PLUS:

JAPANSKI VISKI

ITALIJA PRETEKLA FRANCUSKU

KRAĐA VINA

Zašto dostiže aukcijsku cijenu od 36 tisuća dolara?

Italija će ove godine opet postati najveći svjetski proizvođač vina i time preteći Francusku, objavila je Međunarodna organi-zacija za vinovu lozu i vino (OIV). Razlozi tome su bolje vremenske prilike u Italiji, osobito u njezinim sjevernim područjima kao što je Pijemont.

Skupina lopova uporno provaljuje u vodeće francu-ske vinarije u Chabalisu te krade najskuplje boce vina. Vinarija Grand Cru ove godine opljačkana je već četiri puta. “Uzeli su samo naše najbolje boce, Chablis Grand Cru iz berbi 2011. i 2013. Znali su što traže”, rekli su iz vinarije.

Vino i hrana: koje vino piti uz sečuansku patku, pizzu, čokoladnu tortu ili sushi Top lista stranih vina u hrvatskim dućanima

110 isprobanih i recenziranih vinaTop vina i vinarije po hrvatskim regijama

LEKSIKON HRVATSKIH VINA

Petak, 6. studenoga 2015.

VJEKOSLAV SKLEDAR

2 3VinaVina

1. Bornstein

3. Sherry’s bar

2. Dežman bar

4. Dobra vina

Vinski bar Bornstein nalazi se na Kaptolu 19, u jednom od stoljetnih nadsvođenih podruma. To je prva privatna vinoteka u Hrvatskoj s više od sto vrsta domaćih i stranih vina te s raznovrsnom ponu-dom slatkih i slanih deserata, tartufa i maslinovih ulja.

Sherry’s Wines & Bites bar nalazi se u Ilici 73 u Zagrebu (odnosno na Britanskom trgu) i jedan je od omiljenih vinskih barova mnogih Zagrepčana. U ponudi se nalazi više od 200 različitih dosta ozbiljnih vinskih etiketa, razni deserti, dnevni jelovnici, maštoviti kokteli te odlična piva.

Dežman bar nalazi se u na mjestu legendarne 13-ice u Dežmanovom prolazu u centru Zagreba. Bar u ponudi ima oko 30-ak vrsta vrhunskih vina, među kojima Coronica, Malva-zija, Tomić, Opolo Nobile, Korak, Pinot crni... Nude razne kolače, kvalitetnu kavu, kroasane, sir i pršut te bezglutenski kruh.

Vinski bar Dobra vina nalazi se u prizemlju Green Golda, u Radničkoj ulici u Zagrebu. U ugodnom ambijentu wine bara posjetitelji na raspolaganju ima-ju zanimljivu hranu te više od 130 različitih vina, koja se toče na čaše iz vinomata – modernih uređaja za čuvanje i rastakanje mirnih i pjenušavih vina.

TOP 4 WINE BARA U ZAGREBU

Hrvatska je vinska industrija u pomalo paradoksalnoj i ne baš dobroj situaciji.S jedne strane, naša vina, ne računajući groznu lanjsku berbu, nikada nisu bila

kvalitetnija, i to ne samo u rangu vrhunskih i skupih etiketa. Naprotiv, u supermaketima je moguće kupiti nekoliko vrlo, vrlo solidnih vina za manje od 40 kuna po butelji.S druge strane, izvoz hrvatskih vina već treću godinu zaredom pada, pada i cijena koju naša vina postižu u inozemstvu.Istodobno, domaće je tržište poplavljeno go-lemom količinom ultrajeftinih uvoznih vina, dakle ne onih koja u naše dućane i restorane dolaze u buteljama iz raznih svjetskih zaštićenih apelacija (takav uvoz uvijek valja pozdraviti i podržati, što Telegram i čini u ovom broju) nego je, nažalost, riječ o trećerazrednim tekućinama koje se prodaju u bescjenje, i koje, uglavnom služe masovnijem alkoholiziranju.Između pada izvoza i rasta lošeg uvoza, hrvatska vinska industrija treba što prije pronaći novi, jasni identitet.Riječ je o glavnom preduvjetu njena opstanka i napretka.Taj se identitet mora temeljiti na našem terroiru, na našim autohotnim sortama i, nada-sve, na stalnom rastu kvalitete vina, kao i na kontinuiranom investiranju u promociju hrvatskih pojedinih vinskih regija, jakih hrvatskih vin-skih brendova, i autohtonih (ili, donekle autohtonih) sorti afirmiranih u svijetu poput tribidraga, graševine, istarske malvazije i plavca malog.Nužno je, nadalje, investirati u promociju Hrvatske kao turističke zemlje koja proi-zvodi vrhunska i jedinstvena vina.Hrvatska mora postati krov-ni brend svih naših vinara koji izvoze ili pokušavaju izvoziti vina, ili ih izravno prodaju turistima, baš kao što je to slučaj s Austrijom, Novim Zelandom ili Čileom (stoga je posve nevjerojat-no što se jedno naše vino u londonskom magazinu Decanter reklamiralo bez jasne oznake zemlje iz koje dolazi. To je samo još jedan od dokaza kaotičnog predstav-ljanja hrvatskog vinarstva u inozemstvu).Da bi se ovi ciljevi što brže počeli realizirati, našem je vinskom tržištu potrebna vibrantna i vjerodostojna medijska vinska scena koja se posljednjih godina, nažalost, uglavnom izgubila.Ovo prvo vinsko izdanje Tele-grama, mali je prilog obnovi medijskog interesa za jednu od potencijalno najjačih i najvažnijih hrvatskih indu-strija.

UVODNIK

REDAKCIJSKI KOMENTAR Prema trenutačno dostupnim istra-živanjima tržišta, vino u hrvatskim prodavaonicama ostvaruje količin-

ski rast prodaje od 6 posto, a financijski od 3 posto. Ako pro-matramo makroekonomski as-pekt, onda zaključujemo da je u 2014. godini indeks potrošačkih cijena (CPI) u sektoru vina izno-sio 0,23 posto u odnosu na 2013. godinu, dok je istodobno zabilje-žena deflacija CPI-a na makroe-konomskoj razini od -0,2 posto. U prvih devet mjeseci 2015. go-dine, inflacija mjerena CPI-em u sektoru vina je iznosila 0,37 posto, dok je istodobno inflacija odnosno deflacija mjerena CPI-em na makroekonomskoj razini iznosila -0,34 posto. Ovi podaci pokazuju da dolazi do veće potražnje za vinima. Zabrinjava, međutim, činjeni-ca da rast u količinama ne prati i adekvatan financijski rast. Na-dalje, iako na prvi pogled djeluje da su u konačnici krajnji potro-šači za manje novca kupili veću količinu vina i ostvarili benefit kroz manje plaćenu jediničnu cijenu, to je samo privid. Istina je, zapravo, da pijemo više vina niže cjenovne pozicioniranosti, u pravilu niže kvalitete i, dodat-no, uvoznog podrijetla.

Veliki, netradicionalni formatiDrugim riječima, struktura po-trošnje mijenja se prema jefti-nijim vinima, koja se ponajviše prodaju u velikim formatima, većim od tri litre, i koja izlaze na tržište u netradicionalnim materijalima za vino, poput PET ambalaže i slično. U nače-lu, vino koje se danas može naći na tržištu u tom, najnižem cje-novnom segmentu, uvoznog je podrijetla. Riječ je o tome da se u Hrvatsku vino uvozi kao sirovi-na, odnosno kao poluproizvod u rinfuzi. Zatim se ta rinfuzna vina pune u Hrvatskoj i plasiraju na naše tržište. Najnoviji podaci, koji se tiču vanjskotrgovinske bilance vina, o tome precizno svjedoče.U prvih šest mjeseci uvezli smo vina više nego cijele 2013. go-dine (13,214.000 litara) uz pad prosječne cijene vina sa 1,65 dolara po litri u 2013. godini na 1,19 dolara po litri u 2015. godini. Količinski uvoz u 2015. godini (od siječnja do lipnja) iznosi 13,5 milijuna litara. Nažalost, u istom tom razdoblju izvoz stagnira, kako količinski tako i financijski. Izvoz vina u 2013. godini ostvaren je u koli-čini od 3,000.000 litara i pre-ma prosječnoj cijeni od 4,60 dolara po litri. U 2014. iznosio je 3,658.000 litara po prosječ-noj cijeni od 4,24 dolara po litri. A za razdoblje prvih šest mjeseci 2015. izvezeno je svega 1,139.000 litara po prosječnoj cijeni od 3,86 dolara po litri. Posebno zabrinjava podatak da je indeks izvoza 2013./2014. u zemlje CEFTE 140, a indeks uvoza 144, dakle uvoz brže ra-ste nego izvoz. Ako promatramo što se događa u istom razdoblju na tržištu EU-27, indeks izvoza je 85, a indeks uvoza 150, mo-žemo zaključiti da je hrvatski

vinski sektor nekonkurentan. Strateški gledano, ako se nave-deni i nepovoljni trend nastavi, domaća proizvodnja suočit će se s ozbiljnim zavisnim problemi-ma. Nemogućnost ostvarivanja željenih, odnosno, profitabilno prihvatljivih prodajnih cijena te potreba za  većim ulaganji-ma u razne trade marketinške aktivnosti dovest će vinare u ozbiljne financijske probleme s upitnom prognozom za bu-dućnost. Tu ponajviše mislim na segment srednje do srednje više cjenovne pozicije i kvali-tete, količinski i vrijednosno najveći i najvažniji segment, na koji su vezani i mnogi drugi gos-podarski subjekti, od malih pri-vatnih obiteljskih proizvođača grožđa i vina, kooperanata, kao i subjekata poput proizvođača ambalaže, enoloških sredstava i tome slično. Vjerojatno u se-gmentu više cjenovne pozicije i kvalitete, zahvaljujući posebno-stima vinara i naših vinorodnih područja, u skoroj budućnosti neće doći do većih teškoća. Me-đutim, taj je segment premali, kako kod nas tako i u svijetu, a

da bi nosio i iznio cijeli vinski sektor, sa svim posebnostima i povezanim poslovima. Dakle, u opasnost dolazi opstojnost same industrije vina u Hrvatskoj.

Suvremene metodeStoga je nužno da se gospodar-ski subjekti svrstani u istu dje-latnost ili u više komparativnih djelatnosti prilagode globalnom tržištu te projektiraju i postave takvu organizacijsku strukturu koja im omogućuje siguran ra-zvoj i tržišno-marketinške ak-tivnosti u jednoj regiji ili u više usko povezanih regija. Tim se konceptom proizvođači vina mogu brzo razvijati, pri-mjenjivati suvremene metode rada i crpiti maksimum iz tr-žišnog okružja, dok ekonomija te regije dobiva konkurentske prednosti u odnosu na druge . Hrvatska vinska scena mora nastaviti tražiti svoj razvoj kroz projekt Vina Croatia-Vina Mosa-ica s ciljem brendiranja i inter-nacionalizacije vinske Hrvat-

ske. Taj je put sigurno ostvariv kroz uspostavljanje međusobne povezanosti i organiziranosti proizvođača vina, koji moraju osigurati takav plan razvoja ukupnog sektora u Republici Hrvatskoj koji će se moći uklo-piti u vladajuće svjetsko shvaća-nje konkurentnosti struktura. Sve ovo podrazumijeva proved-bu temeljitog plana restruktu-riranja, te postavljanje vizije, misije i ciljeva vinskog sektora u Republici Hrvatskoj.

Nema plana aktivnostiSmatram da taktička, odnosno sama operativna implementa-cija usvojene strategije zasad nije napravljena prema pravili-ma struke. Od samog početka nije usvojen plan aktivnosti   i sukladni financijski proračun kroz dulje vremensko razdoblje (minimalno petogodišnje) niti su određena osnovna mjerila uspješnosti praćenja. Potrošači vina su danas u većoj mjeri zain-teresirani za vina više kvalitete. Uloga marketinga u budućnosti će zato biti neprekidno unapre-đivanje percipirane relativne vrijednosti za novac. Marketing to može postići fokusiranjem na maksimiranje vrijednosti, dakle načelom marketinga dodane vrijednosti. Marketing dodane vrijednosti temelji se na očitoj, ali često zanemarivanoj činjenici da se povećanje tržišnog udjela može ostvariti ponudom proi-zvoda koji su superiorniji onima koji su trenutačno raspoloživi.S druge strane, marketing mora biti u uskoj vezi s financijskim pokazateljima mjereći doprinos prije svega nematerijalnih re-

sursa u stvaranju nove dodane vrijednosti. Pritom se očekuje uspostava i izravne veze između novododane vrijednosti (value added) u marketinškom smislu i novostvorene vrijednosti u fi-nancijskom smislu. Međutim, u Hrvatskoj se zasad ne prati evaluacija uspješnosti, na osno-vi kojih bi se određivale i prema potrebi korigirale daljnje aktiv-nosti unutar zajedničke izvozne strategije. Nadalje, udruženje vinara Vina Croatia-Vina Mosaica mora, osim svog primarnog zadatka brendiranja vinske Hrvatske u inozemstvu, istodobno pružati podršku cjelokupnom vinskom biznisu u Hrvatskoj.Treba raditi na promociji vinske kulture, tržišnoj i statističkoj edukaciji proizvođača, informi-ranjem i izdavaštvom, kao i orga-niziranjem godišnjih prodajnih i marketinških konferencija na kojima bi se prikazala kretanja tržišta u svijetu i kod nas, kao i najnoviji tržišni trendovi i stra-tegije.

Hrvatska alkoholna industrija je u dostaozbiljnom problemu

EKONOMIJA VINA

U Hrvatsku se jeftina vina uvoze kao poluproizvod u

rinfuzi. Zatim se ovdje pune i plasiraju na naše tržište

VINSKI POČECI

Hrvatsku vinsku scenu žurno treba obnoviti

ŠTO SMO NAPRAVILI U ZADNJIH 15 GODINADr. Ivica Matošević, poznati vinar, vinski aktivist i bivši direktor Vinistre za Telegram piše o hrvatskim vinima - kako su se mijenjala, zašto su postala bolja i što još treba promijeniti

U prvih šest mjeseci

ove godine uvezli smo vina više

nego cijele 2013. godine (13,214.000

litara)...

Izvoz vina u 2013.

ostvaren je u količini od

3,000.000 litara, prema

cijeni od 4,60 dolara

po litri...

... uz pad prosječne cijene vina sa 1,65

dolara po litri u 2013. godini na 1,19 dolara

po litri u 2015. godini. Količinski uvoz u 2015. godini (od siječnja do

lipnja) iznosi 13,5 miliju-na litara.

U 2014. iznosio je 3,658.000 litara po prosječnoj cijeni od

4,24 dolara po litri. A za razdoblje prvih šest mjeseci 2015. izvezeno

je svega 1,139.000 litara po prosječnoj cijeni od

3,86 dolara po litri.

N esumnjivo je hrvatska vin-ska scena mnogo ljepša danas nego što je izgle-dala prije 15 go-

dina, na pragu novog milenija. I željeli bismo da ona danas izgleda mnogo bolje nego što uistinu izgleda. Prisjeti-mo se tadašnjih okolnosti i statistike: godine 2000. po-vršine pod  vinogradima u Hrvatskoj i dalje su u padu, što znači da imamo kontinuira-ni trend gubitka vinograda - sa-dimo manje novih nego što na-puštamo ili krčimo stare. Turističko tržište još je u po-vojima - Istra se pokrenula nešto ranije, no turisti 2000.  dolaze vrlo sramežljivo i po-lako.  Prosječan hrvat-ski vinar proizvodi osred-nje i jeftino vino, uglav-nom rinfuzno. Tehnološki gledano, malo  vinara uspije-va pratiti nove standarde pro-izvodnje koji nose višu kva-litetu. Veliki podrumi  su ili propali ili propada-ju, gube se resursi. Pri-vatizacija u mladoj drža-vi ima svoje crne rupe, a među njima je mnogo teš-kih sudbina nekada dobrih vi-narija. 

Prvi poljoprivredni potica-ji tih godina češće završava-ju kod podobnih nego kod kva-litetnih, i hrvatski vinar, kao i ostali u zemlji, uči još jednu lekciju o  tranziciji u mladoj državi. U toj 2000. naručuje-te čašu vina u hrvatskoj kono-bi ili restoranu i dobivate “do-maće” vino koje zadovoljava tradiciju, ali ne i standarde stru-ke. S takvim vinom nema izlaska izvan našeg dvorišta. I stoga je samopouzdanje svih aktera vinske scene, ponajprije vinara, ali i trgovaca vinom,

vinskih  entuzijasta, vinopi-ja i kupaca bilo veoma krh-ko tih godina.

Bila je to naša realnost tog doba. No isto je tako postojala velika želja, entuzi-jazam i strast da se to promi-jeni.  Primjer Istre tih godina nudio je optimizam, a potom i model za druge naše regije i samu državu.

Romantični počeciTe 2000. godine istarska

vina već treću godinu zare-dom osvajaju titule najbo-ljih na Vinoviti, nacional-nom sajmu s reputacijom glavnog  nacionalnog ocje-njivanja. Odakle sad najed-nom Istra? Najprije, nije bilo direktnih ratnih stradanja. No ono što je još važnije u ovoj priči jest zajedništvo i timski rad svih aktera u priči. Vrlo brzo nakon prvih lokalnih izbora u novostvorenoj državi, istarska županija pokreće Vinistru, sa-jam i ocjenjivanje vina koji po-staje platformom okuplja-nja proizvođača, najprije  vina, ali i ostalih proi-zvoda poput maslino-va ulja, a potom i sira, pršu-ta i meda. Vinari su  još nesigurni, no lokalna vlast ih hra-bri i skromno potiče. Osjećaj iskrene podrške lo-kalne vlasti mladim istar-

skim vinarima tada je, uvjera-vam vas, vrijedio više od nov-ca. Sudjelovati u stvaranju ti-pičnog, autentičnog i origi-nalnog vina, koje je pritom i moderno bilo je vraški privla-čan motiv gotovo svakom vi-naru. Malvazija je bila upravo to - nezaobilazna karika u novoj istarskoj priči, djelić identiteta i novi element turističke priče.

Mnogo se radilo - niču prvi agroturizmi i kuće za odmor, prvi fini restorani koji navijaju za domaći proizvod, edukacije o vinu, sommelieri, prve vinske ceste 1996. i prvi dani otvorenih podruma 1999. godine. Gledalo se kako to rade susjedi u Slo-veniji i Italiji - i učilo. Vinari su polako rasli sa svojim vinima, no rasla je i kultura vina. Svi su zajedno stvarali novu vrijed-nost i ponosili se njome.

Nova snaga i vrijednost događa se odrastanjem Vini-stre, njenom profesionaliza-cijom 2004. i preispitivanjem strateških ciljeva - udruga se polako emancipira od politike, a lokalne vlasti postaju željeni partner u aktivnostima.

Model koji je nesumnjivo donio rezultate: nove mlade vinare, višu kvalitetu i stan-darde, nove stilove vina, nove oblike promocije, donio je bolji poslovni rezultat i toliko važno samopouzdanje proizvođači-ma. No donio je i zadovoljstvo i

ponos vlastodršcima. U dobroj mjeri su posljed-

njih godina i druge naše vinske regije slijedile istarski primjer. Slavonija i Dalmacija su se uspjele institucionalno organi-zirati, sve jasnije komuniciraju interese proizvođača. Kvaliteta vina raste iz berbe u berbu.

Naše glavno tržište je do-maći turizam, no gužva je sve veća - sve je više stranih vina na našoj sceni.

Pravila igreVeć godinama ponavljamo

mantru da bismo morali dio našeg vina izvesti. Jasno nam je da smo mala zemlja i da ne-ćemo biti veći te da ćemo teško uspjeti u bitci s velikima i moć-nima ako ne budemo posebni. Naučili smo da, iako mali, imamo izrazitu raznolikost i da su nam autohtoni malvazija, graševina i plavac mali zgodno posloženi sinonimi s glavnim vinskim regijama. Svijet to voli. No postoje jasna pravila igre na svjetskom tržištu vina - zemlja iz koje dolazite mora biti prepoznata. Ukratko - nema uspjeha naših vina na svjetskoj sceni ako Hrvatska ne bude vinska zemlja.

Kad sve to znamo, gdje smo danas? Što smo napravili dobro, a u čemu griješimo?

Vinari su se kvalitetno organizirali u nacionalno udruženje Vina Croatia. Dobar je balans između velikih i malih te 4 glavne regije (Istra i Kvarner, Dalmacija,Slavo-nija i Podunavlje te Bregovita Hrvatska) koje čine okosnicu. Tijekom posljednjih godina uspjelo se postaviti jasne cilje-ve i odrediti prioritetna tržišta. Posebno je vrijedna Strategija brendinga Hrvatske kao vinske zemlje koju je Udruženje

usvojilo 2012.godine, kao i pri-padajuća vizualna rješenja. Na-učili smo kako pričati priču o hrvatskim vinima i što stranci žele čuti o nama. Odradili smo više nacionalnih predstavljanja na vanjskim tržištima, i to je dobro. No nije i dovoljno, i to je prvi od aktualnih problema. Ako u građenju slike o vinskoj Hrvatskoj ne budemo dovoljno efikasni i brzi, u opasnosti smo da u cijelosti izgubimo prigodu za plasman vina na svjetsku scenu, a potom i dobar dio domaćega tržišta kojeg će osvojiti sve agresivnija strana vina, koja pak imaju podršku svojih zemalja u svome nastu-pu u Hrvatskoj. Vinari su danas usredotočeni na EU fondove i mogućnosti dobivanja novca koji bi trebao ojačati konku-rentnost. Utrka s vremenom je sve jača, a sve više nas brine nemoć u zaštiti nacionalnih interesa u Bruxellesu, poput nepravde s teranom. Ono što je sigurno, vinarima predstoji jači angažman za svoje interese pri resornom ministarstvu. Opstanak i razvoj hrvatskih vina izravno je danas vezan uz političke odluke koje se zasad ne donose.

Bolja bi vremena mogao nagovijestiti novi Zakon o vinu, kojeg su u pripremi vinari dobro ispregovarali, i koji bi trebao omogućiti učinkovitije financiranje aktivnosti promo-cije hrvatskih vina u svijetu. Isti bi zakon donio i bolji i jeftiniji nadzor kvalitete vina i približio ga terenu i vinskim regijama, no čini se da zasad još nedostaje političke volje za to.

Nakon loše vinogradarske 2014., dogodila nam se odlična 2015. Bilo bi dobro da nam se vlast u vremenu pred nama nasmiješi i dobrim odlukama donese svjetliju budućnost.

Samopouzdanje svih aktera vinske scene tih je godina bilo veoma krhko. No imali

smo strast i entuzijazamPrilog pripremili Telegramovi vinski i gastro stručnjaci

PIŠE DR. ĐURO HORVAT

PROFESOR NA EFFECTUSU, KONZULTANT, BIVŠI

PREDSJEDNIK VINA AGROKOR

DUSKO MARUSIC/ PIXSELL

4 5VinaVina

TELEGRAMLEKSIKON

VELIKA TOP LISTA VINA

I VINARA ODABRALI SMO I

OCIJENILI NAJBOLJE U 4 HRVATSKE REGIJE

Tony Hodges bio je sjajan momak. Tony Hodges bio je ultimativni marketinški ge-nij.

Hodges je, među ostalim, osmislio rebrendiranje Jagua-ra, kada je taj kultni engleski automobil zapao u najdublju krizu u stotinjak godina po-stojanja. Poslije Hodgesova re-brendinga Jaguar se statusno i tržišno oporavio, a Hodges je do kraja života vozio Veliku mačku.

Tony Hodges prvi je put došao u Hrvatsku početkom dvijetisućitih, kad ga je jedan britanski diplomat preporučio Račanovoj vladi.

Sedam godina kasnije i Sa-naderova je vlada angažirala Hodgesa koji je, među osta-lim , osmislio koncept one stop shopa (riječ je o brzoj re-gistraciji stranih tvrtki u Hr-vatskoj), koji, nažalost, nikada nije zaživio.

Najveća strastA početkom 2011. godine

Hodgesa je, kojem je vino bila najveća strast u životu, anga-žirao Agrokor.

U ono je vrijeme Ivica To-dorić planirao izvoziti neko-liko milijuna butelji vina na zapadna tržišta, s naglaskom na britansko.

Todorić je znao da se taj cilj neće moći realizirati bez stan-dardizacije vinskih stilova, prepoznatljivosti hrvatskih sorti i rebrendiranja komplet-ne hrvatske vinske scene.

Hodges je prihvatio Todo-

rićev poziv, pa je za dodatne konzultante angažirao Ste-vena Spurriera, Engleza koji je 1976. godine organizirao famozni Tasting of Paris (gdje je Mike Grgich kalifornijskim chardonnayom Chateau Mon-telena pobijedio sve velike francuske burgundce), zatim irsko-australskog vinskog pis-ca i tv-zvijezdu Oza Clarkea, te zagrebačkog političkog ko-mentatora i vinskog kritičara Davora Butkovića.

Godinu i pol kasnije nastao

je projekt Vina Croatica/Vina Mosaica, čiji je glavni cilj bio da potakne izvoz i da glo-balno afirmira sva vrhunska hrvatska vina (nipošto samo Agrokorova) proizvedena od autohtonih sorti grožđa.

Tony Hodges umro je od raka želuca početkom 2014.godine. Bio je u srednjim šez-desetima.

Koncept Vina Croatica/Vina Mosaica nije u cijelosti realiziran, ali je Hodgesova podjela hrvatskih vinskih re-gija nadživjela i njena autora i njenu neposrednu svrhu.

Aktualna situacijaStoga se u prvom broju Te-

legramova priloga Vino, pri-kazujući aktualnu situaciju u hrvatskoj vinskoj industriji, držimo Hodgesove podjele, koja je neusporedivo točnija od anakrone definicije hrvat-skih vinogorja, tipične za jav-ne institucije poput Hrvat-skog zavoda za vinarstvo.

Prema konceptu Vina Croatica/Vina Mosaica (riječ mosaica izabrana je kako zbog rimske graditeljske povijesti hrvatskih prostora tako i zbog iznimne isprepletenosti hr-vatskih vinograda), naša se vi-nogorja dijele na četiri regije.

Prva je Istra, druga Brego-vita Hrvatska (koja obuhvaća zagrebačke, zagorske i međi-murske vinograde), treća Sla-vonija s Podunavljem, i četvr-ta Dalmacija s Pelješcem.

Čvrsto vjerujemo da ova podjela može pomoći dugo-ročnoj svjetskoj afirmaciji hr-vatskih vina.

Dominantna istarska vinska sorta jest, daka-ko, istarska malvazija, koja se genetski razli-

kuje od niza drugih malvazija (u svijetu je registrirano više desetaka sorti pod imenom malvazija). Malvasia Istriana uzgaja se na više od 3000 hek-tara. Kada je riječ o buteljama, vina proizvedena od malvazije uvjerljivo su najprodavanija u Hrvatskoj.

No, uspjeh istarske malvazi-je relativno je novi fenomen za koji su presudno zaslužni Gia-nfranco Kozlović, Ivica Mato-šević i Moreno Coronica, koji su uvjerili hrvatske potrošače u užitnost, identitet i value for money malvazijinih vina.

Najvažnija istarska crna sor-ta jest teran, koji se uzgaja na više od 400 hektara.

Merlot i cabernet sauvignon također postižu vrlo dobre re-zultate, dok je klasični francu-ski muscat a la petit grains, koji se u Istri prevodi kao momjan-ski muškat, zaslužan za sasvim solidna desertna vina.

Glavna istarska vinska ma-nifestacija, Vinistra, koju je go-dinama vodio dr. Matošević, još je uvijek uzor svim hrvatskim vinskim festivalima.

Unatrag desetak godina, samo dvije berbe treba izbje-gavati; riječ je o 2010. i o 2014.godini.

Predstojeća, 2015. godina, čija će se vina buteljirati u pro-ljeće 2016., smatra se jednom od najboljih u istarskoj vino-gradarskoj povijesti.

Najbolja istarska vina u prodavaonicama i restoranima (još jednom ponavljamo, izbjegavajte 2014. godinu, osim kad su u pitanju jeftinija vina)

1. IVICA MATOŠEVIĆMalvazija Alba Antika 2009. 94/100 bodovaOvdje je riječ o vjerojatno najbo-ljem hrvatskom bijelom vinu una-trag petnaestak i više godina. Ono je nevjerojatno uljasto, harmo-nično i bogato, unatoč niskom

postotku alkohola (12,5 posto). Već je godinama na vinskoj karti Blumenthalova Fat Ducka, jednog od najau-toritativnijih restorana na svijetu. Berba 2009. na kraju je zaliha, ali ni nadolazeća, 2012., nije bitno slabija.

2. LAGUNACastello 2013. 92/100 bodovaOva kupaža merlota, cabe-renta, shiraza i terana osvojila je Regionalni trofej na Decan-terovu Svjetskom prvenstvu za 2015.godinu, što je najviša nagrada

ikad dodijeljena jednom istar-skom crnom vinu. Upravo je fantastično što se tako dobro, baršunasto, elegantno crno vino može kupiti u supermar-ketima za 70-ak kuna.

3. KOZLOVIĆSanta Lucia Noir 2012. 92/100 bodovaOdličan cabernet sauvignon, koji je još malo zatvoren i trpak. Za pet ili šest godina pre-skočit će, sigurni smo, 95 bodova. Šteta je što je proizveden u mi-krokoličinama.

4. MEDEAPunta Greca 2012. 92/100 bodovaTrenutačno naj-bolji istarski mer-lot: sočan, voćan, dubok, s ozbilj-nim potencijalom odležavanja. Ma-loprodajna cijena od 150 kuna čini se visokom, ali je riječ o uistinu izvrsnom vinu.

5. CORONICAGran malvasia 2013. 91/100 bodovaKlasična odležana malvazija, s jakim burgundijskim utjecajem. Tipič-ne sortne arome fino se dopunjuju s elementima zre-log, kremastog, vrlo ozbiljnog bijelog vina.

6. CATTUNARCrna zemlja 2013. 91/100 bodovaJedna od najzani-mljivijih malva-zija iz odlične berbe otprije dvije godine. Crna zemlja ekspresiv-no je aromatična, solidno mineralna i, baš francuski, uzorno elegantna. Najvažnija sorta hrvat-

ske ravnice nedvojbe-no je graševina, koja, naravno, nije doslovno

autohtona hrvatska sorta.Međutim, s obzirom na nje-

nu vrlo dugu ukorijenjenost, kao i sadašnju rasprostranje-nost, možemo je smatrati do-maćim istočnonohrvatskim grožđem.

Dapače, s više od osam ti-suća hektara pod graševinom, Hrvatska je vodeći svjetski pro-izvođač vina od graševine.

Porijeklo graševine još je nejasno; prema nekim je teza-ma došla iz Francuske, prema drugim iz srednje Europe, dok britanska vinarska autorica Jancis Robinson upozorava da se njen DNK profil podudara sa španjolskom bijelom sortom borba.

Osim graševine, slavonski vinogradi daju izvrstan trami-nac, dok je Baranja predesti-nirana za proizvodnju velikih crnih vina, kako od međuna-rodnih sorti (cabernet sauvi-gnon, merlot) tako i od sred-njoeuropske modre frankovke.

Najbolja vina

1. VELIKE BERBE ILOČKIH PODRUMA: Graševina 2011. 95/100 bodovaVjerojatno najbolja hrvatska graševina ikada proizvedena u značajnijim koli-činama. Oko osam tisuća buteljki ovog nevjerojat-no raskošnog i elegantnog vina

pojavit će se na tržištu uoči Božića.

2. BELJEMerlot Goldberg 2012. 92/100 bodovaGoldberg je vino-grad iznad Dunava s lijepim pogledom na Vojvodinu. Iz tog vinograda dolaze neka

I. Istra1. Cattunar, zapadna IstraVina Franca Cattunara posljednjih godina postavljaju nove kriterije na istarskoj vin-skoj sceni. Cattunarov projekt Četiri zemlje, koji podrazumi-jeva vinifikaciju četiri različite malvazije iz istog vinograda, ali s četiri različite podloge (crna zemlja, crvena zemlja, siva zemlja, bijela zemlja), možda je najsnažniji izraz potrage za terroirom u cijeloj istarskoj vinskoj industriji.

2. Clai, zapadna IstraGiorgio Clai prvi je i najau-tentičniji hrvatski orangerist; njegova žestoko macerirana, narančasto-bijela vina (malvazija Sveti Jakov, bijeli cuvee Ottocento) dostižu visoke svjetske kriterije, dok Bronbonero, napravljen od refoška, spada među vodeća crna vina u zemlji.

3. Moreno Coronica, zapadna IstraMoreno Coronica najbolji je proizvođač mladih malvazija. Tu nema nikakva spora. Nje-gove su malvazije mineralne, slane i posve osebujne. Coro-nicini Gran terani približavaju se definiciji velikih vina.

4. LagunaLaguna je sjajan primjer velike, korporacijske vinarije, koja isporučuje vrlo dobra do vrhunska vina u svim rangovima cijena. Lagunin crni cuvee Castello postao je Decanterov regionalni šampi-on za 2015. godinu (londonski Decanter uistinu jest najbolji svjetski vinski magazin).

5. Gianfranco Kozlović, zapadna IstraKozlović je, uz Coronicu, naj-uspješniji proizvođač mladih malvazija, ali je, također, postigao zavidni renome s odležanom malvazijom Santa Lucia, kao i s crnom Santa Lucijom (Santa Lucia ime je vinograda), napravljenom od cabernet sauvignona.Kozlović se može pohvaliti arhitektonski najimpresivni-jom vinarijom u Istri.

6. Ivica MatoševićDr. Matošević vodeći je istarski vinski aktivist, koji je gotovo sam brendirao modernu istarsku vinsku industriju. Kozlović, Coro-nica i Agrokor Matoševiću (stalnom vinskom suradniku Telegrama) bi trebali podići spomenik, jer bi bez njegova golemog javnog angažmana njihova vina imala znatno manju tržišnu vrijednost.

NAJVAŽNIJI PROIZVOĐAČIISTRA

1. Belje, BaranjaModerna, 150 milijuna kuna vrijedna beljska vinarija, okružena s gotovo 700 hektara vinograda, u posljednjih nekoliko godina daje vrlo dobra bijela i katkad iznimna crna vina. Beljev je strateški problem što profitabilnost postiže na 6,5 do 7 milijuna litara vina, a sada proizvodi ma-nje od četiri milijuna litara.

2. Iločki podrumi, SrijemIločki podrumi još su jedan od golemih slavonsko-po-dunavskih proizvođača, s oko 350 hektara u vlasniš-tvu i još toliko u zakupu.Iločki podrumi proizvode sigurno najbolju suhu graševinu u Hrvatskoj, najbolji suhi traminac, kao i niz izvrsnih desertnih vina.Iločki podrumi najnagrađi-vanija su hrvatska vinarija, kada je riječ o međunarod-nim natjecanjima.

3. Kalazić, BaranjaKalazićeva su vina bila znatno uzbudljivija prije šest ili sedam godina kada je, primjerice, njegov cabernet sauvignon vodio među svim slavonsko-po-dunavskim crnim vinima. Kalazića smo uvrstili u ovaj izbor kako bismo naglasili jedinstvene potencijale dunavskog terroira i kako bismo potaknuli vinariju da se pokuša vratiti što višoj kvaliteti.

4. Vlado Krauthaker, KutjevoVlado Krauthaker doslov-no je izmislio današnju graševinu. Njegov je do-prinos stvaranju moderne hrvatske vinske industrije jednak ili veći od Matoše-vićeva.Krauthaker je, nažalost, lutao u nižim rangovima cijena, čime je donekle kompromitirao brend. Međutim, vina s oznakom Krauthaker, bez raznih paralela na etiketi, i dalje spadaju u najuži hrvatski vrh.

5. Pavao Mihalj, KutjevoOvdje je riječ o malim serijama vrlo specifičnih, aromatičnih i elegantnih graševina koje valja kušati i piti, piti i opet piti, kako bi se vidjelo što sve graševina može postići.

NAJVAŽNIJI PROIZVOĐAČISLAVONIJA I PODUNAVLJE

S više od 8000

hektara pod graševinom, Hrvatska je

vodeći svjetski proizvođač

vina od graševine

Osim graševine, poznato

je da slavonski vinogradi

daju izvrstan

traminac...

Porijeklo graševine još je nejasno; prema

nekim je tezama došla iz Francuske, prema

drugim iz srednje Europe, dok britanska

vinarska autorica Jancis Robinson upozorava da se njen DNK profil po-

dudara sa španjolskom bijelom sortom borba.

... dok je Baranja predestinirana za

proizvodnju velikih crnih vina, kako od

međunarodnih sorti (cabernet sauvignon,

merlot) tako i od sred-njoeuropske

modre frankovke.

II. Slavonija i Podunavlje

ZA USPJEH ISTARSKE

MALVAZIJE PRESUDNO

SU ZASLUŽNI GIANFRANCO

KOZLOVIĆ, IVICA MATOŠEVIĆ I

MORENO CORONICA

VINOGRAD U ISTRI

Gianfranco Kozlović

PREMA ABECEDNOM REDU

6 7VinaVina

Dalmacija je najveli-čanstvenija hrvatska vinska regija, koja je, većim dijelom, još ne-

valorizirana.Dalmacija obuhvaća paške

vinograde, s izvrsnim Boš-kincem, zadarsko zaleđe s odličnim Korlatom, srednjo-dalmatinske otoke s već vrlo

poznatim plavcima, te, napo-sljetku, Pelješac, koji bi mogao davati vina najviše svjetske klase.

Vodeća je crna sorta plavac mali, premda je potencijalno puno važniji tribidrag (kašte-lanski crljenak).

Vodeća je bijela sorta pošip. Vrlo su značajni vugava i grk.

U klasičnoj enciklo-pediji Wine Grapes, koju je objavila au-toritativna engleska

autorica Jancis Robinson, tribidragu je posvećeno više od sedam stranica, kao i sa-uvignon blancu ili sangiove-seu.Tribidrag je, dakle, jedina hrvatska vinska sorta koja se uvrstila u red najvažnijih vin-skih grožđa na svijetu. To je logično. Tribidrag je, naime, zinfandel i primitivo.Zinfandel je grožđe koje je stvorilo kalifornijsku vinsku industriju, dok je primitivo sorta koja je stvorila južno-talijansku vinsku industriju. Smatra se da je tribidrag napustio Dalmaciju potkraj 18. st. pa je, preko Sicilije i Apu-lije, doputovao u Ka-liforniju. Tek nakon što se, zahvaljujući Mikeu Grgichu i profesorima sa zagrebačkog P o l j o p r i -v r e d n o g

fakulteta, nedvojbeno utvr-dilo da je tribidrag isto što i zinfandel, hrvatski su ga vi-nogradari počeli opet uzga-jati. Nažalost, hrvatski su se vinogradari i vinari pokazali nesposobnima da brendiraju tribirdrag kao autentičnu sor-tu. Umjesto toga, oni ga zovu kaštelanskim crljenkom, ime-nom koje nitko izvan Hrvat-ske ne može izgovoriti, što mu uništava komercijalne šanse. Jedina ozbiljna vinarija, koja je na etiketu stavila Tribidrag, jest Rizman, u vlasništvu Da-mira Štimca, brata nogomet-nog trenera Igora Štimca. Ako se dalmatinski vinogradari i

vinari dogovore da ma-sovno sade tribidrag, da na etiketu stavlja-ju isključivo to ime te da investiraju u

promociju imena/brenda, Dalmacija bi

za 10 godina mogla postati relevan-

tan izvoznik autohtonog cr-nog vina.

Tribidrag, najvažnija hrvatska vinska sorta

Bregovita Hrvatska obu-hvaća vinograde oko Za-greba (Plešivica i Zelina), zagorske vinograde i me-

đimursko vinogorje. U Bregovitoj

Hrvatskoj uzgajaju se uglavnom međunarodne sorte(chardonnay, sauvignon, rizling, pinot noir), dok se posebni uspjesi bilježe u proizvodnji pjenušavih vina.

PLEŠIVICA

1. Badel, Korlat, zadarsko zaleđeViše od dvije stotina hektara u zadarskom zaleđu posa-đeno je merlotom, shirazom i cabernetom. Rezultati su, zasad, više nego zadovolja-vajući.

2. Boškinac, PagOvdje je riječ o butiknoj proizvodnji, baziranoj na međunarodnim sortama (cabernet sauvignon, merlot). Boškinac nismo mogli izbjeći zbog standardne izvrsnosti njegovih vina.

3. Niko Bura, PelješacNiko Bura proizvodi, sasvim sigurno, najbolje Dingače, kada uspije napraviti suho vino.

4. Leo Gracin, PrimoštenLeo Gracin proizvodi uvjerljivo najbolje babiće. Mnogi strani vinski kritičari smatraju kako bi babić mogao biti superio-ran plavcu malom.

5. Vedran Kiridžija, PelješacMale serije Kiridžijinih Dingača pokazuju gotovo nevjerojatnu dugovječnost.

6. Frano Miloš, PelješacFrano Miloš utemeljitelj je moderne scene plavca malog. Jednako je važno što je Miloš i danas među dvojicom ili trojicom najboljih vinara na Pelješcu.

7. St. Hills, Ernest Tolj, Pelješac Ernest Tolj investirao je enormnu svotu novca u know how za proizvodnju vrhunskog pelješkog crnog vina. Rezultati su fascinantni.

8. Stina Vino, BračStina Vino opsežan je projekt Jake Andabaka i Ivice Kovačevića. Riječ je o prvom suvremenom industrijskom pristupu vinima u cijeloj Dalmaciji.

NAJVAŽNIJI PROIZVOĐAČIDALMACIJA

1. Bolfan (Hrvatsko Zagorje)Bolfanovi lijepi biodinamički vinogradi trebali bi postati jednom od glavnih zagrebač-kih turističkih atrakcija.

2. Velimir Korak (Plešivica)Korak je klasično školovani vi-nogradar i vinar s prekrasnim vinogradima iznad Zagreba.

3. Obitelj Tomac (Plešivica) Tomislav (sin) i Zvonimir (otac) Tomac ne samo da su vodeći proizvođači hrvatskih pjenušaca nego se ubrajaju i među naše najstrastvenije vinske inovatore.

NAJVAŽNIJI PROIZVOĐAČIBREGOVITA HRVATSKA

Vrijednost za novac: Korlatovi merloti i shirazi

neobično su fina, sočna i

moderna vina

Tribidrag je jedina hrvatska

vinska sorta koja se uvrstila u red

najvažnijih vinskih

grožđa na svijetu

Podjednako precizno odražavaju karakter

sorte i važnost terroira srednje Dalmacije. Vrlo

je teško pronaći tako dobro napravljeno crno dalmatinsko vino za de-vedesetak kuna, koliko Korlati uobičajeno stoje u samoposluživanjima. Korlatov Merlot Bou-

tique lascivan je primjer slatkog crnog vina.

Smatra se da je napustio Dalmaciju potkraj 18. st. pa je, preko Sicilije i Apulije, doputovao u

Kaliforniju. Tek nakon što se, zahvaljujući Mikeu

Grgichu i profesorima sa zagrebačkog Poljopri-

vrednog fakulteta, utvr-dilo da je tribidrag isto što i zinfandel, hrvatski su ga vinogradari počeli

opet uzgajati.

IV. Bregovita Hrvatska

prekoncentrirana bijela, ali i uistinu vrhunska crna vina, poput merlota iz 2012.godine, koji je toliko zaokru-žen i graciozan da se gotovo 16 posto alkohola uglavnom ne osjeti.

3. KRAUTHAKERSauvignon Vidim 2013. 90/100 bodovaIza Bolfanova, uvjerljvo naj-bolji sauvignon u Hrvatskoj. Ultraaromatičan, optimalno kiseo, odlično izbalan-siran. Budući da Krauthaker godi-nama proizvodi izvrsne sauvi-

gnone, vjerujemo da će berba 2015. opravdati dosadašnje standarde.

4. ILOČKI PODRUMIVrhunskitraminac 2013. 90/100 bodovaOvo vino, koje u supermarketima stoji oko 70 kuna, može se uspoređi-vati s etabliranim alsaškim suhim tramincima: miris ruža, visoki alkohol i uljasta gustoća čine ga

posve neodoljivim.

Najbolja vina:

1. STAGNUM 2003.Frano Miloš 95/100 bodovaOvaj je Sta-gnum jedno od prvih hrvatskih klasičnih vina. Dvanaest godina poslije berbe on je i dalje granitno crven, neopisivo bogat, sortno prepoznatljiv i fantastično uži-

tan. Ozloglašeni Stagnumovi tanini u međuvremenu su se rastopili. Čisto remek-djelo.

Najbolja vina:

1. TOMACRajnski rizling Amfora 2011. 93/100 bodovaTomislav i Zvonimir Tomac spadaju među vrlo rijetke vi-nare koji rajnski rizling proizvode u amforama. Rezultat je fascinantan: primarne arome skladno se mi-

ješaju s tercijarnim, a bogato, moćno tijelo čini ovaj rizling jednim od sasvim unikatnih koji se mogu piti i uz crveno meso.

2. TOMACPjenušac Diplomat 92/100 bodova

Diplomat je bez ikakve konkurencije najbolji hrvat-ski pjenušac. Posjeduje veliko tijelo, ohrabru-juću svježinu,

gotovo šampanjsku eleganciju i fino, dugo perlanje. Malo remek-djelo.

3. BOLFAN Sauvignon Blanc 2013. 91/100 bodova

Tomislav Bolfan pokušao je prije sedam ili osam godina izmisliti zagorsko vinar-stvo, ali ga nitko nije slijedio. Za-gorsko vinarstvo, nažalost, uopće ne postoji, no po-

neke Bolfanove butelje, poput ovog izvrsnog, uvjerljivo naj-boljeg hrvatskog sauvignona (koji podsjeća na bolji Pouilly Foume), svjedoče o potencija-lima zagorskog terroira.

4.KorakRizling 2011. 90/100 bodova

Najbolji kon-vencionalni, suhi rizling u Hrvatskoj. Kada bi sam Velimir Korak imao više povjerenja u tr-

žišni potencijal rizlinga, ovo bi vino moglo postati nacionalni klasik.

5.TomacPinot Noir 2013. 88/100 bodova

Berba 2012., koje više nema, za-služuje još višu ocjenu. Svejedno veseli što je, napokon, netko u Hrvatskoj uspio proizvesti dobro vino od najkomplicirani-jeg crnog grožđa.

I Korakovi pinoti zavređuju osobito poštovanje.

5. KRAUTHAKERGraševina Mitrovac 2013. 89/100 bodovaDefinicija mo-derne graševine; arome kamilice i bijelog cvijeća, okusi kamilice i žutog voća, umjereni alkohol, puno svježine i dugi aftertaste. I izvrsna vrijednost za novac (ma-

loprodajna cijena je oko 65 kuna)

MA

LVA

ZIJ

A I

ST

AR

SK

A

CH

AR

DO

NA

Y

RO

SE

,

ME

RL

OT

CA

BE

RN

ET

sauvig

non

TE

RA

N

TE

RA

N

barr

ique

MU

ŠK

AT

mom

jan

ski

MU

ŠK

AT

ruža

SE

NA

TO

R

pje

nuša

c

SE

NA

TO

R

pje

nuša

c

KA

PI

tera

n b

arr

ique

VIL

LA

NO

VA

mušk

at

ruža

CO

LL

INA

malv

azija i

stars

ka

,C

UV

EE

tre

regi

ne

III. Dalmacija

2. ST. HILLSDingač 2011. 94/100 bodovaUltramoderni, glatki dingač, koji je spojio tipičnost terroira (arome i okusi vruće, crvene zemlje, krša, makije i prezrele šljive) s glatko-šću i strukturom velikih Borde-auxa.

Prilično senzacionalno. Trajat će još najmanje dvadesetak godina.

3. KIRIDŽIJADingač 2007. 94/100 bodovaKiridžijini Dingači, koji se proizvode u vrlo malim serijama, mogu trajati cijelu vječnost. U ljeto ove godine otvorili smo ber-bu 1996. koja ne samo da je bila vrlo živa nego je odavala onu div-nu, zrelu strast

uspješno odležanog vina.Berba 2007. danas je vrlo teš-ko dostupna. Ako je ne možete pronaći, pokušajte s 2011.

4. STAGNUM 2006. Frano Miloš 92/100 bodova

Ovo je klasični, moćni, pomalo neizblansira-ni Stagnum, s donekle zelenim taninima. Me-đutim, to je vino toliko autentič-no, originalno i dugovječno da

svejedno zaslužuje vrlo visoku ocjenu. Veselimo se 2007.godini, koja se buteljira negdje u vrijeme tiskanja ovog teksta.

5. StinaPošip 2013. 88/100 bodova

Uz Krajančićev Sur lie (koji je gotovo nemo-guće nabaviti pa ga zato i nema u ovom pregledu), Stinin je pošip uvjerljivo naj-bolji na tržištu. Puno voća i cvi-jeća na relativno

izdržljivoj, elegantnoj struk-turi tek nagovješćuju što se sve može napraviti od pošipa, uz vrlo male prinose i sasvim nježnu vinifikaciju.

NAJVAŽNIJA SORTA

HRVATSKE RAVNICE

NEDVOJBENO JE GRAŠEVINA U DALMACIJI

JE VODEĆA CRNA SORTA PLAVAC MALI

BREGOVITA HRVATSKA: PLEŠIVICA I

ZELINA, ZAGORSKI

VINOGRADI I MEĐIMURSKO

VINOGORJE

Vlado Krauthaker

VJEKOSLAV SKLEDAR

10 11Vino i hranaVino i hrana

Što najčešće pijete uz pizzu, sushi, spring rollse ili curry?Najvjerojatnije pivo.Street food i istočnjačke kuhinje u nas su još uvijek pretežno piv-ska zona, koju probijaju samo luksuzniji azijski restorani gdje se, opet, vino pije iz konvencio-nalnih razloga (jer izlazak u oz-biljan restoran podrazumijeva naručivanje vina), a ne zato što većina gostiju zaista zna kako spojiti vino i višak umamija, wasabija ili čilija. Sve je to šteta, jer se vina odlično slažu i sa sushijem i s indijskim i tajlandskim curryjem, i sa širokim portfoliom kineskih kuhinja. Kao što odlično idu i uz pizze i burgere, premda se u većini pizzeria i burgershopova pije isključivo pivo.Telegramovi urednici i fotografi posjetili su nekoliko vodećih zagrebačkih istočnjačkih restorana, kao i kultnu i još uvijek najbolju našu pizzeriju, Karijolu, kako bi uz njihova karakteristična jela definirali optimalan izbor vina.

1. Sushi i vino: najbolja kombinacija na svijetuKuhari u Takenoku, vodećem hrvatskom japanskom restora-nu (Takenoko 1 u Kaptol centru, a Takenoko 2 na Radničkoj cesti), priredili su svoj karakterističan izbor nigirija i sashimija.

Nigiri je oblik sushija, pri čemu se ribe, rakovi i školjke po-lažu na valjak riže.

Nigir je najplemenitija vrsta sushija; legendarni Yiro Ono, 90-godišnji vlasnik Subyashi Yira, tokijskog sushi bara s tri zvjezdice, cijeli život priprema uglavnom samo nigirije.

Nigiri je idealan parner za aro-matična vina s visokim kiselina-ma, poput rizlinga i sauvignona, i to zato što kiseline presijecaju masnoću ribe (prvorazredna tuna kakva se, srećom, već de-setak godina poslužuje u Take-noku, prirodno je masna, kao što su masni i losos i jegulja i hobot-nica), kao i rižin škrob.

Za nigirije, zapravo, vrijede ista pravila, kada je riječ o poslu-živanju vina, kao i za propisno skuhani rižoto: kiselina je po-trebna da ublaži masti i ugljiko-hidrate.

Aromatičnost je pak nužna kako bi se izbalansirala s umami-jem iz sojina umaka.

Kada je pak riječ o sashimiju,

s čistom, lijepo rezanom sirovom ribom bez ugljikohidrata, mogu se dobro slagati i vina s nižim kiselinama, osobito ako je u sas-himiju i Hamachi (gof), koji je mnogo manje masan od plavo-perne tune. Uz sashimi se može piti i blago ohlađeno crno vino, ali bez agresivnih tanina.

PREPORUKE: Wieninger, Riesling

2014., Beč, Loimer, Gruner Veltliner

Loisenberg, 2013., Kampatal Moreau, Chablis 2013.

(Chablis je zbog svoje snažne mineralnosti vjerojatno jedini tip chardonnaya koji se slaže sa sushijem)

Sattlerhof, Styria Sauvignon blanc 2013.

Coronica, Malvazija Bolfan, Sauvignon 2013. Korak, Crni pinot 2012./13.

Uz sushi, dakako, odlično idu i šampanjci.

2. Tajland, Sečuan i Peking mogu vaš vinski život učiniti uzbudljivijimDesetljećima se ponavlja kako izrazito začinjena tajlandska i kineska jela ne vole vina nego traže pivo. Takav je stav mračni barbarizam.

Naime, u samim osnovama tajlandske i osobito kineskih kuhinja jest ultimativna potraga za ravnotežom. Snažni začini, poput raznovrsnih čilija, nisu svrha sami sebi nego su u funk-ciji drugih elemenata pojedinog jela, kako bi stvorili višeslojan, izbalansiran doživljaj vrhunske hrane.

Vrhunska vina, također, poči-vaju na balansu.

Potrebno je poštovati svega nekoliko pravila da biste slaga-nje vina i jako začinjene azijske hrane učinili uspješnim.

Prvo je pravilo da azijska hra-na ne voli tanine: dok odrezak, primjerice, ublažava osjećaj trp-kosti što ga izazivaju tanini, azij-ski začini s taninima se žestoko i neugodno sukobljavaju. Premda je Kina donedavno bila jedan od najvećih svjetskih uvoznika Chateau Lafitea, taj genijalni bordoški cabernet ne slaže se ni s jednom od kineskih kulinarskih škola. U novootvorenom kine-skom i panazijskom restorana Café Asia, u Vlaškoj 9, iskušavali smo kako neka popularna vina funkcioniraju s jakim začinima

autentičnih azijskih gastrono-mija.

Evo rezultata.Uz salatu od zelene papaje,

kojom dominiraju riblji umak i bird’s eye čili, sjajno se slažu traminci i teži sivi pinoti. Ulja-stost i prividna slatkoća tih vina uravnotežuju se s čilijem i ribljim umakom, dok se bogate cvjetne arome vrlo dobro slažu s nezre-lom papajom.

Zanimljivo je da se vrlo do-brim partnerom salati od papaje pokazala i pinela, prilično rijet-ka, autohtona sjevernotalijan-sko-slovenska aromatična sorta.

PREPORUKE: Iločki podrumi, Vrhunski

traminac 2013., Slavonija i Podunavlje

Zind Humbrecht, Pinot Gris Heimbourg 2012., Alsace

Batič, Pinela 2011., Vipava

Uz brancina u tajlandskom curryju idealno je poslužiti ri-zling ili sauvignon, zato što se njihova kiselina fino probija kroz masnoću kokosova mlijeka. Osim toga, sauvignonove zelene arome dobro se slažu s đumbiro-vom oštrinom i sa specifičnim mirisom svježeg korijandera.

PREPORUKE: Mount Nelson, Sauvignon

Blanc 2013./14., Novi Zeland Korak, Rizling 2011.,

Plešivica Bolfan, Sauvignon 2013.,

Hrvatsko Zagorje Henri Bourgois, Sancerre

D Antan 2013., dolina Loire

Kada je riječ o ljutoj patki, da-kle patki na sečuanski, moramo voditi računa o masnoći i bogat-stvu patkina mesa, ali i o ljutini čilija. Konvencionalnija patka, poput one servirane s umakom od šljiva i malim palačinkama, dobro će se složiti s većinom crnih vina, dok patka s mangom zahtijeva bijelo vino većeg tijela, jer se slatkoća i intenzivna voć-nost manga neugodno tuku s većinom crnih vina.

Za jato patki u Cafeu Asia prirodni su odabir crni pinoti ili merloti, dok bi patku s mangom valjalo jesti uz alkoholniji trami-nac ili, možda, jaču vugavu.

PREPORUKE: Tomac, Crni pinot 2013.,

Plešivica Louis Jadot, Bourgone

Rouge 2012., Burgundija Korlat, Merlot 2012.,

Dalmacija Iločki podrumi, Vrhunski

traminac 2013., Slavonija i Podunavlje

Stina vino, Vugava 2013., Dalmacija

3. Pizze i burgeriPizza i pivo zapravo ne idu zajed-no; rajčica se, jednostavno, ne slaže s pivom. Da ne govorimo koliko je nezdrava ta kombinaci-ja ugljikohidratske bombe i pića s visokim hipoglikemijskim in-deksom.

Pizzu i pivo najprije je pove-zala demografija (jer su velik dio potrošača pizze tinejdžeri i stu-denti, dakle oni koji još nisu ra-zvili naviku konzumacije vina), a zatim lijenost vlasnika pizzerija kojima se nije dalo baviti vinima.

Karijola je tu od samog svog početka, prije petnaestak godi-na u Kranjčevićevoj ulici (lani se prva Karijola preselila nekoliko blokova dalje), predstavljala inte-ligentnu iznimku.

Klasična Karijolina pizza, s pršutom i rikulom, nije sasvim jednostavna za kombiniranje s vinom, jer rikolina zeleno-pa-prena oštrina traži bijelo vino zelenih aroma, dok neodoljivo napuhnuto i hrskavo tijesto, raj-čica i mozzarella prirodno nagi-nju prema crnim vinima.

Logično su rješenje voćna crna vina, ne baš slabog tijela i dobrih kiselina, poput chiantija, barbere, terana ili modre fran-kovke.

PREPORUKE: Villa Antinori 2012.,

Toskana (ovdje je riječ o odličnom restoranskom vinu baziranom na sorti sangiovese)

Prunotto, Barbera 2012., Pijemont

Kozlović, Teran 2013., Istra Laguna, Terra Rossa 2013.,

Istra. Ova neobična (i neobično jeftina crna kupaža) osvojila je srebrnu medalju na Decantero-vu Svjetskom prvenstvu

Belje, Modra Frankovka 2013., Slavonija i Podunavlje

Kada je pak riječ o burgerima, za njih vrijede ista pravila kao i za leskovački roštilj: voćna i snažna

vina, bez prejakih kiselina. Svi jednostavniji shirazi, merloti i plavci dolaze u obzir.

4.Vino i čokoladaKonvencionalna mudrost kaže da čokolada uništava vina te da se uz čokoladu može piti samo porto, prošek ili obojena žestoka pića, poput whiskyja, konjaka i ruma.

Nitko ne osporava da se tawny port sjajno slaže sa sacher tor-tom, ili da Hennessy XO jedno-stavno obožava Amadeijeve crne

čokolade. Međutim, čokolada ide vrlo dobro i uz teška, ozbiljna crna vina, jednostavno zato što njena tekstura okusa slatkoća/gorčina masivna vina čini svje-žijim.

Cabernet i plavac ili veći mer-loti ugodno će vas iznenaditi ako ih pijete uz odgovarajuću čokola-du (mliječne ili voćne čokolade, dakako, ne dolaze u obzir)

Stina Vino, Prošek, Dalmacija

Graham’s Six Grapes Port, Portugal

Graham’s 10 Years Tawny, Portugal

Belje, Merlot Goldberg,

2012., Slavonija i Podunavlje Alpha Montes, Cabernet

Sauvignon 2010., Čile Zlatan Plenković Grand

Cru 2011., Dalmacija

TELEGRAMHRANA

Nije istina da vino ne ide uz pizzu ili sushi. Zapravo ide savršenoTelegramovi urednici i fotografi posjetili su nekoliko vodećih zagrebačkih restoranakako bi uz njihova karakteristična jela definirali optimalan izbor vina

Sushi u restoranu Takenoko

Pizza Karijola (s pršutom, mozzarellom i rukolom) u pizzeriji Karijola u Vlaškoj

U restoranu Asia pripremljena je patka na sečuanski Čokoladna torta u slastičarnici Mak Na Konac

Wieninger, Riesling 2014., Beč,

Villa Antinori 2012., Toskana

Iločki podrumi, Vrhunski traminac 2013.

Belje, Merlot Goldberg, 2012.

STAV DA IZRAZITO ZAČINJENA

TAJLANDSKA I KINESKA JELA TRAŽE SAMO

PIVO JE MRAČNI BARBARIZAM

SAŠA ČETKOVIĆ

SAŠA ĆETKOVIĆ

BORKO VUKOSAV

12 13VinaVina

Najbolje bijelo vinoLOUIS JADOTCorton Charlemagne 2009., Dobra vinaOvaj Corton uistinu zasjenjuje sva druga bijela vina, koja se mogu kupiti u Hrvatskoj.

Najbolje crno vinoCHATEAU DE BEAUCASTEL 2012.Ovo prehedonističko, a istodobno vrlo, vrlo ozbiljno vino pretpostavili smo više ocijenjenom Grangeu, jer je Grange ipak preskup, ne samo za hrvatsko tržište.

NAJBOLJA STRANA VINA

Prije desetak godi-na Hrvatskom je vladala groznica uvoznih vina. Ne pretjerujemo nego iznosimo

činjenice. Primjerice, jedna vinoteka blizu središta Zagre-ba dan uoči Badnjaka 2007. godine ostvarila je promet od 120 tisuća kuna.

Sto dvadeset tisuća u jed-nom danu.

Lanjske godine, dan prije Badnjaka, ta je ista vinoteka bila itekako zadovoljna pro-metom od pedesetak tisuća kuna.

Hrvatska znatiželja za stranim vinima eruptirala je potkraj devedesetih i počet-kom dvijetisućitih, jer je bila riječ o potpuno novom svije-tu: za vrijeme komunizma u Hrvatskoj uglavnom nije bilo uvoznih vina.

Strast za otkrivanjem novih okusa poklopila se sa stalnim i razmjerno brzim ra-stom standarda u mandatima Račanove i prve Sanaderove vlade, pa se uvoz vina u jed-nom trenutku uvrstio među profitabilnije biznise u zemlji.

Švercanje buteljaPotražnja za najskupljim

vinima, poput Roedererova Cristal Rosea bila je toliko velika da su vlasnici restora-na morali švercati butelje tog nekoliko tisuća kuna vrijed-nog šampanjca, jer službeni zastupnik Lousia Roederera jednostavno nije mogao uve-sti onoliko butelji koliko ih je hrvatsko tržište tražilo.

Računi iz Baltazara, potpi-sani u vrijeme najveće Sana-derove moći, svjedoče da su se ondje pili i Baron de Ley, i Pe-trus, i Cristal, i Perignon, i sve drugo što se moglo nabaviti,

a što su hrvatski kupci pre-poznavali kao znak statusne izvrsnosti.

Onda je došla 2009.S općim osiromašenjem

srušilo se, prirodno, i tržište uvoznih vina.

Preživjeli su samo najoz-biljniji uvoznici koji su bili prisiljeni raditi sa znatno ma-njim maržama nego ranije, što, ipak, ne znači da i danas poneki veliki svjetski bren-dovi u Hrvatskoj ne koštaju bitno više nego u drugim čla-nicama Europske unije.

Jeftina i dobra vinaAmbicozni su se uvoznici

prilagodili novoj kupovnoj moći i tako što su počeli tra-žiti jeftina, a još uvijek dobra do vrhunska vina pa se danas u hrvatskim prodavaonicama i restoranima mogu pronaći ponešto egzotične španjol-ske ili čileanske butelje koje spadaju među najbolje vri-jednosti za novac na cijelom svijetu.

U Hrvatskoj se trenutačno prodaje vrlo malo uistinu vr-hunskih vina, osobito ako ne računamo ponudu šampanja-ca. Ali, vidljivo je da potražnja i interes ponovno rastu.

Valja se nadati kako se obnovljena požuda za uzbud-ljivim svjetskim vinima više neće manifestirati samo kroz nekritičko trošenje novca na najpoznatije brendove nego kroz potragu za stvarno vr-hunskim i distinktivnim eti-ketama.

U ovom smo pregledu svjetska vina na hrvatskom tržištu kategorizirali prema cijenama.

Više je nego signifikantno da su neka od najbolje ocije-njenih vina u nižim cjenov-nim rangovima.

Osjećate je u zraku - na tajanstvenim obroncima, u jadranskom povjetarcu, mirisnim maslinovim uljima i svježim usklađenim vinima - okusite je u ovoj biranoj Malvaziji, limunasto žute jasnoće i svježine poljskog cvijeća, ravnoteži voća i mineralnosti. Savršeno suha uz jela od ribe, dovoljno suptilna za sireve i pršut, vino je to istarskoga stola i lakoće postojanja u Istri.

www.vinalaguna.hr

Vina do 75 kuna1. ZORZALGraciano 2013. Navarra, Španjolskaoko 45 kuna90/100 bodova, (Vivat)Ovo voćno-čo-koladno, svježe, gotovo elegantno vino napravljeno od autohtone španjolske crne

sorte graciano idealno je za svakodnevno ispijanje. Teško da u Hrvatskoj možete kupiti finije crno vino za 45 kuna.

2. PERRINL’Oustalet 2013./14., južna Rona, Francuska, 60 kuna90/100 bodova, (Vivat)

Riječ je o kupaži tipičnih juž-nofrancuskih sorti na čelu s

grenacheom, koja ne samo da veseli svojim raspjevanim okusima i aromama (vrlo zrele šljive, maline, kupine) nego obećava stanovitu mogućnost dozrijevanja i kompleksnosti.

3. FRED LOIMERRiesling Lois, 2013./14., Kamptal, Austrija oko 70 kuna89/100 bodova, (Vivat)Lijep, kiselo-slat-kasti rizling, s razmjerno puno jabuka i krušaka u primarnim

aromama, i s vrlo preciznom, oštrom, prozračnom struktu-rom.

4. CONO SURPinot Noir 2013., Čile, oko 70 kuna89/100 bodova, (Dobra vina)Voćno-cvjetni, jednostavni pinot, koji je, međutim, uspio zadržati ponešto svilenkatosti

karakteristične za vrhunska vina ove, najatraktivnije crne sorte.

5. CONCHA Y TORROCasillero del Diablo, Cabernet Sauvignon 2013. Čile (Pernod Ricard, u samo-posluživanjima) 49-75kuna87/100 bodova

Premda se proizvodi u serija-ma od devet do deset miliju-na butelji godišnje, Casillero

del Diablo zadržava sortni i terroirski karakter. Neobična kombinacija originalnosti i coca-cola masovnosti.

6. KAIKENMalbec 2012./13., Argentina, oko 60 kuna87-88/100 bodova, (dostu-pno u samopo-služivanjima)Izvrsni bazični malbec, prepun tamnog voća, sa-svim lagano dže-

mast i diskretno zadimljen. Kao stvoren za leskovački roštilj ili pizzu s pancetom.

7. PERRINL’Oustalet Blanc 2013. Južna Rona, Francuska60 kuna87/100 bodova, (Vivat)Kupaža veli-kih (rousanne, marsanne) južnofrancuskih

sorti. Puno, bogato, uljasto, s ponešto prenezamjetnim kiselinama. Ipak, vrlo, vrlo lijepo vino.

8. A MANOA Mano Bianco 2014., Apulija55 kuna87/100 bodova, (Vivat)Vrlo dobro, druk-čije bijelo vino, jakih aroma, ali i dovoljne svježine, da bi bilo vrlo pit-

ko. Kupaža fiana i greca.

9. CONO SURChardonnay 2013. Čileoko 70 kuna85/100 bodova, (Dobra vina)Korektan primjer gotovo tipič-nog čileanskog chardonnaya: razmjerno širok,

bez mnogo dima, s jabučnim i citrusnm okusima

Od 75 do 200 kuna1. ZIND-HUMBRECHTPinot Gris Heimbourg, 2012., Alsace199 kuna94/100 bodova, (Dobra vina)Ovaj uljasti, moćni, gotovo nasilni sivi pinot, pun zrelog

žutog voća, začina i osušena cvijeća, jedno je od brojnih re-mek-djela vinarije koja je uve-la bidinamičku proizvodnju u vrijeme dok 99 posto svjetske vinske javnosti još nije znalo što je to biodinamika.

2. PRUNOTTOBarolo 2010., Pijemontoko 190 kuna93/100 bodova, (Vivat)Još jedna u nizu sjajnih berbi za Barolo i Bar-baresco. Ovo se vino, puno ljubičica, čoko-lade i tamnog

voća, tek počelo otvarati. Može se piti u sljedećih 25 godina, a vjerojatno i dulje. Barolo i Barbaresco uvijek se proizvode isključivo od sorte nebbiolo.

3. WIENINGERGemischeter Saltz, Nussberg Alte Reben 2013., Bečoko 180 kuna93/100 bodovaWieningerova vinarija je na dvadesetak minuta vožnje od središta Beča pa se do nje, kao i do

podnožja vinograda, može stići i tramvajem. Gemis-chter Saltz je mješavina se-dam bijelih sorti, s fenome-nalno ekspresivnim mirisima ruža, ljiljana, poljskog cvijeća i ponešto žutog ljetnog voća. Veličanstveno kontemplativ-no vino.

4. MOREAUChablis 2013., Chablisoko 130-140 kuna93/100 bodova, (Akrobat)Klasični Chablis, laserski oštre strukture, ostav-lja dojam mokrog vapnenca, pomi-

ješan s posoljenim granny smith jabukama. Veliko, zapanjujuće čisto vino, koje raste iz mjeseca u mjesec. Trajat će još barem desetak godina. Chablis je, naravno, uvijek chardonnay.

5. FRED LOIMERRiesling Loisenberg 2013., Kamptal, Austrijaoko 140 kuna92/100 bodovaViša kategorija Loimerovih vina ulazi u sam austrijski vrh, a Austrija

je, opet, zemlja s najbrže rastućim cijenama vina u Europi, što ponešto govori i o kvaliteti.Još jedno ekscentrično čisto, ali i uzorno elegantno vino, prepuno voćnih aroma tipič-nih za riziling.

6. FELSINAChianti Classico Riserva, 2012.oko 180 kuna92/100 bodova, (Dobra vina)Feslina je jedan od najvažnijih i najpouzdanijih proizvođača Chiantija, a ovo vino, puno ma-raski utopljenih

u mekane, fino granulirane tanine, dostojno reprezen-tira ugled vinarije. Svaki je chianti najvećim dijelom napravljen od sorte sangio-

vese.

7. FRED LOIMERGruner Veltliner Loisenberg, Kamptal, Au-strijaoko 140 kuna 91/100 bodova, (Vivat)Gruner veltliner najvažnija je austrijska vinska sorta, karakte-

risitčna po mješavini aroma poljskog cvijeća i bijelog papra. Ovo je vino iznimno elegantno, vrlo mineralno, s dobro pogođenim, razmjerno visokim kiselinama.

8. LOUIS JADOTPouilly Fuisse 2013. Burgundijaoko 130 kuna 90/100 bodova (Dobra vina)Louis Jadot jedna je od naugled-nijih i najvećih burgundskih vinarija, a Pouilly Fuiise apelacija je koju odlikuju

visoka mineralnost, slanost i odlična vrijednost za novac. Chardonnay.

9. GODELIA MENCIA 2011.Bierzo, Španjolskaoko 100 kuna90/100 bodova, (Vivat)Mencia je crna sorta iz sjevero-zapadne Španjol-ske, identična portugalskom Jaeanu. Godelia

Mencia je krepko, srčano, baršunasto vino, u kojem se 14,5 posto alkohola uopće ne osjeti. S obzirom na cijenu, riječ je o fenomenalnom vinu za restorane čija se kuhinja bazira na crvenom mesu.

10. MOUNT NELSONSauvingon Blanc 2013., Novi Zelandoko 100 kuna 89/100 bodova (Vivat)Tipični no-vozelandski

sauvignon koji spaja vrlo zelene arome(zeleni ribizli, pokošena trava ) s voćnim nijansama. Može ga se popiti u velikim količinama.

11. LOUIS JADOTBourgogne Rouge 2012., Burgundijaoko 100 kuna 86-87/100 bodo-va, (Dobra vina)Vrlo solidan, pouzdan pinot noir za počet-nike u svijetu burgundskih vina. Donekle

sočan, poluelegantan, ne osobito dug , ali veseo i zadovoljavajući. Vidjet ćemo hoće li se njegovo crno voće s godinama isušiti ili će vino uspješno dozrijevati (premda najjeftinije linije burgund-skih vina, načelno, nisu namijenjene dozrijevanju).

200-500 kuna1. DAMJAN PODVERŠIČKaplja 2009., Friulioko 220 kuna96/100 bodova, (Vina Natura)Damjan Pod-veršič svakako je najimpre-sivniji od svih gravnerijanaca, dakle sljedbenika

velikog slovensko-sjeverno-talijanskog vinskog proroka Joška Gravnera. Pojedina Podveršičeva dugo macerira-na, narančasta vina, danas su dublja i kompleksnija čak i od Gravnerovih.Kaplja, divlja kao Gravnerova Rebula, elegantna kao veliki bijeli burgundac , plemenita je mješavina chardonnaya, malvazije i tokaja, grožđa koje se danas zbog europskih zakona mora zvati friulano ili sauvignonesse.Kaplja je jedno od najboljih vina koje se uopće mogu kupiti u Hrvatskoj, pa je stoga prilično skandalozno što je većina ambicioznijih restorana ne drži na vinskim listama.

2. NUMANTHIA TORO2011., Toro, Španjolska, oko 350 kuna95/100 bodova, (Miva)Numanthia je de facto stvorila apelaciju Toro. Riječ je o moć-nim, gigantskim,

ali opet izbalansiranim vinima, proizvedenim od tempranilla, glavne španjol-ske crne sorte. Numanthia je toliko masivna i gusta da je možete žvakati i toliko sofisticirana da možete

detektirati slojeve i slojeve okusa i aroma: od divljih ja-goda do crne čokolade i kave. Senzacionalno vino.

3. OLIVIER LEFLAIVEPuligny Montrachet Folatieres 2009. Burgundija, oko 400-450 kuna94/100 bodova (Akrobat)Klasični, putrasti bogati, supere-legantni, lagano citrusno bijeli

burgundac. Kada se navikne-te na dobar Puligny ili Mersa-ult, teško se suočiti s manjim europskim chardonnayima.

4. OLIVIER LEFLAIVEMersualt 2009., Burgundijaoko 400-450 kuna93/100 bodova (Akrobat)Mersaut se od Pu-lignya razlikuje po disktinktivno orašastim nijan-sama u okusu,

i po još nešto snažnije izraže-noj kremoznosti. Prelijep, srednje veliki chardonnay.

5. LOUIS ROEDERERBrut Premier, Champagne, 350-400 kuna93/100 bodova (Vinotrade)Jedan do naj-pouzdanijih i najšarmantnijih non vintage šampanjaca. O njegovoj klasi

dovoljno govori činjenica da se prije šest godina, kada je Michelin u Parizu slavio stogodišnjicu prvog svog vodiča, na svečanoj večeri točio baš Brut Premier.

6. TIGNANELLO 2011. TOSKANAoko 450 kuna93/100 bodova (Vivat)Tignannelo je originalni Supertuscan, sangiovese pomi-ješan s cabernet sauvignonom. Pierro Antinori stvorio je s Tigna-

nellom jedan od najsnažnijih upmarket vinskih brendova u Europi, što samo vino op-ravdava iz godine u godinu. Tignannello spada među ona vina koja svojom struktu-rom i teksturom ostavljaju osjećaj veličine na prvi miris i prvi gutljaj.

7. CHATEAU BROWN BLANC 2010.Bordeauxoko 350 kuna93/100 bodova (Vivat)

Ponuda nije kao nekad, ali napokon raste

STRANA VINAU POJEDINIM KATEGORIJAMA

Najbolje orange vinoDAMJAN PODVERŠIČKaplja 2009.Kaplja je impresivni tekući dokaz da orange wines nisu kategorija za ekscentrike nego žanr koji može biti superioran i najelegan-tnijim bijelim vinima.Samo što to hrvatski restaurateri još ne znaju ili ne razumiju. Kaplja stoji oko 220 kuna. Zamislite da za taj novac možete kupiti Montrachet ili vrhunski Pauillac ili pak Margaux… Kada hrvatski ugostitelji prepoznaju orange wines, ona će, bojimo se, postati preskupa za normalnu potrošnju.

Najbolji šampanjacPERIGNON P2 trenutačno je jedan od najuzbudljivijih šam-panjaca na svijetu.No, Perignon iz 2002., Krug iz 1998. i 2000. kao i Selosseov Substance, bitno ne zaostaju.

14 15VinaVina

Ovo odlično bije-lo vino, kombina-cija sauvignona i semillona, prije godinu dana činilo nam se još uvjerljivijim. Posljednja boca koju smo kušali ili je bila loše spremljena ili pokazuje da je Brown Blanc

počeo prebrzo starjeti. Svejedno, riječ je o jednom od sasvim rijetkih primjera vrhunskih bijelih Bordeauxa na hrvatskom tržištu.

8. PERRINCote Rote 2013. sjeverna Ronaoko 370 kuna (Vivat)Sva se crna vina iz apelacije Cote Rotie proizvode od shiraza, često pomiješanog s pet do deset posto bijele sorte viognier, zbog

aromatičnosti i elegancije.Vina s Cote Rotiea gotovo je nemoguće ocijeniti nakon svega dvije godine, pa smo zato izostavili bodove. No, za nekoliko bi godina moglo postati prilično impresivno.

9. MARJAN SIMČIČMerlot Opoka 2007. Goriška brdaoko 400 kuna93/100 bodova, (Akrobat)Marjan Simčič uvjerljivo je vode-ći slovenski vinar, koji uopće ne proizvodi prosječ-

na ili slaba vina. Opoka je nje-gova najviša linija, a merlot Opoka, iz 2007. godine upra-vo dostiže vrhunac zrelosti: puno tamne čokolade, suhe šljive, džem od kupina, ali i izražena mineralnost, čine ovo vino doista vrhunskim.

10. LOUIS JADOTGevrey Chambertin 2008. Burgundijaoko 250 kuna 91/100 bodova, (Dobra vina)Klasični crni pinot srednjeg ranga, s puno crvenog voća, po-

nešto životinjskih elemenata (pečena govedina), solidno granuliranih tanina i velikih mišića. Idealno uz paštica-du ili sporo pirjane goveđe obraze.

500 plus1. PENFOLDS GRANGE2010. Australija4450 kuna100/100 bodova, (Vivat) Penfolds Gran-ge jedno je od najboljih vina na svijetu. Ono je, zajedno s Henscheovim Hill of Graceom,

australska inačica Lafitea ili Romanee Contija.Prije nekoliko godina imali smo sreću kušati pet ili šest Grangeova iz raznih berbi i pratiti njihovu evoluciju. Riječ je o, uistinu, ultima-

tivnom vinu, jednom od onih čiji bouquet već na prvi miris demonstrira najvišu moguću klasu. Shiraz (s nešto caberneta).

2. DOM PERIGNON P2 1998. CHAMPAGNEoko 2500 kuna 98/100 bodova, (Miva)P2 novi je proizvod Dom Perignona. P stoji za Plentitude. Bu-dući da Perignon

uspješno dozrijeva od 15 do 50 godina, vino u tim peri-odima doživljava nekoliko vrhunaca. P2 označuje drugi Perignonov vrhunac. Veličan-stveno kremasto-citrusno, s beskrajno dugim afterta-steom. Imate osjećaj kao da pijete Rolls Royce. Teško je pronaći bolji šampanjac.

3.DOM PERIGNON 2002. ANDY WARHOL SERIES CHAMPAGNEoko 1500 kuna98/100 bodova, (Miva)Andy Warhol pio je velike količine Dom Perigno-na, pa je mu je

Perignon odlučio posvetiti di-zajn etikete za fenomenalnu berbu 2002. (2002. uz 1996. najbolja je šampanjska berba unatrag četvrt stoljeća). Pe-rignon iz 2002. agresivniji je i moćniji od P2. Sigurni smo da će za pet do sedam godina dostići njegovu finesu. Kan-didat za 100 bodova.

4. KRUG 2000. CHAMPAGNEoko 2000 kuna98/100 bodova, (Miva)Krug je (a ne Dom Perignon) najuglednija šampanjska kuća na svijetu. Krug je velik, moćan, bezobrazno

nepredvidiv u aromama, strukture tekućeg željeza, vi-sokih kiselina, bez predviđe-nog roka trajanja (kada smo nedavno kušali 1989. doimala se vrlo mladom). Krugisti su posebna sekta potrošača, koji sebe definiraju kao ljude koji znaju.Vintage Krug jedini je bijeli šampanjac, koji se može piti uz odreske.

5. JACQUES SELOSSE, SUBSTANCE, CHAMPAGNE oko 2500 kuna 97/100 bodova, (Akrobat)Jacques Selosse najvažnija je šampanjska kuća novije generacije, koja je redefinira-

la način proizvodnje i kriteri-je okusa među šampanjcima.Selosseova su bazna vina ma-cerirana, dok su šampanjci prepuni tercijarnih aroma, neelegantni, ali ekscentrično ekspresivni i duboki.

6. CHATEAU DE BEAUCASTEL ROUGE2012. Južna Ronaoko 650 kuna 96/100 bodova, (Vivat)Chateau de Be-

aucastel najugledniji je pro-zivođač kompleksnog vina Chateauneuf du Pape, u čijoj je crnoj mješavini dopušteno čak 13 sorti. Beaucastel se uvijek bazira na gerenacheu, s nešto shiraza, cinsaulta, mourvedrea…. U sadašnjoj, ranoj fazi, prepuno je mirisa crnog voća, makije , čokolade i cigara. Veličanstveno boga-to, ali lako pristupačno vino. I ultrahedonističko.

7. LOUIS JADOTCorton Charle-magne 2009., Burgundijaoko 650 kuna 96/100 bodova, (Dobra vina)Vjerojatno najbolji bijeli burgundac, koji se pojavio u Hrvatskoj una-trag dugo, dugo

godina. Dubok, kompleksan, kremast, ultralegantan, s onim prekrasnim stapanjem limuna, vrhnja i dima, karak-terisitičnim za najplemeni-tije chardonnaye. Aftertaste traje dulje od minute.

8. BOLLINGERGrande Annee 2004., Champagneoko 1200 kuna 96/100 bodova, (Vinotrade)Bollinger je, uz Krug, svakako najautoritativnija šampanjska kuća uopće. Grande Annee je njena

“niža” vintage linija (iznad su R.D. i raritetni Viellies Vignes Francaise) koja, međutim, impresionira i u ne baš najsjajnijim berbama, poput 2004. Bollinger je raskošan, velik , trpak, kao da pijete crno vino prerušeno u šampanjac.

9. TAITTINGERComtes de Champagne 2004. oko 950 kuna 95/100 bodovaBijeli Comtes de Champagne, prestižna linija šampanjerije Ta-ittinger, zapravo je blanc de blancs (znači da je pro-

izveden isključivo od char-donnaya). Riječ je o satenski sjajnom, ultraelegantnom vinu prepunom biskvitnih, kremastih i citrusnih eleme-nata, s laganim nijansama suhih marelica i kandiranog đumbira koje ostavlja dojam apsolutne skladnosti.

AMBICIOZNI SU SE UVOZNICI

PRILAGODILI NOVOJ

KUPOVNOJ MOĆI I TAKO ŠTO SU POČELI

TRAŽITI JEFTINA, A JOŠ UVIJEK DOBRA DO

VRHUNSKA VINA

Prije petnaestak go-dina Boris Drenški bio je anonimni zagorski elektri-čar, koji se hobi-stički bavio vini-

ma. Onda je vidio da se ta vina, osobito ona slatka, ljudima jako sviđaju. Onda je zamolio jednog slovenskog enologa da ga pouči kako proizvoditi lede-na vina iz izborne berbe.

Nekoliko godina kasnije etiketa Bodren počela je osva-jati sva moguća međunarodna priznanja, uključujući zlatne medalje na Decanterovu svjet-skom prvenstvu.

Boris Drenški svojim je slat-kim chardonnayima, rizlinzi-ma, sivim pinotima i cuveeima prikupio točno 33 vrijedne međunarodne nagrade. A po-čeo je kao stopostotni autsaj-der, otprilike kao brat i sestra Kostelić (samo što su oni iza sebe imali vrhunskog trenera, a Drenški nije imao nikoga).

Primjer Borisa Drenškog, autentičnog garažista koji je postao višestruki svjetski šam-pion, nije, srećom, usamljen.

Hrvatski terroiri, kako za-gorski tako i slavonsko-podu-navski, idealni su za proizvod-nju najplemenitijih slatkih vina.

Presušene bobicePrimjerice, Iločki podrumi

osvojili su nekoliko stotina međunarodnih trofeja, a velik postotak otpada na njihova poluslatka, slatka, izborna i ledena vina. Ledena i izborna vina Podruma Kutjevo već se desetljećima ubrajaju među najbolja desertna vina na svi-jetu, a jednu berbu Krautha-kerove graševine, u kategoriji izbora suhih bobica (TBA, troc-kebeerenauslese, najviša je ka-tegorija među nefortificiranim desertnim vinima), u cijelosti je otkupio Blumenthalov resto-ran Fat Duck.

Doslovno svaka ambicio-znija vinarija u Slavoniji i Po-dunavlju može se pohvaliti s ponekim izvrsnim desertnim tramincem ili graševinom. U Zagorju pak, osim Bodrena, prvorazredna desertna vina proizvodi Tomislav Bolfan, dok Velimir Korak na Plešivici zna napraviti čuda s kasnim berba-ma rizlinga.

Lako je objasniti zašto Bre-govita Hrvatska te Slavonija i Podunavlje daju izvrsna slatka vina. Slatka vina proizvode se od prosušenih bobica u kojima

su se koncentrirali šećeri i fe-noli, ali koje su zadržale viso-ku kiselinu. Bez dobre kiseline gotovo je nemoguće napraviti vrhunsko desertno vino, jer ono, zapravo, zavisi o ravnoteži šećera i kiselina.

Duge i tople jeseni, ali i jak vjetar, i barem ne-koliko dana oštre zime nužni su za ledenu ber-

bu (da bi vino dobilo deklaraci-ju ledene berbe temperatura u vrijeme berbe mora iznositi -7 stupnjeva Celzijevih ili niže) te stvaraju idealne uvjete za suše-nje grožđa na lozi.

Nadalje, graševina, najra-širenija sorta u Slavoniji, izvr-sno je grožđe za slatka vina. Traminac također, zbog svoje naglašene aromatičnosti. Na-posljetku, u dijelovima zagor-skih, slavonskih i podunavskih vinograda u određenim se kli-matskim okolnostima javlja botrytis, plemenita plijesan koja slatkim vinima daje spe-cifični, dodatni, vrlo začinski element, karakterističan za velika slatka vina iz Bordeauxa.

Skupa su u proizvodnjiSjajna slatka vina ne proi-

zvode se samo u Bregovitoj Hr-vatskoj, Slavoniji i Podunavlju, nego i u Istri, iako je ondje, na-čelno govoreći, riječ o vinima niže koncentracije.

Ipak, Kozlovićev poluslat-ki Momjanski muškat postao je još prije mnogo godina re-storanski klasik, kojeg nikada nema dovoljno, dok je Corona Grande vinarije Benvenutti ui-stinu impresivno, raskošno, ul-trahedonističko vino, proizve-deno od malvazije, s dodatkom ponekih starih nekomercijal-nih sorti koje mu daju posebnu aromatičnost.

Naposljetku, najekscentrič-niji (ali i jedan od najboljih) istarski vinar Giorgio Clai proi-zvodi Tasel, nevjerojatno gusto i aromatično vino, kojem se,

nažalost, zna dogoditi da drugi put fermentira u boci.

Hrvatska su slatka vina ne-sumnjivo šampionskog ranga.

Problem je, međutim, u tome što se relativno malo piju (osim Kozlovićeva muškata i Tomićeva prošeka Hectrovi-ch, niti jedno nije izrazito ko-mercijalno). Jedan do razloga svakako je materijalne naravi. Slatka su vina, načelno, eks-centrično skupa u proizvodnji,

pa moraju mnogo koštati i u prodaji. Bodrenove ledene bo-čice od četvrt litre tako stoje tristo i više kuna. No, i svjetski trendovi govore protiv slatkih vina. Desertna se vina, naža-lost, već dugo smatraju staro-modnim. Usporedimo li cijene crnih bordoških vina (osobito prije izbijanja krize 2008.) i slatkih bordoških vina, vidjet ćemo da Chateau Lafite iz do-bre berbe postiže dva do osam puta višu cijenu od Chateau d Yquema iz vrhunske berbe.

A Lafite je “samo” jedno od devet najskupljih cr-nih vina iz Bordeauxa, dok je D Yquem uvjer-

ljivo najskuplje desertno vino iz Bordeauxa. Svijet, nažalost, već neko vrijeme ne pije slat-ko. Sama činjenica da su se u nedavnom izboru dvadesetak najskupljih svjetskih vina našla i tri ili četiri njemačka TBA ri-zlinga, ne govori o promjeni tog trenda nego samo o mikrokoli-činama u kojima se ti rizlinzi proizvode (uglavnom je riječ o nekoliko stotina do, maksimal-no, nekoliko tisuća boca).

Solidna madeiraI dok globalni i lokalni in-

teres za prirodnim slatkim vi-nima s godinama pada, scena fortificiranih vina (fortifici-rana vina ona su vina kojima se dodaje alkohol kako bi se u određenom trenutku prekinu-la fermentacija ili, kako bi se, jednostavno pojačala) doima se prilično stabilnom.

Najpoznatije hrvatsko for-tificirano vino svakako je pro-šek, koji gotovo nitko (iznimka je bračka Stina) ne proizvodi prema izvornom receptu suše-njem bobica nego većina vinara ukuhava barem dio mošta kako bi dobili višu koncentraciju vina. Najpoznatija svjetska for-tificirana vina svakako su por-to, madeira i sherry (s tim da veći dio proizvodnje sherryja otpada na suha vina).

U Hrvatskoj se unazad ne-koliko godina može kupiti vrlo solidna madeira (vintage madeire, zbog specifičnog na-čina proizvodnje, mogu trajati desetljećima, pa i stoljećima), a odnedavno, ponovno, i izvrsni port klasične vinarije Graham.

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se Hrvati ponovno pri-viknuti na port, idealno vino uz kolače, čokolade, cigare, ali i poneke sireve, pa čak i gusja jetra.

TELEGRAMSLATKA VINA

Kako su se naša desertna vina uvrstila među najbolja na svijetu

Hrvatska su slatka vina nesumnjivo šampionskog ranga. Problem je, međutim, što se relativno malo piju, uglavnom zbog cijene. Ipak, ima nekoliko ozbiljnihdomaćih proizvođača koji i dalje izbacuju odlične primjerke, a Telegramovi stručnjaci istražili su tko su oni i njihova vina

NAJZANIMLJIVIJA SLATKA VINA U NAŠIM DUĆANIMADOMAĆA VINA STRANA VINA

Graham’s Six Grapes

Port, 90/100 bodova, Portugal

Bodren, Cuvee Triptih

91/100 bodova, Bregovita Hrvatska, Hrvatsko Zagorje

Korlat, Merlot

Boutique 2012. 92/100 bodova,

Dalmacija

Krauthaker, Graševina, Ka-

sna berba 2013. 93/100 bodova (odlična vrijed-nost za novac, oko 80 kuna)

Stina, Prošek, 95/100 bodova,

Dalmacija

Graham’s 20 years

Tawny Port,

95/100 bodova, Portugal

Chateau d’Yquem,

Sauternes, 90/100 bodova,

Bordeaux

Izbor najzanimljivijih slatkih vina u našim prodavaonicama

Domaća vina Benvenutti, Corona Grande,

Istra, 93 /100 bodova Bodren, Chardonnay 2009.,

ledena berba , 95/100 bodova Bodren, Cuvee Triptih 91/100 bo-

dova, Bregovita Hrvatska, Hrvatsko Zagorje

Iločki podrumi, Traminac Principovac 2011., 93/100 bodova, Slavonija i Podunavlje

Iločki podrumi, Traminac, ledena berba 2009., 97/100 bodova, Slavo-nija i Podunavlje

Korlat, Merlot Boutique 2012. 92/100 bodova, Dalmacija

Kutjevo, Traminac, ledena berba 2011. 97/100 bodova (Decanterov re-gionalni trofej), Slavonija i Podnavlje

Krauthaker, Graševina, Kasna berba 2013. 93/100 bodova (feno-menalna vrijednost za novac, oko 80 kuna)

Stina, Prošek, 95/100 bodova, Dalmacija

Tomić, Hectorovicih Prošek, 93/100 bodova, Dalmacija

Strana vina: Graham’s Six Grapes Port,

90/100 bodova, Portugal Graham’s 20 years Tawny

Port, 95/100 bodova, Portugal Chateau d’Yquem, 90/100

bodova Sauternes, Bordeaux

Boris Drenški svojim je slatkim chardonnayima, sivim pinotima,

rizlinzima i cuveeima prikupio 33 međunarodne nagrade

MATIJA TOPOLOVEC/PIXSELL

16 Vina

Karuizawa je ime za koje većina ljubitelja viskija do prije nekoliko godina nikada nije čula. Riječ

je o japanskoj destileriji koja je radila između 1955. i 2000., kada je zatvorena zbog goleme konkurencije među lokalnim proizvođačima (manje je pozna-to da je Japan, iza Škotske, drugi najvažniji izvoznik malt viskija na svijetu).

Donedavno anonimna i ban-krotirana Karuizawa u prošle je dvije godine postala jedan od najskupljih brendova aukcijskih viskija, odmah iza slavnog škot-skog McCallana.

Dapače, u tom je razdoblju Karuizawa zabilježila veći draž-bovni prihod čak i od McCallana. Tajna njenog financijskog uspje-ha jest u trenutačnoj nedostu-pnosti proizvoda i u činjenici da ga uskoro uopće više neće biti.

S 200 na 200 tisućaNaime, američka tvrtka

Number One Drinks Company otkupila je sve Karuizawine zali-he i sada ih vrlo postupno pušta na tržište, ali ne planira obnoviti proizvodnju.

Pojedini viskiji tako dolaze na dražbe ili u druge distributerske kanale u smiješnim količinama od nekoliko stotina boca, što je izazvalo kolekcionarsku grozni-cu.

Primjerice, Karuizawa Cask Bottling 6426. iz 1967. godine, čija je originalna cijena iznosila oko dvjesto dolara, sada se na dražbama prodaje za dvadesetak tisuća dolara. Apsolutni je rekord postavila pak Karuizawa iz 1963., koja je postigla cijenu od 36.100

dolara, čime je potukla McCalla-nov 62 godine stari Lalique, koji je ove godine prodan za 33.500 dolara.

Ponavljamo, govorimo o ci-jenama za jednu, jedinu bocu viskija. Viski je, dakle, postao najskuplje piće na svijetu, za-hvaljujući politici minijaturnih količina, koja je, u slučaju Karu-izawe koincidirala sa sve većim globalnim interesom za japanske viskije.

Suntory, koji se već dugo može nabaviti u Hrvatskoj, ste-kao je status jednakog klasika kao i Lagavulin ili Glenmorangie, dok je na naše tržište nedavno

stigla Nikka. Nikka je destilerija utemeljena 1918. godine, koja se u prošlih desetak godina svijetu nametnula kao jedan od nau-glednijih japanskih proizvođača tog alkoholnog pića.

Nikka se u Hrvatskoj prodaje u četiri izdanja. Whiskey from the Barrel nekonvencionalni je miješani viski, sa čak 51 posto alkohola (otuda ime From the Barrel, koje se referira na prirod-nu snagu viskija iz bačve), i koji posvuda u svijetu dobiva euforič-ne recenzije.

Visoka gastronomijaYoichi i Myagikyo dva su vrlo,

vrlo fina malt viskija: svaki je nazvan prema destileriji gdje se proizvodi.

Naposljetku, Taketsuru Non Age kombinacija je prethodna dva malta, imenovana prema utemeljitelju Nikke, Masataki Taketsuru.

Japanski su viskiji, baš kao i sake, prirodni produžetak japan-skog gastronomskog osvajanja Zapada. Veliki Ferran Adria još je prije desetak godina izjavio kako jedino u japanskoj kuhinji vidi budućnost visoke gastronomije. Danas se utjecaj japanske kuhi-nje, koja je znatno složenija od sushija i sashimija, vidi doslovno na svakom koraku. Dashi postaje jednako uobičajeni temeljac kao i teleći ili pileći (a lakše ga je sku-hati), umami se ne ravnopravno nego dominantno uvrstio među pet glavnih okusa, a sam se sushi i u Zagrebu pojavljuje u obliku široko dostupnog fast fooda.

Zbog svega toga, logično je da počnemo uživati i u japanskim pićima. Viski je već dugo, vrlo, vrlo reprezentativno lice japan-ske alkoholne industrije.

Japanski malt viski dostiže dražbovnu cijenu od 36 tisuća dolara!

NAJSKUPLJE PIĆE NA SVIJETU

Nije baš poznato da je Japan, iza Škotske, drugi najvažniji izvoznik malt viskija na svijetu. Pojedini viskiji dolaze na dražbe ili druge distributerske kanale u smiješnim količinama što je sada izazvalo potpunu kolekcionarsku groznicu

Na naše tržište nedavno je stigla Nikka, jedan od najuglednijih japanskih

proizvođača viskija