66
A A K K C C I I O O N N I I P P L L A A N N Z Z A A Š Š T T I I T T E E O O K K O O L L I I Š Š A A O O P P Ć Ć I I N N E E L L U U K K A A V V A A C C 2 2 0 0 1 1 2 2 - - 2 2 0 0 1 1 7 7 L L u u k k a a v v a a c c , , d d e e c c e e m m b b a a r r 2 2 0 0 1 1 1 1 . . g g o o d d i i n n e e

LEAP Lukavac

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Leap Lukavac, BiH

Citation preview

  • LE

    AP

    20

    12

    - 2

    01

    7

    1

    AAAKKKCCCIIIOOONNNIII PPPLLLAAANNN ZZZAAATTTIIITTTEEE OOOKKKOOOLLLIIIAAA

    OOOPPPIIINNNEEE LLLUUUKKKAAAVVVAAACCC

    222000111222---222000111777

    LLLuuukkkaaavvvaaaccc,,, dddeeeccceeemmmbbbaaarrr 222000111111... gggooodddiiinnneee

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    2

    Izrada akcionog plana zatite okolia opine Lukavac je realizovana u okviru MDG-F programa Ouvanje

    okolia i klimatske promjene: Standardizacija upravljanja okoliem: povezivanje lokalnih i dravnih

    aktivnosti u BiH. Ovaj trogodinji program zajedniki provodi pet UN agencija: UNDP, UNV, UNEP, FAO i

    UNESCO, u partnerstvu sa Ministarstvom za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH, Ministarstvom

    civilnih poslova BiH, Ministarstvom za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju RS, Ministarstvom

    poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede RS, Ministarstvom okolia i turizma FBiH, Ministarstvom

    poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FBiH, opinama, te organizacijama civilnog drutva. Program se

    finansira sredstvima panskog Fonda za dostizanje milenijumskih razvojnih ciljeva (MDG-F).

    Opina Lukavac eli zahvaliti sljedeim pojedincima koji su uzeli uee u izradi akcionog plana zatite

    okolia (LEAP1) za period od 2012. do 2017. godine.

    Uesnici u izradi LEAP-a:

    LANOVI OPINSKOG TIMA ZA IZRADU LEAP-a Amir Sejdinovi Dipl. ing., Pomonik naelnika za CZ, Opinski LEAP koordinator Esad Sulji Dipl.prav., Pomonik naelnika za inspekcijske poslove, zamjenik LEAP

    koordinatora Fikret Plavi Dipl.ing., Pomonik naelnika za urbanizam, prostorno planiranje i investicije,

    lan LEAP tima Jasminka Dugonji Dipl.prav., ef odsjeka za normativno pravne poslove, lan LEAP tima Aida Kavazovi Dipl.log., Struni saradnik za informativne poslove, lan LEAP tima Asmir Fejzi Prof.inf., Administrator, lan LEAP tima Jozo Tunji Dipl.ing., Savjetnik opinskog naelnika, lan LEAP tima

    LANOVI RADNE GRUPE:

    Tehniku asistenciju opini Lukavac pri izradi akcionog plana zatite okolia pruio je konzorcij CRP i Neto vie.

    1 LEAP je skraenica od engleskih rijei Local Environmental Action Plan, te je kao takva skraenica prihvaena u BiH i koristi se

    oznaavanje opinskih akcionih planova zatite ivotne sredine.

    Sulji Aida Bai Emir Imirovi Jasmin Bjeljenevi Nada Fatui Benko Bai Jasmin Huki Subhija Bekti Mevludin Memi Elmedina Halilovi Hajrudin

    Hatuni Albina Bajri Emir Beirovi Mubekir osi Rajko Ograevi Alma Kulii Ljuban Dambi Samir Salihovi Ahmet Hasanovi Seudin Hamzi Ramiz Lukavaki Mirsad Selimovi Sadik Bikovi Mehmed Gegi Irma Begi Tahir Kasumovi Hava Halilagi Damir Milinki Edin Dibri Semir Mahovki Azra Suljkanovi Zejnil Hadiali Dino Tunji Rado Ahmetovi Damir Avdi Maida Joki Miladin Hani Hazim Huski Amira Memi Jasminka Mujakovi Emina Osmanovi Dino Karahmetovi amil Iljazagi Favzija Dindo Hidajet

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    3

    Sadraj

    Uvod..................................................................................................................

    4

    Proces izrade LEAP-a........................................................................................... 5

    Ukratko o opini Lukavac................................................................................ 7

    Stanje okolia i identifikovani problemi............................................................ 11

    Vizija opine Lukavac...................................................................................... 17

    Akcioni plan zatite okolia opine Lukavac................................................... 18

    Monitoring i evaluacija akcionog plana zatite okolia..................................... 25

    Koncepti projektnih prijedloga.......................................................................... 28

    Koncepti projektnih prijedloga u sektoru voda................................................. 29

    Koncepti projektnih prijedloga u sektorima tla i otpada................................... 38

    Koncepti projektnih prijedloga u sektorima atmosfere i energije..................... 46

    Koncepti projektnih prijedloga u sektorima bioloke raznolikosti i kulturno-historijskog naslijea.........................................................................................

    56

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    4

    UUUVVVOOODDD

    Jedinstven i raznovrstan okoli nae opine vaan je svima koji ive i rade u naoj lokalnoj zajednici, a koji tee ka boljem kvalitetu ivljenja. Ipak, ovo ivotno okruenje ne moemo uzeti zdravo za gotovo i stalno se moramo podsjeati da ono ovisi o tome kako ga uvamo i na koji nain njime upravljamo.

    Takoer, jasno je i da djelatnosti i aktivnosti koje sprovodimo u naoj lokalnoj zajednici imaju odreeni globalni uticaj koji se posebno manifestuje u vidu klimatskih promjena. Ova pojava se ne moe ignorisati, jer ona ima uticaj na sve nas, te je na svima nama i odgovornost u smislu promjene ponaanja kako bi se postiglo smanjenje emisija staklenikih gasova u atmosferu.

    Tako smo se nali pred velikim izazovom, koji za nau opinu znai kreiranje plana aktivnosti na poboljanju stanja okolia, poboljanje usluga u oblasti okolia i podizanje svijesti graana o njenom znaaju. U prethodnih nekoliko mjeseci, graani nae opine zajedno sa predstavnicima opinske administracije ocijenili su stanje naeg okolia i dali sugestije za njegovo poboljanje. Ovaj akcioni plan je rezultat naih diskusija i konkretnih prijedloga. LEAP je korak na putu unapreenja naeg okolia.

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    5

    PPPrrroooccceeesss iiizzzrrraaadddeee LLLEEEAAAPPP---aaa Izrada LEAP-a u opini Lukavac je zapoela donoenjem odluke Opinskog vijea Lukavac broj: 01-02-1-92/11 iz februara 2011. godine o pristupanju izrade LEAP-a opine Lukavac. Po donoenju odluke Opinskog vijea, naelnik opine je donio rjeenje o imenovanju opinskog kordinatora radne grupe za izradu LEAP-a i rjeenje o imenovanju radne grupe, broj 02-05-92/11-1. Za koordinatora opinske radne grupe imenovan je Amir Sejdinovi, dok su alnovi opinske radne grupe: Fikret Plavi, Esad Sulji, Jasminka Dugonji, Aida Kavazovi, Asmir Fejzi i Jozo Tunji. Opinska radna grupa je poetkom 2011. godine predloila i formirala iru radnu grupu sainjenu od predstavnika mjesnih zajednica, javnih ustanova, privrednih subjekata, organizacija civilnog drutva i pojedinaca. Opinska radna grupa za izradu LEAP-a je usvojila i primjenila plan rada i plan promocije LEAP-a tokom 2011. godine. Opinska radna grupa za izradu LEAP-a je najprije definisala i identifikovala konkretne okoline resurse na podruju opine Lukavac. Potom prema DPSIR2 metodologiji prikazani su svi zagaivai okolia sa koliinama zagaenja prema svakom elementu okolia (vodi, zraku, zemljitu) kako bi se formiralo stanje okolia na podruju opine. Izvjetaj o stanju okolia opine Lukavac sa uvrtenim konkretnim ekolokim indikatorima, koji je uraen tokom procesa izrade LEAP-a, predstavlja osnovu za praenje napretka u naem ivotnom okruenju.

    Oekivanja u vezi sa LEAP-om i procesom izrade LEAP-a su da se sagleda stvarno stanje kvaliteta okolia na podruju opine Lukavac, da se procjeni uticaj na zdravlje ljudi i kvalitet ivota te da se poduzmu konkretne akcije koje e ouvati okoli. Na taj nain e se doprinijeti da opina Lukavac bude razvijena zajednica koja ivi u istom i zdravom okoliu i svoj razvoj bazira na odrivom koritenju prirodnih bogatstava.

    Namjera nam je da se akcije koje su definisane u LEAP-u prate i auriraju kako s vremenom budemo

    dobijali nove informacije i identifikovali nove prioritete. Akcioni plan zatite okolia opine Lukavac sastoji se iz dijelova:

    Osnovne informacije o opini

    Stanje okolia i identifikovani problemi u okoliu

    Vizija opine

    Strateki i operativni ciljevi

    Akcioni plan

    Plan monitoringa i evaluacije LEAP-a Izvjetaj o stanju okolia predstavlja osnovni element za izradu LEAP-a te ujedno daje prikaz stanja okolia na podruju opine Lukavac. Izvjetaj je izraen na osnovu dostupnih podataka o razliitim segmentima u okoliu i procjenama trenutnog stanja. Izvjetaj o stanju elemenata okolia obuhvata analizu stanja voda, zraka, zemljita, bioloke raznolikosti i kulturno-historijskog naslijea kao i analizu ankete provedene meu graanima opine Lukavac kojom graani iskazuju svoj stav o stanju i problemima u okoliu. Izvjetaj o stanju okolia opine Lukavac zbog obima predstavlja poseban dokument koji je kao takav neodvojiv dio akcionog plana zatite okolia.

    2 DPSIR je: Uzrono-posljedini okvir za opisivanje uzajamnog uticaja izmeu drutva i okolia, koji je postavila Evropska agencija za okoli (European Environment Agency). Elementi tog okvira su: pokretake snage koje djeluju na okoli (D Driving forces), pritisci na okoli (P - pressures), stanje okolia (S State), uticaj takvog stanja okolia na drutvo (I Impact), i odgovor drutva na takvo stanje (R Responses).

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    6

    Akcioni plan zatite okolia opine Lukavac u svojoj strukturi definie:

    ta

    Projekat, aktivnost, protokol ili procedura koju

    moemo razviti i implementirati, a koje mogu

    biti kratkorone i dugorone

    Ko

    Opina/opinska odjeljenja koja su odgovorna

    za svaku aktivnost

    Kad

    Vremenski rok za zavretak aktivnosti

    Koliko

    Okvirno: sredstva za implementaciju i

    potencijalni izvori

    Rezultate koje elimo ostvariti

    eljeno stanje koje e nastati kao rezultat provoenja aktivnosti planiranih u LEAP-u

    kako elimo da naa opina izgleda za 6 godina

    Ciljeve koje elimo postii

    Detaljni ciljevi aktivnosti koje su navedene u planu. Postavljanje cilja predstavlja namjeru da se krene prema odreenom rezultatu

    kako emo znati da smo dostigli eljeni rezultat

    Indikatore

    Mjerljive pokazatelje koje koristimo za praenje i izvjetavanje o promjenama i kojim ocjenjujemo u kojoj mjeri je eljeni rezultat dostignut

    kako emo mjeriti ostvareni rezultat

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    7

    UUUkkkrrraaatttkkkooo ooo ooopppiiinnniii LLLuuukkkaaavvvaaaccc Lukavac je grad i sjedite istoimene opine u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u srednjem toku rijeke Spree u Tuzlanskom kantonu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prosjena nadmorska visina je 186 metara, dok je povrina 341,42 km2. Na podruju ove opine je prema posljednjem popisu stanovnitva iz 1991. godine ivjelo 57.070 stanovnika. Procjena je da danas na podruju opine Lukavac ivi 55.416 stanovnika. Opina Lukavac je jedna od najznaajnijih taaka na industrijskoj, rudarskoj i turistikoj karti Bosne i Hercegovine.

    Poloaj opine Lukavac u BiH Mapa opine Lukavac sa naseljima i vodnim resursima Podruje opine Lukavac, po svom geografskom poloaju, nalazi se u pojasu umjereno kontinentalne klimu, iji uticaj dolinom rijeka Bosne i Spree dolazi iz Panonske nizije. Srednja godinja temperatura se kree od 9.0oC do 10.6oC, a godinja suma padavina od 830 l/m2 do 1150 l/m2. Temperaturne amplitude su znatne, a etiri godinja doba su jasno izraena. Najhladniji mjesec je januar sa srednjom temperaturom -0,5oC, a najtopliji juli sa srednjom temperaturom 19,9oC, tako da godinje kolebanje srednje temperature iznosi preko 20,0oC to klimi ovog podruja daje umjereno kontinentalno obiljeje. Posmatrajui efekte klimatskih promjena u naim krajevima moe se rei da je srednja temperatura za posljednjih stotinu godina porasla za 0,8 oC, sa tendencijom ubrzanja pa je tako posljednja dekada 2000-2010. najtoplija u posljednjih 120 godina. Osnovne aktivnosti privrede su vezane za: hemijsku industriju, rudarstvo i industriju nemetala i minerala (cement, kre), graevinarstvo i proizvodnju graevinsko-zanatskih materijala, prehrambenu idustriju, farmaceutsku industriju, mainsku industriju, proizvodnju opreme za plinovode te industriju tekstila i odjee. U oblasti poljoprivrede aktivnosti stanovnitva su vezane za oblasti ratarstva, voarstva, povrtlarstva, mljekarstva, stoarstva, peradarstva i pelarstva3.

    Stav graana o stanju i problemima okolia opine Lukavac Tokom procesa izrade akcionog plana, u proljee 2011. godine provedena je anketa meu stanovnitvom opine Lukavac s ciljem da se dobije stav graana o stanju okolia. Anketom je obuhvaeno stanovnitvo cijele opine te se putem privrednih subjekata, javnih ustanova, osnovnih i srednjih kola, nevladinih organizacija i mjesnih zajednica uspjeno okonalo i pravilno popunilo 1487 upitnika. Anketa je obuhvatila 47% enskih i 53% mukih ispitanika.

    3 Detaljan pregled svih privrednih i poljoprivrednih aktivnosti stanovnitva sa kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima, se

    nalazi u Izvjetaju o stanju okolia opine Lukavac

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    8

    Odgovori na pitanje o tome da li su graani zadovoljni stanjem okolia na podruju opine govore o izrazito velikom nezadovoljstvu graana jer 86% graana ili nije zadovoljno ili vie nije nego to jeste zadovoljno stanjem okolia.

    Po miljenju graana najvei negativan uticaj na zdravlje stanovnitva postoji zbog zagaenog zraka (32%), neadekvatno odlaganje otpada (29 %) i zagaene povrinske vode (19 %).

    Graani smatraju da okoli najvie zagaujuje sistemski nerjeeno prikupljanje i odlaganje smea (26%), nedostatak mree za odvodnju kanalizacionih i oborinskih voda (16%) te nedovoljno izgraen sistem daljinskog grijanja (14%).

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    9

    Graani vjeruju da su najvee ekoloke prijetnje razvoju opine Lukavac, zagaen zrak, zagaene povrinske vode i zemljite, neadekvatna struktura za otpad, neizgraena kanalizaciona mrea i nedostatak pitke vode.

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    10

    Graani su spremni dati doprinos poboljanju stanja ivotne sredine na nain da je 36% spremno bezuslovno, 28% je spremno ako to i drugi uine i 20% je spremno ako se ne zahtijevaju novana ulaganja.

    73% anketiranih graana vjeruje da uvoenje strogih kazni za prekrioce, poboljan rad komunalnih inspekcija i finansiranje projekata zatite okolia bi dovelo do poboljanja stanja okolia.

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    11

    SSStttaaannnjjjeee oookkkooollliiiaaa iii iiidddeeennntttiiifffiiikkkooovvvaaannniii ppprrrooobbbllleeemmmiii

    Sektor voda

    Na podruju opine Lukavac identifikovani su sljedei vodni resursi (rijeke, potoci, jezera): Sprea, Turija, Jezero Bistarac, Akumulacija Modrac, Brijesnica, Strojna, Ugar, Bistari, Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka rijeka, Kruevaka rijeka, Gnojniki potok, Lopariki potok, Potok Rijeka, Berkovaka rijeka i Vijenac. U nastavku je prikazan kvalitet voda najznaajnijih vodnih resursa na podruju opine Lukvac i to rijeke Sprea i Jala, akumulacije Modrac kao i vodotoka koji se ulijevaju u akumulaciju Modrac. Kvalitet voda rijeke Spree Rijeka Sprea je, naalost, postala otvoreni kolektor za sve otpadne vode sa podruja 11 opina sliva, a ono to najvie zabrinjava je injenica da trenutne koliine voda u vodotocima sliva, mogu prihvatiti tek 1,7% ukupnog zagaenja koje se svakodnevno unosi. Takva situacija je rezultat niskih proticaja u vodotokovima, oscilacija u koliinama vode (bujini karakter, brana jezera Modrac), relativno visoke naseljenosti u slivu i relativno razvijene industrije, to onemoguava samopreiavanje vodotoka. Veina voda u rijeci Sprei ne zadovoljava standarde kvaliteta. Analiza Agencije za vodno podruje rijeke Save spominje da od 28 mjernih mjesta gdje su 2007. godine izvena mjerenja, na 8 je stanje bilo izrazito kritino, odnosno loije i od najgore, IV kategorije kavaliteta (npr. ue Jale-Spree, Lukavakog Potoka, Purai- naselja i mjesta na podruju opine Lukvac). Prema izvjetaju o utvrivanju kvaliteta voda rijeke Spree iz juna 2011. godine kojeg je pripremio Institut za hemijsko inenjerstvo Tuzla moe se konstatovati sljedee: - Du ispitivanog dijela vodotoka rijeke Spree, po pokazateljima zasienja kisikom, sadraju suspendiranih materija, suhog ostatka filtrirane vode utvrene su vrijednosti iznad propisanih za I kategoriju (klasu) vodotoka4. - Na lokalitetu- 200 m nizvodno od uliva rijeke Jale, vrijednost pH svrstava vodotok u III klasu. - Rezultati analiziranog uzoraka ukazuju da sadraj amonijaka i nitrita premauju vrijednosti propisane Uredbom o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za tehnoloke otpadne vode prije njihovog isputanja u sistem javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik (Sl. novine F BiH broj 50/07) za sluaj isputanja u povrinske vode. - Na dijelu vodotoka nizvodno od uputanja otpadnih voda Sisecam Soda Lukavac, utvreni sadraj hlorida premauje vrijednost propisanu Pravilnikom o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za tehnoloke otpadne vode prije njihovog isputanja u sistem javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik (Sl. novine F BiH broj 50/07) za sluaj isputanja u povrinske vode. Takoe utvrene su vidljive otopljene materije (kao promjena boje), te na lokalitetu most prema ikuljama, primjetan miris (na amonijak i otopljene organske materije) vjerovatno kao posljedica isputanja otpadnih voda Global Ispat Koksna industrija Lukavac. Kvalitet vode rijeke Jale Kvalitet vode rijeke Jale u potpunosti je odreen zagaenou otpadnih industrijskih voda privrednih subjekata (Fabrike soli Tuzla, Poliuretanske hemije Tuzla, Termoelektrane Tuzla) i komunalnih otpadnih

    4 Vode se mogu podijeliti:

    vode I klase su najistije prirodne vode, izvorita rijeka i njihovi gornji tokovi. Upotrebljavaju se za pie ili u prehrambenoj industriji. Naseljavaju ih plemenite vrste riba (salmonidi). Nemaju miris, vidljivu boju niti otpadne tvari.

    vode II klase su jo uvijek relativno iste. Mogu se koristiti za rekreaciju i uz odreeno preiavanje za snabdijevanje gradova vodom. Ne smiju imati miris ni boju.

    vode III klase zagaene su prolaskom kroz gusto naseljene i industrijske oblasti. Imaju miris i vidljivu boju, ali se jo uvijek mogu koristiti u poljoprivredi i nekim granama industrije. Pokazatelji za ove vode imaju znatno vie granine vrijednosti.

    vode IV klase su sve one vode koje ne spadaju u prethodne tri klase. Vrlo su zagaene i moraju se preiavati ukoliko se upotrebljavaju u odredjene svrhe.

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    12

    voda grada Tuzle, jer ove otpadne vode sainjavaju vie od 90% ukupnog protoka rijeke Jale. Rijeka Jala po vrsti i koliini zagaenosti do kolektora kanalizacije grada Tuzle (TE Tuzla) spada u II kategoriju voda, a od kolektora nizvodno do ua u III kategoriju voda. Kvalitet voda akumulacije Modrac Opi zakljuak je da se kvalitet vode akumulacije Modrac konstantno pogorava, i to iz godine u godinu, u odnosu na kvalitet vode koji se imao neposredno poslije formiranja akumulacije. Trenutni kvalitet vode akumulacije Modrac sa svih aspekata (fiziko-hemijskog, biolokog i bakteriolokog) u prosjeku je loeg kvaliteta, sa manjim oscilacijama u kvalitetu ovisno od godinjeg razdoblja istraivanja i lokalitata uzorkovanja i obavljenih terenskih mjerenja. Pogoranje kvaliteta vode akumulacije, prije svega, je posljedica hidrolokog stanja akumulacije odnosno smanjenja zapremine akumulacije i stanja nekontroliranog zagaenja voda u slivu akumulacije, kojima se akumulacija prehranjuje. Proizilazi, na to ukazuju rezultati obavljenih istraivanja, da kvalitet vode akumulacije u prosjeku odgovara II-III klasi voda. Kvalitet voda u vodotocima u slivu akumulacije Modrac (Turija, Ugar,...) Uredbom o klasifikaciji voda, rijeka Sprea do ua u akumulaciju Modrac, svi drugi vodotoci u slivu akumulacije i sama akumulacija Modrac svrstani su u II kategoriju-klasu voda; Na osnovu viegodinjeg praenja kvaliteta voda, utvreno je da su svi vodotoci u daleko loijem stanju u odnosu na zakonski utvreni kvalitet i da po kvalitetu voda odgovaraju III-IV kategoriji-klasi voda. Vodotoci, prijemom zagaenja preko svojih pritoka, konstantno su optereeni visokim teretom zagaenja i zbog toga skoro po svim pokazateljima kvaliteta, odgovaraju III-IV kategoriji-klasi voda, s tim da se povremeno po kvalitetu mogu svrstati i u vodotoke ''van klase''. Bitno je naglasiti da se na rijeku Turiju vri konstantan pritisak od odlagalita jalovine rudnika Banovii koje sadri ugljenu prainu i druge opasne supstance. Procjedne vode iz deponija rudnikog otpada rudnika urevik i Banovii takoe zagadjuju rijeku Spreu i jezero Modrac u koliinama koje nisu poznate.

    Stanovnitvo i privreda opine Lukavac utiu na zagaenje vodotoka na podruju opine zbog sljedeih razloga. - Procjedne vode deponije Potoari su procjenjene na 70.000 m3/god. Procjedne vode imaju negativan uticaj na rijeke Lukavi i Sprea sa zagaujuim materijama kao to su biorazgradljive organske materije, nutrijenti, teki metali i opasne supstance. - Privatni, javni i poslovni subjekti koji su spojeni na sistem javne kanalizacije opine Lukavac sa 553.824 m3/god otpadnih voda zagauju rijeku Spreu koje sadre kabasti materijal, biorazgradljive organske materije i nutrijente. - Otpadne vode iz svih naselja opine Lukavac koja nemaju sistem javne kanalizacije i koja otpadne vode isputaju u septike jame, prelive, kanale koji vode do najbliih vodnih tijela, su procjenjene na koliinu od 1.698.480 m3/god. U tim otpadnim vodama se nalaze zagaujue materije kao to su kabasti materijal, biorazgradljive organske materije i nutrijenti. - Neureene i divlje deponije otpada omoguavaju stvaranje 47200 m3 procjednih otpadnih voda koje sa biorazgradljivim organskim materijama, nutrijentima, tekim metalima i opasnim supstancama vre zagaenje rijeka. Najvee optereenje se deava na rijeku Spreu i jezera Bistarac, Vijenac i Modrac preko rijeica i potoka: Brijesnica, Strojna, Turija, Ugar, Bistari, Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka rijeka, Kruevaka rijeka, Gnojniki potok, Lopariki potok, potok Rijeka i Berkovaka rijeka. - Industrijske otpadne vode na podruju opine Lukavac sadre kabasti materijali, temperaturno zagaenje, biorazgradive materije, nutrijenti (hloridi, fosfati, sulfati, nitriti i nitrati), teki metali, radioaktivni izotopi, amonijak, fenoli, toluoli, benzol, i drugi aromatski ugljovodonici, teke metale i opasne supstance. Rijeka Sprea direktno i preko rijeke Jale je optereena i zagaena industrijskim otpadnim vodama u koliini od 15.775.940 m3/god. Problem koji je uzrok ovom stanju je ili nepostojanje sistema za tretman industrijskih otpadnih voda ili neadekvatan tretman otpadnih voda (npr. samo odreena koliina otpadnih voda se propota kroz preista dok se ostale direktno uputaju u vodotoke). Rudnike vode na podruju opine Lukavac sadre biorazgradive organske materije i nutrijente (nitriti, fosfati). Rijeka Sprea i jezero Vijenac direktno i preko pritoka su optereeni i zagaeni rudnikim otpadnim vodama u koliini od 3.506.000 m3/god. Otpadne vode iz ureenih deponija privrednih subjekata sadre kabasti materijal, temperaturno zagaenje, biorazgradive materije, nutrijenti (hloridi,

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    13

    fosfati, sulfati, nitriti i nitrati), teki metali, radioaktivni izotopi. Rijeka Sprea direktno je optereena i zagaena otpadnim vodama deponija otpada privrednih subjekata u koliini od 500.000 m3/god. Eksploatacija voda za potrebe procesa proizvodnje privrednih subjekata opine Lukavac procjenjena je na 14.867.306 m3/god. Na taj nain se vri pritisak na jezero Modrac u navedenim koliinama. - U oblastima ratarstvo, voarstvo, povrtlarstvo godinje se iskoristi oko 34 tone proizvoda za zatitu biljaka. Na istim povrinama se upotrijebi oko 2644 tona razliitih prirodnih i/ili vjetakih gnojiva (350 kg/ha) za poboljanje kvaliteta i prinosa. Sve ove koliine predstavlju pritisak na povrinske i podzemne vode na podruju opine Lukavac. Rezime problema u oblasti voda na podruju opine Lukavac

    Problem koji je vezan za procjedne vode deponije Potoari je nepostojanje tehniko-tehnolokih mjera na deponiji kojim bi se onemoguilo difuzno zagaenje kroz procjeivanje otpadnih voda sa deponije.

    Problem koji doprinosi neadekvatnom kvalitetu voda rijeke Spree je nepostojanje sistema za preiavanje otpadnih voda iz sistema javne kanalizacije.

    Problem ruralnih podruja opine Lukavac je nepostojanje sistema prikupljanja i preiavanja sanitarno-feklanih voda (nepostojanje sistema javne kanalizacije)

    Postojanje divljih deponija i svih drugih oblika neadekvatnog odlaganja otpada stvara problem zagaenja putem procjednih voda.

    Zagaenja voda od strane privrede je ili nepostojanje sistema za tretman industrijskih otpadnih voda ili neadekvatan tretman otpadnih voda (npr. samo odreena koliina otpadnih voda se propota kroz preista dok se ostale direktno uputaju u vodotoke).

    Zagaenje vodotoka zbog postojanja neadekvatno tretiranih deponija privrednih subjekata (npr. Bijelo more, crno more iz SISECAM Soda, deponije uglja i koksa iz GIKIL, deponije uglja, laporita i gipsa iz Fabrike cementa Lukavac)

    Zagaenje vodotoka na podruju opine Lukavac zbog neadekvatne primjene proizvoda za zatitu biljaka i prirodnih ili vjetakih gnojiva.

    Sektor tla i otpada

    Namjene zemljita na podruju opine Lukavac sa povrinama su kako slijedi: poljoprivredne povrine 16260,81 ha, graevinsko zemljite stanovanje 3340,10 ha, graevinsko zemljite privreda 969,94 ha, umske povrine 12484,61 ha, vodne povrine 256,3 ha, saobraaj putevi 81,17 ha, saobraaj eljeznica 7,68 ha, kamenolomi 165,39 ha, deponije ljake, jalovita i slino 569 ha, deponije otpada 7 ha. Kao najvei uzronici zagaenja tla identificirani su neadekvatno odloeni otpad iz privrede i domainstava, otpadne vode septikih jama, preliva i direktnihg izlijavanja u tlo, postojanje minskih polja, neadekvatno i nekontrolisano koritenje hemijskih sredstava u poljoprivredi. - Gledano ukupno za podruje opine Lukavac, organizovano se prikuplja otpad od oko 8894 domainstava i 567 privrednihi javnih subjekata. Prikupljeni otpad se odlae na deponiji Potoari koja je povrine 7 ha. Odlaganje na ovu lokaciju poelo 1996. godine, bez prethodno uraene projektne i ostale dokumentacije i bez okoline dozvole od nadlenog Federalnog ministarstva. Postupak dobijanja navedene dozvole je u toku. Vrsta otpada koji se odlae je komunalni otpad. Oko 9849 domainstava otpad odlau na veliki broj divljih deponija (7-10 divljih deponija po svakom naselju). Otpad se odlae direktno u prirodu na divlja odlagalita otpada, zatrpavanjem, paljenjem ili direktnim bacanjem na zemljite ili direktnim bacanjem u rijeke i potoke. Na ovaj nain se vri ogroman pritisak i zagaanje tla. Na deponiji Potoari se na godinjem nivou prosjeno odloi oko 11.000 tona otpada dok ostalih cca 50% domainstava takoe stvaraju oko 11.000 tona otpada godinje koji se spaljuje, zakopava, baca direktno u rijeke ilik odlae na veliki broj divljih deponija. - Zagaenje i pritisak na tlo postoje i zbog postojanja ruralnih otpadnih voda tj. zagaenja tla otpadnim vodama domainstava koja nisu prikljuena na sistem javne kanalizacije i to u ukupnoj koliini otpadnih voda od 1.698.480 m3/god.

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    14

    - Zagaanje i pritisak na tlo postoji i zbog nanoenja velikih koliina otpada iz neregulisanih korita vodotoka usljed plavljenja tla prilikom obimnijih padavina. - Privredni subjekti na podruju opine Lukavac vre pritisak na tlo odlaganjem komunalnog i industrijskog otpada. U nastavku su prikazani naini zagaenja tla od strane privrednih subjekata. SISECAM SODA LUKAVAC d.o.o (SSL) vri pritisak na tlo zbog postojanja Bijelog mora5 s desne strane rijeke Spree, a s lijeve strane autoputa Tuzla-Doboj nedaleko od raskrsnice Modrac ( 100.000 t/god i zbog postojanja Crnog mora u krugu SSL (ljaka 15.000 t i pepeo 65.000 t/god). GIKIL Komunalni otpad odvozi JKP RAD Lukavac dok opasni otpad odvozi ovlatena ustanova. Doo Reweus Lukavac Otpad: Graevinski ut koji se otpada u krugu preduzea, Motorno ulje koje se odlae na posebnu okaciju te koje zbrinjava specializovana kompanija prema ugovoru. Rudnik krenjaka Vijenacd.o.o. Lukavac Na kamenolomu jedini otpad koji se trajno odlae je jalovinski dio ili otkrivka. Skladiti se na Centralno jalovite. Prema projektu, kapacitet jalovita je cca. 13 miliona tona. Treba istai da je jalovinski dio neznatan s obzirom da se radi o kamenolomu sa dugogodinjim razraenim etaama. Proizvedena jalovina za 2010 godinu je 1800 tona to u odnosu na proizvodnju iznosi 0,3 %. Rudnik ikulje u Lukavcu Jalovina koja nastaje pri otkrivanju uglja otpad odlae se na vanjsko odlagalite PK''ikulje'' Jalovina. Otpad koji nastaje od iskopavanja ruda-otkrivka iznosi 2.274.371m3 .m/god i otpad od fizike i hemijske prerade rude je 11500 m3 .m/god - Ukupna oekivana rizina povrina kontaminirana ESZR-a opine Lukavac iznosi 13.711.740 m2, a to je 4,04 % u odnosu na ukupnu povrinu Opine. Najugroenija podruja kontaminirana prvenstveno minama na podruju opine su grupisana oko ozrenskih naselja Sije, Borice, Milino selo, Turija, Orahovica, Lozna i Jaruke, te dolinom rijeke Spree kroz MZ-e Devetak, Sije, Dobonica Donja Krtova, Gnojnica i Berkovica. Poseban problem neregistrovanih minskih polja je izraen na podruju MZ-e Smolua, jer za navedeno podruje ne postoje zapisnici o postavljanju mina. - U oblastima ratarstvo, voarstvo, povrtarstvo prema normativima primjene proizvoda za zatitu biljaka godinje se iskoristi 34 tone proizvoda. Na istim povrinama se upotrijebi 2644 tona razliitih gnojiva i stvori 40805,5 tona stajnjaka.

    Rezime problema u oblasti tla i otpada na podruju opine Lukavac

    Problem zagaenja zemljita zbog postojanja 11.000 tona otpada godinje i njegovog neadekvatnog odlaganja na deponiji Potoari

    Problem zagaenja zemljita zbog postojanja divljih odlagalita otpada, zatrpavanja, paljenja ili direktnog bacanja na/u zemljite ili direktnog bacanja u rijeke i potoke gdje divlja odlagalita ili direktno bacenje prirodu zagauje zemljite sa oko 11000 tona otpada godinje

    Problem zagaenja zemljita zbog postojanja odlagalita otpada privrednih subjekata kao to su Bijelo more i Crno more, odlagalita jalovine, otkrivke, ljake i graevinskog uta.

    Problem postojanja identifikovanih lokaliteta minskih polja i sumnjivih podruja na 4,04 % povrine opine

    Osnovni problem u oblasti poljoprivrede je zagaenje tla zbog neprimjenjivanja standarda zatite okolia na farmama i gazdinstvima i nepostojanja sistema za monitoring koritenja koliina i vrsta pesticida, gnojiva i stajnjaka

    Regulisanje korita vodotoka u cilju spreavanja plavljenja i zagaenja tla naplavnim muljem i vrstim otpadom.

    5 Tehnoloke otpadne vode u SSL su razliite po koliini i kvalitetu, ovisno od procesa u kojem nastaju. Osnovne otpadne materije

    u proizvodnji sode su kalcijum klorid i neiskoriteni natrijum klorid, kao rastvorene materije, a kao vrste otpadne materije su kalcijum karbonat, kalcijum sulfat, otpadni krenjak, pjesak i ljunak. Dio otpadnih voda se isputa u Bjelo more, a dio u kolektor otpadne tehnoloke vode. U Bjelo more se isputaju otpadne vode iz procesa proizvodnje sode, HPV, destilacionog procesa regeneracije amonijaka, , pripreme slane vode, gaenje krea. Nakon taloenja u Bjelom moru izbistrena voda koja ima poveanu vrijednost pH, povean sadraj CaCl2, NaCl i CaSO4, isputa u rijeku Spreu.

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    15

    Sektor atmosfere i energije Podaci o kvalitetu vazduha na podruju opine Lukavac su dostupni iz mjerenja koja su vrena na mobilnoj mjernoj stanici za kvalitet zraka u periodu od 18.02.2011. godine do 15.03.2011. godine. Mjerenja su vrena od strane Ministarstva prostornog ureenja i zatite okolice Tuzlanskog kantona u okviru Sistema za praenje kvaliteta zraka. Moe se zakljuiti da je u posmatranom periodu od 26 dana, u 9 dana ili 35% posmatranog perioda, zrak bio uglavnom umjereno zagaen ili zagaen. Najznaajniji pritisak na atmosferu, na podruju opine Lukavac, postoji zbog emisija od privrednih subjekata, zbog grijanja stambenog, poslovnog i javnog prostora, a potom, zbog emisija iz saobraaja, emisija sa deponija otpada i emisija iz poljoprivrednih djelatnosti. - Na podruju opine Lukavac, na gradskom podruju postoji sistem daljinskog grijanja za kolektivno stanovanje, javne objekte i privredu. Sistem daljinskog grijanja putem TE Tuzla ima: prikljueno 2600 stambenih jedinica, zagrijavana povrina priblino 135.000 m2, javne ustanove 22.000 m2, privredni subjekti 13.500 m2. Procjena je da 1337 domainstava ima individualne kotlovnice i da ima potronju 10 tona lignita i 6 m3 drveta u jednoj grejnoj sezoni gdje se grije ukupna stambena povrina. Ostalih 13492 domainstava ima pei na ugalj i troi 6 tona uglja i 6m3 ogrevnog drveta) i grije 50% stambenog prostora. Na bazi podataka i navedenih procjena na godinjem nivou, procjenjuje se da se za potrebe grijanja i ostale potronje elektrine energije iskoristi 438.629.501 kWh energije. Pri tome se u atmosferu emituje: 1044 tone sumpor dioksida, 180 tona azotnih oksida, 611 tona nemetanskih isparljivih organskih spojeva, 5240 tona ugljen monoksida, 1516 tona sitnih vrstih estica (prvenstveno ai), i 0,55 tona tekih metala. Osim toga, ove funkcije naselja imaju i najveu ulogu u emisiji staklenikih gasova koji dovode do pojave efekta staklenika i klimatskih promjena. Za opinu Lukavac ove emisije godinje iznose: 155357 tona ugljen dioksida (CO2) i 25248 tona metana (CH4). - Deponijski gas se stvara u tijelu deponije komunalnog otpada tokom vremena, pri emu koliina gasa zavisi od sastava i starosti otpada. Pored deponijskog gasa u grejnom periodu zbog prisustva ara i vrelog pepela prisutni su poari na deponiji Potoari. Sastav deponijskih gasova zavisi od strukture depovanog materijala i uglavnom se sastoji od metana, ugljendioksida, ugljenmonoksida, vodika i drugih komponenti koje su zastupljene u manjim koncentracijama, odnosno u tragovima. Na deponiji Potoari se na godinjem nivou prosjeno odloi oko 11.000 tona otpada to predstavlja osnov za emisiju oko 66000 m3

    deponijskog gasa. Osnovni problem deponije Potoari je nepostojanje tehniko, tehnolokih i organizacionih mjera na kojim bi se onemoguila emisija deponijskog gasa. Ostalih cca 50% domainstava takoe stvaraju oko 11000 tona otpada godinje koji se spaljuje, zakopava, baca direktno u rijeke ili odlae na veliki broj divljih deponija na podruju opine Lukavac (7-10 deponija po 100 m2 u svakoj mjesnoj zajednici). Ovih dodatnih 11000 tona otpada predstavljaju osnov za emisiju dodatnih 66000 m3

    deponijskog gasa. - Vozila sa podruja opine Lukavac godinje preu 167.801.865 km i pri tome potroe 19.294.765 litara goriva. U toku jedne godine, u saobraaju se emituje 404 tone azotnih oksida, 4,08 tona amonijaka, 204,14 tona nemetanskih isparljivih organskih spojeva, 1542 tone ugljen monoksida, 32,64 tona sitnih vrstih estica, 48421 tona ugljen dioksida i 7 tona metana. - Direktna upotreba raznih hemikalija (pesticida, herbicida, insekticida) u poljoprivredi na godinjem nivou, na podruju opine Lukavac, je procjenjena na 34 tone proizvoda. Na istim povrinama se upotrijebi oko 2644 tone razliitih gnojiva i stvori 40805,5 tona stajnjaka. Zagaujue materije koje se emituju iz poljoprivrede u okoli su amonijak (NH3), metan (CH4) i azot-suboksid (N2O).

    Rezime problema u oblasti atmosfere na podruju opine Lukavac

    Osnovni problem zagaenja atmosfere je postojanje zastarjelih i energetski neefikasnih i neprihvatljivih objekata i sistema grijanja stambenog, poslovnog i javnog prostora kao i koritenje elektrine energije na energetski neefikasan nain. Ova konstatacija vrijedi kako za sektor stanovanja tako i za privredu i javnu administrciju.

    Osnovni problem u oblasti zagaenja zraka od industrije je koritenje ekoloki neprihvatljivih proizvodnih tehnologija koje nisu u skaldu sa najboljim raspoloivim tehnologijama.

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    16

    Problem deponije Potoari je postojanje zagaenja od deponijskog gasa zbog nepostojanja tehniko, tehnolokih i organizacionih mjera kojim bi se onemoguila emisija deponijskog gasa.

    Osnovni problem vezan za sektor saobraaja je da su vozila starosti u prosjeku 15 godina i vie, da se adekvatno ne odravaju, i da nisu prema sadanjim standardima ekoloki prihvatljiva.

    U oblasti poljoprivrede najvei problem su: prekomjerna i nekontrolisana upotreba hemijskih sredstava, nepostojanje standarda dobrih poljoprivrednih praksi koje onemoguavaju emisije tetnih supstanci i sl.

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    17

    VVViiizzziiijjjaaa ooopppiiinnneee LLLuuukkkaaavvvaaaccc

    OOOpppiiinnnaaa LLLuuukkkaaavvvaaaccc jjjeee ppprrriiimmmjjjeeerrr

    zzzaaajjjeeedddnnniiiccceee uuu kkkooojjjooojjj llloookkkaaalllnnnaaa uuuppprrraaavvvaaa,,,

    ppprrriiivvvrrreeedddaaa iii ssstttaaannnooovvvnnniiitttvvvooo

    ooodddgggooovvvooorrrnnniiimmm ooodddnnnooosssooommm ppprrreeemmmaaa

    ppprrriiirrrooodddnnniiimmm rrreeesssuuurrrsssiiimmmaaa,,, uuu aaammmbbbiiijjjeeennntttuuu

    iiissstttoooggg iii zzzdddrrraaavvvoooggg oookkkooollliiiaaa,,,

    ooosssiiiggguuurrraaavvvaaajjjuuu ooodddrrriiivvv rrraaazzzvvvooojjj

    LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    17

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    18

    AAAkkkccciiiooonnniii ppplllaaannn zzzaaatttiiittteee oookkkooollliiiaaa ooopppiiinnneee LLLuuukkkaaavvvaaaccc

    Sektor voda

    Dugorono gledano, opina Lukavac eli smanjeniti emisiju tetnih tvari iz industrijskih i komunalnih otpadnih voda u vodne resurse za 50%. Za ostvarenje ovog plana u narednom periodu od 6 godina, opina Lukavac namjerava dostii slijedee operativne ciljeve : 1. Usvojena strategija prikupljanja i preiavanja industrijskih, komunalnih i oborinskih otpadnih voda na podruju opine Lukavac 2. Povecana pokrivenost kanalizacionom mrezom za prikupljanje otpadnih i oborinskih voda za 57.931

    metar kanalizacione mree sa tretmanom otpadnih voda u ruralnom dijelu opine i 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom dijelu opine te projektna dokumentacija za tretman otpadnih voda

    3. Obezbijeen adekvatan kapacitet za prijem otpadnih voda unutar postojee kanalizacione mree 4. Svo stanovnistvo koji nije obuhvaceno sistemom javne kanalizacije upoznato sa isplativim i tehnicki

    prihvatljivim rjesenjima odvodnje i tretmana otpadnih voda 5. Uspostavljen sistem zatite vodozahvatnih podruja i podruja oko lokalnih izvora. 6. Zatita od poplava opine Lukavac je adekvatno tretirana u planu upravljanja vodama sliva rijeke Save za FBiH. 7. Zatita naseljenih mjesta od bujinih poplava u skladu sa Strategijom o zatiti od poplava Opine

    Lukavac. 8. Poveana koliina vode u sistemu vodosnabdijevanja Opine Lukavac za 5%. 9. Usvojena Studija dugoronog vodosnabdijevanja na podruju Opine Lukavac. 10.Uspostavljen sistem kontrole svih lokalnih vodovoda i izvorita pitke vode kroz uspostavljanje Registra lokalnih vodovoda i izvorita pitke vode i mjera za kontrolu kvaliteta Praenje ispunjenja navedenih ciljeva e biti osigurano:

    - praenjem broja novoprikljuenih objekata na sistem javne kanalizacije, - praenjem m3 kapacitet za prijem otpadnih voda unutar postojee kanalizacione mree - praenjem broja odranih sastanaka, posjeta, konsultacija nadlenih opinskih slubi - praenjem broja direktnih ispusta u vodne resurse - praenjem broja zatienih vodozahvatnih podruja - praenjem broja realizovanih projekata zatite od poplava - praenjem koliine vode u sistemu vodosnabdijevanja Opine Lukavac - praenjem finalizacije Studije dugoronog vodosnabdijevanja na podruju Opine Lukavac

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    19

    Kako bi ovi ciljevi bili dostignuti planirane su slijedee mjere:

    Tip mjere

    ta? Ko? Kad? Koliko?/izvor

    sredstava

    Rea

    lizo

    vati

    /dem

    on

    stri

    rati

    1.1 Izraena strategija prikupljanja i preiavanja komunalnih i oborinskih otpadnih voda na podruju opine Lukavac (veza OC1)

    Opinska sluba za stambeno-komunalne poslove

    2013-2014 15.000 KM (opinski budet)

    2.1 Izgraeno 57.931 metar kanalizacione mree sa tretmanom otpadnih voda u ruralnom dijelu opine (veza OC2)

    Opinska sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije

    2012-2017

    200.000 KM (kredit 33%, opinski budet 33%, grant od meunarodnih organizacija 33%)

    2.2 Izgraeno 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom dijelu opine (veza OC2)

    Opinska sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije

    2012-2017

    200.000 KM (kredit 33%, opinski budet 33%, grant od Fonda za zatitu okolia/ivotne sredine)

    2.3. Izraen projekat za razdvajanje oborinskih od komunalnih otpadnih voda u urbanom podruju opine (veza OC2)

    Opinske slube

    2012-2014 100.000 KM (33% Opina Lukavac, 67% vii nivoi vlasti)

    2.4. Izraen projekat za preiavanje komunalnih otpadnih voda za urbano i dio prigradskog podruja opine (veza OC2)

    Opinske slube

    2012-2014 100.000 KM (33% Opina Lukavac, 67% vii nivoi vlasti)

    4.1 Revidirana i po potrebi doraena opinska odluka o zabrani direktnog ispusta otpadnih voda iz domainstava i poljoprivrednih objekata u rijeke, rjeice i potoke (veza OC4)

    Opinska sluba za stambeno-komunalne poslove

    2012 0 KM

    5.1 Uspostavljen sistem zatite vodozahvatnih podruja i podruja oko lokalnih izvora.

    Opinska sluba za stambeno-komunalne poslove, Opinska sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije

    2012-2017 30.000 KM/godinje (33% opinski budet, 67% vii nivoi vlasti)

    7.1. Zatita naseljenih mjesta od bujinih poplava u skladu sa Strategijom o zatiti od poplava Opine Lukavac.

    Opinska sluba za urbanizam, prost.planiranje i investicije, Opinska sluba CZ

    2012-2017 50.000 KM/godinje (33% opinski budet, 67% vii nivoi vlasti)

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    20

    8.1. Poveana koliina vode u sistemu vodosnabdijevanja Opine Lukavac za 5%.

    Opinska sluba za urbanizam, prost.planiranje i investicije

    2012-2017

    1.250.000 KM (25% opinski budet, 75% vii nivoi vlasti i donatorska sredstva)

    9.1. Usvojena Studija dugoronog vodosnabdijevanja na podruju Opine Lukavac

    Opinska sluba za urbanizam, prost.planiranje i investicije

    2012-2014 50.000 KM (100% opinski budet)

    10.1. Uspostavljen sistem kontrole svih lokalnih vodovoda i izvorita pitke vode kroz uspostavljanje Registra lokalnih vodovoda i izvorita pitke vode i mjera za kontrolu kvaliteta

    Opinska sluba za urbanizam, prost.planiranje i investicije

    2012-2014 20.000 KM (100% opinski budet)

    Zalo

    iti

    se

    i po

    dr

    ati

    6.1 Opinska administracija aktivno ukljuena i angaovana u procesu donoenja plana upravljanja slivom rijeke Save i Lokalne strategije oporavka nakon katastrofe u aspektu zatite od poplava (veza OC6)

    Opinska sluba za stambeno-komunalne poslove, Opinska sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije, Opinska sluba za CZ

    2012-2017 2000 KM (opinski budet)

    Lob

    irat

    i 1.2 Strategija prikupljanja i preiavanja industrijskih otpadnih voda na podruju opine Lukavac (veza OC1)

    Sluba za komunalno stambene poslove

    2012-2017

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    21

    Sektor tla i otpada Dugorono gledano, opina Lukavac eli smanjiti zagaenje tla uspostavom ekonomski odrivog sistema upravljanja industrijskim i komunalnim otpadom za cjelokupno (100%) podruje opine Lukavac, smanjenje povrina zemljita degradiranog djelovanjem industrije, energetike i rudarstva te u potpunosti uklonjenim registrovanim minsko eksplozivnim sredstvima. Za ostvarenje ovog plana u narednom periodu od 6 godina opina Lukavac namjerava dostii slijedee operativne ciljeve : 1. Prihvaena dugoroni opinski plan upravljanja otpadom 2. Usvojena strategija rekultivacije i stavljanja u funkciju odrivog razvoja industrijskim

    aktivnostima degradiranog zemljita na podruju opine Lukavac 3. Povean kapacitet u tehniko-organizacionom smislu subjekata zaduzenih za upravljanje

    otpadom za zbrinjavanje dodatnih 100 tona dnevno otpada 4. Smanjene povrine pod registrovanim divljim deponijama za 100% na podruju opine

    Lukavac. 5. Rekultivisano zemljite degradiranog djelovanjem industrije, energetike i rudarstva 6. Deminirano 1.800.000 m2 zemljita zagaenog minsko eksplozivnim sredstvima 7. Sanirano 12 klizita na podruju Opine Lukavac. 8. Regulisanje 6767 metara korita vodotoka u cilju spreavanja zagaenja tla.

    Praenje ispunjenja navedenih ciljeva e biti osigurano:

    - praenjem stepena usvajanja plana upravljanja otpadom - praenjem stepena finalizacije strategije rekultivacije i stavljanja u funkciju odrivog razvoja

    industrijskim aktivnostima degradiranog zemljita na podruju opine Lukavac - praenjem broja novosklopljenih ugovora o odvozu smea - praenjem smanjenja broja divljih deponija - praenjem povrina u m2 rekultivisanog zemljita - praenjem smanjenja m2 zemljita zagaenog minsko-eksplozivnim sredstvima - praenjem povrina u m2 saniranih klizita - praenjem povrina regulisanih vodotoka

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    22

    Kako bi ovi ciljevi bili dostignuti planirane su slijedee mjere:

    Tip mjere

    ta? Ko? Kad? Koliko?/izvor

    sredstava

    Rea

    lizo

    vati

    /dem

    on

    stri

    rati

    1.1 Izraen plan upravljanja otpadom na podruju opine Lukavac (veza OC1)

    Opina, MDP 2012-2013 15.000 KM (10% opinski budet, 90% MDP),

    3.1 Prikupljanje otpada proireno na novih 8.000 domainstava na ruralnom podruju opine Lukavac kroz nabavku 100 (5m3 i 1,1m3) kontejnera i 3 specijalizirana vozila za prikupljanje otpada , uz redovno obnavljanje postojeeg voznog parka (veza OC3)

    Opina, JKP RAD

    2012-2016 700.000 KM (kredit ili grantovi 67%, opinski budet 33%,)

    4.1 Uklonjene i sanirane registrovane divlje deponije iz svih mjesnih zajednica (30.000m2) na podruju opine Lukavac (veza OC4)

    Opina, JP RAD

    2012-2014

    200.000 KM (opinski budet 33%, grant od Fonda za zatitu okolia 67%)

    6.1. Deminirano 1.800.000 m2 zemljita zagaenog minsko-eksplozivnim sredstvima

    Deminerske organizacije

    2012-2018

    5.400.000 KM (opinski budet 300.000KM, 5.100.000KM vii nivoi vlasti i donatori)

    7.1 Sanirano 12 klizita na podruju Opine Lukavac

    Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije, Sluba CZ

    2012-2018 600.000 KM (Opinski budet 50%, Vii nivoi vlasti 50%)

    8.1. Regulisano 6767 metara korita vodotoka u svrhu spreavanja plavljenja

    Opina 2012-2017

    9.041.019 KM (20% Opina, 80% vii nivoi vlasti i grantovi fondova EU)

    Zalo

    iti

    se

    i po

    dr

    ati

    2.1. Usvojena strategija rekultivacije i stavljanja u funkciju odrivog razvoja industrijskim aktivnostima degradiranog zemljita na podruju opine Lukavac (OC2)

    PK ikulje i RK Vijenac

    2012-2014 -

    5.1. Rekultivisano zemljite degradiranog djelovanjem industrije, energetike i rudarstva

    PK ikulje i RK Vijenac

    2012-2017 -

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    23

    Sektor atmosfere i energije Dugorono gledano, opina Lukavac eli smanjiti zagaenje zraka prouzrokovano emisijama iz industrijskih procesa za 20% i smanjeno zagaenje zraka sagorjevanjem fosilnih goriva u stambenom, poslovnom i javnom sektoru za 20%. Za ostvarenje ovog plana u narednom periodu od 6 godina opina Lukavac namjerava dostii sljedee operativne ciljeve : 1. Opina Lukavac ima razvijene organizaciono-ljudske kapacitete za aktivno i kontinuirano ukljuenje i

    praenje procesa dobijanja novih i monitoringa provoenja postojeih okolinskih dozvola za industrijske pogone radi osiguranja primjene najboljih raspoloivih tehnologija.

    2. Smanjena potronja energije od fosilnih goriva za 20% u objektima pod ingerencijom opine Lukavac, primjenom principa energetske efikasnosti.

    3. Izraen glavni projekat toplifikacije kompletnog urbanog podruja opine Lukavac (snimanje i rekonstrukcija postojeeg stanja i proirenje toplovodne mree)

    4. Gaenje individualnih loita u 420 jedinica (stambenih, poslovnih i javnih) i i spajanje na daljinski sistem grijanja

    5. Smanjeni gubici u sistemu daljinskog grijanja za 30%. 6. Graani opine Lukavac upoznati sa mogunostima primjene osnovnih principa energetske efikasnosti i

    obnovljivih izvora energije 7. Smanjena potronje elektrine energije u sistemu javne rasvjete Opine Lukavac za 30%. Praenje ispunjenja navedenih ciljeva e biti osigurano: - praenjem broja procesa u koje su ukljueni opinski prdstavnici za dobijanje novih i monitoring

    provoenja postojeih okolinskih dozvola - praenjem trokova energije izdvojenih iz budeta opine Lukavac - praenjem stepena finalizacije glavnog projekta toplifikacije urbanog podruja opine Lukavac - praenjem broja novosklopljenih ugovora o spajanju na sistem daljinskog grijanja - praenjem koliine toplinske energije u sistemu daljinskog grijanja - praenjem broja graana prisutnih na sastancima, konsultacijama i preznetacijama u vezi sa

    energetskom efikasnou i obnovljivim izvorima energije - praenjem koliine elektrine energije u sistemu javne rasvjete

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    24

    Kako bi ovi ciljevi bili dostignuti planirane su slijedee mjere:

    Tip mjere

    ta? Ko? Kad? Koliko?/izvor

    sredstava

    Rea

    lizo

    vati

    /dem

    on

    stri

    rati

    1.1 Certificirane dvije osobe iz opinske administracije za ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni uticaja na okoli u postupku izdavanja okoline dozvole za privredne subjekte (veza OC1)

    Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije, Sluba za komunalno-stambene poslove, BIZ i poslove raseljenih lica

    2012-2013 2000 KM (opinski budet 100%)

    2.1 Instalirani alternativni sistemi za pripremu tople vode na zgrade javne namjene koja su pod ingerencijom opine Lukavac i koje imaju znaajnu potronju tople vode (veza OC2 i OC5)

    Sluba za opu upravu, privredu i drutvene djelatnosti, JU Obdanite Lukavac, JU Centar za kulturu

    2012-2016

    200.000 KM ( grant od meunarodnih organizacija 50%, opinski budet 50%)

    2.2 Postavljena toplotna izolacija i stolarija na objekat administracije opine Lukavac i zgradu JU centar za kulturu Lukavac uz postavljanje kalorimetara na bazi ega se obraunava potronja energije za grijanje (veza OC2)

    Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije, Sluba za opu upravu, privredu i drutvene djelatnosti, JU Centar za kulturu Lukavac

    2012-2017

    500.000 KM (opinski budet 50%, grant od viih nivoa vlasti i meunarodnih organizacija 50%)

    3.1. Izraen glavni projekat toplifikacije kompletnog urbanog podruja opine Lukavac (snimanje i rekonstrukcija postojeeg stanja i proirenje toplovodne mree).

    Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije, JP RAD Lukavac

    2012

    87.500 (Opinski budet 50.000, UNDP, UNEP, UNESCO, FAO i UNV 37.500)

    4.1. Spajanje 420 subjekata (kolektivnih i individualnih stambenih, privrednih i javnih) na sistem daljinskog grijanja opine Lukavac (veza OC4)

    Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije, JP RAD Lukavac,

    2012-2017

    Tani podaci bie poznati nakon izrade glavnog projekta toplifikacije kompletnog

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    25

    Sluba za komunalno-stambene poslove

    urbanog podruja opine Lukavac

    5.1 Ugradnja mjeraa toplinske energije u objekte koji su prikljueni na sistem daljinskog grijanja 5.2 Smanjenje gubitaka u distributivnoj mrei grijanja.

    Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije, Sluba za stambeno komunalne poslove

    2012-2017

    50.000 KM/godinje (opinski budet, Fond za zatitu okolia FBiH, budet javno komunalnog preduzea, vlasnici objekata)

    6.1 Graani opine Lukavac upoznati sa mogunostima primjene osnovnih principa energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije

    Opinski LEAP tim, asocijacija eko udruenja opine Lukavac

    2012-2015

    7.000 KM za prvu godinu, 5.000 KM/godinje za ostali period (opinski budet, vii nivoi vlasti)

    7.1 Smanjena potronje elektrine energije u sistemu javne rasvjete Opine Lukavac za 30%.

    Opinska sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije, Sluba za komunalno-stambene poslove

    2012-2014

    300.000 KM (opinski budet 20%, vii nivoi vlasti i EU fondovi 80%)

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    26

    Sektor bioloke raznolikosti i kulturno-povijesne batine Dugorono gledano, opina Lukavac eli zaustaviti dalju degradaciua biljnog i ivotinjskog svijeta i zapoeti revitalizaciju bioloke raznovrsnosti i u funkciju odrivog razvoja staviti kulturno-istorijsko-prirodno naslijee opine Lukavac. Za ostvarenje ovog plana u narednom periodu od 6 godina opina Lukavac namjerava dostii slijedee operativne ciljeve: 1. Izraena studija obima degradacije biljnog i ivotinjskog svijeta i indentifikovane mjere revitalizacije

    bioloke raznolikosti 2. Uspostavljen Registar kulturno-historijskih spomenika na podruju opine Lukavac 3. Objekti kulturno historijskog naslijea stekli status zatienog spomenika kulture 4. U cilju oivanja zatienih vrsta, 4 podruja (lokaliteta) steklo status zatiene zone Praenje ispunjenja navedenih ciljeva e biti osigurano: - praenjem stepena finalizacije studije obima degradacije biljnog i ivotinjskog svijeta - praenjem broja identificiranih kulturno-historijskih objekata, proizalih iz registra - praenjem broja objekat kulturno historijskog naslijea koji su stekli status zatienog spomenika kulture - praenjem broja podruja koja su stekla staus zatiene zone Kako bi ovi ciljevi bili dostignuti planirane su slijedee mjere:

    Tip mjere

    ta? Ko? Kad? Koliko?/izvor

    sredstava

    Rea

    lizo

    vati

    /dem

    on

    stri

    rati

    1.1 Izraena studija obima degradacije biljnog i ivotinjskog svijeta sa mjerama revitalizacije bioloke raznolikosti (veza OC1)

    Sluba za opu upravu, privredu i drutvene djelatnosti

    2012-2014

    10.000 KM (50% opinski budet, 50% fond za zatitu okolia)

    2.1 Izraena inventura i indetifikacija svih kulturno- historijskih spomenika na podruju opine Lukavac(veza OC2)

    Sluba za opu upravu, privredu i drutvene djelatnosti

    2012-2014 5.000 KM ( opinski budet 100%,)

    3.1 Svi objekati koji ispunjavaju kriterije stekli status zatienih kulturno historijskih spomenika (veza OC3)

    Sluba za opu upravu, privredu i drutvene djelatnosti , Federalno ministarstvo kulture I sporta

    2012-2017

    20.000 KM (opinski budet 33%, grant od viih nivoa vlasti 67%)

    4.1 etiri (4) podruja steklo status zatienih eko zona (veza OC4)

    Sluba za opu upravu, privredu i drutvene djelatnosti

    2012-2017

    30.000 KM (33% Opina, 67% vii nivoi vlasti i grantovi fondova EU)

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    27

    MMMooonnniiitttooorrriiinnnggg iii eeevvvaaallluuuaaaccciiijjjaaa aaakkkccciiiooonnnoooggg ppplllaaannnaaa zzzaaatttiiittteee oookkkooollliiiaaa (((LLLEEEAAAPPPaaa))) Monitoring i evaluacija podrazumijevaju interresorno i multidisciplinarno procjenjivanje sprovedenih aktivnosti definisanih LEAP dokumentom kako bi se ostvarili sljedei ciljevi:

    - efikasno provoenje LEAP-a, - izrada preporuka za nadlene slube/organizacije/javna preduzea, te - izmjene i dopune LEAP-a ukoliko se utvrdi da za tim postoji potreba.

    Za potrebe praenja i provedbu aktivnosti i projekata definisanih u LEAP-u, ustanovie se LEAP Evaluacioni Tim (LET) koji e se sastojati od sedam osoba iz razliitih opinskih slubi. lanove LEAP Evaluacionog Tima imenuje naelnik na planski period odreen LEAP-om (2012-2017) u roku od 15 dana od dana usvajanja LEAPa od strane Opinskog vijea. Osnovni zadatak LEAP Evaluacionog Tima je da na polugodinjem i godinjem nivou (jun i decembar) prati provedbu LEAP-a u svim oblastima djelovanja i na svim nivoima. Pored praenja, LEAP Evaluacioni Tim analizira prikupljene informacije u svrhu pripreme godinjeg izvjetaja o sprovoenju LEAP-a i donoenja preporuka za nadlene slube/organizacije/javna preduzea, te po potrebi inicira izmjene i dopune LEAP-a ako se utvrdi da postoji takva potreba. Godinji izvjetaj o sprovoenju LEAP-a i Akcioni plan za narednu godinu sa finansijskom projekcijom se podnosi na odobravanje Opinskom vijeu. LEAP Evaluacioni Tim je obavezan da razmotri bilo iji obrazloeni prijedlog za izmjene i dopune LEAP-a koji moe uputiti bilo koja od slubi/organizacija/javnih preduzea/zainteresovanih graana koje su ukljuene u provoenje LEAP aktivnosti. Za svaki pojedinani projekat iz LEAP-a koji se bude implementirao, imenovae se odgovorna osoba (koordinator/ica) koja e podnositi izvjetaj LEAP Evaluacionom Timu u skladu sa projektnom dinamikom, a najmanje dva puta u toku trajanje projekta. lanovi LEAP Evaluacionog Tima ne mogu biti voditelji pojedinanih projekata. Ocjena uspjenosti realizacije LEAPa se vri u skladu sa relizacijom postavljenih operativnih ciljeva datim u tabeli u nastavku:

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    28

    OBLAST OPERATIVNI CILJ REALIZACIJA (%)

    2014 2017

    VODA

    1. Usvojena strategija prikupljanja i preiavanja industrijskih, komunalnih i oborinskih otpadnih voda na podruju opine Lukavac

    100% -

    2. Povecana pokrivenost kanalizacionom mrezom za prikupljanje otpadnih i oborinskih voda za 57.931 metar kanalizacione mree sa tretmanom otpadnih voda u ruralnom dijelu opine i 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom dijelu opine te projektna dokumentacija za tretman otpadnih voda

    50% 100%

    3. Obezbijeen adekvatan kapacitet za prijem otpadnih voda unutar postojee kanalizacione mree

    20% 100%

    4. Svo stanovnistvo koji nije obuhvaceno sistemom javne kanalizacije upoznato sa isplativim i tehnicki prihvatljivim rjesenjima odvodnje i tretmana otpadnih voda

    100% -

    5. Uspostavljen sistem zatite vodozahvatnih podruja i podruja oko lokalnih izvora

    20% 100%

    6. Zatita od poplava opine Lukavac je adekvatno tretirana u planu upravljanja vodama sliva rijeke Save za FBiH.

    50% 100%

    7. Zatita naseljenih mjesta od bujinih poplava u skladu sa Strategijom o zatiti od poplava Opine Lukavac

    20% 100%

    8. Poveana koliina vode u sistemu vodosnabdijevanja Opine Lukavac za 5%

    20% 100%

    9.Usvojena Studija dugoronog vodosnabdijevanja na podruju Opine Lukavac

    100% -

    10.Uspostavljen sistem kontrole svih lokalnih vodovoda i izvorita pitke vode kroz uspostavljanje Registra lokalnih vodovoda i izvorita pitke vode i mjera za kontrolu kvaliteta

    100% -

    TLO I OTPAD

    1.Prihvaena dugoroni opinski plan upravljanja otpadom

    100% -

    2. Usvojena strategija rekultivacije i stavljanja u funkciju odrivog razvoja industrijskim aktivnostima degradiranog zemljita na podruju opine Lukavac

    100% -

    3.Povean kapacitet u tehniko-organizacionom smislu subjekata zaduzenih za upravljanje otpadom za zbrinjavanje dodatnih 100 tona dnevno otpada

    60% 100%

    4.Smanjene povrine pod registrovanim divljim deponijama za 100% na podruju opine Lukavac

    100% -

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    29

    5.Rekultivisano zemljite degradiranog djelovanjem industrije, energetike i rudarstva

    20% 100%

    6.Deminirano 1.800.000 m2 zemljita zagaenog minsko eksplozivnim sredstvima

    30% 100%

    7. Sanirano 12 klizita na podruju Opine Lukavac

    30% 100%

    8. Regulisanje 6767 metara korita vodotoka u cilju spreavanja zagaenja tla

    30% 100%

    ATMOSFERA I ENERGIJA

    1. Opina Lukavac ima razvijene organizaciono-ljudske kapacitete za aktivno i kontinuirano ukljuenje i praenje procesa dobijanja novih i monitoringa provoenja postojeih okolinskih dozvola za industrijske pogone radi osiguranja primjene najboljih raspoloivih tehnologija.

    100% -

    2. Smanjena potronja energije od fosilnih goriva za 20% u objektima pod ingerencijom opineLukavac, primjenom principa energetske efikasnosti

    50% 100%

    3. Izraen glavni projekat toplifikacije kompletnog urbanog podruja opine Lukavac (snimanje i rekonstrukcija postojeeg stanja i proirenje toplovodne mree)

    100% -

    4. Gaenje individualnih loita u 420 jedinica (stambenih, poslovnih i javnih) i i spajanje na daljinski sistem grijanja

    20% 100%

    5. Smanjeni gubici u sistemu daljinskog grijanja za 30%.

    20% 100%

    6. Graani opine Lukavac upoznati sa mogunostima primjene osnovnih principa energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije

    60% 100%

    7. Smanjena potronje elektrine energije u sistemu javne rasvjete Opine Lukavac za 30%

    100% -

    BIORAZNOLIKOST I KULTURNO-ISTORIJSKO NASLIJEE

    1. Izraena studija obima degradacije biljnog i ivotinjskog svijeta i indentifikovane mjere revitalizacije bioloke raznolikosti

    100% -

    2. Uspostavljen Registar kulturno-historijskih spomenika na podruju opine Lukavac

    100% -

    3. Objekti kulturno historijskog naslijea stekli status zatienog spomenika kulture

    50% 100%

    4. U cilju oivanja zatienih vrsta, 4 podruja (lokaliteta) steklo status zatiene zone

    100% -

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    30

    KKKooonnnccceeeppptttiii ppprrrooojjjeeekkktttnnniiihhh ppprrriiijjjeeedddlllooogggaaa

    LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    28

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    31

    Sektor voda

    Osnovni koncepti projektnih prijedloga su:

    Strateki cilj 1 VODA: Smanjena emisija stetnih tvari iz industrijskih i komunalnih otpadnih voda u vodne resurse

    Operativni cilj 1: Usvojena strategija prikupljanja i preiavanja industrijskih, komunalnih i oborinskih otpadnih voda na podruju opine Lukavac

    Mjera 1.1: Izraena strategija prikupljanja i preiavanja industrijskih, komunalnih i oborinskih otpadnih voda na podruju opine Lukavac (veza OC1)

    Naziv programa/projekta: 1.1.1 Izrada strategije prikupljanja i preiavanja komunalnih i oborinskih otpadnih voda na podruju opine Lukavac

    Opravdanost (problem i rjeenje) i kratak opis programa/projekta: Takasti izvor zagaenja na podruju opine Lukavac podrzumjeva otpadne vode iz sistema javne kanalizacije. Pored mjesta Lukavac grad i dio prigradskih podruja je obuhvaen kanalizacionom mreom i to: Babice, Bistarac Gornji, Dobonica Donja, Hrvati, Lukavac Mjesto, Modrac, Poljice Gornje, Purai, Tabaci i Turija. Treba naglasiti da je samo dio domainstva ili privrednih i javnih subjekata svakog od ovih naselja spojen na sistem odvodnje otpadnih voda putem kanalizacione mree. Ne postoji sistem za preiavanje otpadnih voda iz bilo kog od navedenih naselja. Iste se izlijevaju u rijeke Sprea, Turija i ostale, odnosno u jezero Modrac. ruralne otpadne vode iz svih naselja opine Lukavac koja nemaju sistem javne kanalizacije i otpadne vode isputaju u septike jame, prelive, kanale koji vode do najbliih vodnih tijela vre pritisak i zagaenje rijeke Spree i jezera Bistarac i Modrac preko rijeica i potoka: Brijesnica, Strojna, Turija, Ugar, Bistari, Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka rijeka, Kruevaka rijeka, Gnojniki potok, Lopariki potok, potok Rijeka i Berkovaka rijeka.

    Prvi korak u poboljanju stanja vodnih resursa koji su zagaeni netretiranim komunalnim i oborinskim otpadnim vodama je izrada projektne dokumentacije za isti odnosno izrada strategije prikupljanja i preiavanja komunalnih i oborinskih otpadnih voda na podruju opine Lukavac

    Cilj/evi projekta:

    Izrada stratekog programa kojim e se ispuniti oekivani operativni ciljevi poveanja obuhvata kako slijedi:

    2012- 20 %

    2014- 30 %

    2016- 50 %

    Ciljna grupa:

    Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije

    Sluba za komunalno-stambene poslove

    Sluba za budet i finansije

    Javno komunalno preduzee

    Oekivani rezultati:

    Izraen izvodiv strateki program prikupljanja i preiavanja komunalnih i oborinskih otpadnih voda na podruju opine Lukavac

    Indikatori:

    Strateki program prikupljanja i preiavanja komunalnih i oborinskih otpadnih voda na podruju opine Lukavac usvojen na opinskom vijeu

    Glavne aktivnosti: Upravljanje projektom: - Formalna uspostava radne grupe za izradu Strategije

    Period implementacije:

    Jan 2013- april 2016

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    32

    prikupljanja i preiavanja otpadnih voda - Odravanje konsultativnih i radnih sastanaka radne grupe za izradu strategije prikupljanja i preiavanja otpadnih voda - Angaovanje eksternih eksperata za pripremu startegije prikupljanja i preiavanja otpadnih voda - Provoenje javnih rasprava po mjesnim zajednicama - Upuivanje strategije na opinsko vijee

    Glavni rizici:

    Proizvoai otpadnih voda nisu spremni da plate uslugu

    Svijest proizvoaa otpadnih voda niska

    Predvieni trokovi:

    Direktni: 15.000

    Indirektni:

    Ukupno: 15.000

    Status spremnosti projekta: Spreman za implementaciju

    Izvori financiranja/sufinanciranja: Izvori: opinski budet 100%

    Partner(i) Nosilac projekta/implementacija/monitoring i evaluacija:

    Javno komunalno preduzee

    Opina - konkretizovati

    Strateki cilj 1 VODA: Smanjena emisija stetnih tvari iz komunalnih otpadnih voda u vodne resurse

    Operativni cilj 2: Povecana pokrivenost kanalizacionom mrezom za prikupljanje otpadnih i oborinskih voda za 57.931 metar kanalizacione mree sa tretmanom otpadnih voda u ruralnom dijelu opine i 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom dijelu opine te projektna dokumentacija za tretman otpadnih voda

    Mjera 2.1: Izgraeno 57.931 metara kanalizacione mree u ruralnom dijelu opine (veza OC2)

    Naziv programa/projekta: 2.1.1. Izgradnja kanalizacione mree u naselju Bokavii

    Opravdanost (problem i rjeenje) i kratak opis programa/projekta:

    Otpadne vode iz svih naselja opine Lukavac koja nemaju sistem javne kanalizacije i koja otpadne vode isputaju u septike jame, prelive, kanale koji vode do najbliih vodnih tijela, su procjenjene na koliinu od 1.698.480 m3/god. U tim otpadnim vodama se nalaze zagaujue materije kao to su kabasti materijal, biorazgradljive organske materije i nutrijenti. Vrijednost od 1.698.480 m3/god otpadnih voda je rasporeena na rijeku Spreu i jezera Bistarac i Modrac preko rijeica i potoka: Brijesnica, Strojna, Turija, Ugar, Bistari, Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka rijeka, Kruevaka rijeka, Gnojniki potok, Lopariki potok, potok Rijeka i Berkovaka rijeka. Problem koji je uzrok ovom stanju je nepostojanje sistema prikupljanja i preiavanja sanitarno-feklanih voda (nepostojanje sistema javne kanalizacije) sa ruralnih

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    33

    podruja opine Lukavac. Prvi korak u poboljanju stanja vodnih resursa zbog difuznog zagaenja iz septikih jama, preliva i direktnih izliva u vodotoke je izrada kanalizacione mree.

    Cilj/evi projekta:

    Izgradnja 10883 metara kanalizacione mree u naselju Bokavii:

    2013- 10 %

    2015- 50%

    2017 100%

    Ciljna grupa:

    Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije

    Sluba za komunalno-stambene poslove

    Sluba za budet i finansije

    Javno komunalno preduzee

    Oekivani rezultati:

    Izgraena kanalizaciona mrea u naselju Bokavii u duini od 10883 metara sa postrojenjem za preiavanje otpadnih voda

    Indikatori:

    650 subjekata iz naselja Bokavii spojeno na novoizgraenu kanalizacionu mreu i otpadne vode isputa u istu.

    Glavne aktivnosti: Upravljanje projektom: - Priprema projektne dokumentacije ( tehniki elabort i sl) za izgradnju kanalizacione mree u duini od 10883 metara u naselju Bokavii. - Izbor izvoaa radova za izgradnju kanalizacione mree - Izgradnja kanalizacione mree u duini od 10883 metara

    Period implementacije:

    Jan 2012- decembar 2017

    Glavni rizici:

    - Neregulisani imovinsko-pravni odnosi

    - Neregulisani putni pojasevi

    Predvieni trokovi:

    Direktni: 3.602.041,62 KM

    Indirektni:

    Ukupno: 3.602.041,62 KM

    Status spremnosti projekta: Projektna ideja

    Izvori financiranja/sufinanciranja: Izvori: kredit 33%, opinski budet 33%, grant od meunarodnih organizacija 33%

    Partner(i) Nosilac projekta/implementacija/monitoring i evaluacija:

    Javno komunalno preduzee

    Opina

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    34

    Strateki cilj 1 VODA: Smanjena emisija stetnih tvari iz komunalnih otpadnih voda u vodne resurse

    Operativni cilj 2: Povecana pokrivenost kanalizacionom mrezom za prikupljanje otpadnih i oborinskih voda za 57.931 metar kanalizacione mree sa tretmanom otpadnih voda u ruralnom dijelu opine i 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom dijelu opine te projektna dokumentacija za tretman otpadnih voda

    Mjera 2.1: Izgraeno 57.931 metara kanalizacione mree u ruralnom dijelu opine (veza OC2)

    Naziv programa/projekta: 2.1.2. Izgradnja kanalizacione mree u naselju Devetak

    Opravdanost (problem i rjeenje) i kratak opis programa/projekta:

    Otpadne vode iz svih naselja opine Lukavac koja nemaju sistem javne kanalizacije i koja otpadne vode isputaju u septike jame, prelive, kanale koji vode do najbliih vodnih tijela, su procjenjene na koliinu od 1.698.480 m3/god. U tim otpadnim vodama se nalaze zagaujue materije kao to su kabasti materijal, biorazgradljive organske materije i nutrijenti. Vrijednost od 1.698.480 m3/god otpadnih voda je rasporeena na rijeku Spreu i jezera Bistarac i Modrac preko rijeica i potoka: Brijesnica, Strojna, Turija, Ugar, Bistari, Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka rijeka, Kruevaka rijeka, Gnojniki potok, Lopariki potok, potok Rijeka i Berkovaka rijeka. Problem koji je uzrok ovom stanju je nepostojanje sistema prikupljanja i preiavanja sanitarno-fekalnih voda (nepostojanje sistema javne kanalizacije) sa ruralnih podruja opine Lukavac. Prvi korak u poboljanju stanja vodnih resursa zbog difuznog zagaenja iz septikih jama, preliva i direktnih izliva u vodotoke je izrada kanalizacione mree.

    Cilj/evi projekta:

    Izgradnja 13.628 metara kanalizacione mree u naselju Devetak:

    2013- 10 %

    2015- 50%

    2017 100%

    Ciljna grupa:

    Odjel za urbanizam i prostorno ureenje

    Odjel za komunalne poslove

    Odjel za opih poslova (financije i pravna sluba)

    Javno komunalno preduzee

    Oekivani rezultati:

    Izgraena kanalizaciona mrea u naselju Devetak u duini od 13.628 metara sa postrojenjem za preiavanje otpadnih voda

    Indikatori:

    1130 subjekata iz naselja Devetak spojeno na novoizgraenu kanalizacionu mreu i otpadne vode isputa u istu.

    Glavne aktivnosti: Upravljanje projektom: - Izbor izvoaa radova za izgradnju kanalizacione mree - Izgradnja kanalizacione mree u duini od 13.628 metara

    Period implementacije:

    Jan 2014-decembar 2017

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    35

    Glavni rizici:

    Predvieni trokovi:

    Direktni: 5.172.330 KM

    Indirektni:

    Ukupno: 5.172.330 KM

    Status spremnosti projekta: a) Spreman za implementaciju

    Izvori financiranja/sufinanciranja: Izvori: kredit 33%, opinski budet 33%, grant od meunarodnih organizacija 33%

    Partner(i) Nosilac projekta/implementacija/monitoring i evaluacija:

    Javno komunalno preduzee

    Opina

    Strateki cilj 1 VODA: Smanjena emisija stetnih tvari iz komunalnih otpadnih voda u vodne resurse

    Operativni cilj 2: Povecana pokrivenost kanalizacionom mrezom za prikupljanje otpadnih i oborinskih voda za 57.931 metar kanalizacione mree sa tretmanom otpadnih voda u ruralnom dijelu opine i 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom dijelu opine te projektna dokumentacija za tretman otpadnih voda

    Mjera 2.1: Izgraeno 57.931 metara kanalizacione mree u ruralnom dijelu opine (veza OC2)

    Naziv programa/projekta: 2.1.3. Izgradnja kanalizacione mree u naselju Gnojnica

    Opravdanost (problem i rjeenje) i kratak opis programa/projekta:

    Otpadne vode iz svih naselja opine Lukavac koja nemaju sistem javne kanalizacije i koja otpadne vode isputaju u septike jame, prelive, kanale koji vode do najbliih vodnih tijela, su procjenjene na koliinu od 1.698.480 m3/god. U tim otpadnim vodama se nalaze zagaujue materije kao to su kabasti materijal, biorazgradljive organske materije i nutrijenti. Vrijednost od 1.698.480 m3/god otpadnih voda je rasporeena na rijeku Spreu i jezera Bistarac i Modrac preko rijeica i potoka: Brijesnica, Strojna, Turija, Ugar, Bistari, Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka rijeka, Kruevaka rijeka, Gnojniki potok, Lopariki potok, potok Rijeka i Berkovaka rijeka. Problem koji je uzrok ovom stanju je nepostojanje sistema prikupljanja i preiavanja sanitarno-fekalnih voda (nepostojanje sistema javne kanalizacije) sa ruralnih podruja opine Lukavac. Prvi korak u poboljanju stanja vodnih resursa zbog difuznog zagaenja iz septikih jama, preliva i direktnih izliva u vodotoke je izrada kanalizacione mree.

    Cilj/evi projekta:

    Izgradnja 14.320 metara kanalizacione mree u naselju Gnojnica:

    2013- 10 %

    2015- 50%

    2017 100%

    Ciljna grupa:

    Odjel za urbanizam i prostorno ureenje

    Odjel za komunalne poslove

    Odjel za opih poslova (financije i pravna sluba)

    Javno komunalno preduzee

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    36

    Oekivani rezultati:

    Izgraena kanalizaciona mrea u naselju Gnojnica u duini od 14.320 metara sa postrojenjem sa preiavanje otpadnih voda.

    Indikatori:

    1270 subjekata iz naselja Gnojnica spojeno na novoizgraenu kanalizacionu mreu i otpadne vode isputa u istu.

    Glavne aktivnosti: Upravljanje projektom: - Izbor izvoaa radova za izgradnju kanalizacione mree - Izgradnja kanalizacione mree u duini od 14.320 metara

    Period implementacije:

    Jan 2014-decembar 2017

    Glavni rizici:

    Predvieni trokovi:

    Direktni: 4.814.110 KM

    Indirektni:

    Ukupno: 4.814.110 KM

    Status spremnosti projekta: a) Spreman za implementaciju

    Izvori financiranja/sufinanciranja: Izvori: kredit 33%, opinski budet 33%, grant od meunarodnih organizacija 33%

    Partner(i) Nosilac projekta/implementacija/monitoring i evaluacija:

    Javno komunalno preduzee

    Opina

    Strateki cilj 1 VODA: Smanjena emisija stetnih tvari iz komunalnih otpadnih voda u vodne resurse

    Operativni cilj 2: Povecana pokrivenost kanalizacionom mrezom za prikupljanje otpadnih i oborinskih voda za 57.931 metar kanalizacione mree sa tretmanom otpadnih voda u ruralnom dijelu opine i 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom dijelu opine te projektna dokumentacija za tretman otpadnih voda

    Mjera 2.1: Izgraeno 57.931 metara kanalizacione mree u ruralnom dijelu opine (veza OC2)

    Naziv programa/projekta: 2.1.3. Izgradnja kanalizacione mree u naselju Bistarac Donji

    Opravdanost (problem i rjeenje) i kratak opis programa/projekta:

    Otpadne vode iz svih naselja opine Lukavac koja nemaju sistem javne kanalizacije i koja otpadne vode isputaju u septike jame, prelive, kanale koji vode do najbliih vodnih tijela, su procjenjene na koliinu od 1.698.480 m3/god. U tim otpadnim vodama se nalaze zagaujue materije kao to su kabasti materijal, biorazgradljive organske materije i nutrijenti. Vrijednost od 1.698.480 m3/god otpadnih voda je rasporeena na rijeku Spreu i jezera Bistarac i Modrac preko rijeica i potoka: Brijesnica, Strojna, Turija, Ugar, Bistari, Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka rijeka, Kruevaka rijeka, Gnojniki potok, Lopariki potok, potok Rijeka i Berkovaka rijeka. Problem koji je uzrok ovom stanju je nepostojanje sistema prikupljanja i preiavanja sanitarno-fekalnih voda (nepostojanje sistema javne kanalizacije) sa ruralnih podruja opine Lukavac. Prvi korak u poboljanju stanja vodnih resursa zbog difuznog zagaenja iz septikih jama, preliva i direktnih izliva u vodotoke je izrada kanalizacione mree.

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    37

    Cilj/evi projekta:

    Izgradnja 19.100 metara kanalizacione mree u naselju Bistarac Donji:

    2013- 10 %

    2015- 50%

    2017 100%

    Ciljna grupa:

    Odjel za urbanizam i prostorno ureenje

    Odjel za komunalne poslove

    Odjel za opih poslova (financije i pravna sluba)

    Javno komunalno preduzee

    Oekivani rezultati:

    Izgraena kanalizaciona mrea u naselju Bistarac Donji u duini od 19.100 metara

    Indikatori:

    590 subjekata iz naselja Bistarac Donji spojeno na novoizgraenu kanalizacionu mreu i otpadne vode isputa u istu.

    Glavne aktivnosti: Upravljanje projektom: - Izbor izvoaa radova za izgradnju kanalizacione mree - Izgradnja kanalizacione mree u duini od 19.100 metara

    Period implementacije:

    Jan 2014-decembar 2017

    Glavni rizici:

    Predvieni trokovi:

    Direktni: 2.361.906 KM

    Indirektni:

    Ukupno: 2.361.906 KM

    Status spremnosti projekta: a) Spreman za implementaciju

    Izvori financiranja/sufinanciranja: Izvori: kredit 33%, opinski budet 33%, grant od meunarodnih organizacija 33%

    Partner(i) Nosilac projekta/implementacija/monitoring i evaluacija:

    Javno komunalno preduzee

    Opina

    Strateki cilj 1 VODA: Smanjena emisija stetnih tvari iz industrijskih i komunalnih otpadnih voda u vodne resurse

    Operativni cilj 2: Povecana pokrivenost kanalizacionom mrezom za prikupljanje otpadnih i oborinskih voda za 57.931 metar kanalizacione mree sa tretmanom otpadnih voda u ruralnom dijelu opine i 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom dijelu opine te projektna dokumentacija za tretman otpadnih voda

    Mjera 2.1: Izgraeno 5260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u ruralnom dijelu opine (veza OC2)

    Naziv programa/projekta: 2.2. Izgradnja mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom dijelu opine.

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    38

    Opravdanost (problem i rjeenje) i kratak opis programa/projekta:

    Otpadne vode iz svih naselja opine Lukavac koja nemaju sistem javne kanalizacije i koja otpadne vode isputaju u septike jame, prelive, kanale koji vode do najbliih vodnih tijela, su procjenjene na koliinu od 1.698.480 m3/god. U tim otpadnim vodama se nalaze zagaujue materije kao to su kabasti materijal, biorazgradljive organske materije i nutrijenti. Vrijednost od 1.698.480 m3/god otpadnih voda je rasporeena na rijeku Spreu i jezera Bistarac i Modrac preko rijeica i potoka: Brijesnica, Strojna, Turija, Ugar, Bistari, Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka rijeka, Kruevaka rijeka, Gnojniki potok, Lopariki potok, potok Rijeka i Berkovaka rijeka. Problem koji je uzrok ovom stanju je nepostojanje sistema prikupljanja i preiavanja sanitarno-fekalnih voda (nepostojanje sistema javne kanalizacije) sa ruralnih podruja opine Lukavac. Prvi korak u poboljanju stanja vodnih resursa zbog difuznog zagaenja iz septikih jama, preliva i direktnih izliva u vodotoke je izrada kanalizacione mree.

    Cilj/evi projekta:

    Izgradnja 5260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom dijelu opine:

    2015- 30%

    2017-50 %

    Ciljna grupa:

    Odjel za urbanizam i prostorno ureenje

    Odjel za komunalne poslove

    Odjel za opih poslova (financije i pravna sluba)

    Javno komunalno preduzee

    Oekivani rezultati:

    Izgraena mrea za odvodnju oborinskih voda u urbanom dijelu opine u duini od 5260 metara

    Indikatori:

    Oborinske vode u urbanom dijelu opine prikupljene i odvedene u recipijent putem novoizgraene mree za prikupljanje i odvodnju oborinskih voda.

    Glavne aktivnosti: Upravljanje projektom: - Izbor izvoaa radova za izgradnju mree - Izgradnja mree u duini od 5260 metara

    Period implementacije:

    Jan 2013-decembar 2017

    Glavni rizici:

    Predvieni trokovi:

    Direktni: 5.000.000 KM

    Indirektni:

    Ukupno: 5.000.000 KM

    Status spremnosti projekta: a) Spreman za implementaciju

    Izvori financiranja/sufinanciranja: Izvori: kredit 33%, grant od meunarodnih organizacija 33%, grant od viih nivoa vlasti 33%.

    Partner(i) Nosilac projekta/implementacija/monitoring i evaluacija:

    Javno komunalno preduzee

    Opina

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    39

    Strateki cilj 1 VODA: Smanjena emisija stetnih tvari iz industrijskih i komunalnih otpadnih voda u vodne resurse

    Operativni cilj 2: Povecana pokrivenost kanalizacionom mrezom za prikupljanje otpadnih i oborinskih voda za 57.931 metar kanalizacione mree sa tretmanom otpadnih voda u ruralnom dijelu opine i 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom dijelu opine te projektna dokumentacija za tretman otpadnih voda

    Mjera 2.4: Izraen projekat za izgradnju postrojenja za preiavanje komunalnih otpadnih voda za urbano i dio prigradskog podruja opine.

    Naziv programa/projekta: 2.4. Izrada projektne dokumentacije za izgradnju postrojenja za tretman i preiavanje komunalnih otpadnih voda.

    Opravdanost (problem i rjeenje) i kratak opis programa/projekta: Takasti izvor zagaenja na podruju opine Lukavac podrzumjeva otpadne vode iz sistema javne kanalizacije. Pored mjesta Lukavac grad i dio prigradskih podruja je obuhvaen kanalizacionom mreom i to: Babice, Bistarac Gornji, Dobonica Donja, Hrvati, Lukavac Mjesto, Modrac, Poljice Gornje, Purai, Tabaci i Turija. Treba naglasiti da je samo dio domainstva ili privrednih i javnih subjekata svakog od ovih naselja spojen na sistem odvodnje otpadnih voda putem kanalizacione mree. Ne postoji sistem za preiavanje otpadnih voda iz bilo kog od navedenih naselja. Iste se izlijevaju u rijeke Sprea, Turija i ostale, odnosno u jezero Modrac. ruralne otpadne vode iz svih naselja opine Lukavac koja nemaju sistem javne kanalizacije i otpadne vode isputaju u septike jame, prelive, kanale koji vode do najbliih vodnih tijela vre pritisak i zagaenje rijeke Spree i jezera Bistarac i Modrac preko rijeica i potoka: Brijesnica, Strojna, Turija, Ugar, Bistari, Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka rijeka, Kruevaka rijeka, Gnojniki potok, Lopariki potok, potok Rijeka i Berkovaka rijeka.

    Prvi korak u poboljanju stanja vodnih resursa koji su zagaeni netretiranim komunalnim i oborinskim otpadnim vodama je izrada projektne dokumentacije za isti odnosno izrada strategije prikupljanja i preiavanja komunalnih i oborinskih otpadnih voda na podruju opine Lukavac

    Cilj/evi projekta:

    Izrada stratekog programa kojim e se ispuniti oekivani operativni ciljevi poveanja obuhvata kako slijedi:

    2012- 20 %

    2014- 30 %

    2016- 50 %

    Ciljna grupa:

    Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije

    Sluba za komunalno-stambene poslove

    Sluba za budet i finansije

    Javno komunalno preduzee

    Oekivani rezultati:

    Izraena projektna dokumentacija za izgradnju postrojenja za tretman i preiavanje komunalnih otpadnih voda.

    Indikatori:

    Projekat za izgradnju postrojenja za tretman i preiavanje komunalnih otpadnih voda usvojen na opinskom vijeu.

    Glavne aktivnosti: - Raspisivanje javnog

    poziva za izradu

    Period implementacije:

    Jan 2013- april 2014

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    40

    projektne dokumentacije.

    - Izbor najpovoljnijeg ponuaa za izradu projektne dokumentacije

    - Izrada projekta. - Usvajanje projekta na

    opinskom vijeu.

    Glavni rizici:

    Predvieni trokovi:

    Direktni: 100.000

    Indirektni:

    Ukupno: 100.000

    Status spremnosti projekta: Projektna ideja

    Izvori financiranja/sufinanciranja:

    Izvori: opinski budet 50%, vii nivoi vlasti 50%

    Partner(i) Nosilac projekta/implementacija/monitoring i evaluacija:

    Javno komunalno preduzee

    Opina

  • LEA

    P 2

    01

    2 -

    20

    17

    41

    Sektor tla i otpada

    Osnovni koncepti projektnih prijedloga u oblastima tla i otpada su:

    Strateki cilj 2-TLO i OTPAD: Smanjeno zagaenje tla uspostavom ekonomski odrzivog sistema upravljanja industrijskim i komunalnim otpadom za cjelokupno (100%) podrucje opine Lukavac, smanjenje povrina zemljita degradiranog djelovanjem industrije, energetike i rudarstva te u potpunosti uklonjenim registrovanim minsko eksplozivnim sredstvima

    Operativni cilj 1: Prihvaen dugoroni Plan upravljanja otpadom

    Mjera 1.1: Izraena Plan upravljanja otpadom na podruju opine Lukavac (veza OC1)

    Naziv programa/projekta: 1.1.1 Izrada Plana upravljanja otpadom na podruju opine Lukavac

    Opravdanost (problem i rjeenje) i kratak opis programa/projekta: Gledano ukupno za podruje opine Lukavac, organizovano se prikuplja otpad od 8894 domainstava i 567 privrednihi javnih subjekata. Prikupljeni otpad se odlae na deponiji Potoari koja je povrine 7 ha. Odlaganje na ovu lokaciju poelo 1996. godine, bez prethodno uraene projektne i ostale dokumentacije i bez okoline dozvole od nadlenog Federalnog ministarstva. Postupak dobijanja navedene dozvole je u toku. Vrsta otpada koji se odlae je komunalni otpad. Oko 9900 domainstava otpad odlau na veliki broj divljih deponija (7-10 divljih deponija po svakom naselju). Otpad se odlae direktno u prirodu na divlja odlagalita otpada, zatrpavanjem, paljenjem ili direktnim bacanjem na zemljite ili direktnim bacanjem u rijeke i potoke. Na ovaj nain se vri ogroman pritisak i zagaanje tla. Na deponiji Potoari se na godinjem nivou prosjeno odloi oko 11.000 tona otpada dok ostalih cca 50% domainstava takoe stvaraju oko 11.000 tona otpada godinje koji se spaljuje, zakopava, baca direktno u rijeke ilik odlae na veliki broj divljih deponija.

    Prvi korak u poboljanju stanja tla je izrada Plana upravljanja otpadom na podruju opine Lukavac

    Cilj/evi projekta:

    Izrada stratekog programa kojim e se ispuniti oekivani operativni ciljevi poveanja obuhvata kako slijedi:

    2012- 100%

    Ciljna grupa:

    Odjel za urbanizam i prostorno ureenje

    Odjel za komunalne poslove

    Odjel za opih poslova (financije i pravna sluba)

    Javno komunalno preduzee

    Oekivani rezultati:

    Izraen izvodiv Plan upravljanja otpadom na podruju opine Lukavac

    Indikatori:

    Plan upravljanja otpadom na podruju opine Lukavac usvojen na opinskom vijeu

    Glavne aktivnosti: Upravljanje projektom:

    Period implementacije:

    Jan 2011- juni 2012

  • LEA

    P 2

    01

    2 - 2

    01

    7

    42

    - Formalna uspostava radne grupe za izradu Plana upravljanja otpadom na podruju opine Lukavac - Odravanje konsultativnih i radnih sastanaka radne grupe za izradu plana upravljanja otpadom na podruju opine Lukavac - Angaovanje eksternih eksperata za pripremu Plana upravljanja otpadom na podruju opine Lukavac - Provoenje javnih rasprava po mjesnim zajednicama - Upuivanje Plana na opinsko vijee

    Glavni rizici:

    Proizvoai otpada nisu spremni da plate uslugu

    Svijest proizvoaa otpada niska

    Predvieni trokovi:

    Direktni: 15.000

    Indirektni:

    Ukupno: 15.000

    Status spremnosti projekta: d) Projektni prijedlog

    Izvori financiranja/sufinanciranja: Izvori: