŽBA ŽUPANATEL. 6009-479; FAX 6009-489

URED ŽUPANATEL. 6009-401; FAX 6154-008

UPRAVNI oDJEL ZA GosPoDARsTVoTEL. 6009-457; FAX 6009-488

UPRAVNI oDJEL ZA PoLJoPRIVREDU, RURALNI RAZVITAK I ŠUMARsTVoTEL. 6009-426; FAX 6009-474

UPRAVNI oDJEL ZA PRoMET I KoMUNALNU INFRAsTUKTURUTEL. 6311-688; FAX 6009-493

UPRAVNI oDJEL ZA ZDRAVsTVo I soCIJALNU sKRBTEL. 6009-405; FAX 6009-432

UPRAVNI oDJEL ZA PRosVJETU, KULTURU, ŠPoRT I TEHNIČKU KULTURUTEL. 6009-439; FAX 6154-041

UPRAVNI oDJEL ZA FINACIJETEL. 6009-411; FAX 6154-029

UPRAVNI oDJEL ZA PRosToRNo UREĐENJE, GRADNJU I ZAŠTITU oKoLIŠATEL. 6345-132; FAX 6345-271

INFOTURISTIČKA ZAJEDNIcA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE - PROGRAM DOGAĐANJA, VELJAČA 2010.16.02. 09:30 Fašnička povorka - oku-pljanje kod Ljetne pozornice, pred-stavljanje maski i podjela nagrada22.02.-15.03. „Odsjaj duše u oku“, izložba slika Mladena Kefelje, Mala

galerija POU VrbovecInformacije: TZG Vrbovca, Trg Petra Zrinskog 23/I., 10340 Vrbovec, tel./fax 01/2791 661, tzvrbovec@tzzz.hr

ZAPREŠIć13.02. 19:00 Kazališna predstava Scene Gorica „Ljubavna pisma“, A.R. Gurney, glume Ana Karić i Boris Bu-zančić, Mala dvorana POUZ-a 13.02. 18:00 Prikaz ekološkog filma Home za članove i ostale posjetitelje, organizator Ekoturistiko, Stara hiža Glogović, Prigorje Brdovečko 14.02. 20:00 Koncert za Valentinovo „Zaljubljene tambure“, POUZ, Velika dvorana 14.02. Fašnički špancir u (SFRJ) Za-prešiću - organizator Fašnička udruga “Preštimanci” i Jablanovec. 09:00 Proglašenje SFRJ - Slobodne Fašničke Republike JablanovecSvečana predaja ključeva Jablanovca ‘Preštimanom’ Sucu, 15:00 Spaljivanje fašnika15.02. 19:30 „Kajkavsko- valentinof-ska večer“, valentinovske spelancije i huncutarije, organizator Zavičajno ekološko društvo, OŠ „Antun Augu-stinčić“27.02. 19:00 Zaprešićka revija đaka i studenata glazbe: Marija Topić - so-pran, Jelena Mamić - sopran, Dario Po-ljak - glasovir, Mala dvorana POUZdo 24.02. Izložba Ratka Janjića Joba „Ogledala“, Galerija RazvidInformacije: TZG Zaprešića, Trg žrta-va fašizma 9, 10290 Zaprešić, tel./fax 01/3310 309, 3311 611, tz-zapresic@zg.t-com.hr , www.zapresic.hr

U županijskom Turističkom uredu u Preradovićevoj ulici 42 u Zagrebu, tel. 01/4873 665, www.tzzz.hr , pogledajte:do 15.02. Izložba „150 godina Kom-pareovog fašnika“, TZG Samobora16.02.-15.03. Izložba proizvoda medara i licitara Udruge „Tragovi“ Zagrebačke županije, TZ Zagrebačke županijedo 28.02. Mali izlog - izložba drvenih maketa, Franjo Švarc, Velika Gorica

22.02.-15.03. Izložba Jezične greš-ke učenika Gimnazije A. G. Matoša, Gradska knjižnica Samobor, odjel za odrasle22.02. 19:00 Predavanje Ladislava Palinkaša: Meteoritski impakti i ži-vot na Zemlji, Gradska knjižnica Sa-mobor, odjel za odrasle25.02. 10:00 Lutkarsko edukativno-plesni projekt za poticanje čitanja Očko Čitaćirko, Gradska knjižnica Sa-mobor, odjel za djecu i mladež25.02. 19:00 Predavanje povodom Međunarodnog dana materinskog jezika prof. Nives Opačić, Gradska knjižnica Samobor, odjel za odrasledo 28.02. Izložba Silvestra Kolbasa “Auto-portreti”, Foto galerija Lang, Samobordo 19.02. Izložba maski Likovno-grafičke radionice OŠ Bogumila To-nija, Gradska knjižnica Samobor, odjel za djecu i mladežInformacije: TZG Samobora, Trg kralja Tomislava 5, 10430 Samobor, tel./fax 01/3360 044, 3360 050, info@tz-samo-bor.hr , www.tz.samobor.hr

sVETA NEDELJA13.02. 10:00 Svetonedeljski fašnik, Trg Ante Starčevića 26.02. 18.00 Izložba slika na staklu autorice Silve Krajačić, Društveni dom BestovjeInformacije: TZG Svete Nedelje, Trg A. Starčevića 5, 10431 Sveta Nedelja, tel./fax 01/3373 919, info@svetanedelja.hr, www.svetanedelja.hr

sVETI IVAN ZELINA06.02. 19:30 Koncert Hrvatskog pje-vačkog društva Zelina, POU Sv. Ivan Zelina, dvorana Kraluš13.02. 11:00 Dječji fašnik - program maskiranih dječjih skupina zelinskih osnovnih škola i vrtića, Trg Ante Star-čevićaInformacije: TZG Svetog Ivana Zeline, Trg Ante Starčevića 13, 10380 Sveti Ivan Zelina, tel. 01/2061 544, muzej@zelina.hr , www.tz-zelina.hr

VELIKA GoRICA13.02. 14:00 Veliki fašnik - fašnički ša-tor, Trg dr. Franje Tuđmana14.02. 14:00 Mali fašnik - fašnički ša-tor, Trg dr. Franje Tuđmana21.02. 18:00 Promocija monografije OSS Buševec 1920.-2010., Dom Kul-ture Buševec26.02. 19:00 Kobasijada, Stari grad LukavecInformacije: TZG Velike Gorice, Kuri-lovečka 2, 104100 Velika Gorica, tel. 01/6222 378, tzvg@tzvg.hr , www.tzvg.hr

VRBoVEC14.02. 11:00 15. vrbovečki fašnik 15.02. 19:30 Koncert pod maska-ma učenika Osnovne glazbene škole Vrbovec POU Vrbovec, predvorje II. osnovne škole Vrbovec

snik Željko Mavretić, dvorana Centra za kulturu 14.02. 14:00 Fašnička povorka, ma-skirana povorka kroz grad, prigodan program i proglašenje najboljih sudi-onika21.02. 10:00 Vina Kolarić - Zimska brdska liga u planinskom trčanju Ja-petić Informacije: TZG Jastrebarskog, Stros-smayerov trg 4, 10450 Jastrebarsko, tel. 01/ 6272 940, info@tzgj.hr , www.tzgj.hr

KRAŠIć10.02. Stepinčevo u Krašiću, vjerska manifestacija, 50.obljetnica smrti bla-ženoga Alojzija Stepinca11:00 Misno slavlje koje predvodi kardinal Vinko Puljić, Crkva presvetog Trojstva, KrašićInformacije: TZO Krašić, Krašić 102, 10454 Krašić, tel./fax 01/627 0910, kra-sic@tzzz.hr

KRIŽ09.02. Obilježavanje fašnika izlož-bom fotografija i dječjih radova, Ga-lerija Križ13.02. Turnir u akrobatskom rockn-rollu, Školska športska dvorana16.02. 63. fašnik u Okešincu, izložba fotografija i bal pod maskama, Druš-tveni dom23.02. Izložba slika Zlate Merlin “Ki-neski motivi”, Galerija KrižInformacije: TZO Križ, tel. 01/2824 550, knjiznica-kriz@zg.htnet.hr

sAMoBoR08.02. 19:00 Predavanje Gorana Pic-hlera: Primjena lasera u astronom-skim istraživanjima. Gradska knjižni-ca Samobor, odjel za odrasle11.02. 10:00 Lutkarsko edukativno-plesni projekt za poticanje čitanja Očko Čitaćirko Gradska knjižnica Sa-mobor, odjel za djecu i mladež19:00 Promocija knjige Vojka Šiljka: „ŠiljkoVIca“, Gradska knjižnica Sa-mobor, Odjel za odrasle12.02. 12:00 Dramska grupa - pro-gram za Valentinovo, Gradska knjiž-nica Samobor, odjel za djecu i mladež12.02. 18:30 184. samoborski fašnik - Dolazak fašničkog izaslanstva, predaja ključeva, povorka maskiranih grupa, izbor maski16.02. 18:30 184. samoborski fašnik - Dolazak fašničke povorke, izbor ma-ski, Suđenje Princu Fašniku, vatromet

DUGo sELo16.02. 12:00 Mali fašnik u Dugom Selu, sudjeluju dječje fašničke skupi-ne školske i predškolske dobi, ispred Srednje škole Dugo Selo (u slučaju padalina u dvorani OŠ)Informacije: TZG Dugog Sela, tel. 01/2753 705, 2751 404, tzdugoselo@tzzz.hr , www.dugoselo.hr

IVANIć-GRAD09.02. 19:00 Tradicionalna godišnja izložba karikatura Društva karika-turista Hrvatske u povodu početka fašničkih dana u Ivanić-Gradu, Dom kulture Ivanić-Grad11.02. 17:00 Izložba maski i program učenika osnovnih škola, Fašnik u predvorju Naftalana, izložba maski osnovnih škola na autobusnoj i želje-zničkoj stanici, pošti, gradskoj upravi, Domu zdravlja, županijskoj zgradi

14.02. 10:00 Kazališna predstava „Ježeva kućica“, Dom kulture Ivanić-Grad16.02. 16:30 Fašnik u OŠ Đ. Deželić, maskirani ples i spaljivanje fašnika na igralištu pored škole, Fašnik u OŠ S. Basarićeka, maskirani ples, Fašnik u OŠ J. Badalić, fašnička povorka u Graberju Ivanićkom, Fašnik u OŠ Po-savski Bregi, fašnička povorka i izlož-ba maski u ambulanti i školi 16.02. 17:30 Fašnički program Dječ-jeg vrtića Ivanić-Grad i vraćanje klju-čeva grada gradonačelniku u Velikoj dvorani POU 20.02. Tradicionalni međunarodni turnir za djecu u karateu KUP Mlado-sti u sportskoj dvorani Žeravinec23.02. 19:00 Otvorenje 7. samostalne izložbe slika Zvonka Pala iz Novosel-ca „Vjetrovi“, Dom kulture Ivanić-Grad24.02. 19:00 Predstavljanje knjige Nade Dobrinić “Domaća jela s mo-slavačkih tečajeva prehrane”, Dom kulture Ivanić-Grad25.02. 18:00 Proglašenje najboljih sportaša Grada u sportskoj dvorani Žeravinec Informacije: TZG Ivanić-Grada, Mo-slavačka 11, 10310 Ivanić-Grad, tel./fax 01/2881 591, info@tzig.hr , www.tzig.hr

JAsTREBARsKo08.02. 19:30 Ludi muškarci, predsta-va kazališta Smjehotići, Dom kulture Jastrebarsko13.02. 19:30 Koncert za Valentinovo, gitarist i šansonjer Viktor Vidović i pje-

Orezane su mladice loze, simbo-lično označivši početak nove vi-nogradarske godine. Veselo je na blagdan Sv. Vinka bilo u brojnim vinogradima, pa tako i na Štako-rovečkom bregu kod domaćina Orlanda Sesana.

str. 22-23

Proslavljen blagdan sv. Vinka