Glasilo Grada lepoGlave / lipanj 2010. / Broj 6 / Godina iii.

LEPOGLAVSKI DANI 2010. Brojnim posjetiteljima Lepoglava otvorila vrata etnoloke, gastronomske i turistike ponude

Stara dama predstavila se armom ipke, obrta, jela, vina i umjetnika

/str. 9./ /str. 13./

DVD Lepoglava u posjetu Vrtiu

Prskali vodom i pjenom, putali sirenu

Grad Lepoglava i Varadinska upanija

Autobusni prijevoz za uenike iz Kamenikog Podgorja i Crkovca

/str. 10-11./

/str. 12./

Osnovana Lokalna akcijska grupa (LAG)

Lepoglava prednjai u regionalnom udruivanju

/str. 2./

Obnovljena kapela Presvetog Srca Isusova u Vesi

Mjetani Vesi ponosni na svoju staru, obnovljenu kapelicu

2PROBA

Nizu zahuktalih priprema to ih opine i gradovi sjeverozapadnog podruja Varadinske upanije u posljednje vrijeme provode u cilju priprema za povlaenje novca iz pretpristupnih europskih fondova, pridruila se nova regionalna inicija-tiva. Rije je o LAG-u, Lokalnoj ak-cijskoj grupi, koja je osnovana na ini-cijativu Grada Lepoglave i AZRA-e, Agencije za razvoj Varadinske upanije. Na osnivakoj skuptini odranoj u ponedjeljak, 24. svibnja u TCIC-u, osnovali su je Grad Le-poglava i opine Klenovnik, Cesti-ca, Bednja, Donja Voa, Maruevec i Srainec. Pridruit e joj se i Ivanec, Petrijanec, Vidovec i Vinica.

Osnovni cilj LAG-a je izrada za-jednike strategije ruralnog razvitka, kojom e spomenute sredine utvrditi svoje najvanije ruralne potencijale i njima konkurirati za povlaenje nov-ca iz europskih novarskih fondova. Osnivanje LAG-a temelji se na Leader pristupu, koji je pokrenut od strane EU s ciljem razvoja ruralnih podru-ja. Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva ove e godine raspisati natjeaj za odabir LAG-ova, a odabrani e s IPARD agencijom potpisati ugovorni spora-zum. Osnivanjem i potvrdom LAG-a od strane IPARD agencije, LAG po-inje ostvarivati pravo povlaenja sred-

stava iz EU za razliite projekte vane za lokalnu zajednicu.

Nakon pozdravnih rijei direkto-ra AZRA-e Marija Feria, gradona-elnik M. kvari i njegov zamjenik Alojz Gredelj predstavili su projekt TCIC-a ija je realizacija, kao to je poznato, rezultat dodijeljenih europskih sredstava. O tome zato je vano udruivanje opina na re-gionalnoj osnovi, govorio je pred-sjednik saborskog Odbora za ruralni razvoj, umarstvo i vodno gospodar-stvo Zlatko Koraevi. Sudionicima se obratio i Ivan Ciprijan, predstav-nik Ministarstva poljoprivrede i ru-ralnog razvoja te ih upoznao s meto-

dolokim pristupom Leadera.

O ciljevima LAG-aLAG je osnovan kako bi Le-

poglava i njeni susjedi na vrijeme uhvatili korak za fondove iz kojih e Hrvatskoj, putem Europskog poljo-privrednog fonda, 2012. i 2013. biti ponueno 352 milijuna eura. Uz pomo toga novca, svim pograni-nim i ruralnim sredinama otvara se mogunost osiguranja kvalitetnijih uvjeta ivota gradnjom infrastruk-ture, te razvitkom odrive poljopri-vredne proizvodnje i turizma.

- Za taj segment Lepoglava je i-votno zainteresirana i to je osnovni

razlog zbog kojeg je na grad prvi inicijator osnivanja Lokalne akcijske grupe poruio je gradonaelnik kvari. Saborski zastupnik Z. Kora-evi naglasio je potrebu integralnog planiranja razvoja, bez obzira na op-inske i gradske granice, a pogotovo bez obzira na to koja politika opcija u njima obnaa vlast.

- Svi ivimo na istom prostoru, s istim ili slinim problemima. Mora-mo se prestati inatiti i dokazivati tko je pametniji, vrijeme je da pokae-mo da smo zajedno dovoljno zreli i mudri da iskoristimo ponuenu ra-zvojnu ansu poruio je Koraevi. (ljr,mm)

U utorak, 25. svibnja, u Lepoglavi je realizirana jo jedna u nizu regionalnih inicijativa. Predstav-nici Lepoglave, Bednje, trigove i prekograninog slovenskog Vereja i njihovih turistikih zajednica svoju izvornu batinu odluili su zatititi i komer-cijalizirati zajednikim programom simbolino nazvanim Spretni prsti te ga zajedno kandidirati

za financiranje europskom pretpristupnom pro-gram IPA-i. U tom cilju je u Domu kulture odr-an sastanak kojemu je predsjedao gradonaelnik Marijan kvari.

- Tijekom lipnja AZRA e izraditi trokovnik programa, a ve do kraja iduega mjeseca program emo preko Ljubljane poslati u Bruxelles. aljemo ga kao radni projekt nazvan Roke, to je skra-

enica od rukotvorstvo, obrt, kultura, etnologija. Budui da smo sve pojedinosti i suradnju oko toga ve dogovorili, ne vidimo razlog da program ne proe, to vie to je njime, osim uvanja narodne batine, predviena i trina valorizacija nae sta-rine, koja je za svaku sredinu specifina izjavio je gradonaelnik kvari nakon sastanka na kojemu su Zagorci, Meimurci i Slovenci dogovorili deta-lje zajednikog nastupa.

Lepoglava e u Spretnim prstima biti zastu-pljena ipkom, Verej cekerima i drugim lokalnim rukotvorinama, dok e Bednja, trigova i Verej konkurirati za dodjelu sredstava za pokrivanje kli-jeti i starih hia kopom.(ljr)

ZDRAVSTVO

upanija pomae rad ambulanti u Kamenici i Vinjici

Varadinska upanija preuzela je obvezu financiranja dijela tro-kova rada lijenikih timova u sek-torskim ambulantama, posebno na podrujima koja su demograf-ski i populacijski ugroena, s pre-teito poljoprivrednim i starakim stanovnitvom. Varadinski upan Predrag tromar donio je zakljuak o sufinanciranju rada sektorskih ambulanti s 1.000 kuna mjeseno, to znai da e s ukupno 24.000 kuna na godinu poduprijeti rad ordinacije ope i obiteljske medicine u Kamenici i stomato-loke ordinacije u Vinjici.(mm)

STARI KOLOSIJEK

Uklonjena stara pruga prema Kaznionici

U sklopu radova Hrvatskih cesta na ureivanju lepoglavske obila-znice, stara eljeznika pruga koja se godinama nije koristila, a koja je preko dravne ceste D35 vodila prema Kaznionici, prilagoena je nesmetanom odvijanju prometa. Djelatnici je kod sanacije nisu uklonili zbog visokih procijenjenih trokova takva zahvata. No, ostatak tranica izvan kolnike povrine odstranila je sluba za odravanje lepoglavske Kaznionice. U sklopu radova uklonjen je i Andrijin kri koji je vozae dotad upozoravao na pruni prijelaz. Kolosijek prema Kaznionici sagraen je jo pedesetih godina prologa stoljea, radi prijevoza osuenih osoba i robe u zatvorski krug.(mm)

Izdava novina: Grad Lepoglava, Ulica Antuna Mihanovia 12, tel. 770-410 (042)

Ureivaki odbor: Marijan kvari, Alojz Gredelj, Vladimir Ivanua

Novinari: Ljiljana Risek, Hrvoje Kova, Marina Markovi

Suradnici: Sanja piko, Mirjana Posavec, Karmen Basari

Fotografije: Branko Teak, Marina Markovi, Boidar Breki, Bojan Miga, Arhiv TCIC i Grada Lepoglave

Glavna i odgovorna urednica: Ljiljana Risek, dipl. polit.

Tisak: Grafoprom Lepoglava.

www.lepoglava.hr

UDRUIVANJE U Lepoglavi je osnovana Lokalna akcijska grupa (LAG) u cilju povlaenja sredstava iz europskih novarskih fondova za ruralni razvoj i razvitak pograninih podruja

Lepoglava prednjai u regionalnom udruivanju

LAG-u su pristupili Grad Lepoglava, opine Bednja, Klenovnik, Donja Voa, Maruevec, Cestica, i Srainec, a pridruit e se i Ivanec, Petrijanec, Vinica i Vidovec

Osnivaka skuptina Lokalne akcijske grupe odrana je u Lepoglavi Foto: B. teak

I SPRETNI PRSTI U UTRCI ZA EUROPSKIM NOVCEM

Roke konkuriraju ipkom, cekerima i kopom

Roke jo ove godine kreu u utrku za novcem iz europskih fondova Foto: B. teak

Lepoglava, dakako, konkurira svojom najveom vrednotom - ipkom

3PROBA

POHVALNO Infor-matika edukacija za nezaposlene i umirovljenike

Novi ciklus edukacija u Domu kulture

U sklopu antirecesijskih mjera to ih, u cilju lakeg zapoljavanja i snalaenja u eri elektronskog poslo-vanja, za svoje graane besplatno provodi Grad Lepoglava, poetkom lipnja u Domu kulture poeo je novi ciklus kompjuterskog osposobljavanja za umirovljenike i nezaposlene. U grupi je dvanaest polaznika, koje svladavaju program za poetnike. Ue o osnovama raunala, operacij-skim sustavima, Microsoft Wordu, Microsoft Excelu, Internetu i e-ma-il-u. Voditelj im je Damjan upani, struni suradnik za gospodarstvo, a za potrebe edukacije koristi se oprema koju je donirala EU.(mm)

Grad Lepoglava svim je zainteresiranim poduzetnicima uputio javni poziv za kupo-vinu zemljita u Poduzetnikoj zoni FAZA 1 u Lepoglavi. Ulagaima su na raspolaganju komunalno posve opremljene parcele (elek-tro-energetska i cestovna infrastruktura, plin, vodovod, odvodnja), spremne za gradnju po-duzetnikih objekata.

- U FAZI 1 poduzetnicima nudimo uku-pno osamnaest parcela razliitih veliina, od 1 do 3,5 hektara, koje smo formirali prema iska-zanom interesu potencijalnih ulagaa. Trenu-tano smo u fazi dobivanja potvrde o parce-laciji od strane mjerodavnog dravnog ureda, pa e svim zainteresiranim ulagaima parcele

biti na raspolaganju za mjesec do mjesec i pol dana. Od poduzetnika oekujemo poetak graevinskih radova u roku jedne godine od potpisivanja kupoprodajnog ugovora, a po-etak obavljanja djelatnosti najkasnije u roku dvije godine. Cijena komunalno opremljena poduzetnikog zemljita je 10 eura po etvor-nom metru, s time da sve ulagae koji ulaze u zonu oekuju posebne pogodnosti i olakice izjavio je gradonaelnik Marijan kvari.

Osim znatnih pogodnosti to ga svim obve-znicima poreza na dobit i poreza na dohodak donosi ve samo poslovanje i zapoljavanje u Lepoglavi koja uiva status brdsko-planinskog podruja, tu su i druge beneficije to ih Grad

omoguava ulagaima radi stimuliranja i potica-nja poduzetnikih aktivnosti i ulaganja u zonu.

- Rije je o djelominom ili potpunom oslobaanju plaanja komunalnog doprinosa, komunalne naknade i poreza na tvrtku ili na-ziv tvrtke, to ovisi o broju radnika koje ulaga-i zapoljavaju. Bitno je pritom naglasiti da je FAZA 1 namijenjena iskljuivo industrijsko-proizvodnoj namjeni, ne i uslunim djelatno-stima naglaava kvari te podsjea da je dio poduzetnike zone ve u funkciji (uz asfaltnu bazu, u njoj posluje jo nekoliko poduzetnika).

No, ovom prilikom valja dodati da po-duzetnici mogu ostvariti i druge, indirektne potpore od svoga Grada. Poznato je, meu

ostalim, da je Lepoglava ukljuena u upanij-ski program subvencioniranja kamata na po-duzetnike kredite kojim kredite u proizvod-nim djelatnostima subvencionira s 2 posto, a u uslunim djelatnostima s jedan posto.

Svi poduzetnici zainteresirani za ulazak u zonu svoja pisma namjere trebaju podnijeti na propisanom obrascu koji mogu preuzeti u gradskom Jedinstvenom upravnom odjelu ili na portalu www.lepoglava.hr

Ve se izrauje i projektna dokumenta-cija za komunalno opremanje dijela poslovne zone Jug 1, s lijeve strane obilaznice, koji e biti namijenjen prvenstveno uslunim djelat-nostima.(ljr)

U doba razvijene elektronske tehnologije i internetskih servisa, Gradsko vijee Lepoglave jo uvijek se slui, informira i meusobno ko-municira printanim i kopiranim ma-terijalima. No, ne zadugo. Radi uvo-enja suvremenih standarda, koji e omoguiti brzo i napredno komuni-ciranje i pregled svih dokumenata i informacija, ali i radi utede papira, potarine i radnog vremena gradskih slubenika, u Gradu razmatraju mo-gunost nabave prijenosnih raunala za sve vijenike.

Grube procjene pokazuju da bi se ulaganje brzo isplatilo. Pokazuje to i podatak da se za samo jednu po-iljku materijala za sjednicu potroi i nekoliko pakiranja po 500 listova papira, koji u prosjeku stoje 24,50 kuna svaki. Pomnoeno s najmanje

25 adresa vijenika i medija, i to bez trokova printanja, fotokopiranja i potarine, dolazi se do troka po sjednici koji nije zanemariv.

- Nakon nabave prijenosnih rau-nala, vijenici e materijale dobivati iskljuivo u elektronskom obliku, ako treba i elektronskom potom. Svi materijali bit e im dostupni na raunalu, a time bi se izbjegli znatni trokovi s papirnatom pripremom sjednica, to vie to gradski slube-nici na ispise, fotokopiranje i slanje materijala utroe i po tri radna dana prokomentirao je gradonaelnik Marijan kvari.

No, kako svi vijenici informa-tiki nisu pismeni, dogovoreno je da e se svi kojima je to potrebno ukljuiti u teaj informatikog opismenjavanja. Edukacija e se

bazirati na programima ureivanja u wordu, pisanju dopisa, interne-tu i slanju i primanju elektronske

pote, a vijenici bi se time ujedno ukljuili u program e-Governmen-ta. (mm)

NOVI TRENDOVI Gradska uprava namjerava za sve vijenike nabaviti prijenosna raunala

PODUZETNIKA ZONA Grad Lepoglava zainteresiranim poduzetnicima nudi komunalno opremljeno zemljite u Poduzetni-koj zoni FAZA 1

Zona FAZA 1 otvara se za ulaganja proizvodno-industrijske namjene

etvorni metar komunalno opremljena zemljita nudi se po 10 eura, a za ulazak u Poduzetniku zonu Grad ulagaima odobrava brojne pogodnosti

Na raspolaganju poduzetnicima u FAZI 1 je 18 parcela razliitih dimenzija

Prijenosnim raunalima do uteda u proraunu

Foto: B. teak

Dio vijenika bit e ukljuen u teaj informatikog opismenjavanja

Grube procjene pokazuju da bi se ulaganje brzo isplatilo

Lepoglava prednjai u regionalnom udruivanju

4PROBA

Suradnjom se mogu postii do-bri rezultati i privui respektabilna financijska sredstva, pa je, unato problemima u komunikaciji, do-govoren nastavak rada na projektu zone Haloze-Zagorje

Predstavnici sedam slovenskih opina s podruja Haloza (Zavr, Gorinica, Videm pri Ptuju, Pod-lehnik, etale, Majperk i Cirku-lane) i osam opina Varadinske i Krapinskozagorske upanije (Ce-stica, Donja Voa, Bednja, Vinica, Klenovnik, Lepoglava, urmanec i Jesenje) u etvrtak, 20. svibnja, sa-stali su se u Lepoglavi. Glavni razlog sastanka bio je pregled dosadanje suradnje na zajednikom projektu razvitka Turistike zone Haloze-Hr-vatsko zagorje te dogovor o ukljui-vanju u nove projekte iz programa europskih pretpristupnih fondova (IPA-e).

Naelnicima i gradonaelnicima spomenutih opina upuen je poziv za osmiljavanjem projekata koji bi se mogli financirati iz fonda IPA-e, a iji je cilj da se turistika ponuda

ojaa na podruju cijele zone Halo-ze-Zagorje.

Naelnik cestike opine Mirko Korotaj, inicijator pogranine surad-nje, ukratko je predstavio inicijativu iz koje se razvio veliki prekogranini projekt.

- Opine Cestica i Zavr jo su 1993. godine potpisale prvi spora-zum o suradnji. Ve tada smo ocijeni-

li da raznim oblicima suradnje u kul-turi, sportu i vatrogastvu, a kasnije u turizmu i gospodarstvu, moemo lake i bolje realizirati svoje projekte. Zatim smo 2000. godine potpisali zajedniki sporazum o suradnji osam hrvatskih i sedam slovenskih opina i njime zacrtali smjernice razvitka. Neke su opine u meuvremenu rea-lizirale poneke projekte i ostvarile iz-

vjesne pomake, to ukazuje na to da suradnjom moemo postii dobre re-zultate pojasnio je Korotaj. Unato dobro zamiljenoj ideji, predstavnici hrvatskih opina poalili su se da je u provedbi projekta Haloze-Zagorje dolo do problema u komunikaciji, pa e se vjerojatno malo kasniti u izradi projekata kojima bi se ove go-dine moglo kandidirati za sredstva iz fonda IPA-e.

U Lepoglavi je dogovorena pro-vedba sporazuma o suradnji na po-druju turizma, a utvren je i popis turistikih, izletnikih, vjerskih, kul-turnih i slinih manifestacija koje e se posebno razvijati i popularizirati, a koje su od znaaja za pogranino stanovnitvo s obje strane granice. Dodajmo ovom izvjeu da su u Le-poglavi, u ime domaina, sve nazo-ne pozdravili gradonaelnik i dogra-donaelnik Marijan kvari i Alojz Gredelj. Nakon zavretka radnog dijela sastanka, gosti su obili Gave-znicu, prostore budueg muzeja ip-ke i razgledali pavlinski kompleks s crkvom.(M. Markovi)

Na samo Jurjevo, ipkarsko drutvo Danica Brssler sudjelo-valo je na 12. urevakom sajmu starina to je odran na Trgu sv. Jurja u urevcu. ipkarice su na tom sajmu prvi put sudjelovale prole godine. O interesu urevana za nau raritetnu rukotvorinu govori i podatak da je proljetos lepoglavski tand obilo dvostruko vie posjeti-telja nego lani.

Posjetio ga je i urevaki grado-naelnik Slavko Graan te izrazio ve-liko zadovoljstvo to su lepoglavske

ipkarice i ove godine upotpunile lokalnu izlobenu manifestaciju, to vie to su brojni izlagai na Sajmu starina javnosti pokazali i nekada-nje uporabne predmete, namjetaj, satove, razglednice, numizmatike zbirke, filateliju, runike, stolnjake, posue, knjige, slike.

lanice drutva ipku su u me-uvremenu prikazale i u Hlebina-ma, a tijekom ovoga mjeseca sudje-lovat e i na poznatoj urevakoj Picokijadi te na Danima grada Ivanca.(mm)

Za ljepu vinjiku kolu

I djelatnice vinjike Osnovne kole Izidora Poljaka nakon duge zime jedva su doekale proljee te prionule radovima na urei-vanju kolskog okolia. Valjalo je okopati ukrasno grmlje, ukloniti suho raslinje i lie te zasaditi proljetnice koje e ionako lijepu kolu uenicima i uiteljima uiniti jo ljepom i ugodnijom!(ljr)

VINJA Uenika zadruga Vinja na Europskom tjednu

Mladi poduzetnici iz Vinjice

U sklopu Europskoga tjedna od 3. do 9. svibnja u Varadinu, Uenika zadruga Vinja O Izidora Poljaka iz Vinjice, na Franjevakom je trgu, kod upanij-ske palae, predstavila rezultate svoga rada i zalaganja. Prodajom proizvoda eljela se naglasiti krea-tivnost i poduzetniki duh mladih. Zadrugu su predstavili mladi zadrugari Ivana Komes, Anelka Praniki i Josip elig te voditelji sekcija Slavica Cingesar i Stjepan Udbinac. Predstavljeno je i umije-e izrade predmeta od komuine, od drva i lika te vez na domaem platnu voditeljice Bernarde Ho-urak. Ovaj dogaaj jedan je od onih kojim se mlade potie na kre-ativnost i ouvanje tradicije izrade proizvoda tipinih za nau regiju. To su istaknuli i upan varadin-ske upanije Predrag tromar i njegov zamjenik Milan Pavlekovi u razgovoru s naim zadruga-rima i voditeljima sekcija.(kb)

ZONA HALOZE-HRVATSKO ZAGORJE Lepoglava je bila domain sastanka petnaest naelnika i gradonaelnika pograninih gradova i opina

Projekti zone Haloze- Zagorje za IPA progam Lepoglava svojim visokim turistikim potencijalima moe ojaati ponudu zone Haloze-ZagorjeFoto: B. teak

U Lepoglavi je dogovoren nastavak suradnje pograninih sredina u cilju daljeg razvoja turistikih tokova

IPKARSKO DRUTVO DANICA BRSSLER

Niz ipkarskih promidbenih nastupa

ipkarice sudjeluju na cijelom nizu promidbenih manifestacija

Foto

: arh

iv

D D.

Br

ssle

r Drutvo je sudjelovalo na 12. urevakom sajmu starina u urevcu te u Hlebinama

Naelnicima i gradonaelnicima spomenutih opina upuen je poziv za osmiljavanjem projekata

Foto

: B. t

eak

O IZIDORA POLJAKA

5PROBA

Konstituiranjem nove Skuptine, Turistikog vijea i Nadzornog od-bora, u utorak je, 1. lipnja, osnovana nova Turistika zajednica Sjeverno zagorje. Zajedno su je osnovali gra-dovi Lepoglava i Ivanec i time stvo-rili preduvjete za povezivanje svoje turistike ponude i sadraja u zao-kruenu cjelinu te zajedniki nastup na turistikom tritu.

Prepoznata ponudaDok Lepoglava nastupa s ve

poznatom ponudom (ipka, sakral-ni kompleks, ahati, Stepinev put) koju u zadnje vrijeme nastoji pro-iriti ugostiteljsko-gastronomskom i srodnom ponudom, Ivanec se sve vie potvruje kao destinacija izlet-nikog turizma koja na Ivanici sva-kog vikenda, ljeti i zimi, okuplja na stotine izletnika.

Usto, popratnom ponudom sve razvijenijih seoskih obiteljskih gos-podarstava (sirevi, pastrve, odlina vina i stavljanje u pogon programa iznajmljivanja klijeti), dobro voe-nom politikom popularizacije rob-nih marki (jeger) i povijesne batine (rudarstvo, Rudarska eta) i namje-rom da bive vojne objekte na Ivan-ici preuredi u motel za smjetaj dje-ce u koli prirode i skijaa u zimskim mjesecima, Ivanec je zadnjih godina uinio goleme pomake u zaokretu prema kvalitetnim turistikim to-kovima.

Vodstva dvaju gradova prepo-znala su mogunosti koji proizlaze iz povezivanja njihovih kapaciteta i sadraja te, nakon dugotrajnih pretumbavanja i poslova oko usu-glaavanja statutarnih dokumenata, na noge postavila novu Turistiku zajednicu Sjeverno zagorje.

Statutto se u njoj dogaalo prolih

mjeseci? Nakon to su iz njena lan-stva istupila turistika drutva Bed-nje i Klenovnika, njen je statut bilo

potrebno uskladiti i s novim Zako-nom o turizmu, koji je donio mnogo novina. Meu njima je i odredba (koja je iz razumljivih razloga nasmi-

jala i zabezeknula gradske i turistike djelatnike), a kojom je propisano da ubudue dunost predsjednika turi-stikog drutva upanije, grada i op-

ine automatizmom obnaa upan, gradonaelnik ili naelnik!

OdobrenjeNo, bilo kako bilo, nakon to je

statut TZ-a Sjeverno zagorje do-bio zeleno svjetlo s viih razina, predstavnici Ivanca i Lepoglave su uoi Tijelova konstituirali novu Skuptinu, sastavljenu od jednakog broja predstavnika dvaju gradova. Po istom kljuu izabrali su i novo Turistiko vijee, koje e ubudue kreirati zajedniku turistiku politi-ku zasnovanu na regionalnim poseb-nostima ovoga kraja. A regionalni karakter ujedno je prvi preduvjet za kandidiranje europskim novarskim fondovima.

Budui da predsjednik TZ-a moe biti samo gradonaelnik, za prvog predsjednika Skuptine TZ-a Sjeverno zagorje izabran je Marijan kvari. Tu e dunost obnaati pola mandata, a potom e je prepustiti ivanekom gradonaelniku Milora-du Batiniu.

Za kvarieva zamjenika imeno-van je Ivan ibari iz Ivanca. Dosa-danja turistika drutva dvaju gra-dova, kao i zajedniki Turistiki ured u Ivancu na elu s prof. Mirjanom Brako, i dalje e nastaviti djelovati kao i dosad. Budui da je predsjed-nik Turistikog drutva Lepoglave Ratko Tomi dao ostavku na mjesto njegova predsjednika, reeno je da e se novi predsjednik birati javnim natjeajem.(Lj. Risek)

lanovi Nezavisne udruge mladih bili su aktivni sudionici na dvjema meunarodnim konferencijama u Sloveniji. Prva od njih bila je u kofjoj Loki, gdje je, u sklopu programa Europa za graane 2007.-2013. i aktivnosti vezane uz tematsko umrea-vanje pobratimljenih gradova, proveden projekt Mali europski gradovi iva, kreativna i inovativna mjesta za ivot i posao.

U njegovu sklopu odrana je konferencija Grad za mlade mladi za grad s ciljem razmjene iskustava u provoenju lokalne politike za mlade meu gradovima koji su sudjelovali

u projektu. A sudionici su bili iz njemakog Freisinga, belgij-skog Maasmechelena, ekog Tabora te iz Medicine (Italija) i Varadinske upanije. U upanijskoj delegaciji bio je i Hrvoje Kova, predsjednik Savjeta mladih Varadinske upanije i lepoglavske Nezavisne udruge mladih. Sudionici konferencije kroz intenzivan su se rad upoznali s funkcioniranjem lokal-nog kluba studenata, a sluali su i predavanja predsjednika i lana Europskog foruma mladih Tina Radinje i Zorana Thalera te lokalnih aktivista. Primjeri dobre prakse i novi kontakti

uvelike e pomoi boljem pozicioniraju mladih u Varadinskoj upaniji i konkretiziranju novih ideja u europske projekte.

A tajnik NUM-a Alen Zbodulja sudjelovao je u na-stavku projekta STOP! (Stronger together on policies!). Projekt STOP! je plod inicijative za doprinos partnerskim odnosima na relaciji Varadin Gornja Radgona, u sklo-pu europskih smjernica, a nastao je suradnjom Udruge mladih VUK i Razvojne agencije Sjever DAN te Udru-ge Klinka i Zavoda Vihar iz Gornje Radgone.

SURADNJA Lepoglava i Ivanec osnovali novu Turistiku zajednicu Sjeverno zagorje

Dva susjedna grada zajedno e razvijati turistike tokove

Dunost predsjednika TZ-a dvije e godine obnaati M. kvari, a u drugoj polovici mandata zamijenit e ga ivaneki gra-donaelnik Batini

Foto: B. teak

ipkarstvo polako kree prema elitnim vodama visoke mode i promie Lepoglavu kao ipkarsko sredite

Prvi dio mandata predsjednik TZ-a bit e M. kvari, a nakon toga na toj dunosti zamijenit e ga ivaneki gradonaelnik M. Batini

U Turistiko vijee imenovan je jednak broj lanova iz Lepoglave i Ivanca

Lepoglava svoju ponudu sve vie proiruje kvalitetnim enoloko-gastronomskim proizvodima

MLADI Aktivizam mladih ne poznaje granice NUMai ponovno u EU projektima

Naelnicima i gradonaelnicima spomenutih opina upuen je poziv za osmiljavanjem projekata

I Biograd bi TCIC!

IZDVOJENO

Da primjer dobre prakse - pro-jekt TCIC-a, ne prestaje biti uzor i inspiracija drugim jedinicama lokalne samouprave, potvrdilo je i izaslanstvo Biograda na moru, koje je u pratnji direktora Agencije za razvoj Varadinske upanije Marija Feria i pod vod-stvom gradonaelnika Marijana kvaria, razgledalo lepoglavski Turistiko-kulturni i informativni centar i dobilo uvid u projek-tnu dokumentaciju TCIC-a.

Vodei se dobrim lepoglavskim primjerom, i suradnici iz Biograda razvijaju slian projekt u svom gradu. Njime ele poveati konku-rentnost Biograda kao turistike destinacije i stvoriti infrastruk-turni objekt za drutveni razvitak grada. S obzirom na veliku slinost projektnih ideja, delegacija je izabrala upravo Lepoglavu kao cilj svoga studijskog putovanja. Nakon razgledavanja Doma kulture, delegacija je u pratnji domaina razgledala i ostale gospodarske posebnosti i kulturne znamenitosti naega grada.(hk)

6PROBA

U subotu, 27. oujka, u prosto-rijama TCIC-a odrana je redovita godinja skuptina Udruge privat-nih umovlasnika Kesten iz Lepo-glave.

Udruga uspjeno radi od svog osnivanja (2005.), aktivno provodi zacrtane aktivnosti i nastoji u praksi provoditi odrivo gospodarenje pri-

vatnim umama na cijelom naem podruju.

Na inicijativu lanova udruge, tijekom prole godine za sve ume u privatnom vlasnitvu izraen je Program njihovim gospodarenjem. Uz smjernice i propise o buduem gospodarenju, program donosi i niz podataka o umskim povrinama,

drvnim zalihama, prirastu, opisu pojedinih sastojina i stanita te nji-hovu zdravstvenom stanju. U izradi programa, koji treba dobiti i sugla-snost Ministarstva regionalnog ra-zvoja, umarstva i vodnog gospodar-stva, aktivno su sudjelovali lanovi udruge i to ukljuivanjem u javne rasprave i u rad povjerenstva.

Izradu Programa je financirala umarska savjetodavna sluba, a ukupna vrijednost radova iznosila je oko pola milijuna kuna. Izradom Programa gospodarenja privatnim umama, Grad Lepoglava svrstao se meu rijetke jedinice lokalne sa-mouprave u Hrvatskoj (a moda je i jedini) koje imaju obraene sve po-datke o umama na svojem podru-ju! Taj je podatak jo vaniji zna li se da su ume najvrjedniji obnovljivi prirodni resurs, a zauzimaju gotovo pola ukupnih povrina na kojima se prostire lepoglavsko gradsko po-druje. Osim toga, na zahtjev lano-va Udruge odobreno je deset novih zahtjeva za financiranje odravanja umskih prometnica, a ureivanje umskih cesta oekuje se tijekom ove godine.

Ostale aktivnosti, koje je u svom izvjeu naglasio predsjednik u-

movlasnike udruge Tomo Reetar, provedene su prvenstveno radi edu-kacije lanova i suradnje s ostalim udrugama i mjerodavnim instituci-jama. Usvojen je i plan rada za 2010. godinu, a tom je prilikom naglaeno da je lepoglavski Kesten jedna od najaktivnijih udruga umovlasnika u Hrvatskoj i to zahvaljujui pr-venstveno zalaganju vodstva i svih lanova, ali i velikoj potpori Grada Lepoglave.

U povodu pete obljetnice osni-vanja i rada Udruge umovlasnika Kesten, zahvalnice su dodijeljene Gradu Lepoglavi, Varadinskoj upaniji, umarskoj savjetodavnoj slubi i Ministarstvu regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gos-podarstva. Posebno priznanje za svestran i nesebian rad urueno je predsjedniku Kestena Tomi Reeta-ru. (hk)

Vie od pedeset lanova Lova-kog drutva Srnjak-Ravna gora iz Lepoglave ukljuilo se u proljetnu akciju gradnje lovno-tehnikih obje-kata u svom lovitu, koje se protee na 7.000 etvornih metara. S njima smo razgovarali poetkom svibnja, kada su poeli s podizanjem prvih dviju od ukupno pet eka za divlja, koje kane sagraditi tijekom proljet-nih mjeseci.

- Jednu smo podigli na Ravnoj gori, a drugu na dijelu lovita izme-u Bedenca i rijeke Bednje, kojeg zovemo Velika livada. Usto, lovci odravaju jo dvadesetak eka irom lovita. Unato uvrijeenu miljenju da lovci eke podiu prvenstveno zbog odstrela divljai, to nije tako. Ti objekti slue nam, prije svega, za

praenje kretanja i proljetno prebro-javanje divljai izjavio je lovnik Ivan Pavlekovi. Zahvalio je Pilani Hodalj u Lepoglavi, koja Lovakom drutvu redovito donira drvenu grau, dok sve ostalo za takve akcije (avle, pile, gorivo) lovci osiguravaju sami.

- U lovitu je trenutano najvie fazana i srna, a najvei problem su

lisice, kojih ima jako puno, jer su se prekomjerno razmnoile. One su predatori koji nam u lovitu ine ve-like tete. Prole zime nai su ih lovci odstrijelili 58. Sve su poslane na ana-lizu u Veterinarski institut u Zagre-bu, ali zanimljivo, nijedna od njih nije bila bijesna, za razliku od prole godine, kada je bjesnoa utvrena u dvije ivotinje rekao je Pavlekovi. Inae, za svaku odstrijeljenu lisicu lovcima upanija isplauje 40 kuna naknade.

Lepoglavski lovci pripremaju se za pripust nove divljai u lovite. Za razliku od prolih godina, kada su u prirodu putali po 200 fazana nabavljenih u Zelendvoru, tijekom ovog mjeseca lovite e obogatiti s 300 novih fazana.(ljr)

LOVSTVO Lovako drutvo Srnjak-Ravna gora iz Lepoglave gradi eke za promatranje divljai

eke nisu za odstrel, nego za prebrojavanje divljai

Zimus su lovci odstrijelili 58 lisica i, zanimljivo, nijedna od njih nije bila bijesna

UMOVLASNICI Skuptina Udruge privatnih umovlasnika Kesten iz Lepoglave

Grad Lepoglava dobio program gospodarenja privatnim umama

Posebno priznanje za rad i promicanje rada udruge dodijeljeno je predsjedniku Tomi ReetaruPosebno priznanje za velik doprinos radu i napretku udruge urueno je predsjedniku Tomi Reetaru Foto: arhiv tCiC

S godinje skuptine udruge umovlasnika Kesten Foto: B. teak

Foto: B. teak

Gradnja eke na Ravnoj gori

7PROBA

Temeljem objavljena natje-aja, Grad Lepoglava u petak je, 21. svibnja, vlasnicima pojedinih obrta i obiteljskih poljoprivred-nih gospodarstava s cijelog naeg podruja isplatio po 15.000 kuna bespovratnih pomoi namijenje-nih programima razvitka seoskog turizma. Novana sredstva kori-snicima su dodijeljena temeljem javnog poziva to ga je Grad ras-pisao jo koncem oujka, pa je na raune devet lokalnih obiteljskih gospodarstava i obrta koji su za-dovoljili kriterije natjeaja, sjelo ukupno 135.000 kuna. Ugovori o koritenju sredstava potpisani su na prigodnoj sveanosti u lepo-glavskoj Gradskoj vijenici:

- Prednost u dodjeli subvenci-ja imali su oni OPG-i i obrti koji dosad nisu dobili nikakva poticaj-na gradska sredstva te oni, iji su

objekti namijenjeni prihvatu turista i izletnika, u visokoj fazi dovretka. Rije je ponajprije o apartmanima i slinim smjetajnim kapacitetima te o kuaonicama vina. Od dvanaest pristiglih zahtjeva, te je kriterije za-dovoljilo devet. Vano je naglasiti da su se svi korisnici ugovorno obvezali na vlastita ulaganja po naelu kuna za kunu, to znai da e na gradskih 15.000 kuna uloiti jednaki iznos vlastita novca izjavio je gradona-elnik Marijan kvari.

No, to nije sve, jer Grad se ob-vezao da e s 20 posto novca (ali naj-vie do 25.000 kuna) sufinancirati i one turistike obrte koji za razvitak svoje djelatnosti dobiju potpore Mi-nistarstva turizma. Dosad je resorno ministarstvo takve potpore odobri-lo za dva obiteljska gospodarstva, a ukljuivanjem u njihovo financiranje Grad Lepoglava uvrstio se meu ma-lobrojne lokalne sredine koje svojim graanima bespovratnim novcem pomau da dovre svoje prihvatne

kapacitete i privedu ih svrsi.- Veina obrta i OPG-a koji su

stekli pravo na potpore, u svojim objektima trebaju obaviti jo samo finalne radove, kao to su ureenje prilaza i sanitarnih vorova. Budui da je rije o zavrnim radovima, ve za kratko vrijeme moemo oekivati otvaranje i aktiviranje desetak turi-stikih objekata, od kuaonica i pro-daje kupinova vina do apartmana s prenoitima zakljuio je kvari.(Lj. Risek)

Predstavnici Grada i Turistikog drutva Lepoglave u utorak su, 25. svibnja, mjesnim odborima svoga po-druja podijelili 2500 sadnica cvijea i ukrasna raslinja. Jedanaest mjesnih odbora njima je ukrasilo zelene otoke i druge najatraktivnije sakralne, izletnike i druge loka-litete u svome kraju. Mjesni odbor Ves Lepoglavska cvi-jee je zasadio pokraj obnovljene kapelice Srca Isusova, empresi su mjesto nali pokraj igralita u Kamenici i

Vinjici, a dio proljetnica uljepao je prostor ispred u-pne crkve i pila u Lepoglavi.

Trokove nabave cvijea i zelenila iz programa odr-avanja zelenih povrina pokrio je Grad Lepoglava. Po-djelom proljetnica ujedno je poela i ovogodinja akcija Cvijet za ljepi grad, koja e zavriti potkraj godine, sve-anou i podjelom nagrada vlasnicima najljepih oku-nica.(ljr)

POTPORE Grad Lepoglava dodijelio bespovratne financijske pomoi za razvitak seoskog turizma

Za dovretak klijeti i apartmana korisnici dobili po 15.000 kuna

Iz gradskog je prorauna devet korisnika dobilo 135.000 kuna, a obvezali su se i na vlastita ulaganja po naelu kuna za kunu

Dobitnici bespovratnih potpora Potpore su dodijeljene Slavku tefiaru za program unapreenja

sportsko-rekreacijskog i avanturistikog turizma, Katici repinko za Izletite u arovnici, Tonku upaniu za Kuaonicu vina upani i Tomi Draiu za izradu i montau nadstrenice i bravarije za terasu. Nada-lje, tefaniji Reetar potpora je odobrena za ureenje izletita, Velimiru Muriu za kuaonicu kupinova vina, dok je OPG Joice Jakopiek novac dobio za program seoskog turizma Jakopiek-Mahunovo. Obrtu Grae-vinarstvo-niskogradnja Fitrek potpora ide za ureenje kuaonice vina, a OPG-u Marijete Fitrek za program razvitka seoskog turizma.(ljr)

Ugovori o dodjeli bespovratnih pomoi potpisani su na prigodnoj sveanosti u Gradskoj vijenici Od dvanaest pristiglih molbi, kriterije natjeaja ispunilo je devet OPG-a i obrta

Potpora za dovretak kuaonice kupinova vina dodijeljena je i poznatom proizvoau Velimiru Muriu iz Oure

Foto: B. teak

Foto: M. kapusti

CVIJET ZA LJEPI GRAD Mjesnim odborima 2500 sadnica cvijea i ukrasna raslinja

Foto: arhiv tCiC

Mjesnim odborima podijeljeno je 2500 sadnica

8PROBA

Bilanca rtava biveg ustakog logora u Kaznionici Lepoglava do danas nije konano utvrena. Masovne grobnice nalaze se na ne-koliko lokaliteta u Kaznionici i oko nje. Na-knadno, 1983. godine, unutar krunog zida Kaznionice pronaeni su ostaci veeg broja osoba, a ekshumacijom je ustanovljeno da je rije o 28 mukaraca, 30 ena i troje djece. Pre-ma najnovijim podacima koji nisu dovoljno istraeni, na ovo mjesta iz Zagreba je dovede-

no i pogubljeno oko 500 mladih intelektuala-ca, uglavnom studenata.

To je, govorei o strahotama nekadanjeg ustakog logora u Lepoglavi, na komemorativ-noj sveanosti to je, u povodu obiljeavanja Dana pobjede na spomen-groblju odrana u subotu, 15. svibnja, naglasila tajnica lepoglav-ske Podrunice Saveza antifaistikih boraca i antifaista Marija Varovi:

- Stojimo pokraj kamenih kubusa na koji-

ma je ispisano 961 ime i prezime. Sve to imena su ljudi kojima je ivot prekinut iza zidova Ka-znionice. Tu smo kako bismo im odali poast i prisjetili se proljea 1945., neposredno prije osloboenja, kada je uslijedila masovna likvi-dacija lepoglavskih logoraa istaknula je M. Varovi.

Na te je dane podsjetio i predstavnik SAB-a Hrvatske Dragutin Mrkoci, koji je u to doba bio lan Kalnikog partizanskog odreda. Go-

vorila je i predsjednica upanijske skuptine Dubravka Biberdi, prepriavi potresna sje-anja svoje majke koja je svjedoila uasima logora.

Budui da su na spomen-groblju sahranjeni posmrtni ostaci rtava iz cijele sjeverozapadne Hrvatske, polaganjem vijenaca poast su im odala i brojna izaslanstva gradova i udruga iz Krapinske, Meimurske i Varadinske upani-je, Grada Zagreba, SABH-a i drugih.(ljr)

Boidar umeki ponovno je iza-bran za predsjednika Udruge Brani-telji Hrvatske. Novi mandat povjeri-li su mu sudionici izvjetajno-izborne skuptine odrane u lepoglavskom Domu kulture. Osvrui se na rad i ak-tivnosti udruge u proloj godini, bra-nitelji su istaknuli svoje sudjelovanje u radu brojnih skupova irom Hrvat-ske na kojima je razmatrana branitelj-ska problematika. Kao moment koji e uvelike pridonijeti njihovu kvali-tetnijem radu, spomenuli su dobiva-nje prostora u Domu kulture, ime je njihov prostorni problem rijeen.

Branitelji su ponovno aktuali-zirali problem svojih lanova iz vi-

njikoga kraja, koji takoer prielj-kuju ureenje prostora za svoj rad u zgradi stare kole u Vinjici.

- Nakon uspjenih sastanaka i dogovora s ravnateljem kole i pred-stavnicima Grada Lepoglave, pro-

stor nam je i dodijeljen. Devetoga travnja o tome smo sklopili i ugovor. Na alost, prostori su u loem stanju, ali sigurni smo da ih, uz malo dobre volje branitelja i eventualnu financij-sku potporu Grada, moemo urediti

poruio je umeki. Sudionici skupa osvrnuli su se

i na objavu Registra branitelja. Iako nije potpun, konstatirano je da je iza-zvao veliki interes hrvatske javnosti, pogotovo politike, koja je podijelje-

na oko toga ina. To vie to o broju branitelja sporovi i polemike traju od zavretka Domovinskog rata, a u meuvremenu je broj branitelja na-rastao na vie od pola milijuna.

- Smatramo da je dobro to je Re-gistar objavljen, kako bi se napokon saznalo tko je bio u braniteljskim redovima, iako bi nam bilo drae da je objavljen legalno. Nakon to smo ga pregledali, doli smo do zaklju-ka da su na spisku i neke osobe za koje pouzdano znamo da nisu bile u odreenim postrojbama, odnosno, da u Domovinskom ratu nisu prove-le vrijeme koje im je evidentirano u Registru izjavio je umeki.(mm).

ANTIFAIZAM Antifaisti odali poast rtvama ustakog logora u Lepoglavi

U Lepoglavi ubijeno i petstotinjak studenata

Sudionicima sveanosti obratio se i predstav-nik SAB-a Hrvatske Dragutin Mrkoci Poast rtvama ustakog logora u Lepoglavi sudionici sveanosti odali su na spomen-groblju Foto: B. teak

BRANITELJI Izvjetajno-izborna skuptina Udruge Branitelji Hrvatske

Na elu Branitelja Hrvatske ponovno Boidar umekiUz malo dobre volje i financijsku potporu matinog Grada, vinjiki branitelji mogu kvalitetno urediti prostore za svoj rad u staroj koli

Sa skuptine Branitelja Hrvatske Foto: arhiv tCiC-a

Uenika zadruga K(u)orpica Osnovne kole Ivana Rangera u Kamenici osnovana je 5. studenoga 1998. godine kao prirodni sljednik poljodjelskog pouka i uenike zadruge ute-meljene 1929. i obnovljene 1958. godine. Su-voditeljice Zadruge danas su Jadranka Vusi, nastavnica kemije i domainstva i Mirjana Po-savec, dipl. uiteljica razredne nastave i hrvat-skog jezika te ravnateljica kole Marija Rodek, nastavnica hrvatskoga i ruskog jezika.

No, gdje su i otkad seu korijeni kolskog zadrugarstva u Kamenici? Evo zanimljivog osvrta u prolost.

U kamenikoj se koli (utemeljenoj kao

obinska seoska kola u prosincu 1830. u mjestu od kojega putovi dalje ne vode, pa je trajno izloeno depopulaciji) poljodjelski i uope gospodarski pouk uenika njeguje od 1874. godine. Tada je u njoj ustrojen vrt (godi-nu dana prije izgubila je prvobitni cjepiljnjak, a 1874. dobila je 1/4 rali od grofa Marka Bombellesa za kolski vrt). Cjepiljnjak, odno-sno, vonjak za praktino vjebanje uenika ustrojen je kolske godine 1894./95. Bezu-spjeno, jer je zemlja bila mrtva i hladna. U Spomenici kole 1947./48. spominje se kolski

vrt koji slui praktinoj obuci, a uivaju ga podjednako nastavnici i podvornik. Osim tog vrta (60 hv), postojao je i vrt (258 hv) kod uiteljskih stanova i oranica (263 hv), koje je uivao upravitelj kole Stjepan Galovi, te preko 8 rali ume bez nadzora.

Uenika zadruga Mladi zadrugar osnovana je kolske godine 1958./59. s tri odjela: poljoprivrednim, za kunu radinost i kupoprodajnim. Sredinom sedamdesetih go-dina prologa stoljea, zadruga je imala odjel uenike tednje, peradarski i kupoprodajni

odjel, a 1966./67. poljoprivrednu grupu i ip-karstvo. Krajem 80-tih i tijekom 90-tih godi-na prologa stoljea zadruga nije djelovala, ali je kola sudjelovala u poumljavanju.

Nakon preseljenja u novu zgradu (1990.) povrina kolskog okolia prostire se na vie od sedam tisua etvornih metara, emu tre-ba dodati i kolski vonjak iza potoka (oko 400 kvadrata), zasaen domaom ljivom bistricom, o kojemu se kola danas ne brine. kolski vrt na 400 etvornih metara uteme-ljen je 1995./96., a 1998. i uenika zadruga sa sekcijama kolski vrt, mlade vezilje i doma-instvo. Ime K(u)orpica dobila je 1999.

OSVRT U PROLOST Uenika zadruga Kuorpica Pie: Mirjana Posavec, dipl. uit. Ueniko zadrugarstvo u Kamenici

kola u Kamenici utemeljena je kao obinska seoska kola

9PROBA

Neizmjerno je bilo veselje ueni-ka iz Kamenikog Podgorja i Crkov-ca, kad su uli da ubudue vie nee trebati ustajati u 5.30 ili 6 sati, kako bi na vrijeme stigli na nastavu koja u njihovoj Osnovnoj koli Ivana Ran-gera u Kamenici poinje u 7.45 sati. Zahvaljujui Varadinskoj upaniji, i za tu je djeicu osiguran prijevoz mi-ni-autobusom do kole, pa od trav-nja vie ne moraju pjeaiti 2,5 do 3 tri kilometra kako bi uope stigla do prve autobusne stanice i tek potom se dovezla u Kamenicu.

- Time se prvi put u 180 godina dugoj kolskoj tradiciji ovoga kraja za djecu iz udaljenih sela, koja granie s Bednjanskim Podgorjem, osigurava organizirani prijevoz do kole. Taj smo projekt dogovarali dvije godine, a srea 36 uenika i njihovih rodite-lja najvea nam je nagrada kazala je ravnateljica Marija Rodek.

Potvrdilo se to i u srijedu, 21.

travnja, kad su gradonaelnik Mari-jan kvari i predsjednik Gradskoga vijea Zorislav Rodek s varadinskim doupanom Milanom Pavlekoviem i predstavnicima kamenikog kol-skog kolektiva obili ovo podruje. Kako bi se doupan na licu mjesta uvjerio da s prijevozom sve tima, gosti su se u pratnji djece i domaina prevezli kolskim autobusom, a ro-ditelji su im priredili srdaan doek. Zadovoljstvo mjetana potvruje i podatak da su se u akcije ureivanja ceste, koja je veim dijelom uska i njome ne moe voziti veliki autobus, ukljuili tamonji mjesni odbori, a pomogao je i Grad Lepoglava.

Sto tisua kuna za bolju struju u koli

Kako bi poboljala kolski standard u kamenikoj koli, koju

pohaa 140 uenika, upanija je izdvojila i 100.000 kuna za rekon-strukciju elektrinih instalacija u cijeloj zgradi. Dotadanje instalacije bile su trone i opasne, postojala je opasnost da zatitne kape svjetiljki

prsnu i povrijede uenike, pa su za vrijeme proljetnih praznika u kolu ugraene nove.

U akcije vezane uz sigurnost uenika ukljuio se i Grad Lepo-glava, koji je za podizanje zatitne

ograde oko kolskog igralita izdvo-jio 30.000 kuna. Razveselilo je to uenike, pa su navezli zemlju oko igralita, udarniki je poravnali i pripremili za sjetvu trave. Dou-pan Milan Pavlekovi kazao je da

se upanija ukljuuje u pripreme za gradnju nove kolske sportske dvorane u Kamenici, jer je sadanja pretijesna.

- Budui da ove godine kola slavi 180. godinjicu kolstva, kanimo joj tim povodom darovati idejno rje-enje nove dvorane, dok bi gradnja poela 2012. najavio je Pavlekovi. Sadanju dvoranu kola e preurediti u dvije nove uionice, a dogradnjom e se osigurati i novi prostor za kol-sku kuhinju i predkolu.

- Odsad ni mjesno groblje u Ka-menici vie nee biti u mraku. Osi-gurali smo novac za kandelabersku rasvjetu. Podigli smo etrnaest kan-delabra, a radove vrijedne 137.800 kuna izvela je ivaneka tvrtka Hra-ni DDV. Na groblju je postavljen i poseban ormari s regulacijskom rasvjetom radi tednje struje, ko-jim e se automatski regulirati da se u gluhim satima pali samo svaka

druga ili trea svjetiljka naglasio je gradonaelnik Marijan kvari. Gosti su obili i Podrunu kolu u arovnici, gdje su djeci pomogli za-saditi ukrasno zelenilo i grmlje oko kole. (Lj. Risek)

KAMENICA Grad Lepoglava i Varadinska upanija ulaganjima unapreuju komunalni i kolski standard u kamenikom kraju

Autobusni prijevoz za uenike iz Crkovca i Kamenikog Podgorja

U koli je upanija financirala rekonstrukciju elektrinih instalacija, dok je iz gradskog prorauna plaena zatitna ograda oko igralita i kandelaberska rasvjeta na mjesnom groblju

Foto: B. teak

Za uenike iz Crkovca i Podgorja osiguran je prijevoz mini-busom

Prijevozom su zadovoljni i roditelji i uenici Kandelaberska rasvjeta na mjesnom groblju u Kamenici

Kod Podrune kole u arovniciUenici su poravnali zemlju oko ograena igralita i pripremili je za sjetvu trave

Ueniko zadrugarstvo u Kamenici

10

PROBA

Vikend od 4. do 6. lipnja u Le-poglavi je prvi put protekao u znaku zabavno-turistike manifestacije Le-poglavski dani. Zaokret je to u od-nosu na sve prole godina, u kojima su Lepoglavski dani bili uronjeni u rujanske meunarodne festivale ip-ke, pa zbog berbe groa u vinogra-dima, a nerijetko i zbog prohladna vremena, dosad nisu bili masovno posjeeni. elei da bogata ponuda koju stara dama moe pokazati vie doe do izraaja i ujedno, da Lepo-glava potvrdi imid zanimljive kon-tinentalne turistike destinacije, do-maini su odluili dio manifestacije odrati u lipnju.

Sveanost njena otvaranja odra-na je na terasi restauracije Ivanica u petak, 4. lipnja.

- Lepoglavske dane prvi put organizira nova gradska tvrtka,

Turistiko-kulturni informativ-ni centar d.o.o., a namjera nam je da svim posjetiteljima posebnosti Lepoglave predstavimo etnjom po trgovima ipke, umjetnika, tradicionalnih obrta, starinskih jela naglasio je na otvaranju Le-poglavskih dana direktor TCIC-a Vladimir Ivanua.

elei dobrodolicu u Lepogla-vu brojnim posjetiteljima, gradona-elnik Marijan kvari naglasio je ambiciju da u tom mjestu turistiki tokovi traju cijele godine. Mani-festaciju je otvorio upan Predrag tromar, a potom su domaini i njihovi gosti uivali u popratnom programu. Nastupili su Itasovi tamburai iz Ivanca, satiru je izveo KUD Lepoglavski pulek, a na bini su zasvirali i tamburaki orkestri iz Kamenice, Varadina i Klenovnika. Program u veernjim satima nastav-ljen je u znaku rocka, a nastupili su The Trio te lepoglavski bandovi Milost, Korner, Metalika i Edo i prijatelji. Kod Poslovnog centra dobre, stare stvari izvodio je brass ansambl.

U subotu program je nastavljen otvaranjem Meunarodnog sajam minerala i poludragulja, Sajma turizma, enogastronomije i starih obrta, Susretom izviaa Hrvatske u povodu proslave 55. obljetnice rada Odreda izviaa Lepoglave

LEPOGLAVSKI DANI 2010. Lipanjskom manifestacijom Lepoglava je brojnim posjetiteljima otvorila vrata svoje etnoloke, gastronomske i turistike ponude

Stara dama predstavila se armom ipke, starih jela, obrta, umjetnika

Gradonaelnik kvari: elimo da turistiki tokovi u Lepoglavi traju 365 dana u godini

Foto: B. teakBrass-kvintet svirao je za duu

Sajam minerala u Lepoglavi

Umjetnici su kistom i bojom biljeili motive na Likovnoj stvaraonici

Lepoglavske dane 2010. otvorio je gradonaelnik Marijan kvari

Odran je i Susret izviaa Hrvatske

Indijski safiri, baltiki jantar, australski i brazilski ahati, ali i rubini, opali, ametisti, lepoglavski ahati i bezbrojne druge vrste minerala i poludragulja iz cijeloga svijeta sve to sjajno i tajanstveno blago Zemljine utrobe mogli su vidjeti brojni posjetitelji 2. meunarodnog sajma minerala i poludragog kamenja to je odran u Domu kulture u sklopu Lepoglavskih dana. Udruzi Lepoglav-ski ahat i ove je godine uspjelo u Lepoglavu dovesti veinu najpoznatijih izlagaa iz Hrvatske (Pula, Zagreb), a pridruili su im se i mineralozi i sakupljai iz Poljske, eke, BiH i Njemake.

- Izloeno blago razgledalo je 1700 posjetitelja, to je u skladu s naim oekivanjima. Prvi put smo minerale iz okolice predstavili u punom sjaju! Naa udruga na sajmu je pokazala poludragulje i minerale

iz vulkanskog grotla na Gaveznici - Kamenom vrhu i s nalazita u retu, zatim, gipseve iz Jerovca i crveni karneol s Ivanice. Od atrakcija izloili smo okame-njeno drvee sainjeno od minerala pronaenih na lepoglavskom podruju te neto stare rudarske opreme kazao je predsjednik Udruge Damir Vrtar te dodao da se na sajmu u udrugu ulanilo desetak novih zaljubljenika u minerale i drago kamenje. Za uspjeh sajma, naglaava, posebno su zaslune mlade lanice koje su, ne alei truda i vremena, po-sjetiteljima Lepoglavskih dana dijelile broure i letke i pozivale ih na izlobene tandove u Domu kulture.

- Dobili smo mnogo pohvala od posje-titelja, posebno od predstavnika turisti-kih zajednica, pa se nadamo i konkretnim rezultatima poruio je Vrtar. (ljr)

Drugi meunarodni sajam minerala i poludragulja

Sjaj ahata, opala i ametista iz vulkana zadivio posjetitelje

11

PROBA

Nastupile i estradne zvijezde

Nije nedostajalo ni sadraja za najmlae iha, iha sve etiri

te igrama poletaraca i vatrogasnim igrama za djecu. Goste je zabavljao ar iz arovnice, a u veernjim satima odran je revijalni festival zagorske glazbe Parada 12 veli-anstvenih. Posjetitelji su mogli uivati i u muziciranju Juspa trija iz Zagreba.

U sklopu raznolikog programa odrana je i pokazna vjeba va-trogasaca i Dani otvorenih vrata DVD-a Lepoglave, Paintaball Ga-vran priredio je prezentaciju gaa-nja paintaball markerima, zaplesali su i lanovi Plesnog kluba Ritmo, a nije izostala ni tradicionalna Likov-na stvaraonica Na Rangerovu putu. Odrani su i Susreti vina z bregov, na kojima su posjetitelji mogli ui-vati u jedinstvenom bouquetu vina naih krajeva i kontinentalne Hr-vatske.

U raznovrsnoj ponudi biljeimo i nastup Lepoglavskih maoretki-nja te koncert Kie Slabinca, ane Mari Lali, Borisa Barbarovia-Bar-

be i Kingsa. Domaini su za svoje goste priredili i niz popratnih pro-grama, od vonje vlakiem do et-nje trgovima ipke, tradicionalnih obrta i jela do trga umjetnika, a nije neodstajalo ni mnotva atrakcijskih programa za najmlae. Sve nabroje-no samo je dio sadraja koji su sto-tinama posjetitelja uljepali vikend u Lepoglavi. Svakako su se najvie veselili oni koji su na tomboli po-trefili jedan od glavnih zgoditaka skuter, bicikl ili LCD televizor.(ljr)

Pokazna vjeba lepoglavskih vatrogasaca

Lepoglavske maoretkinje

Kio u elementu

Tijekom trodnevne manifestacije, ispred Muzeja ipke i ipkarstva nae su Lepoglavanke predstavile izradu ipke. pice su klepale Zadruga lepoglavske ipke, Udruga Fijolica, ipkarsko drutvo Danica Brssler, Uenika zadruga Stezica O Lepoglava i polaznice srednjokolskog osposobljavanja u izradi ipke to ga u Lepoglavi orga-nizira ivaneko Puko otvoreno uilite uro Arnold.

A na nekoliko tandova ispred crkve predstavljena su i jela naih krajeva. Seljako gospodarstvo Drai prikazalo je bogatu ponudu tradicionalnih domaih delicija, pa su gosti esto zastajali kako bi kuali kuruzne zljevke, hajdine trukle i kruh iz krune pei. Kod tanda Udruge Klopotec degustiralo se vino naih domaih vinara, a posjetitelji su se rado zadravali i na tandovima OPG-a Jakopiek, Muri i Udruge vinogradara i vinara Trsek. Trebamo li uope spomi-njati da je atmosfera bila vesela, a ula se i pokoja pjesma.

Uzdu Ulice hrvatskih pavlina petnaestak je izla-gaa predstavilo svoje zadruge i udruge. ega sve tu nije bilo! Suvenira kakvih ti srce poeli, raznih ukrasa, proizvoda od komuine, ibe, drva, rogoza, a izlagai su demonstrirali razno umijee, od pletenja cekera do izrade bavi. Puleki su u narodnim nonjama pokazali ruenje kuruze i piljenje drva, a pala je i koja svaa izmeu gazdarice i gazde, ime su pokazali kak je to negdar bilo.

Odabranim likovnim i kiparskim radovima i drve-nim skulpturama, umjetnici su svoje radove izloili na trnici, gdje su se ujedno, kistom i bojom, posvetili biljeenju lepoglavskih motiva. Meu njima bila je i studentica Ana otari, koja je izloila zanimljive slike, Zlatan Pintek pokazao je drvene skulpture i slike, a eljko Bela starinske krinjice.(mm)

Sjaj ahata, opala i ametista iz vulkana zadivio posjetiteljeKad nepce kae jo

Mnoge posjetitelje zamamni mirisi doveli su do Sajma enoga-stronomije, koji je odran u Domu kulture, a tamo su mogli uivati u ponudi tridesetak izlagaa iz cijele sjeverozapadne Hrvatske. Posjetitelji su degustirali domae sireve, kupinovo vino, kolae, suhomesnate proizvode. Meu ponudom koju posebno valja istaknuti svakako je kuhinja restorana hotela Villa Magdalena iz Krapinskih Toplica, iji je ef Mislav Boi u prezentaciji jela postavio nove standarde, inspirirane viegodinjim meunarodnim iskustvom u Japanu.

Meu izlagaima etno-batine i rukotvorina, naili smo i na mladu izlagaicu Ivu Peut iz Varadina, s proizvodima svoje tkalake radione izraenim od pamuka, lana, konoplje i vune. Svi artikli izraeni su runo, na vie od stotinu godina starom tkalakom stroju. Zanimljiv i rijedak obrt predstavio je majstor Antun Penezi iz Graana, jedini eljar u Hrvatskoj i Europi. Njegov obrt je i u katalogu EU.(mm)

Sajam turizma, enogastronomije i proizvoda starih zanata

Lepoglavski trgovi

Slikali, ruili, pilili, pa se malo i posvaali

12

PROBA

Koncert u blagdanskom ozraju to je i ove godine odran na Uskrsni po-nedjeljak, postupno prerasta u tradici-onalno glazbeno druenje lepoglavske publike.

Pokazalo je to i ovogodinje oku-pljanje u Domu kulture, u kojemu su enski pjevaki zbor Collegium arti-sticum i Tamburaki orkestar Biseri

priredili uskrsni koncert. Pridruili su im se i polaznici Osnovne glazbene kole iz Lepoglave.

Zborom je ravnala njegova vodite-ljica, prof. Anka uli, a tamburakim orkestrom Franjo Jeek. Na repertoaru je bio splet klasinih duhovnih uskr-snih skladbi, a tamburai su publiku ugodno iznenadili izvevi Con te par-

tiro, poznatiju u verziji Time To Say Goodbye.

Na koncertu su nastupile i solisti-ce Glazbene kole. Na kraju koncerta svim je izvoaima i posjetiteljima rije-i zahvale i uskrsne estitke uputio za-mjenik gradonaelnika Alojz Gredelj.(hk)

Nakon godinu dana dobrovolj-nog rada, u Sestrancu je sagraena nova kapelica, a posveena je sv. Antunu Padovanskom. Glavni ini-cijator gradnje kapelice bio je Boris

Duboveak, koji je za to poklonio vlastito zemljite.

- Moja ideja je bila da na tom mjestu sagradim kapelicu, bez ikakve financijske pomoi. U tome mi je po-

moglo petnaestak mjetana Sestranca koji su za gradnju poklonili svoje vri-jeme i rad. U svemu tome zapravo je najskuplji bio graevinski materijal - objasnio je Duboveak te najavio da e novu kapelicu s prateim zemlji-tem pokloniti upi Lepoglava.

Grad Lepoglava ponudio je darovati zvono i neto graevnog materijala, a lepoglavski upnik vl. Andrija Kiiek donirao je oltar. Kapelica je specifina, jer je ujedno i svojevrsno memorijalno obiljeje. Naime, na proelju sa svake strane istaknute su dvije plo-e. Na jednoj je popis poginulih iz Sestranca u Drugom svjetskom ratu, dok su na drugoj istaknuta imena poginulih branitelja Domo-vinskog rata.

Koliko su graani zadovoljni ovom hvalevrijednom inicijativom i injenicom da su dobili novu kapeli-cu, pokazuje i velik broj vjernika koji su u nedjelju, 13. lipnja, nazoili bla-

goslovu zdanja i misnom slavlju koje je, u nazonosti domaih sveenika i upnika vl Kiieka, predvodio ka-nonik varadinski vl. Josip Koprek.(mm)

Mjesni odbor Lepoglavska Ves pokrenuo je akciju obnove oronule kapelice Srca Isusova, za koju su mje-tani, Grad Lepoglava i lepoglavska upa osigurali potrebna financijska sredstva. U povodu obnove objekta,

kod kapele je u subotu, 12. lipnja, odrano misno slavlje na kojemu su se uz vjernike toga kraja, okupili i mjetani koji su sudjelovali u nje-nu restauriranju. Liturgijsko slavlje predvodio je lepoglavski upnik vl.

Andrija Kiiek.Na alost, ne zna se godina kada

su nepoznati graditelji na raskriju putova u Vesi podigli malu kape-lu, no ini se da bi mogla potjecati iz druge polovice 19. stoljea. Prvi

put obnovljena je 1977. godine, jer je vapila za temeljitijim popravkom. Vrijeme je tijekom prolih desetljea uinilo svoje, pa je objekt trebalo po-novno zatititi. Toranj i krovite ka-pele nanovo su prekriveni, zamijenje-na je dotrajala graa, skinuta je stara buka, ureena je drenaa i odvodnja oborinskih voda.

Ureen je i prilaz kapeli. Poplo-an je keramikim ploicama, a po-stavljena je i nova kovana ograda i e-

ljezna vrata, koje je poklonio Teodor otari. Kapela je izvana obnovljena zahvaljujui Gradu Lepoglava, lano-vima mjesnog odbora Josipu Urani-u, Milanu Tvarogu i Josipu Tvarogu te novanoj pomoi mjetana Vesi. Kipove je obnovio Nikola upani, a obojao ih Marko Moar. Cvijee oko kapelice zasadila je tefanija Kua. Obnovu objekta mjetani su nakon mise proslavili druenjem uz kotlovi-nu i glazbu do kasnih sati.(mm)

PRIMJER U Sestrancu izgraena kapelica Sv. Antuna Padovanskog

Kapelica za sjeanja na rtve dvaju ratovaMisno slavlje pred-vodio je kanonik vl. Josip Koprek

Foto: arhiv tCiC

Misno slavlje kod nove kapelice posveene sv. Antunu Padovanskom

Misi je nazoio vjerniki puk Sestranca

VJERSKI OBJEKTI Obnovljena kapela Presvetog Srca Isusova u Vesi

Mjetani Vesi ponosni na svoju staru kapelicu

Foto: B. teak

Foto: arhiv tCiC

Na misnom slavlju okupili su se vjernici iz Vesi, Budima i okolice

USKRSNI PONEDJELJAK Glazba za ljepe uskrsno ozraje

Detalj s uskrsnog koncerta u Domu kulture

Foto

: arh

iv tC

iC

Prvi put obnovljena je 1977. godine, jer je vapila za temeljitijim popravkom

13

PROBA

Osamdesetak polaznika Dje-jeg vrtia Lepoglava u etvrtak je, 27. svibnja, u vrtikom krugu do-ekalo lepoglavske vatrogasce pod vodstvom zapovjednika Zorana Horvata. Budui da se svibanj obi-ljeava kao Mjesec zatite od poara, vatrogasci su i ovoga puta maliane, jasno, na njima dostupan i prihvat-ljiv nain, poduili osnovama zatite od poara.

Nakon to su djeci pokazali va-trogasnu opremu, vatrogasci su izveli i manju vjebu gaenja poara. Klin-ci su potom sa zanimanjem isprobali vatrogasne kacige i rukavice, a naj-hrabriji su malim mlaznicama prska-

li travu i gaali metu na stupu. Pravo oduevljenje izazvalo je prskanje pje-nom, uz pomo vatrogasca Dubrav-ka Matiia. Dakako, najzanimljiviji dio bilo je paljenje vatrogasne sirene u vozilu. Pritom je glavni asistent bio voza Ivan Hojsak.

Zanimljivo je da su u pomo priskoili i mlai vatrogasci Dori-jan Kliek, Zoran Geek, Vedran Horvat i Mario Zgrebec, koji su u nekim drugim danima i sami nekad bili polaznici lepoglavskog vrtia. Mokro druenje ovjekovjeeno je zajednikim fotografiranjem, a vatrogasci su maliane poastili slatkiima.(mm)

Ja volim majku svoju zato jer elja kosu moju, ona mi i pletenice plete, ja sam njeno najmilije dijete!

Stihovi to su ih izrecitirale tro-godinje Iva Ribi i Dunja Ribi (nisu sestre) pokazali su se najbo-ljom metaforom za veseli izbor Najmame 2010. to ga je vodstvo Djejeg vrtia Lepoglava prvi put organiziralo u gradskom Domu kul-ture. A u finalu natjecanja, u koje se, nakon discipline u kojoj su pokazale umijee u izradi buketa cvijea od krep-papira, plasiralo est vrtikih

mama, taj laskavi naslov iri je dodi-jelio Gabrijeli Beli.

- Osim nje, za naslov najma-me konkurirale su i Romana Zver, Mirjana Maek, Sandra upani, Darinka Makar i Biserka orevi. Meutim, nakon zavrne discipline, u kojoj su sve konkurentice morale pokazati vjetinu u ukraavanju pra-vog licitarskog srca, za prosudbenu komisiju dvojbi nije bilo. Mama Ga-brijela bila je bez premca rekla je ravnateljica vrtia Nada Kua.

Zanimljivo je da je iri bio sastav-

ljen od oeva vrtikih maliana, u sastavu Tomica Tvarog, eljko Car, Vladimir Ribi i Zdravko Frketa, a predsjednik mu je bio Zdravko Po-lanec, koji je u prosincu lani osvo-jio naslov vrtikog najtate 2009. Da djeje veselje bude to arenije i po-unije, potrudila se klenovnika lici-tarka Valentina Gladovi-Nedi koja je srca pripremila za bojanje te djecu poastila medenjacima. Dakako, sr-eka su dobile i sve ostale finalistice, a najvee licitarsko srce pripalo je najmami Gabrijeli.(ljr)

Zbogom vrtiu, kola zove!

Jo jedna generacija predkolaca napustila je vrti, jer najesen ih ekaju kolske obveze. A od vrtia maleni su se oprostili u etvrtak, 27. svibnja, priredbom to su je priredili u vrtikim prostorima. Oni su bili vrijedni i sa svojom tetom, Mirjanom Maek, pripremili prigodan program ispunjen recitacijama, pjesmicama, plesom. Dvadesetak maliana raznjeilo je majke, tate, bake i djedove, brau i sestre, pa ih je dirnuta publika svako malo nagra-ivala pljeskom. Nakon zavretka predstave, ravnateljica Djejeg vrtia Nada Kua svakom je predkolcu uruila prigodnu uspomenu na vrtike dane. I djeica su roditeljima priredila iznenaenje mamama su podijelila vaze koje su sama oslikala. Naim predkolcima elimo puno radosti i uspjeha u kolskim klupama!(mm)

I polaznici Djejeg vrtia Lepogla-va predstavili su svoje stvaralatvo na 1. smotri stvaralatva predkolske djece Varadinske upanije to je u Varadinu odrana u srijedu, 28. travnja, pod pokroviteljstvom Vara-dinske upanije i Grada Varadina. U varadinskom kazalitu okupilo se ak 400 djece, 45 odgajatelja i voditelja iz 16 vrtia, koji su pokazali svoje vjetine u scensko-dramskom i govornom stvaralatvu, suvremenim i folklornim plesovima, likovnom stvaralatvu, zborskom pjevanju, instrumentalnim izvedbama i stvaralatvu na stranim jezicima.

Starija skupina nae djece pre-zentirala je svoje likovne radove na temu Moj vrti, uz pomo odgoji-teljica Milice Geek i Mirjane Maek. Predkolska skupina predstavila se suvremenim plesom i pokre-tom Summer Love, pod vodstvom odgojiteljice Alenke Pavlekovi.

Glavni cilj Smotre bio je omoguiti strunjacima i zainteresi-ranim graanima uvid u stvaralake i kreativne aktivnosti predkolske djece i njihovih odgajatelja. Smotru je organizirala Udruga odgajatelja predkolske djece Kompetentni odgajatelji.(M. Markovi)

1. smotra stvaralatva predkolske djece I lepoglavski maliani predstavili svoje stvaralatvo

NESVAKIDANJE Tate i klinci zajedno izabrali najmamu Lepoglave 2010.

Titula vrtike najmame pripala Gabrijeli Beli

Finalistice i pobjednica izbora najmame 2010. Gabrijela Beli

Djeje veselje Foto: arhiv vrti

Da djeje veselje bude to arenije i pounije, potrudila se klenovnika licitarka Valentina Gladovi-Nedi koja je srca pripremila za bojanje te djecu poastila medenjacima

Oprotaj predkolaca u Djejem vrtiu Lepoglava

Ba je zanimljivo!

Kad porastem, bit u vatrogasac

DVD Lepoglava u edukativnom posjetu Vrtiu

Prskali vodom i pjenom, putali sirenu

Foto: arhiv tCiC

Nakon to su pokazali vatrogasnu opremu, va-trogasci su izveli i manju vjebu gaenja poara

14

PROBA

Sveanom podjelom uvjerenja o osposobljenosti uenika petih razreda za samostalno i sigurno upravljanje biciklom, u Osnovnoj koli Ivana Rangera u Kamenici u ponedjeljak je, 31. svibnja, zavrio pilot-projekt iz prometne preven-tive.

Proveo ga je upanijski tim u sa-stavu Mijo Barii, Stanko Honjak i Vedran Lukman u suradnji s MUP-om i Agencijom za odgoj i obrazo-vanje. Rije je o modelu prometne naobrazbe koji je u kamenikoj koli

kao pilot-projekt proveden prvi put u Hrvatskoj, a od idue kolske godine prema istom bi obrascu svi uenici petih razreda u Hrvatskoj trebali uiti o prometu i prometnim propisima.

- Sve to provodi se radi povea-nja prometne preventive, smanjenja broja nesrea i stradavanja djece u njima. Da je uenicima takav nain uenja prihvatljiv, pokazuje podatak da su svi uenici pokazali zavidnu razinu znanja u poznavanju promet-nih pravila i propisa i u polaganju

vonje na prometnom poligonu izjavio je lan upanijskog tima Mijo Barii.

Uenicima je na uspjehu esti-tala ravnateljica Marija Rodek, a lepoglavski dogradonaelnik Alojz Gredelj uruio im je potvrde o os-posobljenosti, odnosno, vozake dozvole za bicikl. Osposobljavanje je trajalo cijelo drugo polugodite na poligonu koji je opremio upa-nijskim tim za preventivu, a uenike je za ispit pripremila uiteljica Ivana Hitrec.(ljr)

U Varadinu je 8. svibnja, nakon provedenih kolskih natjecanja, 90-tak uenika iz 22 osnovne kole sudjelovalo na upanijskom natjecanju Sigurno u prometu. Meu natjecateljima bili su i uenici vinji-ke Osnovne kole Izidora Poljaka, koje je uvjebavao i pratio uitelj tehnike kulture mr. Darko Mihali. Uenici su odmjerili svoje znanje i spretnost u vonji biciklom, a nakon pismenog dijela, pri emu se kod uenika ispitivalo poznavanje prometnih propisa, uslijedila je vonja na poligonu. Tu su djeca morala

proi kroz sve karakteristine situacije koje im se mogu dogoditi u vonji biciklom na prometnicama.

Pobijedili su uenici varadinske III. osnovne kole, a O Izidora Poljaka Vinjica zauzela je trina-esto mjesto. Najuspjenija meu vinjikim ueni-cima bila je Ivana Krianec, a odlini su bili i Ivana Dukari, Dalibor Kudeljnjak i Dominik Komes. Bez obzira na konani rezultat koji je, ipak, bio u drugom planu, uenici su, pripremajui se za natjecanje, dobro usvojili znanja iz prometnih propisa. (hk)

- Dok mi ovdje izvlaimo posje-eno granje i tovarimo ga na traktor, nae cure iz razreda u Lepoglavi igra-ju nogomet! Neto tu ne tima! Da su one tu, bilo bi zabavnije kazao je Stjepan Galinec, uenik osmog razreda vinjike Osnovne kole Izidora Poljaka, dok je s vrnjacima Patrikom Kudeljnjakom i Ivanom Flegariem u subotu, 8. svibnja, vri-jedno pomagao kolegama, odraslim vatrogascima. Stjepan je, naime, lan vatrogasne mladei mjesnog Dobro-voljnog vatrogasnog drutva, koje se s drugim vinjikim udrugama uje-dinilo u akciji ienja svoga mjesta.

Vatrogascima su se pridruili i rekreativci iz Udruge Sport za sve, dolo je i nekoliko lanova Udru-ge branitelja Domovinskog rata, Vinjike udruge mladih i kolskih djelatnika, a glavnu pomo prui-la je domaa tvrtka Lomi, koja se bavi odravanjem zelenih povrina na lepoglavskom podruju. Ona je akcijaima ustupila poseban stroj za sjeckanje i usitnjavanje posjeena granja i raslinja. Posla se prihvatio i direktor Milan Lonarek, koji je s

radnicima vrijedno radio na urei-vanju rodnog mjesta.

- Glavnina akcije provedena je u okolici osnovne kole, prvenstveno u zaputenom kolskom perivoju, kod Peinke, stijene koja je zanimljiv lokalni geoloki raritet. Tu je posje-

eno dosta starih stabala i suhih gra-na koje su dosad prijetile sigurnosti uenika. Stabla nisu posjeena na-pamet, ve je djelatnica LOMI-ija Ivanka Krianec, zaduena za odr-avanje zelenih povrina, prethodno organizirala dolazak strunjaka za hortikulturu iz vinikog centra Ar-boretum opeca. Sve to bio je poklon mjetana naoj koli u povodu njene 170. obljetnice kazao je ravnatelj kole uro Jelovi.

- istilo se i ureivalo na vie lokaliteta. Dio akcijaa uz potok je istio trnje, a ureen je i okoli auto-busne stanice. Budui da se radilo o poslu za odrasle, s motornim pilama i otrim alatom, ovoga puta u akciju zbog sigurnosti nismo zvali uenike. Vatrogasnu mlade zaposlili smo samo na izvlaenju posjeena rasli-nja. Ovo je bila prva u nizu akcija koje planiramo provesti tijekom proljea, kako bismo nae mjesto uredili to ljepe, to vie to e Vinjica u srpnju biti domain 16. dravnog festivala sportske rekreacije na selu poruio je tajnik Dobrovoljnog vatrogasnog drutva Vinjice Bla Car.

SIGURNOST Zavren je pilot-projekt prometne preventive u Osnovnoj koli Kamenica

Kameniki model - predloak za petae u cijeloj Hrvatskoj

Svi uenici uspjeno su poloili ispit i dobili vozake dozvole za bicikl

Uenicima su estitke uputili ravnateljica M. Rodek, dogradonaelnik A. Gredelj i lanovi upanijskog tima

Polaganje ispita za vozaku dozvolu za bicikl

PROMET Uenici vinjike kole na upanijskom natjecanju

Sigurno u prometu!

KAD SE RUKE SLOE Vinjike udruge i vatrogasna mlade ureivale okoli kole i naselja

Dok cure igraju nogomet, deki iste! Nekaj ne tima!Ureenje okolia poklon je koli za 170. obljetnicu kolstva i ujedno, priprema za 16. dravni festival sportske rekreacije na selu

Bla Car

U akciji ienja okolia kole

Veliku pomo dala je vinjika tvrtka LOMI Foto: B. teak

Stjepan Galinec

15

PROBA

Bog svima, ovdje kolski ra-dio! rijei su to kojima je cijele kolske godine, svaki dan tono u 10.05, kada je zvono oglasilo veliki odmor, u vinjikoj Osnovnoj koli Izidora Poljaka poinjalo emitira-nje kolskog radija. Nakon glazbene pice to ju je pustio ef tehnike, sad ve bivi sedma Matija Krianec, u kolski eter s mikrofona se javljala njegova vrnjakinja Martina Lon-arek, a esto su joj u pomo pri-skakale i Anelka Praniki i Ana-marija Zgrebec. Spontana javljanja, ponajvie ispunjena svakidanjim akim temama, uenicima su bila - zakon.

- Program radimo posve sami, a oblikujemo ga u skladu sa kolskim i drugim aktualnostima. Tako smo ti-jekom godine govorili o Danu voda, ekologiji, vanosti uvanja okolia te o raznim drugim vanijim datumi-ma. No, najvei dio ipak je ispunjen uenikim porukama, estitkama, raznim alama i naravno, glazbom

ispriala nam je voditeljica Martina. Treme, kae, nema. Pred mikrofon sjeda oputena, naoruana tek narkanim akim porukama na papiriima, ije objavljivanje uenici paljivo prate, pa smijehom, crveni-lom i odobravanjem reagiraju kad u nadimcima prepoznaju sebe ili svoje kolege. Naravno, najvie je veselja kod objavljivanja roendanskih ili imendanskih estitki.

- Ali ima i ljepih poruka ta-janstveni su Martina i Matija kao ona kad smo slali pozdrav slatkoj okoladici ili kad prenosimo estit-ke sretnom paru za godinjicu sim-patiziranja i hodanja! A putamo i glazbu po eljama uenika, uglav-nom domau. Na Top 10 zasad vodi Prljavo kazalite!

No, radijski tim pokazuje da bez problema moe u eter i s ozbiljni-jim novinarskim formama. U samo par minuta Martina je improvizi-rala razgovor ne samo sa kolskom pjevakom zvijezdom Lucijom Job,

koja je dosad pobijedila na cijelom nizu festivala, ve i s veom grupom uenika koje je glatko proreetala pitanjima. Ravnatelj uro Jelovi planira kolski radio iz skuene zbor-nice preseliti u knjinicu, ali kola za to nema dovoljno novca. A dok

za to ne nae sponzora, tehniki ef Matija, koji ve najavljuje da svoju budunost vidi u tehnici i raunal-stvu, i dalje e jedini imati pristup vinjikom kolskom radiju. Pa, do sluanja onda u novoj kolskoj go-dini 2010./2011.!(Lj. Risek)

Odjenimo zeleni kaput i vie od jednog dana

Da se zatita ovjekova okolia i briga za nae okruenje ne bi trebala pokazivati samo prigodnim akcijama o Danu planeta Zemlje, djelom su pokazali uenici lepoglav-ske Osnovne kole Ante Starevia. Pod vodstvom svojih uiteljica, oni su od smea istili prostore oko autobusnog kolodvora, upne crkve, gradske uprave, ambulante i kole.

Djeca su se doista zduno primila posla te od razna smea, ponajvie opuaka, plastinih boca i papira, oistila cijeli gradski centar i park. Uenici u cvjearskoj grupi uredili su stazice oko kole i cvjetne nasade u kolskom parku. Djeji trud proma-trae je podsjetio na injenicu da i svi ostali graani, uz samo malo dobre volje i ekoloke osvijetenosti, mogu pridonijeti iem okoliu i boljem zdravlju. Odjenimo svi malo ee taj zeleni kaput i nosimo ga vie od jednog dana u godini!(mm)

NAI USPJESIDariju ebcu - trea nagrada!

Dario ebec, uenik vinjike Osnovne kole Izidora Poljaka, na natjeaju za osnovne kole iz podruja likovne umjetnosti na temu Narodni obiaji u mom zaviaju, osvojio je tree mjesto. Takvu odluku donijelo je struno povjerenstvo kole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeu Zabok. Nagrade i priznanja sudionicima su urueni 8. svibnja. Iznimno talentiranog Darija za natjecanje je pripremio Stjepan Udbinac, uitelj likovne kulture.(hk)

Osnovna kola Ante Starevia u Lepoglavi, iji se uenici i kolektiv die velikim kolskim vonjakom s blizu 500 raznih vokica, svoj je vonjak obogatila novim stabalci-ma kruaka. Mladice su u vonjaku zajedno zasadili uenici i lano-vi Odreda izviaa iz Lepoglave na elu sa starjeinom Zlatanom Momondorom.

Stabalca su poklon Milenka Ju-ria, velikog prijatelja lepoglavskih

izviaa. Teren za sadnju prethodno su pripremili domar kole Zvonko Basari i brani koji djeluju u sklo-pu izviakog odreda. Tom akcijom mladi su se pridruili brojnim tra-vanjskim ekolokim aktivnostima i ujedno, obogatili kolski vonjak, za koji su dosad primili brojna prizna-nja i nagrade. Najdrae meu njima su im Zelena zastava za najljepi kon-tinentalni vrt i status Meunarodne eko-kole sa srebrnim znakom.(ljr)

Graane Lepoglave o Danu pla-neta Zemlje neugodno je iznenadila vijest o besprimjernom lopovluku u centru grada. Pod okriljem noi neki je vrlo hrabar pojedinac po-upao sadnice ukrasna grmlja koje je prethodnog jutra na povrini kod Doma zdravlja zasadila ekipa radni-ka to ih je Grad zaposlio u progra-mu javnih radova. Mladi grmii bili su zasaeni u povodu Dana planeta

Zemlje, kako bi svima nama ukrasili i uljepali okoli.

Poznato je da Grad Lepoglava iz prorauna svake godine izdvaja sred-stva za nabavu cvijea i sadnica, pa je onda tuno i razoaravajue kad pojedinci iz sitnih i posve sebinih interesa upropaste trud i ostave tako runu sliku svoje (ne)kulture. Gdje je savjest? To vie to jedna takva sadnica stoji tek 20 kuna.(hk)

Nagrade u Lepoglavu i Kamenicu

Vatrogasna zajednica Varadinske upanije organizirala je nagradni natjeaj za izbor najboljih likovnih i literarnih uenikih radova na temu Vatrogasci u budunosti.

Pozivu na sudjelovanje u nagradnom natjeaju odazvalo vie od 1000 uenika iz 21 osnovne kole te dva djeja vrtia. Svi su kandidati na natjeaj poslali po tri likovna i tri literarna rada.

U natjecateljskoj kategoriji od 5. do 8. razreda, u konkurenciji likovnih radova, tree mjesto osvojila Lucija Jagarinec iz O Ante Starevia. Meu litararnim radovima, tree mjesto pripalo je Barbari Posavec iz O Ivana Rangera u Kamenici. (hk)

POHVALNO U vinjikoj Osnovnoj koli uenike na velikom odmo-ru zabavljao je kolski radio

Radijski pozdrav - slatkoj okoladici

Za mikrofonom je kolska novinarka i voditeljica Martina Lonarek, a ef tehnike je Matija Krianec

Do sluanja u novoj kolskoj godini! Foto: B. teak

POHVALNO Nove voke u vonjaku Osnovne kole Ante Starevia u Lepoglavi

Uenici i izviai zasadili sadnice mladih kruaka

Foto: arhiv o

Stabalca su poklon Milenka Juria, velikog prijatelja lepoglavskih izviaa

Uenici i izviai vonjak su obogatili novim stabalcima kruaka

KAKTUS

Dok jedni sade ukrasno grmlje, drugi ga - kradu??!

Sadnice koje su radnici ujutro posadili, lopov je poupao pod okriljem noi

Foto

: arh

iv tC

iCPod okriljem noi lopov je poupao sadnice ukrasna grmlja koje je prethodnog jutra zasa-dila ekipa radnika

PRIMJER Uenici Osnovne kole Ante Starevia istili grad

NATJEAJ Vatrogasci u budunosti

Kameniki model - predloak za petae u cijeloj Hrvatskoj

Dok cure igraju nogomet, deki iste! Nekaj ne tima!

16

PROBA

Jedanaest studenata etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fa-kulteta Sveuilita u Zagrebu pod vod-stvom dr. sc. Tihane Petrovi-Le od 14. do 16. travnja boravilo je na teren-skoj nastavi u naemu kraju. Njihova za-daa bilo je istraivanje kulture i obiaja odijevanja od poetka 20. stoljea do danas, s posebnim naglaskom na odije-vanje ipkarica i njihovih obitelji, to je tema koja nikad do danas nije sustavnije istraivana.

- Obili smo dvadesetak kuansta-va, pri emu su nam gostoljubive ene iz starih ormara izvukle razne odjevne predmete. Uz narodne nonje koje su se prenosile s koljena na koljeno, vidje-li smo i razne vrste marama, poculica, rubaa, urceva, i drugih odjevnih pred-meta. S obzirom na to da je tema odije-vanja izrazito interdisciplinarna, ovim

istraivanjem znatno emo dopuniti dosadanje spoznaje o kulturi i nainu ivota u lepoglavskom kraju izjavila je dr. Tihana Petrovi-Le.

- Premda smo u ovoj fazi obavili, znanstveno reeno, rekognosciranje, to znai da nas nakon povratka u Za-greb oekuju detaljnija istraivanja, ono to ve sada mogu rei jest da je odjea koju smo vidjeli bila odraz skromnih ekonomskih uvjeta ivota ovoga kraja. Stoga se toliko i poticao razvoj ipkar-stva. S druge strane, ima i elegantne odjee, no to je ve druga pria ocije-nila je Petrovi-Le.

Skupljeni podaci bit e vani za po-stav budueg Eko-muzeja ipke i ip-karstva u Lepoglavi. Istraivanje kulture odijevanja naega kraja novano su omo-guili Grad Lepoglava i Filozofski fakul-tet Sveuilita u Zagrebu.(Lj. Risek)

U ponedjeljak, 10. svibnja, bilo je veselo u Uenikoj zadruzi Korpica pri Osnovnoj koli Ivana Rangera u Kamenici, koju je obilo dvadesetak studentica Uiteljskog fakulteta u Za-grebu s prof. dr. Mijom Cindriem i prof. dr. Antunom Petakom. Studen-tice, kojima je ueniko zadrugarstvo jedan od kolegija na zavrnoj godini studija, s interesom su pratile umijee uenika, koji su vjeto od traka suhog rogoza na drvenoj prijemi (tkala-kom stanu) pleli cekere.

A upravo logoari od rogoza, od ije su izrade i prodaje ivjele genera-cije ovdanjih obitelji i na njima podi-gli djecu i kue sagradili, simbol su ru-kotvorstva ovoga kraja, a kamenika kola jedina je u Varadinskoj upani-ji koja u kolskoj zadruzi njeguje pra-staro mjesno umijee. U rad zadruge budue su uitelje uputile voditeljice zadruge Mirjana Posavec i Jadranka Vusi i vanjska suradnica Anela Za-gorak, legenda lokalnog cekeratva.

- Neki su se studenti oprobali u izradi slika od slame i vezenju, a dru-ge su privukli cekeri. Umijee je to koje se ne via svaki dan! Najvanije je da su u radionicama stekli osnovna znanja o izradi predmeta od slame i rogoza i da e ih jednog dana znati prenijeti svojim uenicima kazala je ravnateljica Marija Rodek.

Jedan od glavnih mentora budu-im je uiteljima bio Alen Rudniki, uenik osmog razreda.

- Poduavao sam tri studentice i bile su ba zainteresirane za posao! Poduio sam ih kako da na prijemi, uz pomo pomagala koje zovemo le-tvica, klin i berdala izrade logoar. Nismo imali vremena za veliki, pa smo radili male logoare, picere kazao je Alen. Neke su studentice, rekla je voditeljica Mirjana Posavec, ocijenile da im je laka izrada slika od slame. A kad su kasnije vidjele svoje kolegice s lijepim malim pice-rima, bilo im je i pomalo ao!

Alen je umijee izrade logoara nauio u kolskoj zadruzi, u kojoj je ve tri godine.

- Moj djed nekad se bavio izradom logoara, a meni je to zanimljiv hobi. Ceker nije ba lako napraviti. Ima ih svakakvih! picera, ceker-taki, sred-njih logoara, pa i velikih, mesarskih. Sve to izradimo u zadruzi prodajemo na kolskim sajmovima i izlobama, a kupci su zainteresirani za rogozice. To su podmetai na koje se stavljaju vrui lonci otkrio je Alen. Zanimljivo je da kameniki uenici rogoz pribavlja-ju sami. Za ljetnih praznika navlae izme i kreu u sjeu rogoza u jezera i movare na Bitoevlju.(Lj. Risek)

KAMENICA Studenti Ui-teljskog fakul-teta u Zagrebu oduevljeni umijeem kame-nikih uenika

Zagrebake studentice plele cekere od rogoza

Ima razliitih cekera icera, ceker-taki, srednjih i velikih mesarskih logoara

Alen Rudniki bio je mentor buduim uiteljicama iz Zagreba Foto: B. teak

Izrada slika od slame nije jednostavno umijee

ODJEA NAEGA KRAJA Zagrebaki studenti istraivali su povijest odijevanja u lepoglavskom kraju

Siromatvo i bijeda potaknuli razvitak ipkarstvaIstraivanje kulture odijevanja novano su pomogli Grad Lepoglava i Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

ene lepoglavskog kraja ih ormara su izvadile staru odjeu i pokazale je studentima Foto: B. teak

Studentice su prijepodne provele marljivo radei kako bi zavrile svoj proizvod. Takav stvaran rad i stjecanje vjetine pokazao im je ulogu i vanost uitelja u radu zadruge. Podsje-timo, u Kamenici bi se trebao otvoriti praktikum iz uenikog zadrugarstva, a kamenika kola je prije dvije godine Uiteljskom

fakultetu za te potrebe darovala staru kolsku zgradu. Prakti-kum bi imao ulogu metodikog centra za ueniko zadrugarstvo i omoguavao bi cjelogodinje osposobljavanje i usavravanja voditelja i suradnika uenikih zadruga i njihovih sekcija, a u stanovitim oblicima i mladih zadrugara.(M. Posavec)

U staroj koli praktikum za ueniko zadrugarstvo

17

PROBA

Poetkom travnja Planinarsko-alpinistiki klub Lepoglava orga-nizirao je akciju ienja sportskog penjalita na podruju Ravne gore. Duga zima s puno snijega uinila je svoje, pa je terene valjalo oistiti od smea, granja i raslinja. U cjelodnev-noj akciji lanovi kluba uredili su pristupne putove i okoli penjake stijene, a sunan dan iskoristili su i za jedan od prvih ovogodinjih tre-ninga.

Akcijai su tom prilikom uoili da su pojedini neodgovorni mjeta-ni u neposrednoj blizini penjalita odloili veu koliinu smea. Sto-ga ponovno apeliraju na ekoloku svijest graana i mole da smee ne odlau na Ravnu goru, jer divlja od-lagalita runa su slika i loa reklama cijelome ovome kraju, u kojemu je

upravo djevianski ista priroda prvi preduvjet turistikog razvitka.

lanovi udruge takoer su se dogovorili da e sline ako-akcije ubudue provoditi svake godine, kako bi penjaku sezonu mogli po-eti na ureenim smjerovima. Valja napomenuti da su lanovi Plani-narsko alpinistikog kluba sezonu sportskog penjanja ove godine otvo-rili krajem oujka, na stijeni Pokojec na podruju Belca te u Paklenici kod Starigrada. Filip Lopari i Ivan tefi-ar svoj su prvi trening na prirodnoj stijeni odradili na Pokojcu, dok su Ivan Vitez, Marko Bregovi, Hrvoje Hain i Mario Musulin u Paklenici svladali smjer Brani dug 200 meta-ra te time otvorili novu i uzbudljivu sezonu sportskog penjanja.(Marina Markovi)

U povodu Dana izviaa Hrvat-ske, lanovi Odreda izviaa Lepo-glave posjetili su Djeji vrti i kroz igru pokazali malianima svoje pro-grame.

U subotu, 22. svibnja, i graani-ma su predstavili izviaku organi-zaciju i programe rada. Uinili su to radionicama signalizacije, vorolo-gije, orijentacije i topografije i prve

pomoi te izviakom itaonicom i propagandnim logorom. Tom pri-likom su se i graani na igralitu u Naselju mogli okuati u vezanju vorova, dizanju atora i Morseovoj abecedi.

- U programu je sudjelovalo pe-desetak izviaa i to osnovnokola-ca, srednjokolaca i starijih. Nakon paljenja logorske vatre, novi lanovi,

pelice i poletarci, dali su izviako obeanje, a ostali su poloili izvia-ki zavjet - rekao je Zlatan Momon-dor, starjeina Odreda.

Programu su nazoili i gradski dunosnici na elu s gradonaelni-kom Marijanom kvariem i dogra-donaelnikom Alojzom Gredeljom te predsjednikom Turistikog dru-tva Ratkom Tomiem.(mm)

Unato loem vremenu, na le-poglavskom Sportsko-rekreacijskom centru u nedjelju je, 30. svibnja, masovno obiljeen 18. svjetski dan sporta.

Pozivu organizatora, Udruge za sportsku rekreaciju Sport za sve i Za-jednice sportskih udruga grada Lepo-glave, a pod pokroviteljstvom Grada

Lepoglave, u poslijepodnevnim se satima odazvalo tristotinjak vrti-kih maliana, uenika, rekreativaca i aktivnih sportaa. Sudjelovali su na-tjecatelji iz Zagreba, Dubravca, Kur-anca, Tuhovca, Jerovca, Stanjevca, Selnika Donjeg, Cvetlina, Crkovca, arovnice, Golubovca, Vinice, Ivan-ca, Kamenice i dakako, ponajvie iz

Lepoglave, u dobi od 2 do 62 godine. Najvie natjecateljskog ara djeca

su pokazala u tranju, povlaenju ue-tom, u tafetnim igrama i obiteljskom vieboju. U tafetnim igrama brzinom i spretnou istaknuo se devetnaesto-godinjak Vladimir Gladovi, u ba-canju koluta najbolji su bili Jadranka Kuar, Gordan Maek, Mario Makar i Tihana Beli, dok su se u obiteljskom vieboju svojom preciznou i brzi-nom istakle obitelji Bratkovi i Antu-novi. Rekreativci su ogledali snage i u hokeju na travi i badmintonu, stol-nom tenisu, tenisu, viseoj kuglani, boanju, mini golfu, rolanju, bacanju koluta i kocke. U provedbi manife-stacije sudjelovalo je 27 volontera.

Natjecanja su prigodnim nastu-pom uljepale lepoglavske maoret-kinje koje je uvjebala Renata Ma-sten.(S. piko)

U srpnju dravne seoske igre u Vinjici

Zagrebake studentice plele cekere od rogoza

Siromatvo i bijeda potaknuli razvitak ipkarstva

PLANINARSKO-ALPINISTIKI KLUB LEPOGLAVA

Divlja odlagalita loa su reklama za Ravnu goru

SEOSKE IGRE Delegacija Hrvatskog saveza sport-ske rekreacije na selu obila Vinjicu

Kako bi dobili uvid u pripreme za organizaciju 16. festivala sport-ske rekreacije na selu, koji e se 3. srpnja odrati u Vinjici, naselje su obili predsjednik Hrvatskog saveza sportske rekreacije na selu prof. dr. Vladimir Findak i glavni tajnik Sa-veza Vlatko Maek. S domainima i organizatorima festivala, lanovima vinjike Udruge za sport i rekreaci-ju Sport za sve, razgledali su sportska borilita i prateu infrastrukturu.

Zadovoljan vienim, Findak je izjavio kako je odluka da se 16. festi-val sportske rekreacije na selu odri u Vinjici dobila puno opravdanje.

Kao to je poznato, festival e se odr-ati pod okriljem Hrvatskog saveza sportske rekreacije na selu, koji e domainima pruiti potrebnu logi-stiku i pomo. Sastanku su nazoili i predsjednik Zajednice sportskih udruga Lepoglave Stjepan Ficko i lepoglavski dogradonaelnik Alojz Gredelj. On je najavio znaajnu fi-nancijsku i materijalnu pomo ma-tinog grada odravanju ove ugled-ne sportsko-rekreacijske priredbe. Prema najavama, oekuje se da e na festivalu u Vinjici sudjelovati ekipe iz veine hrvatskih upanija.(H. Ko-va)

IZVIAI Obiljeen Dan izviaa Hrvatske

Izviai graanima prikazali programe

U programu su sudjelovali izvidjaci svih generacija

Pelice i poletarci dali su izviako obeanje Foto: arhiv tCiC

NA SRC-u Obiljeen 18. svjetski dan sporta

Tristotinjak rekreativaca uivalo u sportskim igrama

Povuci-potegni! Foto: arhiv tCiC Tko je precizniji?

Veseli hokej na travi

U staroj koli praktikum za ueniko zadrugarstvo

18

PROBA

- Peti hrvatski festival enskog nogometa u Lepoglavi dokazao se ne samo kao mjesto dobrog nogometa i fair-playa, ve i kao festival razigrane mladosti. Kvaliteta vienog pokazuje da ekipe to prije treba ukljuiti u na-tjecanja i poduzeti sve kako bi enski nogomet stao uz rame s mukim.

Poruka je to koja se ula u nedje-lju, 9. svibnja, na sveanosti zatvara-nja 5. festivala enskog nogometa, na kojemu se okupilo 19 ekipa iz BiH, Slovenije i cijele Hrvatske. I doista: ekipe mladih zaljubljenica nogometa iz Sarajeva, Zenice, Breze, Nevi Polja, Cirkulana, iz Zagreba, Splita, Rijeke, Knina, Varadinskih Toplica, Marije Gorice, Barilovia, Lepoglave i ire okolice na travnatim terenima lepoglavskog SRC-a kroz dva su festivalska dana pokazale ono to se vie ne via u takozvanom in-dustrijskom nogometu.

- A to su, pravi sportski potezi, stare, dobre tekme i sve ono to nogomet ini najljepom sporednom stvari na svijetu - kazao je koordinator CCPA-OFFS Hrvatska Velimir Suban iz Zagreba.

Domainima, Gradu Lepoglavi i Zajednici sportskih udruga, stiglo je i visoko priznanje UEFA-e i njena

predsjednika Michaela Platinija za izniman doprinos razvitku enskog nogometnog sporta. Gradonael-niku Marijanu kvariu priznanje su uruili glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza Zorislav Sre-bri i predsjednik odjela za grassro-ots programe Dragutin Kataleni. Lepoglavi su estitali i predstavnici NS-a Davor Darabo i Ivan No-vak, a natjecanja je pratio selektor svih enskih selekcija Hrvatske De-jan Klafuri sa strunim stoerom.

Nogometno zlato i velik pehar osvojila je ekipa zagrebakog Agra-ma, srebrnim medaljama okitile su se nogometaice Sarajeva, a broncu su osvojile igraice Iris-elika iz Zenice. U konkurenciji sekcija prvi je Knin, druge su Varadinske Toplice, a trea Breza (BiH). Najboljim igraicama proglaene su Melisa Zuki (Sarajevo) i Nensi ai (Knin), a naslovi najgol-manica pripali su Neili Musli (Sara-jevo) i Maji Keleminec (V. Toplice). Naslov najstrijelca meu klubovima osvojila je Monika Conjar iz Agrama, dok je Tanja Medvedec iz Trnovca bila najstrijelac u sekcijskoj konkurenciji. Nagradu za fair-play osvojile su ekipe Cirkulana 1 i Kamenice.

Odrane su i rasprave o pozitiv-nom utjecaju lepoglavskih festivala na razvitak i popularizaciju enskog nogometa, o emu je govorio Veli-mir Suban. I ove godine Lepoglava se, zahvaljujui ponajprije iznimnom trudu i viegodinjem iskustvu el-nih ljudi Zajednice portskih udru-ga na elu sa Stjepanom Fickom i Damirom Kuirom te timom nji-hovih uih suradnika, pokazala kao odlian domain 5. hrvatskog festi-vala enskog nogometa.(ljr)

ak 220 hrvatskih i slovenskih uenika, 110 iz slo-venskog Videma i okolice i isto toliko iz Bednje, Vrbna, Cvetlina, Lepoglave, Vinjice, Kamenice i arovnice u kolovozu e sudjelovati u programu Meunarodne kole nogometa.

Sve trokove zabavne nogometne kole, iji je glavni cilj druenje i odgoj mladih narataja za prijateljstvo i su-ivot, zajedno e pokriti opine Videm i Bednja i Grad Lepoglava, koja se ove godine prvi put prikljuuje pro-jektu svojih susjeda.

Taj je dogovor zapeaen sporazumom to su ga u lepoglavskom Domu kulture u utorak, 8. svibnja, po