LCHF ZA MRŠAVLJENJE

8/12/2019 LCHF ZA MRAVLJENJE

1/36

LCHF ZA MRAVLJENJE VODI ZA POETNIKE

Napomena 1: Ovo nije tipina dijeta koja vam tonokae to ete, koliko i kada jesti. Ovo je pristup kojizahtijeva osobni angaman, od prikupljanjainorma!ija do provo"enja. Nitko to ne moe uinitiumjesto vas.

Napomena #: Nakon to proitate ovaj tekst, vratite sena rijei u !rvenoj boji, to su linkovi na daljnjetekstove koji imaju veze s temom, preporuam daproitate i njih radi boljeg razumijevanja.

$i koji smo due vremena na %&'( prehrani znamorei da %&'( nije dijeta ve nain prehrane, iz

jednostavnog razloga to ovaj nain prehrane nedoivljavamo kao )reim). Na engleskom )diet) znaiprehrana, no kod nas se )dijeta) uglavnom odnosi naspe!ijalan, restriktivan reim prehrane u !iljumravljenja ili lijeenja odre"enih bolesti. No mi na%&'( ne osjeamo da se neega odriemo, jer jedemo
http://istineilaziohrani.blogspot.com/2014/02/lchf-za-mrsavljenje-vodic-za-pocetnike.htmlhttp://3.bp.blogspot.com/-8XSJAtVkSdY/Uv3m8y6bp2I/AAAAAAAAC0U/iZNUYwECmco/s1600/e67c796096d1e10027c56ed11a3f5306_XL.jpghttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2014/02/lchf-za-mrsavljenje-vodic-za-pocetnike.html


2/36

raznovrsno, ne gladujemo, ne vaemo hranu nitibrojimo kalorije. *edemo zdravo i ukusno, osjeamose odlino i zapravo uivamo u hrani vie nego ranije.

+elim naglasiti da je %&'( puno vie od )dijete) ipuno vie od pukog smanjivanja unosa ugljikohidratau !ilju mravljenja. o je nain razmiljanja, nainivota i jedan globalni pokret koji se iri u sve veem

broju razvijenih zemalja. -adi se zapravo opovratku pravoj izvornoj hranikakva je bila nekad,prije masovnog uzgoja i industrijske prerade, dok sehrana uzgajala i pripremala lokalno i organski, na

prirodan nain, bez otrovnih kemikalija. -adi se onainu prehrane kakav je bio nekad, prije pojave)slubenih prehrambenih smjerni!a), )piramidezdrave prehrane) i )strunjaka) koji nam svi govoreto to trebamo jesti da bismo bili zdravi. -adi se oprehrani kakva je bila prije epidemijetzv !iviliza!ijskih bolesti i debljine.

$e"utim, mnogi ljudi tek prvi put uju za %&'(. akosvi mi prieljkujemo odlino zdravlje i visoki nivoenergije u ivotu, ipak je vrlo veliki broj osoba koje seza %&'( odluuju prvenstveno zbog mravljenja. Nijeto nita udno, jer danas imamo / ne stotine / vetisue sretnih, zdravih i vitkih osoba koje su nakongodina i godina bezuspjenih pokuaja i raznih dijeta,

napokon postigle vitku liniju, i to bez gladovanja0 atoovaj post posveujem temi %&'( kao dijeta zamravljenje.

2rije nego priamo kako smraviti, prvo trebaobjasniti zato se debljamo. 3oliko god bi to trebao
http://istineilaziohrani.blogspot.com/2011/08/prica-iz-davnina-ili-gradivo-koje-bismo.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/08/kako-je-doslo-do-danasnjih-prehrambenih.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/05/big-fat-lie.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2011/08/prica-iz-davnina-ili-gradivo-koje-bismo.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/08/kako-je-doslo-do-danasnjih-prehrambenih.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/05/big-fat-lie.html


3/36

biti logian nain razmiljanja, ipak se ne primjenjujeu konven!ionalnoj medi!ini. Naalost naazapadnjaka medi!ina nije usmjerena na traenje

uzroka bolesti ili zdravstvenog poremeaja, ve seokusira na prekrivanje simptoma lijekovima. 4li kakoete izlijeiti neto ako niste pronali i uklonili uzrok56ebljina je puno vie od estetskog problema, ona je

jedan od simptoma metabolikog sindroma ili bolestinovog doba, kojoj je uzrok neprirodna prehrana.2ojednostavljeno reeno, prehrana koja se temelji naugljikohidratima / itari!ama, kruhu, tijestu i

krumpiru, dovodi do naglog poveanja eera u krvi,to izaziva izluivanje inzulina koji sniava eer ukrvi. 3ad eer padne nestaje dostupne energije.ijelo bi tada posegnulo za zalihom )spremljene)energije koje svi imamo u obliku masnih naslaga, aliprisustvo inzulina u krvotoku to onemoguava, pazato osjeamo glad i moramo ponovo jesti.

Ovo se ponavlja 789 puta dnevno jer stalno jedemoobroke u kojima prevladavaju ugljikohidrati eer ikrob;. 4ko bismo kopali u polju !ijele dane ili tralimaraton, vjerojatno bismo stigli potroili svu tu silnuenergiju, no kako malo tko od nas to radi, sav se viakeera i kroba, uz pomo inzulina pretvara u masnenaslage, tj rezervu energije )za kasnije).


4/36

3ako nas =zdrava) i )uravnoteena) prehrana dovodido debljineO ovjeku, medvjedu i sumo bor!ima

2otrebno je drastino smanjivanje unosaugljikohidrata da bi se postigla stabiliza!ija eera ukrvi i smanjeno izluivanje inzulina, koji je glavni)igra) me"u hormonima i glavni imbeniknakupljanja masnoe. ek kad inzulin ne djelujemogue je troenje masnih zaliha sa tijela, bez obzirana kalorijski unos hrane. 6akle, radi se o biranju

namirni!a a ne o vaganju hrane i raunanju kalorija.Osim eera i slatkia, potrebno je iz prehrane izba!itisve namirni!e bogate krobom / itari!e, pekarskeproizvode, tjesteninu, riu i sve to sadri brano.

>manjeni unos ugljikohidrata nadokna"uje sepoveanim unosom prirodnih masnoa, ne proteina.$asnoe su te koje ne unosimo dovoljno, zbog krivih

prehrambenih smjerni!a i histerije oko kolesterola.6akle, masnoa ne samo da nije tetna nego jeneophodna za dobro zdravlje. $asnoa daje energiju,sitost i vane nutrijente /vitamine topive u mastima

4, 6, ? i 3#, te esen!ijalne masne kiseline. Ovihsastojaka u nemasnoj hrani nema, a potrebni su za sve

bioloke unk!ije u tijelu. Ne trebate se bojati niustruavati masne hrane, ve slobodno jedite iivotinjske i biljne masnoe. Ono to je tetno suumjetne masti / rainirana hidrogeniziranabiljnaulja, margarinii industrijske prera"evine prepunetrans8masnoa. >lobodno je jesti masla!, pek,masnije komade mesa, umanjke, kokosovo ulje,
http://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/10/kako-nas-zdrava-i-uravnotezena-prehrana.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/10/kako-nas-zdrava-i-uravnotezena-prehrana.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/06/o-covjeku-medvjedu-i-sumo-borcima.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/04/mit-o-stetnosti-masnoce-i-kolesterola-u.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.se/2012/03/aktivatori-topivi-u-mastima.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.se/2012/03/aktivatori-topivi-u-mastima.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/06/zivotno-vazne-omega-3-i-omega-6-masnoce.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/06/zivotno-vazne-omega-3-i-omega-6-masnoce.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/05/margarin-izbjegavati-pod-svaku-cijenu.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2012/01/njegovo-velicanstvo-maslac.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2012/04/jaja-nasa-svagdasnja.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/08/kokosovo-ulje-nova-medicina.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/10/kako-nas-zdrava-i-uravnotezena-prehrana.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/10/kako-nas-zdrava-i-uravnotezena-prehrana.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/06/o-covjeku-medvjedu-i-sumo-borcima.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/04/mit-o-stetnosti-masnoce-i-kolesterola-u.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.se/2012/03/aktivatori-topivi-u-mastima.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.se/2012/03/aktivatori-topivi-u-mastima.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/06/zivotno-vazne-omega-3-i-omega-6-masnoce.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/06/zivotno-vazne-omega-3-i-omega-6-masnoce.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/05/margarin-izbjegavati-pod-svaku-cijenu.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2012/01/njegovo-velicanstvo-maslac.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2012/04/jaja-nasa-svagdasnja.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/08/kokosovo-ulje-nova-medicina.html


5/36


6/36

/ debljanje0 li smoothie od umanjaka, vrhnja ibanane0 2reporuam to svakome tko je premravC;

Osnovne namirnice ili temelj prehrane nije

potrebno ograniavati koliine

$eso i perad. Najbolje je domae meso panihivotinja i domaih kokoi. Ne uklanjajte masnou smesa i kou s piletineD -iba i druga hrana iz mora, rakovi, kampi,koljke, alge, birajte ono to voliteD

*aja. Najbolje da budu organska ili domaa jajaD 2ovre koje raste iznad zemlje, po mogunosti izorganskog uzgoja: sve vrste kupusa, brokula, !vjetaa,kelj, prokuli!a, pinat, blitva, ratika broskva;, zelenemahune, artioka, paroge, tikvi!e, bue, patlidani,masline, sve vrste zelene salate, krastav!i, raji!a,paprika, koroma, !eler, gljiveD $asti: masla!, svinjska, pilea, paja, gove"a iguja mastD 'ladno preana ulja: maslinovo, kokosovoD %uk, enjak, "umbir i zainsko biljeD 4vokado, limun, domai kiseli kupusD znutri!eD >uho meso, slanina, prut, var!i, krvavi!e i

kobasi!e, ali samo domae proizvodnje, bez nitrita,glutamata i drugih opasnih kemikalijaD 'ladetina i juhe od kostijuD >moothie / kaasti sokovi od povra i zdravihmasnoaD


7/36

6omaa majoneza i uma!i napravljeni od hladnopreanog maslinovog ulja, masla!a, domaih jaja,zainskog biljaD


8/36

Namirnice koje nisu dozvoljene

Feer i sve namirni!e koje sadre eer, slatkii,

kolai, keksi, pe!iva, okolada, marmelada, pudingD 2rirodni eeri: med, javorov sirup, sirup agave,

jemeni i riin slad u sluaju prehlade ili gripe smijetemed;D >okovi i svi zasla"eni napit!i, voni jogurti,zobena, sojina, riina i druga zamjenska mlijekaD 2ahulji!e i mGsli za doruak, itne kai!e, griz,

palenta, okolino, medolino i sl.D +itari!e: peni!a, ra, zob, jeam, pir krupnik;,prosoD -ia, kukuruz, kus8kus, bulgur, koki!eD Biljke sline itari!ama: heljda, amaranth,HuinoaD $ahunarke: grah, slanutak, lea, soja, tako"er i

zeleni graakD jestenina, kruh, svi pekarski proizvodi od branai itari!aD 3rumpir, ips i preni krumpiriiD >ueno voeD $argarinD Ilja bogata omega89 masnoama: kukuruzno,

sojino, sun!okretovo, repiino i sve vrste ulja koja sedeklariraju pod nazivom jestivo uljeD 3upovni suhomesnati proizvodi koji sadrekemijske dodatke: glutamate pojaivae okusa;, raznekemikalije i eereD


9/36

ndustrijske prera"evine pune eera, peninogbrana, glutena, omega 9 ulja, kemijskih aditiva /kupovna majoneza, keap, dresing za salatu, mjeavine

zaina, hrana iz vrei!a, tuba, konzervi, kutija i sl.D 2ivo tekui kruh;D 3upovno mlijeko.

Namirnice koje se povremeno mogu priutiti

amna okolada s najmanje JKL kakaa 1 tangadnevno;D

Maa vina 1 dl; ili ai!a rakije K,;.

3olai i slasti!e su dozvoljeni u umjerenim koliinamaako su napravljeni od ovih sastojaka: *aja, masla!, kokosovo uljeD $ljeveni oraasti plodovi i sjemenkeD 2sEllium praak, kokosovo branoD

3akao prah, tamna okolada sa min JKL kakaaD 3iselo i slatko vrhnjeD >tevija za zasla"ivanjeD Fumsko voeD >vjei kravlji sir, skuta, mas!arpone, 4B& sirD aini: !imet, kardamom, "umbir, vanilija ne

vanilin eer ve prava vanilija / zrn!a mljevene

mahune vanilije;.

ato sam dozvoljene namirni!e podijelila u dvijekategorije5 ato to namirni!e u prvoj kategorijisadre vrlo malo ili nimalo ugljikohidrata ipredstavljaju osnovu prehrane. o su namirni!e koje
http://istineilaziohrani.blogspot.com/2011/04/istine-i-lazi-o-mlijeku.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2011/04/istine-i-lazi-o-mlijeku.html


10/36

e prijati veini i od kojih se daju pripremiti ukusna izasitna jela. Namirni!e u drugoj kategoriji sadreneto vie ugljikohidrata pa se trebaju konzumirati

umjereno. !oliko je to "umjereno" morateotkriti sami# jer je ovo vrlo individualno$$nogimrave kilogram tjedno bez problema, konzumirajuimlijene proizvode, kruhove od oraastih plodova i

voe. No nisu svi te sree, mnogi su osjetljiviji naugljikohidrate pa im i ta mala koliina eera izmlijenih proizvoda i oraastih plodova spreavamravljenje. 6rugima opet ne odgovaraju mlijeni

proizvodi zbog intoleran!ije na laktozu, a prisutan je ijo jedan problem s mlijenim / protein kazein kodnekih ljudi izaziva izluivanje inzulina iako nijeeer; to naravno spreava troenje masnih naslaga.Nadalje, imamo i problem ovisnostitj pretjeranepotrebe za hranomiili slatkiima. >vi oni koji imajuovaj problem znaju da s nekim namirni!ama

jednostavno ne mogu biti )umjereni). o je ono kadodluite pojesti jednu tangu okolade ali pojedete!ijelih 1KK ili #KK g, tj gubite kontrolu nadkonzuma!ijom pojedih namirni!a. Ovisni!i o slatkomesto e slino reagirati na sireve, oraaste plodove i%&'( kolae, pa je onda najbolje da ih se klonite

barem na neko vrijeme dok vam se apetit regulira.Naravno da su sirevi, oraasti plodovi i %&'( kolai

zdraviji nego kupovni slatkii, ali ako elite smravitineete to uspjeti jedui 1KK ili #KK g sira, oraha ili

badema ili # dl tuenog slatkog vrhnja onako kaogri!kali!u izme"u obroka.
http://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/06/gorka-istina-o-seceru.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/06/pretjerana-potreba-za-jelom.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/06/pretjerana-potreba-za-jelom.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/06/gorka-istina-o-seceru.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/06/pretjerana-potreba-za-jelom.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/06/pretjerana-potreba-za-jelom.html


11/36

Mesto me pitate to ete jesti, koje koliine, kojekombina!ije, traite primjere dnevnog jelovnika zamravljenje.C $e"utim ja smatram da nema

generalnog pravila i tono odre"enih jelovnika kojeete pratiti i mraviti, jer %&'( nije univerzalnainstant dijeta koliko god je neki htjeli takvomprezentirati;. %&'( je nain prehrane koji dovodi donormaliza!ije apetita i omoguava stvaranje jednogzdravog odnosa prema hrani, gdje jedemo da bismoivjeli a ne ivimo da bismo jeli. $orate shvatiti dapasivnim praenjem reima i dijeta radite protiv sebe

jer ne sluate vlastito tijelo. %orate poeti sluatisvoje tijelo i prilagoditi nain prehrane sebi# tjpreuzeti odgovornost za sebe# svoje zdravlje isvoje tijelo u vlastite ruke$

6rei se namirni!a iz prve kategorije kao bazeprehrane, neete dolaziti u situa!iju da se prejedate.ko se ikad prejeo od ribe, jaja, !vjetae ili paroga5

>tvar je u tome to ova hrana ne poga"a !entre zaovisnost u naem mozgu i ne zove na jo, kao to tokod nekih osoba ine slasti!e na bazi mlijenihproizvoda, oraastih plodova, tamne okolade i ostalidozvoljenih sastojaka.

%&'( prehrana daje puno bolju i dugotrajniju sitost isa manjim koliinama hrane. No naviknuti na veekoliine krobaste hrane koja treba da )ispuni)stomak iako ne ispunjava potrebu za hranjivimtvarima; esto se ispoetka doga"a da jedemo vienego to nam zapravo treba. Ovo je neka vrstaPpsiholoke gladi) i nema nita loe u tome prvo


12/36

vrijeme. spoetka se ne optereujte koliinom hrane.2onavljam, za poetak ne ograniavajte koliinuhrane0 Ovo je vano iz vie razloga:

da ne osjetite odri!anje i gladovanje kao da ste)na dijeti) jer to daje kontraeekatD tijelu treba vremena da se )prealta) sasagorijevanja eera na sagorijevanje masti, da bidolo do stabiliza!ije eera u krviD potreban je jedan period s prehranom bogatomnutrijentima %&'(; da bi tijelo nadoknadilo ono tomu je nedostajalo.Ibrzo ete primjetiti da ste siti i sa manjom koliinomhrane i obro!i e se spontano smanjivati. 2ostepeno e

vae tijelo uspostaviti prirodnu regula!iju apetita i viete biti u stanju osjetili onu pravu, zdravu sitost.Nakon jednog perioda prilagodbe, nauit ete da

jedete kad ste gladni i da prestanete jesti kad ste siti.Ovo je upravo ovako jednostavno kako zvui.

Iz dovoljno nizak unos ugljikohidrata, ak i sa veimkalorijskim unosom ipak dolazi do mravljenja,naroito u poetku. 3ad do"ete negdje do pola puta, tjskinete 7KL vika tjelesne teine, pro!es e se poetiusporavati i tada e biti potrebno voditi rauna i okoliini hrane tj kalorijama, ali nikad neete trebati

biti gladni0 6o tada ete ve postii prirodnu kontrolu

apetita tj regula!iju osjeaja gladi i sitosti. ako na%&'( ne brojimo kalorije, jer teorija o kalorijama

jednostavno ne unk!ionira jednako kod svihmakronutrijenata, ipak je koliina hrane vana.Inosite li previe hrane, jedete li izme"u obroka i kad


13/36

niste gladni zato to je neto )dozvoljeno) / neetemraviti. Neete se ni debljati pod uvjetom da je unosugljikohidrata vrlo nizak, ali neete ni mraviti. ijelo

jednostavno nee imati priliku potroiti masnenaslage ako jedete previe. 6akle nakon odre"enogvremena, kad ste se ve prealtali na %&'( i kadosjeate da vie niste gladni kao ranije, povediterauna o koliini hrane i rasporedu obroka. Dakle ne

jedite samo zato to je neto &dozvoljeno&. 4koelite smraviti ovo sebi jednostavno ne moetepriutiti.

'ranu ne treba vagati niti raunati kalorije.


14/36

Ovja skuta pomijeana sa umanj!ima, prekomoete nasje!kati orahe i posuti !imetomD >moothie / kaasti sok iz blenderaD

$nogi od nas ujutro nismo gladni pa ne jedemodoruak nego samo popijemo hranjivi i zasitni napitakkojeg nazivamo B2 kava / Bulletproo kava ili ?gg$ilk !appu!!ino re!ept na kraju;.

'rijedlog za ruak(a ruak kuhajte tradi!ionalna mesna ili riblja jela, stim da umjesto klasinih priloga od tjestenine, rie

ili kruha jedete povre pripremljeno na razne naine:kuhano, peeno, preno, grilano ili dinstano, uzdodatak masnoe. 6akle obrok se sastoji od neegproteinskog meso, riba, jaja; Q prilog od povraumjesto krobastog priloga Q masnoa u kojoj sepripremala hrana ili neki umak ili dresing na bazimasla!a, umanjaka, maslinovog ulja i zainskog bilja.

Iz nemasno meso kao to je piletina i puretina, ili uzribu priredite neki masniji umak ili domaumajonezu. I salate dodajte neto masnije kao to sumasline, avokado, nekoliko oraha ili li!a sjemenki.Nemojte izba!iti salatu, jedite sirovo povre kaosalatu, kao to ste radili i ranije.

$asnoa je najbolji izvor energije ali i izvor vanih

hranjivih tvari kao to su esen!ijalne masne kiseline ivitamini topivi u masti 4, 6, 3, ?; bez kojih se ne bimogle odvijati vane unk!ije u tijelu. 4li vano jekoristiti samo prirodnu masnou. o su:


15/36

pravi masla! ne margarin0;, ghee, svinjska mastili kokosovo ulje za peenje i prenjeD za salate i za lagano dinstanje maslinovo ulje ne

rainirano nego hladno preano;D ostala hladno preana ulja kao laneno, buino isezamovo moete koristiti u vrlo malim koliinama i tosamo na hladno, dakle u salatamaD izba!ite neprirodne masnoe: sve vrste margarinai rainirana ulja / kukuruzno, sun!okretovo, sojino,repiino i sve vrste )jestivih) ulja.

Bilo bi dobro jesti jetru, prepuna je vitamina iminerala u lako dostupnom obliku i najbolji izvoreljeza. >ve iznutri!e su jako zdrave i jedui ihredovno, 18# put tjedno, nadoknadit ete eventualninedostatak mnogih minerala i vitamina.


16/36

%&'( primjer dnevnih jelovnika ili ruenje mitova o%&'(;ato %&'( i to nije u redu s ugljikohidratima

2rilozi jelu umjesto krumpira, tjestenine i riedeje za %&'( doruak

Ne bojte se preskoiti obrok. 2ovremeni postje jakozdrav jer tijelu prua mogunost da umjestoneprestanog probavljanja hrane ini druge vaneposlove: regenera!iju stani!a i detoksiika!iju.

a kraj, ponovimo jo jednom to %&'( nije i to%&'( jest:

%&'( nije manje ugljikohidrata, ogromne koliinemastiD%&'( nije manje ugljikohidrata, vie mesaD%&'( nije 4tkins i nije )mesna dijeta)D%&'( nije jesti samo pek, jaja i varkeD

%&'( nije hrenovke, hamburgeri i kupovne kobasi!enatopljene kupovnom majonezomD%&'( nije dijeta koja zakiseljava organizam.3oliinski se jede puno vie povra nego mesa, a neobrnuto. Osim toga se ne jedu itari!e kojezakiseljavaju, ne jede se industrijska hrana kojazakiseljava, eer, brano, aditiviC ato molim vasnemojte me pitati to ete ako zakiselite organizam sa

%&'(, jer to jednostavno nije mogue.%&'( znai da najvei udio 34%O-*4 dolazi izmasti, no to ne znai da se 3O%MN>3 pojedenajvie masti. ako"er %&'( ne znai da se jedu veekoliine mesa od onog to se smatra normalno i to
http://istineilaziohrani.blogspot.com/2013/09/lchf-primjer-dnevnih-menija-ili-rusenje.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2013/09/lchf-primjer-dnevnih-menija-ili-rusenje.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2011/11/lchf.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/08/sto-jesti-umjesto-ugljikohidrata.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/06/lchf-dorucak.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2013/05/povremeni-post-uz-lchf.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.se/2012/05/hrana-koja-hrani-hrana-koja-cisti-ili.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2013/09/lchf-primjer-dnevnih-menija-ili-rusenje.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2013/09/lchf-primjer-dnevnih-menija-ili-rusenje.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2011/11/lchf.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/08/sto-jesti-umjesto-ugljikohidrata.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/06/lchf-dorucak.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2013/05/povremeni-post-uz-lchf.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.se/2012/05/hrana-koja-hrani-hrana-koja-cisti-ili.html


17/36

jedu ljudi na standardnoj prehrani. 2reokrenutapiramida na naslovni!i moje knjige prikazuje omjerkalorija iz pojedinih grupa namirni!a, a ne koliinu0

I6O 34%O-*4 3O%MN4 '-4N? N*? *?6NO? >O0

%&'( nain prehrane je jedan model, okvir, unutarkojeg svatko treba pronai vlastiti optimalan nainprehrane u skladu sa svojim tjelesnimpredispozi!ijama, zdravstvenim stanjem, intenzitetutjelesne aktivnosti treninga; i svojim !iljevima. No

glavne smjerni!e iste su za sve: smanjeni unos eera,kroba i rainirane hrane, te povean unos povra,prirodnih masti i prave domae hrane. -adi ilustra!ijedat u primjer jednog tipinog LCHF ruka(

3omad mesaribe isto kao i obino to se jede,meso i ribu mogu zamijeniti jaja i mlijeni proizvodiD Imjesto priloga od

krumpirarietjesteninekruha, napravi se prilog odraznog povra / ono se moe kuhati, pei, priti,grilati, dinstatiD >ve se ino zaini masnoom u kojoj sepripremalo jelo ili se doda masnoa ako je jelo )suho)D >alata kao i obinoD 2ie: umjesto sokova i piva, pije se voda ili

umjerena koliina 1 dl; vina, preporua se !rno,zdravije je.6akle bitna razlika u odnosu na standardan obrok jeda se prema %&'( krobni dio obroka s kojim smonekada punili eluda! / krumpir, kruh, tjestetnina,


18/36

ria / zamjenjuje povrem. Dakle povr)e vie nijedekoracija na tanjuru ve) ono predstavlja

volumen obroka# dok masno)a daje

sitost$3oliinu masnoe poveavamo tako to nepeemo vie na suhoj tavi ve slobodno u pripremihrane koristimo prirodne masti svinjska mast,masla!, ghee, maslinovo i kokosovo ulje;, ne koristimolight dresinge za salatu niti light majoneze koje suprepune eera, kroba i kemikalija, ve koristimopunomasne prirodne umake i majoneze odumanjaka, masla!a, maslinova ulja, zainskog biljaC

Obeani re!ept za B2:*ulletproo+ co++eeje kava u koju ste nadodalimasnou. o moe biti masla!, kokosovo ulje ili oboje.$oe se i ne mora dodati malo slatkog vrhnja. 6akle

jednostavno u svoju kavu dodate 1 li!u masla!a ili 1li!u kokosovog ulja i po elji malo slatkog vrhnja. 6amasnoa ne bi =plivala= u kavi treba sve skupa

izmiksati nekom vrstom tapnog miksera ili mikseromza !appu!!ino. Ovakav napitak ujutro daje energiju iizdrljivost bez da optereuje eluda! krutom hranom.3ako ne uzimate ugljikohidrate, tako tijelo i daljenastavlja sagorijevati masnoe i ketone za energiju,to je poeljno kod mravljenja. 4ko ujutro jedete voeili itari!e, sagorijevanje masnoa se prekida i tijelo se

preba!uje na sagorijevanje glukoze, dakle gasite vatru.3ad jutro zaponete masnoama potpirujete vatru.

6ruga varijanta hranjivog napitka za jutro je eggmilkcappuccino. *a ga radim tako da u visoku stavim

jedno !ijelo jaje i jedan umanjak pa to dobro


19/36

izmiksam. Nadodam 1 li!u masla!a, 1 li!ukokosovog ulja ako nemate kokosovog uljapreskoite ga; i 1,7 8 # dl vrue vode i dalje sve

miksam dok nije spojeno i zapjenjeno. 6odam mrvi!usoli sol die okus skoro svemu, malo !imeta i vanilije,ovo sve prema eljama i okusu;. 2ola ove koliinedodam u skuvanu kavu i to je to drugu polovi!upodijelite s partnerom ili sauvajte za neku kasnijukavu;. 3avu preporuam pravu 8 kuvanu, press, ilterili espresso, nikako instant varijante i mukali!e izkesi!a tipa = u 1= i slino.

3orisno znati ako ste na mravljenju:ato %oA &arb mora biti 'igh (at a ne 'igh 2rotein3etoza kod prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata

4ko ne mravite uz %&'( 8 mogui uzro!iRrani!a unosa ugljikohidrata kod mravljenja
http://istineilaziohrani.blogspot.com/2011/09/zasto-low-carb-mora-biti-high-fat-ne.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/05/ketoza-ili-ketoacidoza-kod-prehrane-sa.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/08/vazno-ako-ne-mrsavite-uz-lchf-17.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/10/lchf-individualni-plan-za-mrsavljenje.htmlhttp://3.bp.blogspot.com/-fHPANbj7hsc/UvI3iXa3ZgI/AAAAAAAACxo/V76FrrcQyd8/s1600/1553401_672146929493465_2021183098_o.jpghttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2011/09/zasto-low-carb-mora-biti-high-fat-ne.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/05/ketoza-ili-ketoacidoza-kod-prehrane-sa.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/08/vazno-ako-ne-mrsavite-uz-lchf-17.htmlhttp://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/10/lchf-individualni-plan-za-mrsavljenje.html


20/36

Na emu nutricionisti temelje tvrdnje da su masnoe tetne za organizam?

Na mitovima, zab!"ama i #om$%&i'a(im i(t$%$)ima*

A(&$ K$+) '$ $"$)$ti- .o"i(a %o/o. )to'$0a o" )va#! &i'$(! 1$io ot#%iti !z%o#)%2a(i- bo$)ti* Iz(io '$ -iot$z! "a )! za)i0$($ ma)(o0$ i #o$)t$%o .av(i !z%o2(i#a '$ %ov$o i)t%a1iva('$ ! #o'$m '$ o#azao #o%$a&i'! izm$3! !#!(o. !(o)ama)(o0a i )m%t(o)ti ! /$)t z$ma'a )vi'$ta* M$3!tim, !b%zo '$ %azot#%iv$(o "a '$K$+) ! to v%i'$m$ imao o"at#$ iz "va"$)$t i "vi'$ z$m'$, ai "a '$ %i#azao o"at#$)a#!'$($ iz )vi- ti- z$ma'a, )tati)ti2#a ov$za(o)t izm$3! !(o)a ma)(o0$ i)m%t(o)ti o" )%2a(i- bo$)ti ot!(o bi ($)taa* Dobiv$(i %$z!tat mo%ao '$ o%av"atio2$#iva('a ('$.ovi- %i)ta/a, #ao i !t%o/$($ mii'!($ "oa%a o%$z(i- obv$z(i#a*Na1ao)t, &i'$o zaa"('a2#o %$-%amb$(o ob%azova('$ i )av'$ti t$m$'$ )$ (a ovo')t!"i'i ia#o "%!.$ v$i#$ )t!"i'$ %ov$"$($ #a)(i'$ (i)! !)'$$ otv%"iti %$z!tatK$+)ova i)t%a1iva('a* Ia#o '$ ova' 4ia)#o b%zo %azot#%iv$( ota '$ v$0 bia ba2$(a iob'$%!2#$ %i-va0$(a o" %$-%amb$($ i 4a%ma&$!t)#$ i("!)t%i'$ #o'$ 0$ i"!0i-

.o"i(a (a %a2!( -i)t$%i'$ o#o ma)(o0$ i #o$)t$%oa o)tva%ivati mii'!()#$ %o4it$* O"5i.-t5 %$-%amb$(i- %oizvo"a, %az(i- zam'$()#i- (ami%(i&a, %a4i(i%a(i- !'a,ma%.a%i(a, 1it(i- a-!'i&a i "%!.i- i("!)t%i')#i- %$%a3$vi(a, "o i'$#ova za)(i1ava('$ #o$)t$%oa, #o'i )! (a'%o4itabi(i'i i'$#ovi (a )vi'$t!* 6v$ )$ i'$oo#oio7

I)ti(a '$ m$3!tim, "a za)i0$($ ma)(o0$ 1ivoti(')#o. o%i'$#a, ) #o'ima (a) )t%a/$za"('i- 89 .o"i(a, (i#a" (i)! bi$ /t$t($ i o" amtiv'$#a )! )a2i('ava$ va1a( "io'!")#$ %$-%a($* Ma)(o0$ "a'! )ito)t, $($%.i'! i vitami($ toiv$ ! ma)tima #o'i )!va1(i #ataizato%i )vi- bio#$mi')#i- %o&$)a ! ti'$!* L'!")#i )$ moza# :9; )a)to'i o"ma)ti* 6va#a )ta(i2(a m$mb%a(a ! ti'$! )$ )a)to'i o" ma)ti* Ma)ti iz.%a3!'! i%$.$($%i%a'! '!")#o ti'$o* D%!.im %i'$2ima ma)(o0$ )! ($o-o"($ za z"%av'$< Ai(a%av(o, )amo o($ %i%o"($* Ra4i(i%a(a i -i"%o.$(izi%a(a bi'(a !'a i ma%.a%i(i (i)!%i%o"($ ma)ti i ('i- t%$ba izb'$.avati*

Zato itarice imaju prednost nad mesom? (piramida namirnica)

O$t zbo. #om$%&i'a(i- %azo.a* P%oa.i%a (am )$ #ao (a'z"%avi'$ o(o /to "o(o)i(a'v$0i %o4it, a to )! !%avo %az($ %$%a3$vi($ o" 1ita%i&a i %oizvo"i o" 1it(o.b%a/(a* Za%a"a (a #%!-!, %oizvo"ima o" #!#!%!za i )o'$ '$ o.%om(a* P%oizvo"i o"1ita%i&a ima'! "!.i %o# t%a'a('a "o# )$ %$&imo m$)o mo%a o-%a('ivati, #%&ati i%o"avati o" )ta(im -a3$('$m i ima !(o #%a0i %o# t%a'a('a* Ja)(o '$ "a '$ "a$#oi)ativi'$ %o"avati %oizvo"$ o" 1ita%i&a ($.o ma)a&, 'a'a i ov%0$* Na ta' (a2i(

i("!)t%i'i o)ta'$ v$i#i vi/a# #o'$. mo1$ ot%o/iti (a %$#am$ #o'ima ta#o a.%$)iv(o%oa.i%a 1ita%i&$ #ao 5baz! z"%av$ %$-%a($5, 5z"%av$ za )%&$5 i )i2(o*

Ka" !m'$)to to.a #!!'$mo m$)o i m'$2($ %oizvo"$ a/(i- 1ivoti('a, ov%0$ i 'a'a"i%$#t(o o" !z.a'iva2a, zaobiazimo &i'$i ta' mo(!m$(ta(i %o4itabi(i )i)t$mi("!)t%i')#$ o'o%iv%$"$, t%a()o%t 1ita, a(tibioti#$, -o%mo($ %a)ta, #$mi')#a .(o'iva,%o&$)o%$, i()$#to%$, %oizvo3a2$, "o)tav'a2$ i o.a/iva2$, #o'i )vi za%a3!'! (a


21/36

am$ta( (a2i( %$tva%a'!0i '$4ti(o ot#!'$($ 1ita%i&$ ! )#!$ %oizvo"$ !a#ova($! /a%$($ #a%to($ i v%$0i&$*

Kako su povezani debljanje kod ljudi i itarice?

Za "$b'a('$ i m%/av'$('$ za%avo ($ i.%a'! !o.! #ao%i'$, ($.o -o%mo(i, (a #o'$!t'$2$mo v%)tom -%a($, ai i )t%$)om i $mo&io(a(im )ta('$m* P%$-%a(a bo.ata!.'i#o-i"%atima oti2$ i(z!i( #o'i '$ .av(i 4a#to% "$b'a('a, #ao /to i )t%$) oti2$#o%tizo #o'i ta#o3$% "'$!'$ (a i(z!i( i "$b'a('$* =ita%i&$ i %oizvo"i o" b%a/(a iti'$)ta )! v%o bo.ati /#%obom >#o'i '$ 2i)ta .!#oza? i "$b'a'! (a i)ti (a2i( #ao #oa2i#o'i )! bo.ati /$0$%om* 6ma('it$ i !(o) !.'i#o-i"%ata, t' /$0$%a i /#%oba, )ma('!'$t$iz!2iva('$ i(z!i(a %a"i 2$.a "oazi "o o)oba3a('a ma)(i- zai-a i ('i-ovo. t%o/$('aza $($%.i'!* Ta#o "oazi "o %i%o"(o. .!bit#a )!vi/(i- #io.%ama* P%i tom$ '$ bit(av%)ta -%a($ a ($ #oi2i(a, t' -%a(! (i'$ ot%$b(o va.ati i %a2!(ati, v$0 )amo m!"%obi%ati*

Zato su slanina kobasice i ostali mesni proizvodi zdravi za konzumaciju?

Ni)! )vi m$)(i %oizvo"i z"%avi* Doma0a )a(i(a i "oma0$ #oba)i&$ b$z #$mi#ai'a)va#a#o '$)!, ai i("!)t%i')#$ m$)($ %$%a3$vi($ )! %$!($ "o"ata#a #o'i (i)!z"%avi* Da#$, (i'$ ! m$)! %ob$m ($.o ! o(om$ /to m! )$ "o"a'$* M$)($%$%a3$vi($ )a"%1$ vi/$ vo"$ i /#%oba ($.o m$)a a )$ "o"a'! o'a2iva2i o#!)a,%az(i z.!/('iva2i, )tabiizato%i, /$0$%, !m'$t($ a%om$ i "%!.$ #$mi#ai'$ "a bi ti%oizvo"i (a !m'$ta( (a2i( "obii %iva2a( iz.$", mi%i) i o#!)*

Zato su itarice prema vama vie tetne za organizam od masne !rane?

P%ob$mi )a 1ita%i&ama )! vi/$)t%!#i@ =ita%i&$ i )vi %oizvo"i o" b%a/(a i 1ita%i&a >b$zobzi%a '$)! i &'$ovit$ ii %a4i(i%a($?, t$ %i1a, #!#!%!z i #%!mi%, )a)to'$ )$ (a'v$0im"i'$om o" /#%oba* #%ob '$ oi)a-a%i" /to z(a2i "a )$ )a)to'i o" "!.i- a(a&ao)(ov(i- mo$#!a .!#oz$, #o'! #a" !3$ ! #%voto# (azivamo /$0$% ! #%vi*P%$#om'$%a( !(o) !.'i#o-i"%ata t' /$0$%a ) v%$m$(om "ovo"i "o %az(i- o%$m$0a'a,m$taboi2#o. )i("%oma, i(z!i()#$ %$zi)t$(&i'$, "i'ab$t$)a i (a%av(o %$#om'$%($t'$$)($ t$1i($*

D%!.i %ob$m )a 1ita%i&ama '$ .!t$(, ) #o'im "a(a) v$0 ozbi'a( b%o' '!"i imab%o'(i- z"%av)tv$(i- ot$/#o0a b$z "a to z(a'!* Ta' t$/#o %obav'ivi %ot$i( iz/$(i&$ '$ za-va'!'!0i .$($t)#o' mo"i4i#a&i'i o)tao 'o/ t$1i i oa)(i'i za '!")#oti'$o i)t%a1iva('a )! ot#%ia "a %$#o B9 %azi2iti- bo$)ti ima v$z$ ) ($o"(o/$('$m.!t$(a, (a%o2it$ o($ a!toim!(oo/#$* Naim$, ($o"(o/$('$ .!t$(a o#%$0$

a!toim!(oo/#i o".ovo% ti'$a #o'i "ovo"i "o )amo!(i/tava('a va)tito. t#iva*Na1ao)t '$ ! i'$2(i2#o' %a#)i oz(ata%iz(ata '$"i(o &$i'a#i'a #ao bo$)t($o"(o/$('a .!t$(a, ia#o i)t%a1iva('a )omi('! i m(o.$ "%!.$ bo$)ti #ao /to )!%$!matoi"(i a%t%iti), )o%i'aza, -a)-imoto i b%o'($ "%!.$*

Kakve su vae preporuke za dobru pre!ranu kod ljudi?


22/36

J$"it$ %av! -%a(!* J$"it$ o(o /to bi i va/a ba#a %$oz(aa #ao -%a(!* Izb'$.ava't$%a4i(i%a($ i("!)t%i')#$ %oizvo"$ '$% )! (!t%itiv(o o)i%oma/$(i, "a#$ ($ )a"%1$ o($(!t%i'$(t$ #o'$ (a/$ ti'$o t%$ba a %$!(i )! #$mi')#i- a"itiva o" #o'i- )! m(o.i/t$t(i i #a(&$%o.$(i* J$"it$ -%a(! ! ('$(om izvo%(om obi#!, %i%$ma't$ -%a(! #o"#!0$ i ($ #!!'$t$ )tva%i ! &$o4a(ima, v%$0i&ama, #!ti'ama i #o(z$%vama ) %o#omt%a'a('a o" a% .o"i(a* J$"it$ "oma0a 'a'a '$% )! 'a'a, (a%o2ito 1!ma('a#, (a'z"%avi'a-%a(a #o'a o)to'i* J$"it$ %avi ma)a& a ($ ma%.a%i(, #o'i '$ %$!( /t$t(i-t%a()ma)ti* J$"it$ %ib!, m$)o i !(o %az(o. ov%0a, -%a(! %i%$ma't$ (a %i%o"(imz"%avim ma)tima #ao /to )! )vi(')#a ma)t, ma)a&, ma)i(ovo !'$, a ($ (a%a4i(i%a(im !1$.(!tim bi'im !'ima #o'a )a"%1$ %$vi/$ om$.a ma)(i- #i)$i(a /toizaziva !a(a )ta('a ! ti'$!* N$ '$"it$ /$(i&! (i %oizvo"$ o" /$(i2(o. b%a/(a '$%

'$ /$(i&a .$($t)#i mo"i4i&i%a(a a .!t$( iz /$(i&$ )#%iv$(i %azo. m(o.i- mo"$%(i-bo$)ti* N$ '$"it$ /$0$% i %oizvo"$ )a /$0$%om '$% '$ /$0$% (a'.o%i otvo% mo"$%($%$-%a($* J$"it$ o%a-$, ba"$m$ i "%!.$ o"ov$ %i%o"$ a ($ #!ov($ )at#i/$ i.%iai&$* Po.$"a't$ /to i/$ (a "$#a%a&i'i ($#i- bombo(a, %$oz(a't$ i t$)a)to'#$ A#o ($ %az!mi'$t$ /to i/$ ($ "$#a%a&i'ama o("a to (i'$ %ava -%a(a*

"to vi mislite o dijeti #piljskog ovjeka# koja je neko vrijeme bila popularna ussvijetu?

Ova "i'$ta (i'$ 5bia5 o!a%(a, ('$(a o!a%(o)t t$# %a)t$* Pa$o, P%ima, LCHF,)amo )! ($#i o" (aziva za '$"a( .oba(i t%$(", mo.i bi)mo %$0i %$-%amb$(!%$vo!&i'!, #o'a )v$ vi/$ 'a2a ! )vim %azvi'$(im z$m'ama* L'!"i )v$ vi/$ o)ta'!)v'$)(i "a '$ i("!)t%i')#i %oizv$"$(a -%a(a iz ma)ov(o. !z.o'a %$!(a to#)i(a a)i%oma/(a -%a('ivim tva%ima #o'$ )! ($o-o"($ za "ob%o z"%av'$* Ra"i )$ oov%at#! t%a"i&io(a(o' (!t%itiv(o bo.ato' %$-%a(i (a/i- %$"a#a, o v%a0a('! %avo'izvo%(o' %$-%a(i i o"ba&iva('! %a4i(i%a(i- i .$($t)#i mo"i4i&i%a(i- (ami%(i&a #o'$ (i)!(i o)to'a$ "o %i'$ B9G99 .o"i(a* Pov%ata# )vi(')#$ ma)ti, %avo. ma)a&a,)a(i($ i 'a'a ! (a/$ #!-i('$* i%a('$ %av$, "oma0$ -%a($ b$z #$mi#ai'a* i%a('$-%a($ iz "oma0$., o#a(o. i o%.a()#o. !z.o'a i o"ba&iva('$ -%a($ iz ma)ov(o.!z.o'a ! #o'$m )$ #o%i)t$ /t$t($ #$mi#ai'$*

Na to ljudi trebaju paziti kod odabira namirnica za pre!ranu?

Na v%)t! i o%i'$#o (ami%(i&a* Ko(#%$t(o, ($ bi)mo t%$bai '$)ti /$0$%, #om$%&i'a($$#a%)#$ %oizvo"$, zam'$()#$ (ami%(i&$ o" )o'$ i )i2(a 2!"a, 5i.-t5 ($ma)($%oizvo"$ iz #o'i- '$ !#o('$(a %i%o"(a ma)(o0a a (a"o"a(i %az(i mo"i4i&i%a(i/#%obovi i !m'$t(i o#!)i i "%!.$ #$mi#ai'$* N$ bi)mo t%$bai '$)ti ma.a%i($ (i%a4i(i%a(a -i"%o.$(izi%a(a bi'(a !'a*

Mo.i bi)mo bi%ati -%a(! iz o#a(o. "oma0$. !z.o'a #oi#o '$ to mo.!0$, ($/%i&a(ovo0$ i ov%0$, m$)o a/(i- 1ivoti('a, %ib!, 'a'a )obo"(i- #o#o/i, !(oma)($mi'$2($ %oizvo"$ o" %avo. ($a)t$%izi%a(o. mi'$#a a/(i- #%ava i #oza it"* Mo.ibi)mo )$ vi/$ a(.a1i%ati o#o to.a, za-ti'$vati o)(ov(o '!")#o %avo (a %av!($za.a3$(! -%a(!, t%a1iti "a %oizvo3a2i ($ #o%i)t$ !m'$t(a .(o'iva, $)ti&i"$,-o%mo($ i "%!.$ ot%ov$* Po"%1ati o#a($ %oizvo3a2$ i o%.a()#i !z.o' ta#o /to 0$mo#!ovati ('i-ov$ %oizvo"$* to (a) '$ vi/$ #o'i za-ti'$vamo %av! -%a(!, to 0$ )$vi/$ %oizvo3a2a o#%$(!ti o%.a()#om !z.o'!* Pa o(i 1iv$ o" (a), mo%a'! )$


23/36

%ia.o"iti* P%oazi v%i'$m$ #a" )mo #ao ov&$ #!ovai )v$ /to (am )$ o(!"i* Da(a)'$ )v$ vi/$ )v'$)(i- ot%o/a2a #o'i za )vo' (ova& za-ti'$va'! #vait$t! (ami%(i&a*

Strunjakinja za prehranu Anita upe diplomirala je nutricionizam na Geteborkomsveuilitu u vedskoj. Kako sama za sebe kae, elja joj je da pokua razotkritiuobiajene mitove i zablude o tzv. zdravoj i nezdravoj ishrani!. "ime se bavi i usvojoj knjizi #stine i lai o hrani!. $sim o istinama i laima, raz%ovarali smo i outjecaju prehrambene i &armaceutske industrije i konvencionalnih nutricionista nanae prehrambene navike.

$oete li nam ukratko rei koje su glavne prednosti %&' pre!rane u odnosuna konvencionalne nutricionistike preporuke?

Naziv LCHF "oazi o" $(.* Lo Ca%b Hi.t Fat i %$")tav'a (a2i( %$-%a($ ! #o'$m)$ o.%a(i2ava !(o) /$0$%a i /#%oba i ov$0ava !(o) %i%o"(i- z"%avi- ma)(o0a*O)im to.a izb'$.ava'! )$ %a4i(i%a(a i -i"%o.$(izi%a(a bi'(a !'a i "%!.$ i("!)t%i')#$%$%a3$vi($ #o'$ )! %$!($ !m'$t(i- "o"ata#a i /t$t(i- #$mi#ai'a* J$"$ )$ %ava-%a(a ! )vom izvo%(om obi#!, o mo.!0(o)ti iz o%.a()#o. ii "oma0$. !z.o'a*

O.%a(i2ava('$m !(o)a !.'i#o-i"%ata ($ izazivamo o"iza('$ /$0$%a ! #%vi, #ao /to'$ to )!2a' #o" )ta("a%"($ %$-%a($ bo.at$ /$0$%om i /#%obom* Razi(a /$0$%a !#%vi o)ta'$ )tabi(a #ao i v%i'$"(o)ti i(z!i(a ! #%vi a "oazi "o ov$0a(o. t%o/$('ama)(o0$ za $($%.i'!* I(z!i( '$ v%o va1a( i ($zam'$('iv za ti'$o ai vi)o#$ %azi($ovo. -o%mo(a ! #%vi "ovo"$ "o (a#!'a('a ma)(i- zai-a, ai i "o "%!.i- ozbi'(i-

o%$m$0a'a i bo$)(i- )ta('a*Jo/ '$"a( v$i#i %ob$m )a )ta("a%"(om %$-%a(om '$ "a o(a obi!'$ om$.ama)(im #i)$i(ama ! o"(o)! (a om$.a ma)($ #i)$i($* Ova' ($)%azm'$% "ovo"i"o )tva%a('a !a(i- %o&$)a ! ti'$! #o'i )! !z%o2(i# m(o.i- #%o(i2(i- bo$)ti* LCHF%$-%a(a )ma('!'$ !(o) om$.$ #%oz )ma('$(! #o(z!ma&i'! 1ita%i&a, ma%.a%i(a i%a4i(i%a(i- bi'(i- !'a, t$ ov$0ava !(o) om$.$ !t$m %ib$, m$)a a/(i- 1ivoti('a i

'a'a )obo"(i- #o#o/i* Na ta' (a2i( LCHF %$-%a(a !)o)tav'a %avi(! %av(ot$1!izm$3! ovi- "vi'! ma)(i- #i)$i(a a tim$ i %av(ot$1! izm$3! -o%mo(a(o. )!)tava$i#o)a(oi"a 2im$ )$ !)#a3!'! i "%!.i -o%mo(a(i m$-a(izmi ! ti'$!*

Komentirajte ovaj viedesetljetni napad nutricionista i armaceutske industrije

na kolesterol i masti openito* "to je glavni razlog takvoj kampanji premakolesterolu?

A(&$ K$+) '$ $"$)$ti- .o"i(a %o/o. )to'$0a o" )va#! &i'$(! 1$io ot#%iti !z%o#)%2a(i- bo$)ti* Iz(io '$ -iot$z! "a )! za)i0$($ ma)(o0$ i #o$)t$%o .av(i !z%o2(i#a '$ %ov$o i)t%a1iva('$ ! #o'$m '$ o#azao #o%$a&i'! izm$3! !#!(o. !(o)ama)(o0a i )m%t(o)ti ! /$)t z$ma'a )vi'$ta* M$3!tim, !b%zo '$ %azot#%iv$(o "a '$K$+) ! to v%i'$m$ imao o"at#$ iz "va"$)$t i "vi'$ z$m'$, ai "a '$ %i#azao o"at#$


24/36

)a#!'$($ iz )vi- ti- z$ma'a, )tati)ti2#a ov$za(o)t izm$3! !(o)a ma)(o0$ i)m%t(o)ti o" )%2a(i- bo$)ti ot!(o bi ($)taa* Dobiv$(i %$z!tat mo%ao '$ o%av"atio2$#iva('a ('$.ovi- %i)ta/a, #ao i !t%o/$($ mii'!($ "oa%a o%$z(i- obv$z(i#a*Na1ao)t, &i'$o zaa"('a2#o %$-%amb$(o ob%azova('$ i )av'$ti t$m$'$ )$ (a ovo')t!"i'i ia#o "%!.$ v$i#$ )t!"i'$ %ov$"$($ #a)(i'$ (i)! !)'$$ otv%"iti %$z!tatK$+)ova i)t%a1iva('a* Ia#o '$ ova' 4ia)#o b%zo %azot#%iv$( ota '$ v$0 bia ba2$(a iob'$%!2#$ %i-va0$(a o" %$-%amb$($ i 4a%ma&$!t)#$ i("!)t%i'$ #o'$ 0$ i"!0i-.o"i(a (a %a2!( -i)t$%i'$ o#o ma)(o0$ i #o$)t$%oa o)tva%ivati mii'!()#$ %o4it$* O"5i.-t5 %$-%amb$(i- %oizvo"a, %az(i- zam'$()#i- (ami%(i&a, %a4i(i%a(i- !'a,ma%.a%i(a, 1it(i- a-!'i&a i "%!.i- i("!)t%i')#i- %$%a3$vi(a, "o i'$#ova za)(i1ava('$ #o$)t$%oa, #o'i )! (a'%o4itabi(i'i i'$#ovi (a )vi'$t!* 6v$ )$ i'$oo#oio7

V$i#i %ob$m )a z(a()tv$(im i)t%a1iva('ima '$ ta' /to '$ mo.!0$ #o(&$(t%i%ati )$ (ao($ m$to"$ a(aiz$ #o'$ otv%3!'! o2$#iva('a !%avo o(i- #o'i i- %ovo"$ i, /to '$ 'o/.o%$, a0a'!* tovi/$, )tati)ti2#$ a(aiz$ o)tav'a'! m(o.o %o)to%a za %azi2itat!ma2$('a* J$"a( m$"i&i()#i $#)$%im$(t #o'i !#'!2!'$ ti)!0$ )!"io(i#a, #o/ta

)toti($ mii'!(a "oa%a i )amo '$ 4a%ma&$!t)#a i("!)t%i'a, #o'! Am$%i#a(&i o" mi'azov! i.P-a%ma, zai(t$%$)i%a(a za ta#v$ $#)$%im$(t$, '$% ima )%$")tva za ('i-ovo%ovo3$('$* Ci'$a mo"$%(a m$"i&i(a o%i'$(ti%a(a '$ (a t%a1$('$ )imtoma bo$)ti, a($ (a ot#%iva('$ ('$(i- !z%o#a* Po i)tom %i(&i! %oizvo"$ )$ i i'$#ovi, #o'ima )$)amo t%$ti%a'! )imtomi, ai ($ i !z%o&i bo$)ti* Zato '$ za o2$#ivati "a $)tabi/m$(t($0$ a0ati i)t%a1iva('a #o'a 0$ o#azati "a %i%o"($, z"%av$ ma)ti (i#a" (i)! bi$/t$t($* to '$ i o.i2(o, '$% )! o" amtiv'$#a %$")tav'a$ va1a( "io '!")#$%$-%a($, !(o %i'$ $i"$mi'$ %az(i- (ovi- 5&iviiza&i')#i-5 bo$)ti i "$b'i($7

"to %&' pre!rana znai za one ljude koji nisu osjetljivi na gluten a uz to neele ni smraviti? +dnosno je li i njima takva pre!rana dobrodola?

Mo"$%(i (a2i( %$-%a($ #o'i )$ bazi%a (a 1ita%i&ama, #%!mi%! i $#a%)#im%oizvo"ima (i'$ "oba% (i z"%av (i za #o.a i !%avo '$ ta#av (a2i( %$-%a($ i !z%o#$i"$mi'i bo$)ti i "$b'i($* O)'$t'ivo)t (a .!t$( '$ !(o !2$)tai'a ($.o /to )$ tomi)i, (a1ao)t ! i'$2(i#o' '$ %a#)i oz(ata '$"i(o &$i'a#i'a #ao bo$)t ($o"(o/$('a.!t$(a ia#o )! i)t%a1iva('a ov$zaa &i'$i (iz bo$)ti ) .!t$(om* Vit#i '!"i #o'i($ma'! %ob$m ) %$#om'$%(om t'$$)(om t$1i(om ($ z(a2i "a )! ot!(o z"%avi,m(o.i ima'! ma)(! '$t%!, ovi/$( #%v(i ta# i "%!.$ %ob$m$ ov$za($ )%$#om'$%(im !(o)om /$0$%a i /#%oba* N$"ovo'a( !(o) ma)(o0$ "ovo"i "o($"o)tat#a va1(i- vitami(a toivi- ! ma)tima #o'$ t%$bamo #ao a#tivato%$ )#o%o )vi-bio#$mi')#i- %o&$)a ! ti'$!*

Na%av(o, ($ t%$ba'! )vi biti (a LCHF, ai '$ za )va#o.a #o%i)(o )ma('iti !(o) /$0$%a i$#a%)#i- %oizvo"a o" /$(i&$, izba&iti !m'$t($ ma)ti >%a4i(i%a(a !'a i ma%.a%i($? iv%atiti ! #!-i('! t%a"i&io(a($ %i%o"($ ma)ti )vi(')#! ma)t, ma)i(ovo !'$, ma)a&*m'$)to 5i.-t5 ($ma)(i- mi'$2(i- %oizvo"a iz #o'i- )! izva3$($ %i%o"($ ma)(o0$a "o"a(i /#%ob i #$mi#ai'$, v%atiti ! %$-%a(! !(oma)($ %i%o"($ mi'$2($%oizvo"$ !m'$)to #!ov(i- )!-om$)(ati- %oizvo"a %$!(i- a"itiva '$)ti %av!)a(i(! i /$# ($ bo'ati )$ 'a'a #o'a )$ )av%/$(a (!t%itiv(o bo.ata -%a(a* =ita%i&$bi%ati iz %i%o"(o. !z.o'a i %i%$mati (a %avia( (a2i( >(ataa('$, 4$%m$(ta&i'a,


25/36

#i'a('$7?

,edan tip prigovora ide za tim da ova kako je zovu tako-er paleo dijetazapravo zanemaruje injenicu da je ovjek u me-uvremenu evoluirao iprilagodio se novom tipu pre!rane baziranom prvenstveno na itaricama pase ovakva dijeta otpisuje kao suvina* Kako to komentirate?

Pa$o ($ z(a2i "a 0$mo '$)ti #a#o )! '!"i '$i ! #am$(om "ob!* Pa$o '$ )amo'$"a( o" (aziva, #ao i LCHF, %ima ii izvo%(a %$-%a(a, #o'i %$")tav'a '$"a( )v$o!a%(i'i .oba(i o#%$t ! )vi'$t!* To '$ za%avo o#%$t v%a0a('a t%a"i&io(a(o',izvo%(o' %$-%a(i i o"ba&iva('$ %a4i(i%a(i- %oizvo"a i .$($t)#i mo"i4i&i%a(i- 1ita%i&a#o'$ (i)! (i o)to'a$ "o %i'$ B9G99 .o"i(a* io '$ i za o2$#ivati "a 0$ $)tabi/m$(t!ot%$biti %az($ m$to"$ #a#o bi )$ o"%1a$ %$-%amb$($ )m'$%(i&$ #o'$ %$o%!2!'!(a'%o4itabi(i'$ %oizvo"$ #ao t$m$' z"%av$ %$-%a($*

Am$%i&i '$ za%a"a (a #%!-!, %oizvo"ima o" #!#!%!za i )o'$ izm$3! *:99; i*899; "o# '$ za%a"a (a )a(i(i 899;* N$mam o"at#$ #a#o '$ ! H%vat)#o', ai '$ za

v'$%ovati "a '$ )it!a&i'a i)ta, ) obzi%om "a '$ )v$ .obaizi%a(o* O)im to.a, %oizvo"io" 1ita%i&a ima'! "!.i %o# t%a'a('a a )$ a#o )#a"i/t$, "o# )$ m$)o mo%ao-%a('ivati, t%a()o%ti%ati i %o"avati !z )ta(o -a3$('$, a ima i !(o #%a0i %o#t%a'a('a* Ja)(o "a '$ i)ativi'$ %o"avati %oizvo"$ o" 1ita%i&a, ($.o m$)o, 'a'a iov%0$* Na ta' (a2i( i("!)t%i'a !bi%$ v$i#$ %i-o"$, zato i mo1$ a0ati %$#am$ za)vo'$ %oizvo"$* Eto za/to "%1av($ )!1b$ i m$"i'i ta#o a.%$)iv(o %oa.i%a'! 1ita%i&$#ao baz! z"%av$ %$-%a($* J$% #a" !m'$)to to.a #!!'$mo m$)o a/(i- 1ivoti('a i

'a'a iz%av(o o" !z.a'iva2a, zaobiazimo &i'$i ta' mo(!m$(ta(i %o4itabi(i )i)t$mi("!)t%i')#$ o'o%iv%$"$, t%a()o%t 1ita, a(tibioti#$, -o%mo($ %a)ta, #$mi')#a .(o'iva,%$%a3iva2$, i()$#to%$, %oizvo3a2$, "o)tav'a2$ i o.a/iva2$, #o'i )vi za%a3!'! (aam$ta( (a2i( %$tva%a'!0i '$4ti($ 1ita%i&$ ! )#!$ %oizvo"$ !a#i%a($ ! /a%$($#a%to($ i v%$0i&$ ) bomba)ti2(im (a)ovima*

=ita%i&$ )! .%!a (ami%(i&a #o'$ )! t$/#o %obav'iv$* To )! )ta%o)'$"io&i /i%om)vi'$ta o"!vi'$# z(ai i zato )! %avi(o %i%$mai 1ita%i&$ (ataa('$m,4$%m$(ti%a('$m, #i'a('$m* 6ta%$ v%)t$ 1ita%i&a, %avi(o %i%$m'$($, mo.!)a2i('avati '$"a( "io '!")#$ %$-%a($* No, "a(a/('$ 1ita%i&$, o.otovo /$(i&a, (i)!o(o /to )! ($#a" bi$* P/$(i&a '$ .$($t)#i mo"i4i&i%a(a iz #om$%&i'a(i- %azo.a "a bibia oto%(i'a (a /t$to2i($, bo$)ti, #imat)#$ !v'$t$ i $)ti&i"$ i "a bi "avaa v$0$!%o"$* Ta (ova /$(i&a ($ma v$z$ ) /$(i&om o" #o'$ )! (a/$ ba#$ mi'$)i$ #%!-*N$ma /a()$ "a )$ '!")#o ti'$o %ia.o"i (a %oizvo" #o'i '$ %$z!tat abo%ato%i')#$ma(i!a&i'$ i toi#o za)i0$( to#)i(ima o" z$m'$ "o )toa, ta '$ /$(i&a t%$ti%a(a)toti(ama ot%ov(i- #$mi#ai'a*

,avlja se prigovor %&' pre!rani da je dovodi do poveanog unosabjelanevina to tako-er moe dovesti do neuravnoteene pre!rane* Kako tokomentirate?

io bi "ob%o "a o(i #o'i %i.ova%a'! %vo mao %o!2$ o 2$m! )$ %a"i* Pot!(o '$i)#%iv'$(o )-va0a('$ "a LCHF %$-%a(a )a"%1i vi/$ b'$a(2$vi(a ii vi/$ m$)a ($.o/to '$ to !obi2a'$(o i %$o%!2'ivo* LCHF z(a2i vi/$ ma)(o0$ a ($ vi/$ m$)a*


26/36

Kao%i'$ #o'$ %$ma )!1b$(o' i%ami"i %$-%a($ "obivamo iz !.'i#o-i"%ata, )a"a"obivamo iz %i%o"(i- z"%avi- ma)ti, ($ iz m$)a* L'!")#o ti'$o '$ )tvo%$(o "a t%o/i$($.i'! iz /$0$%a ii iz ma)ti, ! iz(im(im )!2a'$vima izvo% $($%.i'$ mo.! biti ib'$a(2$vi($ ai to (i'$ z"%avo* Ma)ti ) "%!.$ )t%a($, )av%/$(o )! .o%ivo za '!")#oti'$o i !%avo za-va'!'!0i tom$ '$ 2ov'$# o)tao ! v%$m$(ima #a" (i'$ bio "ovo'(o-%a($, o.otovo -%a($ bo.at$ !.'i#o-i"%atima* L'!")#o ti'$o mo1$ o-%a(iti )amo99899 . .!#oz$ ! 4o%mi .i#o.$(a ! '$t%i i mi/i0ima >#o" )o%ta/a ($/to vi/$? "o#ma)ti mo1$ o-%a(iti (a "$)$t#$ #io.%ama* 899 . .!#oz$ '$ G99 #&a #oi#o "!.obi)mo %$1iv'$i ) tom maom #oi2i(om $($%.i'$ a#o ($ bi)mo !(o)imo (ov! ! obi#!-%a($ bo.at$ !.'i#o-i"%atima 6 "%!.$ )t%a($, z"%avo i ($ %$tio '!)#o ti'$oo-%a('!'$ G99 #. ma)(i- zai-a t' 9 999 G9 999 #&a, vi"it$ %azi#! Nava)titim ma)(im zai-ama mo.i bi)mo %$1iv'$ti vi/$ m'$)$&i b$z "a '$"$mo, !z!v'$t "a i'$mo t$#!0i(! (a%av(o* Da#$, LCHF (i'$ vi)o#o%ot$i()#a "i'$ta, LCHF '$%$-%a(a ) vi)o#im !"'$om #ao%i'a iz ma)ti #o'a '$ )av%/$(o z"%ava i 2ov'$2'a '$4izioo.i'a i bio#$mi'a %ia.o3$(a (a t%o/$('$ ma)ti za $($%.i'!*

Jo/ '$"(o i)#%iv'$(o )-va0a('$ '$ "a )$ (a LCHF '$"$ %$vi/$ ma)ti* Ni ovo (i'$

i)ti(a* LCHF z(a2i "a (a'v$0i !"io KALORIJA "oazi iz ma)ti, (o to ($ z(a2i "a )$KOLIIN6KI o'$"$ (a'vi/$ ma)ti* P%$o#%$(!ta i%ami"a (a (a)ov(i&i mo'$ #('i.$%i#az!'$ om'$% #ao%i'a iz o'$"i(i- .%!a (ami%(i&a, a ($ #oi2i(!< "io #ao%i'a i#oi2i(a -%a($ (i'$ '$"(o t$ i)to* Ia#o '$ o)tota# #ao%i'a "obiv$(i- iz ma)ti vi)o#,za%avo )$ #oi2i()#i '$"$ (a'vi/$ ov%0a a (a'ma('$ ma)ti* To '$ zato /to '$ !ma)tima (a'vi/$ #ao%i'a a ! ov%0! (a'ma('$* Iz ma$ #oi2i($ ma)(o0$ "obivamo!(o #ao%i'a, "o# iz v$i#$ #oi2i($ ov%0a "obivamo mao #ao%i'a* Po/to )$ %$maLCHF /#%oba)ti "io ob%o#a #%!mi%, t'$)t$(i(a, %i1a, #%!- zam'$('!'$ ov%0$m,za%avo )$ '$"$ !(o vi/$ ov%0a ($.o ! )ta("a%"(om ob%o#! ! #o'$m '$ ov%0$(a'2$/0$ )amo "$#o%a&i'a*

.vaki tip alternativne pre!rane za!tjeva dodatno vremena angamana i novca*Kako je to mogue uskladiti s dananjim tempom ivota i dakako smanjenimkunim budetima?

Imamo "va izbo%a@G* N$ %azmi/'ati %$vi/$ o tom$ /to '$"$mo i ($ t%o/iti v%i'$m$ (a #!-a('$ %av$"oma0$ -%a($, #!ovati ! v$i#im )-oi(. &$(t%ima .otov$ i o!.otov$ %oizvo"$,#om$%&i'a($ i("!)t%i')#$ %$%a3$vi($ i $#a%)#$ %oizvo"$* Ova#va '$ -%a(a(!t%itiv(o o)i%oma/$(a, %$!(a #$mi')#i- a"itiva, v%o )#!a i /t$ti z"%av'!, %a"i2$.a (a) %i'$ ii #a)(i'$ 2$#a'! 'o/ i "o"at(i t%o/#ovi o)'$ta i'$2(i#!,"i'a.(o)ti&i%a('a i i'$2$('a* 5P%$"(o)t5 ovo. o"abi%a '$ vi/$ v%$m$(a za "%!.$)tva%i, #ao /to )! "%!/tv$($ m%$1$, i.%i&$ (a #om'!t$%! i .$"a('$ TVa, '$% )mo o"

ta#v$ -%a($ %$!mo%(i i ($mamo $($%.i'$ za iza0i va(, oti0i ) "'$&om (a iva('$ iivo1('! bi&i#om, v$0 o)ta'$mo #o" #!0$ i .$"amo ! $#%a($ #o'i z%a2$ /to '$ v%o/t$t(o za z"%av'$7*

* Razmi/'ati i i(4o%mi%ati )$ o tom$ /to '$"$mo i #a#o ta -%a(a !t'$2$ (a (a/$z"%av'$, o2$ti #!ovati %av! "oma0! -%a(! (a t%1(i&ima i #o" obi1('i- mai-%oizvo3a2a, o2$ti #!-ati i '$)ti (!t%itiv(o bo.at! -%a(! #o'a "a'$ $($%.i'!, )ito)t i2!va "ob%o z"%av'$* Na ova' )$ (a2i( (ova& za%avo /t$"i, #a#o ! )a"a/('$m


27/36

t%$(!t#! ta#o i ! b!"!0(o)ti '$% 2!vamo )vo'$ z"%av'$ i )ma('!'$mo ii ot!o!#i"amo t%o/#ov$ i'$2$('a o" bo$)ti #o'$ (a)ta'! o" ($z"%av$ ($%i%o"($ -%a($*5N$"o)tata#5 ovo. o"abi%a '$ /to mo%amo !o1iti v%i'$m$ ! %azmi/'a('$, a(i%a('$,#!ovi(! i %i%$m! -%a($, a (am o)ta'$ ma('$ v%$m$(a za $$#t%o()#! )tim!a&i'!*No #a#o )mo o" z"%av$ -%a($ !(i $($%.i'$ i vita(i, vi/$ (i ($ 1$imo )'$"iti %$"#om'!t$%om i TVom v$0 b$z %ob$ma (aazimo v%i'$m$ za oti0i ) "'$&om (aiva('$, vo1('! bi&i#om ii a(i(a%$('$, /to (am 'o/ vi/$ obo'/ava z"%av'$7

O hrani i to onoj )zdravoj) raspravlja se vie nego ikada ipak su mitovi i zablude duboko ukorijenjeni u naojsvijesti. 6o prije samo par genera!ija ljudi su vrlodobro znali to je prava zdrava hrana, prije naglograzvoja prehrambene industrije. $i smo izgubili totradi!ionalno znanje naih predaka koje se zasnivalona iskustvu steenom kroz stotine tisua godina, aprihvatili smo propagandu industrije koja nam sepreko medija servira kao istina. O hrani, njenomporijeklu, sastavu i nainu proizvodnje i prerade
http://4.bp.blogspot.com/-CrB8VUgNGdw/UtAV-ZfD0_I/AAAAAAAACwk/46HS5r5qd0k/s1600/Real-Food-Wheel.jpg


28/36

znamo sve manje. Renera!ija smo konzumenata, kojine trebaju znati nita drugo nego gdje se nalaze velikilan!i supermarketa pred koje se moe doi

automobilom, koje marke i brendovi se nude i kad jeak!ija na razne proizvode, pod sloganom )Fto viekupi vie e utedjeti). 3oare punimo stvarimapakiranim u raznim arenim kutijama, vreama,konzervama, tetrapa!ima, tubama i plastinim

bo!ama. Bojimo se jaja, kolestrola i )masne) hrane adje!u hranimo po pekarama i njihove ro"endaneslavimo u restoranima brze hrane.

'rana je rije koja je odavno izgubila svoje pravoznaenje. 'rana bi trebala biti neto to hrani tijelo, ane sve ono to stavljamo u usta. Naalost, danas sehranom nazivaju i stvari koje ne samo da ne hrane,nego i ubijaju. I prii o zdravoj i nezdravoj hraniesto moemo uti kako nas )oni) truju / elita,industrija i establiment, no ja se s time ne slaem, ja

mislim da je na najvei neprijatelj vlastito neznanje ikomoditet. Ne bismo previe razmiljali o tome to

jedemo, niti troili vrijeme na pripremu zdrave hrane.4li ako razmiljamo o zdravlju tj prieljkujemo dobrozdravlje, onda moramo razmiljati i o tome to

jedemo.

-ije )zdrava) hrana danas se zloupotrebljava vienego ikad pa nam se pod )zdravo) nude razne )light),zamjenske ili super skupe )super namirni!e). aista, utoj dungi dostupnih inorma!ija nije se lako snai. >

jedne strane vegetarijanstvo, veganstvo, sirovojelstvo iprodavaoni!e )zdrave) hrane, s druge strane


29/36

industrijska prerada i masovni uzgoj, lan!isupermarketa i restorana brze hrane / gdje se nai usvemu tome5 $eni je besmislena i totalno promaena

podjela hrane na ivotinjsku i biljnu, masnu inemasnu, zdravu i nezdravu, sirovu i kuhanu. ,ahranu dijelim na "pravu" i "+alu" i to mi

jedino ima smisla$

Movjek je od svog postanka na ovoj zemlji bio lova!8sakuplja, a meso i masnoa ivotinja su hrana nakoju smo genetski predodre"eni. 3ao to su lav i

maka mesojedi a krave i ov!e biljojedi, tako je ovjekpo svojoj iziologiji svejed tj treba i biljnu i ivotinjskuhranu za pravilne unk!ije ogranizma i dobro zdravlje.No druga je pria masovni uzgoj ivotinja iindustrijska prerada mesa. I masovnom se uzgojuivotinjama daju antibioti!i i hormoni rasta, da biivotinje to bre rasle ili da bi davale vie mlijekanego to je to za njih prirodno. Osim toga ivotinje se

hrane za njih neprirodnom hranom / kon!entratimaitari!a i soje. $esne prera"evine pune su kemijskihdodataka, konzervansa, eera i glutaminata /pojaivaa okusa. >ve se ovo radi iz komer!ijalnihrazloga da bi hrane bilo vie, da bi ona imala dui roktrajanja i da bi nekvalitetne namirni!e bile jestive iprivlane.

6akle zdravo je jesti meso i masnou ivotinja kojeslobodno pasu travu, a ne ivotinja koje se toveitari!ama, sojom, anibioti!ima i hormonima rasta.drava su jaja koja su snijele kokoi koje slobodnotrkaraju i klju!aju travu i !rvie po dvoritu, a ne


30/36

kokoi koje ive zbijene u kavezima i koje se tovekon!entratima. drava je riba koja slobodno pliva pomorima i rijekama a ne riba iz uzgajalita gdje se ona

hrani sojom i pliva u vlastitom izmetu. dravo jepravo, industrijski neprera"eno mlijeko panih koza ikrava, a ne pasterizirano, homogenizirano,kemikalijama tretirano mlijeko krava iz masovnogindustrijskog uzgoja. +ivotinje koja ive u svomprirodnom okruenju i hrane se onom hranom za kojusu i same genetski prilago"ene daju meso, masnou,mljene proizvode i jaja takvog sastava koji je

optimalan za ovjeka.

2riroda nam jeosigurala dvije vrste hrane: biljnu hranu i ivotinjskuhranu. Ove dvije vrste imaju drugaije unk!ije u tijelui potrebno je konzumirati obje. +ivotinjska hrana,

bogata punovrijednim proteinima i masnoama, dajegra"evinski materijal za tijelo, dok biljna hrana bogata
http://4.bp.blogspot.com/-DDlklErashs/UtAWF01x0nI/AAAAAAAACws/6Ft-DAxXHlM/s1600/paleo2.jpg


31/36

vlaknima, antioksidantima i itokemikalijama istitijelo. Ne mislim da u prehrani treba prevladavatimeso, ali ivotinjska hrana treba biti ravnopravno

zastupljena u prehrani i to u svom izvornom!jelovitom obliku, bez uklanjanja masnoe kojaprirodno dolazi u namirni!ima.

6anas bazu navodno zdrave piramide prehrane ineitari!e i proizvodi od itari!a. $e"utim itari!e sugrupa namirni!a koje su teko probavljive. o sustarosjedio!i irom svijeta oduvijek znali i zato su

pravilno pripremali itari!e / natapanjem,ermentiranjem, klijanjem. >tare vrste itari!a,pravilno pripremljene, mogle bi sainjavati jedan dioljudske prehrane ako bi jo uvijek postojale. No,dananje itari!e, pogotovo peni!a, nisu ono to sunekad bile. 2eni!a je genetski modii!irana izkomer!ijalnih razloga da bi bila otpornija natetoine, bolesti, klimatske uvjete i pesti!ide i da bi

davala vee urode. a nova peni!a nema veze speni!om od koje su nae bake mijesile kruh. Nemaanse da se ljudsko tijelo prilagodi na proizvod koji jerezultat laboratorijske manipula!ije i toliko zasientoksinimaD od zemlje do stola, ta je peni!a tretiranastotinama otrovnih kemikalija.

Naalost danas bazu ljudske prehrane ine upravopeni!a i pekarski proizvodi od peninog brana, asaznanja je sve vie koja potvr"uju da je upravokonzuma!ija peni!e kriva! za veinu modernih

bolesti, dijelom zbog glutena, teko probavljivogproteina iz peni!e koji je okida velikog broja bolesti,


32/36

dijelom zbog opijatskog djelovanja na mozak kakvoima i eer; to stvara ovisnost i dovodi do prejedanja.

6rugi veliki problem moderne prehrane je nesrazmjer

u unosu omega 9 i omega masnih kiselina. Ovemasne kiseline igraju presudnu ulogu za zdravlje zbogtoga to upravljaju hormonalnim sustavomeikosanoida koji upravlja !ijelim metabolizmom jernadzire, izravno ili neizravno, inzulin i drugeendokrine hormone glukagon, kortizol, adrenalin idr; te njihovim posredovanjem i sve vitalne tjelesne

sustave tj biokemijske pro!ese u tim sustavima.?ikosanoidi su podijeljeni u dvije grupe, tzv )dobre) i)loe), ali su i loi korisni i potrebni ako djeluju ume"usobnoj ravnotei s dobrima. Oni imaju suprotnodjelovanje pa dobri eikosanoidi djeluju protuupalno iopenito odravaju dobro zdravlje i jak imunitet, dokloi izazivaju upale radi zatite od ozljeda i potrebni sukod velikih tjelesnih i mentalnih napora u kratkim

intenzivim periodima. jedna i druga grupa suneophodne, ali problem nastaje kad loi eikosanoidipredvladavaju nad dobrim, tj kad kroz prehranuunosimo vie omega 9 nego omega masnoa. 3akoone konkuriraju istim metabolikim putevima, tjkoriste isti enzim S98dehidrogenazu, tako pretjeraniunos omege 9 dovodi do nedostatka omege i dobrih

eikosanoida, pa se tako normalni upalni pro!esikojima upravljaju loi eikosanoidi pretvaraju ukronine upalne pro!ese i dovode do srano8ilnih idrugih kroninih bolesti. dealan omjer omege 9 iomege je u propor!iji 1:1 ili najvie do :1. No poslije1T7K. godine znaajno se poveala konzuma!ija


33/36

biljnih ulja, margarina i itari!a pa su danaspropor!ije u prosjeku #K:1, tj. putem hrane se unosi#K puta vie omege 9 nego omege to je, uz

prekomjernu konzuma!iju eera i kroba, glavnirazlog kroninim upalnim bolestima. 2ostoji samojedan nain za suzbijanje ovih upalnih stanja, a to jepovratak na izvornu prehranu, kako bismouravnoteili unos omege 9 i omege kroz smanjenukonzuma!iju itari!a, margarina i biljnih ulja bogatihomegom 9, te poveani unos omege putem ribe,mesa panih ivotinja i jaja slobodnih kokoi.

2otrebno je voditi rauna i o kvaliteti voa i povra.Naalost i voe i povre u masovnom uzgoju

je genetski manipulirano i uniteno umjetnimgnojivima, pesti!idima, herbi!idima i drugimotrovima. Ibire se nezrelo i transportira prekopolovi!e zemaljske kugle te sazrijeva na umjetan nainpod utje!ajem raznih plinova i kemikalija. >astav

hranjivih tvari u ovakvom vou i povru ne moe se niusporediti sa sadrajem hranjivih tvari u vou i povruiz domaeg ili organskog uzgoja, koje je sazrijelo nasun!u. ndustrija i masovni uzgoj hrane unitavajunau prirodnu hranu i nikakvo jedenje voa i povranam tu ne moe pomoi.


34/36

ndustrijski prera"ene namirni!e su tolikoosiromaene, izmanipulirane i zaga"ene raznimkemikalijama da se one uope ne mogu nazvatihranom. Ovdje mislim na sve od hrenovki, kobasi!a islinih mesnih prera"evina, preko gotove i brze hrane,

komer!ijalnih pekarskih i konditorskih proizvoda,slatkih pia i gri!kali!a do margarina, sojinih zamjenaza mlijeko, meso i jaja i ostalih izmiljotina. Ove stvarine sadre nikakve hranjive sastojke koje ovjek trebada bi imao zdravo i snano tijelo, ali zato ova nazovi8hrana sadri stotine kemikalija nepoznatih naemtijelu, od kojih su mnoge dokazano kan!erogene ili

izazivaju !ijeli niz drugih bolesti. Od aspartama,glukoznih8ruktoznih sirupa, modii!iranih krobova,glutaminata / pojaivaa okusa, do raznih vrstakonzervansa, stabilizatora, zgunjivaa, umjetnih bojai aroma i brojnih drugih kemikalija pod raznim ?8

brojevima, koji prekrivaju lo okus, prividno
http://2.bp.blogspot.com/-ZD12bsjxhr8/UtAWNgn0rpI/AAAAAAAACw0/XwuyoiddtKg/s1600/Real+food.png


35/36

poboljavaju konzisten!iju i produuju rok trajanje tihstvari na poli!ama supermarketa.

4ko bismo se malo ohladili od vrue rasprave o

jedenju mesa i vegetarijanstvu, pijenju ili nepijenjumlijeka i kuhanju ili nekuhanju hrane, mogli bismosagledati stvarni problem modernog drutva i zdravljaovjeka u modernom svijetu, a to je industrijskaprerada hrane i masovni uzgoj. *er, ovjek jestotinama tisua godina sasvim lijepo opstao naplaneti zemlji bez tvorni!a i pro!esirane hrane.

Imjesto da kritiziramo jedni druge i dokazujemo tkoje u pravu a tko u krivu, trebali bi smo se svivegetarijan!i, vegani, sirovojel!i, sljedbeni!i %&'( /2aleo kon!epta prehrane i svi drugi koji vode rauna otome to stavljaju u usta / a to bi trebali biti svi ljudi;okusirati na vanije stvari a to je da branimo svojeosnovno ljudsko pravo na prirodnu, nezaga"enu izdravu hranu. rebali bismo bojkotirati najgore

pro!esirane proizvode te se angairati i poduprijetilokalnu proizvodnju na malo, organski i biodinamikiuzgoj koji ne samo da pogoduje ovjeku nego i uvaokoli, ravnoteu u prirodi i bioloku raznolikost nazemlji.

Nije teko pronai pravu zdravu hranu. Imjestoautom pred supermarkete uputimo se na trni!e iokolna obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Nisunam potrebne prodavaoni!e )zdrave) hrane gdje seprodaju proizvodi pod udnim egzotinim nazivima iastronomskim !ijenama. Na trni!ama moemo naiobilje lokalno uzgojenog sezonskog voa i povra,


36/36

oraastih plodova i sjemenki, pravo mlijeko od panihkrava i koza, jaja slobodnih kokoi, meso domaestoke i ribu iz naeg istog mora. Imjesto rainiranih i

hidrogeniziranih uegnutih biljnih ulja izsupermarketa birajmo domaa hladno preana uljakao to je maslinovo, domau svinjsku mast umjestoumjetnih margarina, domai pek umjestoindustrijskih salama, prave domae sireve od panihkoza i krava umjesto plastinih masa iz supermarketa.

"a(a/('$ "oba .oba($ i(t$%($t #om!(i#a&i'$, (i'$ t$/#o %o(a0i OPov$ #o'i"o)tav'a'! -%a(! o (a%!"1bi* oz(a'mo o#o($ 4a%m$%$ #o'i (ao%(o %a"$ "a

bi %oizv$i "oma0! -%a(!* A#o ba/ i (i)! $"!&i%a(i o ita('! o%.a()#o. !z.o'a,($mo'mo i- #%itizi%ati v$0 i- $"!&i%a'mo< 6v$ )! o!a%(i'i 6Rovi, .%!$)oi"a%($ %azm'$($ ."'$ )$ o'$"i(&i ii obit$'i !"%!1!'! i za'$"(o %o(aaz$%oizvo3a2$ %av$ z"%av$ -%a($, t$ o)tav'a'! !v'$t$ za o%.a()#im !z.o'$m* Vibi%at$ ."'$ 0$t$ "ati )vo' (ova&* Po(!"it$ 4a%m$%! "a 0$t$ m! -%a(! atiti!(a%i'$" ai ($#a '$ %oizv$"$ ! )#a"! ) %i%o"om b$z !m'$t(i- .(o'iva,$)ti&i"a, a(tibioti#a, -o%mo(a i "%!.i- #$mi#ai'a* "'$ ima vo'$ ima i (a2i(a7I '$"(o '$ )i.!%(o@ ($ mo1$mo )$ vi/$ a)iv(o %$!/tati i("!)t%i'i i m$"i'ima i"ozvo'avati "a o(i o"!2!'! /to 0$mo mi '$)ti i /to 0$mo "avati (a/o' "'$&i*V%i'$m$ '$ "a o)ta($mo )v'$)(i ot%o/a2i i %$!zm$mo o".ovo%(o)t za )$b$ i)vo'$ z"%av'$ ! va)tit$ %!#$*

Documents

LCHF ZA MRŠAVLJENJE