LaTeX Uvod i osnove - unizg.hr · PDF fileUvod ŠtojeLATEX? LATEXjeslovoslagarskiprogram,nastaokaoproširenjeprogramaTEXkojeg

LATEX — Uvod i osnove

Ivica Nakić[email protected]

Matematički odsjek Prirodoslovno–matematičkog fakulteta

Matematički softver, 2016/17

Ivica Nakić [email protected] (PMF–MO) LATEX — Uvod i osnove 2016/17 1 / 46

Pregled

1 Uvod

2 Jednostavno slovoslagarstvo

3 Struktura dokumenta

4 Klase dokumenata

5 Naredbe

6 Teoremi i slične okoline


Uvod

Što je LATEX?

LATEX je slovoslagarski program, nastao kao proširenje programa TEX kojegje napisao Donald Knuth.Što je slovoslagarski program?Proces pripravljanja dokumenta na računalu se sastoji od četiri faze:

tekst se unosi u računalounešeni tekst se formatira u retke, paragrafe i straniceizlazni tekst se prikazuje na naslonu računaladokument se ispisuje

U većini programa za procesiranje teksta (eng. word processors) te četirifaze su integrirane. Ali TEX služi samo za izvršavanje druge faze.


Uvod

Mali primjer

LATEX u akciji!Jedan (vrlo) kratak dokument formatiran u LATEXu.

\documentclass{article}\begin{document}Ovo je moj \emph{prvi} dokumentu \LaTeX u.\end{document}


Uvod

Zašto LATEX?

Ali čemu toliki trud? Zašto jednostavno ne koristiti neki word processor?Odgovor je dao sam autor D. Knuth: svrha TEXa (a onda i LATEXa) jeomogućiti kreiranje lijepih dokumenata, naročito onih koji sadrže punoMatematike.Vrlo je teško, katkada nemoguće, producirati kompleksne matematičkeformule pomoću programa za procesiranje teksta. Ali čak i u slučajuobičnog teksta, ukoliko želite da vaš dokument izgleda stvarno lijepo, LATEXje prirodan odabir.


Uvod

Važni linkovi

http://www.latex-project.org/

http://www.tug.org/texlive/

http://www.ctan.org/





Uvod

Važni linkovi








Uvod

Važni linkovi








Uvod

Ostali linkovi

http://miktex.org/http://texstudio.sourceforge.net/http://www.xm1math.net/texmaker/http://www.lyx.org/http://www.texniccenter.org/https://www.sharelatex.com/https://www.writelatex.com/http://fiduswriter.org/http://tex.stackexchange.com/http://www.texample.net/http://www.latextemplates.com/http://www.tug.org/interest.htmlhttp://www.stdout.org/~winston/latex/latexsheet-a4.pdfwebdemo.visionobjects.com/equation.html?locale=default


http://miktex.org/

http://texstudio.sourceforge.net/

http://www.xm1math.net/texmaker/

http://www.lyx.org/

http://www.texniccenter.org/

https://www.sharelatex.com/

https://www.writelatex.com/

http://fiduswriter.org/

http://tex.stackexchange.com/

http://www.texample.net/

http://www.latextemplates.com/

http://www.tug.org/interest.html

http://www.stdout.org/~winston/latex/latexsheet-a4.pdf

webdemo.visionobjects.com/equation.html?locale=default

Jednostavno slovoslagarstvo

Praznine

Paragrafi se odvajaju praznim retkom. Prva riječ u paragrafu je malouvučena. Ukoliko to želimo spriječiti koristimo naredbu \noindent.Prelazak u novi red u editoru ne znači i prelazak u novi red udokumentu. Razmaci se također ignoriraju u LATEXu. U novi red(ukoliko odluku ne želimo prepustiti LATEXu) možemo preći pomoću \\ili \newline.Prelazak na novu stranicu (ukoliko odluku ne želimo prepustiti LATEXu)se postiže pomoću naredbe \newpage.Točka koja ne dolazi poslije velikog slova označava kraj rečenice. Topravilo možemo promijeniti pomoću naredbi \@ i \␣(primjer: npr.\␣nije kraj).



Naše stvari

Hrvatske inačice navodnika: „navodnici” i »navodnici« se dobijaju nasljedeći način:

\glqq navodnici”i

\frqq navodnici \flqq{}Ovdje ” označavaju dva jednostruka navodnika. Drugi način jekorištenje paketa csquotes s opcijom croatian. Tada pišemo\enquote{tekst} da bi dobili „tekst”.Navodnici u engleskom pismu: “quotes” su dobijeni pomoću dvajednostruka navodnika ‘ i dva jednostruka navodnika ’Hrvatski dijakritički znakovi se mogu unositi direktno preko tipkovniceako podesimo kodiranje, ili pomoću naredbi \’c za slovo ć, \v c zaslovo č, \v ž za slovo ž, \v s za slovo š, te \dj za slovo đ. I dijakritičkeznakove iz ostalih pisama možemo slično unositi npr. Schrödinger.



Crtice & specijalni znakovi

Crtice: postoje tri vrste -, –, —. Prva služi za rastavljanje slogova(hiphenaciju), druga za slijedove, treća za komentare.X-zrake se diskutiraju na stranicama 221–225 treće knjige — posvećeneelektromagnetskim valovima.Unos: -, - -, - - -.

Postoji deset specijalnih znakova koji su dijelovi LATEX naredbi i kojemoramo drugačije unositi. To su:

~ \textasciitilde & \&# \# _ \_$ \$ \ \textbackslash% \% { \{^ \textasciicircum } \}

Komentari se unose tako da se stave između dva znaka %. Komentari semogu protezati u više redaka.




Crtice: postoje tri vrste -, –, —. Prva služi za rastavljanje slogova(hiphenaciju), druga za slijedove, treća za komentare.X-zrake se diskutiraju na stranicama 221–225 treće knjige — posvećeneelektromagnetskim valovima.Unos: -, - -, - - -.Postoji deset specijalnih znakova koji su dijelovi LATEX naredbi i kojemoramo drugačije unositi. To su:






Crtice: postoje tri vrste -, –, —. Prva služi za rastavljanje slogova(hiphenaciju), druga za slijedove, treća za komentare.X-zrake se diskutiraju na stranicama 221–225 treće knjige — posvećeneelektromagnetskim valovima.Unos: -, - -, - - -.Postoji deset specijalnih znakova koji su dijelovi LATEX naredbi i kojemoramo drugačije unositi. To su:





Pozicioniranje teksta

4. travnja 2012.

TEXnički Institut

Certifikat

Potvrđuje se da je Pero Perić uspješno pohađao kurs na ovom Institutu i daje certificiran TEXničar.

Direktor TEXničkog Instituta

Naredbe, tj. okoline su \begin{,} ... \end{,} gdje je, = flushleft, center, flushright.



Pozicioniranje teksta

4. travnja 2012.

TEXnički Institut

Certifikat

Potvrđuje se da je Pero Perić uspješno pohađao kurs na ovom Institutu i daje certificiran TEXničar.

Direktor TEXničkog Instituta

Naredbe, tj. okoline su \begin{,} ... \end{,} gdje je, = flushleft, center, flushright.



Fontovi

� \textmd medium� \textbf boldface� \textit italic� \textup upright� \textsl slanted� \textsc small cap� \textrm roman� \textsf sans erif� \texttt typewriter



Fontovi

Naravno, možemo mijenjati i fontove, što se najlakše može raditi sX ELATEXom ili LuaLATEXom. Pri kompajliranju tada treba koristitiodgovarajući program xelatex odnosno lualatex.

\documentclass[12pt]{article}\usepackage[croatian]{babel}\usepackage{xunicode}\usepackage{xltxtra}\usepackage{fontspec}\ defaultfontfeatures {Mapping=tex−text}\setmainfont[ Ligatures={Common}]{Hoefler Text}



Veličina slova

\tiny

\scriptsize

\footnotesize

\small

\normalsize

\large

\Large

\LARGE

\huge

\HugeIvica Nakić [email protected] (PMF–MO) LATEX — Uvod i osnove 2016/17 14 / 46


Dekoracije i razmaci

\underline

\frame

\fbox

\raisebox gore ili dolje

a možemo i ovoshadowbox

ili ovo�� Ovalbox

ili ovo rotatebox

Za kutije shadowbox i Ovalbox potrebno je uključiti paket fancybox, dok jeza kutiju rotatebox potrebno uključiti paket graphicx.

Razmaci među retcima: \bigskip, \medskip, \smallskip.



Dekoracije i razmaci

\underline

\frame

\fbox

\raisebox gore ili dolje

a možemo i ovoshadowbox

ili ovo�� Ovalbox

ili ovo rotatebox

Za kutije shadowbox i Ovalbox potrebno je uključiti paket fancybox, dok jeza kutiju rotatebox potrebno uključiti paket graphicx.Razmaci među retcima: \bigskip, \medskip, \smallskip.


Struktura dokumenta

Struktura dokumenta

Zaglavlje

\documentclass[opcije]{klase}opcije: veličina fonta (10pt, 11pt, 12pt), veličina papira(a4paper,letterpaper, a5paper), jednostupčani dokument (onecolumn —podrazumijevana vrijednost), dvostupčani dokument (twocolumn),jednostrano (oneside), dvostrano (twoside), ...klase: book, report, article, letter, ...\usepackage[opcije]{paket}\pagestyle{opcije} — opcije su npr. plain,empty,...

Tijelo\begin{document} ...\end{document}


Struktura dokumenta

Struktura dokumenta

Zaglavlje\documentclass[opcije]{klase}

opcije: veličina fonta (10pt, 11pt, 12pt), veličina papira(a4paper,letterpaper, a5paper), jednostupčani dokument (onecolumn —podrazumijevana vrijednost), dvostupčani dokument (twocolumn),jednostrano (oneside), dvostrano (twoside), ...klase: book, report, article, letter, ...\usepackage[opcije]{paket}\pagestyle{opcije} — opcije su npr. plain,empty,...



Struktura dokumenta

Struktura dokumenta

Zaglavlje\documentclass[opcije]{klase}opcije: veličina fonta (10pt, 11pt, 12pt), veličina papira(a4paper,letterpaper, a5paper), jednostupčani dokument (onecolumn —podrazumijevana vrijednost), dvostupčani dokument (twocolumn),jednostrano (oneside), dvostrano (twoside), ...

klase: book, report, article, letter, ...\usepackage[opcije]{paket}\pagestyle{opcije} — opcije su npr. plain,empty,...



Struktura dokumenta

Struktura dokumenta

Zaglavlje\documentclass[opcije]{klase}opcije: veličina fonta (10pt, 11pt, 12pt), veličina papira(a4paper,letterpaper, a5paper), jednostupčani dokument (onecolumn —podrazumijevana vrijednost), dvostupčani dokument (twocolumn),jednostrano (oneside), dvostrano (twoside), ...klase: book, report, article, letter, ...

\usepackage[opcije]{paket}\pagestyle{opcije} — opcije su npr. plain,empty,...



Struktura dokumenta

Struktura dokumenta

Zaglavlje\documentclass[opcije]{klase}opcije: veličina fonta (10pt, 11pt, 12pt), veličina papira(a4paper,letterpaper, a5paper), jednostupčani dokument (onecolumn —podrazumijevana vrijednost), dvostupčani dokument (twocolumn),jednostrano (oneside), dvostrano (twoside), ...klase: book, report, article, letter, ...\usepackage[opcije]{paket}

\pagestyle{opcije} — opcije su npr. plain,empty,...



Struktura dokumenta

Struktura dokumenta

Zaglavlje\documentclass[opcije]{klase}opcije: veličina fonta (10pt, 11pt, 12pt), veličina papira(a4paper,letterpaper, a5paper), jednostupčani dokument (onecolumn —podrazumijevana vrijednost), dvostupčani dokument (twocolumn),jednostrano (oneside), dvostrano (twoside), ...klase: book, report, article, letter, ...\usepackage[opcije]{paket}\pagestyle{opcije} — opcije su npr. plain,empty,...



Struktura dokumenta

Struktura dokumenta

Zaglavlje\documentclass[opcije]{klase}opcije: veličina fonta (10pt, 11pt, 12pt), veličina papira(a4paper,letterpaper, a5paper), jednostupčani dokument (onecolumn —podrazumijevana vrijednost), dvostupčani dokument (twocolumn),jednostrano (oneside), dvostrano (twoside), ...klase: book, report, article, letter, ...\usepackage[opcije]{paket}\pagestyle{opcije} — opcije su npr. plain,empty,...



Struktura dokumenta

Naslov

Jednostavan primjer:

\documentclass{article}\usepackage[croatian]{babel}\usepackage[utf8]{inputenc}\usepackage[T1]{fontenc}\ title {Naslov}\author{Ja}\date{danas}

\begin{document}

\maketitle

Neke umotvorine\ldots

\end{document}Ivica Nakić [email protected] (PMF–MO) LATEX — Uvod i osnove 2016/17 17 / 46

Struktura dokumenta

Naslov 2

Kako postići da naslov bude na posebnoj stranici? Maknuli smo i naredbu\date.

\documentclass[titlepage]{ article }\usepackage[croatian]{babel}\usepackage[utf8]{inputenc}\usepackage[T1]{fontenc}\ title {Naslov}\author{Ja}%\date{danas}

\begin{document}

\maketitle

Neke umotvorine\ldots

\end{document}Ivica Nakić [email protected] (PMF–MO) LATEX — Uvod i osnove 2016/17 18 / 46

Struktura dokumenta

Autor(i)

Što ukoliko ima više autora? Gdje dolaze podaci o adresi, web stranici,e-mailu?Za sve to služi naredba \author. Primjer:

\author{Autor 1 \\Adresa\\E−mail\\\and\Autor 2\\Adresa\\E−mail\\Institucija }


Struktura dokumenta

Podjela dokumenta

Sažetak stavljamo poslije naslova. Okolina u kojoj pišemo sažetak jeabstract

Dokument obično dijelimo na dijelove, poglavlja, sekcije, podsekcije,... Odgovarajuće naredbe u LATEXu su \part, \chapter — (samo zaklase book i report), \section i \subsection.Primjer je npr. \section{Naslov sekcije}.Dijelovi dokumenta će automatski biti numerirani. Ukoliko npr. želitenenumeriranu sekciju koristite \section*.Za još finiju podjelu postoje i \paragraph i \subparagraph.


Struktura dokumenta

Podjela dokumenta

Sažetak stavljamo poslije naslova. Okolina u kojoj pišemo sažetak jeabstractDokument obično dijelimo na dijelove, poglavlja, sekcije, podsekcije,... Odgovarajuće naredbe u LATEXu su \part, \chapter — (samo zaklase book i report), \section i \subsection.Primjer je npr. \section{Naslov sekcije}.

Dijelovi dokumenta će automatski biti numerirani. Ukoliko npr. želitenenumeriranu sekciju koristite \section*.Za još finiju podjelu postoje i \paragraph i \subparagraph.


Struktura dokumenta

Podjela dokumenta

Sažetak stavljamo poslije naslova. Okolina u kojoj pišemo sažetak jeabstractDokument obično dijelimo na dijelove, poglavlja, sekcije, podsekcije,... Odgovarajuće naredbe u LATEXu su \part, \chapter — (samo zaklase book i report), \section i \subsection.Primjer je npr. \section{Naslov sekcije}.Dijelovi dokumenta će automatski biti numerirani. Ukoliko npr. želitenenumeriranu sekciju koristite \section*.

Za još finiju podjelu postoje i \paragraph i \subparagraph.


Struktura dokumenta

Podjela dokumenta

Sažetak stavljamo poslije naslova. Okolina u kojoj pišemo sažetak jeabstractDokument obično dijelimo na dijelove, poglavlja, sekcije, podsekcije,... Odgovarajuće naredbe u LATEXu su \part, \chapter — (samo zaklase book i report), \section i \subsection.Primjer je npr. \section{Naslov sekcije}.Dijelovi dokumenta će automatski biti numerirani. Ukoliko npr. želitenenumeriranu sekciju koristite \section*.Za još finiju podjelu postoje i \paragraph i \subparagraph.


Struktura dokumenta

Sadržaj

LATEXsam vodi brigu o sadržaju, te je dovoljno na odgovarajuće mjesto(gdje želimo staviti sadržaj) staviti naredbu \tableofcontents.Da bi smo bili sigurni da sadržaj odgovara trenutnom stanju dokumenta,trebamo dvaput LATEXirati dokument.Poglavlja, sekcije, . . . koje smo označili sa zvjezdicom ne ulaze u sadržaj.Ukoliko želimo upisati u sadržaj nešto što LATEXne radi automatski (kaonpr. \chapter*{Naslov}), odmah poslije ove naredbe stavimo (u slučajugornjeg primjera):\addcontentsline{toc}{chapter}{\numberline{}Naslov}


Struktura dokumenta

Nabrajanje

Numerirana lista se formatira pomoću okoline enumerate. Svaki elementlist označavmo s naredbom \item. Primjer:

\begin{enumerate}\item Linearna algebra 1\item Linearna algebra 2\item Elementarna matematika 1\item Elementarna matematika 2\end{enumerate}

Naravno, numerirane liste možemo ugniježđavati. U prvom nivounumeracija je 1, 2, ..., u drugom (a), (b), (c), ..., u trećem i, ii, iii, ...


Struktura dokumenta

Liste

Ukoliko ne želimo numerirati liste, koristimo okolinu itemize. Sintaksa jeista kao i za numeriranu listu.Ukoliko želimo kreirati listu a–la indeks pojmova, koristimo okolinudescription. Primjer:

\begin{description}\item[slon] veliki sisavac \ldots\item[Mac OS X] operativni sustav\ldots\item[nogomet] sport\ldots\end{description}

U okolinama itemize i enumerate možemo promijeniti znak ispred elementa.


Struktura dokumenta

Okoline za...

Ukoliko želimo u dokument staviti citat koristimo okolinu quote.

Ukoliko želimo u dokument staviti duži citat (duži od jednogparagrafa) koristimo okolinu quotation.Ako unosimo tekst pjesme, prava okolina za to je verse. U toj okoliniLATEX ne prelazi u novi red sam, nego mi sami moramo eksplicitnoprijeći u novi red s dvije obrnute kose crte \\. U novu strofu prelazimopomoću jednog praznog retka.Ako želite da se unešeni tekst prikaže točno onako kako je unesen (zaunos npr. programskog kôda), koristimo okolinu lstlisting iz paketalistings. Ako još usto želimo da se praznine u tekstu fizički obilježe,potrebno je koristiti okolinu lstlisting*.Druga opcija je paket minted.


Struktura dokumenta

Okoline za...

Ukoliko želimo u dokument staviti citat koristimo okolinu quote.Ukoliko želimo u dokument staviti duži citat (duži od jednogparagrafa) koristimo okolinu quotation.

Ako unosimo tekst pjesme, prava okolina za to je verse. U toj okoliniLATEX ne prelazi u novi red sam, nego mi sami moramo eksplicitnoprijeći u novi red s dvije obrnute kose crte \\. U novu strofu prelazimopomoću jednog praznog retka.Ako želite da se unešeni tekst prikaže točno onako kako je unesen (zaunos npr. programskog kôda), koristimo okolinu lstlisting iz paketalistings. Ako još usto želimo da se praznine u tekstu fizički obilježe,potrebno je koristiti okolinu lstlisting*.Druga opcija je paket minted.


Struktura dokumenta

Okoline za...

Ukoliko želimo u dokument staviti citat koristimo okolinu quote.Ukoliko želimo u dokument staviti duži citat (duži od jednogparagrafa) koristimo okolinu quotation.Ako unosimo tekst pjesme, prava okolina za to je verse. U toj okoliniLATEX ne prelazi u novi red sam, nego mi sami moramo eksplicitnoprijeći u novi red s dvije obrnute kose crte \\. U novu strofu prelazimopomoću jednog praznog retka.

Ako želite da se unešeni tekst prikaže točno onako kako je unesen (zaunos npr. programskog kôda), koristimo okolinu lstlisting iz paketalistings. Ako još usto želimo da se praznine u tekstu fizički obilježe,potrebno je koristiti okolinu lstlisting*.Druga opcija je paket minted.


Struktura dokumenta

Okoline za...

Ukoliko želimo u dokument staviti citat koristimo okolinu quote.Ukoliko želimo u dokument staviti duži citat (duži od jednogparagrafa) koristimo okolinu quotation.Ako unosimo tekst pjesme, prava okolina za to je verse. U toj okoliniLATEX ne prelazi u novi red sam, nego mi sami moramo eksplicitnoprijeći u novi red s dvije obrnute kose crte \\. U novu strofu prelazimopomoću jednog praznog retka.Ako želite da se unešeni tekst prikaže točno onako kako je unesen (zaunos npr. programskog kôda), koristimo okolinu lstlisting iz paketalistings. Ako još usto želimo da se praznine u tekstu fizički obilježe,potrebno je koristiti okolinu lstlisting*.Druga opcija je paket minted.


Struktura dokumenta

Fusnote

Unos fusnota je vrlo jednostavan1

Fusnotu stavljamo odmah poslije riječi na koju se odnosi.2

1Ova fusnota je unešena na sljedeći način:...jednostavan\footnote{Ova fusnota je...}

2Ukoliko se fusnota odnosi na rečenicu ili paragraf, fusnotu stavljamo odmah poslijetočke.


Struktura dokumenta

Tablice

U LATEXu tablice kreiramo pomoću okoline tabular. Jedan primjer tablice:

\begin{tabular}{ ll }\textbf{Ime} & \textbf{Adresa} \\Pero Perić & Kozji put 16B \\Ivo Ivi ć & Pod lipom bb \\Mare Marić & Zelena obala 3 \\\end{tabular}

Znak & služi da odijelljivanje elemenata u retku. Naravno, \\ služi zaprelazak u novi red.Opcije ll označavaju pozicioniranje teksta u stupcima. Oznake:l lijevoc centriranor desno


Struktura dokumenta

Tablice 2

Možemo odijeliti stupce i retke linijama:

\begin{tabular}{|c|c|} \hline\textbf{Ime} & \textbf{Adresa} \\ \hlinePero Perić & Kozji put 16B \\ \hlineIvo Ivi ć & Pod lipom bb \\ \hlineMare Marić & Zelena obala 3 \\ \hline\end{tabular}

Rezultat:

Ime AdresaPero Perić Kozji put 16BIvo Ivić Pod lipom bb

Mare Marić Zelena obala 3\hline nam daje vodoravne linije, a okomite linije smo dobili zbog {|c|c|}.Naravno c-ovima smo centrirali imena i adrese.


Struktura dokumenta

Tablice 3

U LATEXu se mogu kreirati jednstavno i kompliciranije tablice, kao što je ova:

PlanetUdaljenost od sunca

(milijuni km)Maksimum Minimum

Merkur 69.4 46.8Venera 109.0 107.6Zemlja 152.6 147.4Mars 249.2 207.3Jupiter 817.4 741.6Saturn 1512.0 1346.0Uran 3011.0 2740.0Neptun 4543.0 4466.0


Struktura dokumenta

Tablice 4

Prethodna tablica je kreirana koristeći paket multirow.Postoje još mnogi drugi paketi koji olakšavaju kreiranje kompleksnihtablica: longtable, tabularx, dcolumn, delarray, hhline,...Postoje još neke standardne okoline za kreiranje tabličnih podataka, kao štoje tabbing. Ali njima se nećemo baviti.LATEX tablice se mogu generirati i online, pomoću web stranicehttp://www.tablesgenerator.com/.


http://www.tablesgenerator.com/

Klase dokumenata

Pisanje pisama

Kao primjer nestandardne klase dokumenata, pokazat ćemo kako se koristiklasa za formatiranje pisama letter. Evo jednog tipičnog primjera:

\documentclass[a4paper,12pt]{letter}\usepackage[croatian]{babel}\usepackage[utf8]{inputenc}\usepackage[T1]{fontenc}\begin{document}\begin{letter}{Dr. Strogi Nastavnik\\

PMF−−MO\\Bijeni čka cesta 30\\10 000 Zagreb}

\address{S.C. Cvjetno naselje \\Soba 125/3\\

Zagreb}


Klase dokumenata

Nastavak pisma

\opening{Poštovani,}molim Vas da mi dodijelite drugi potpisiz kolegija Računarski praktikum 3.\signature{ Ivica Mali\\

Student}\ closing{Sa štovanjem,}\encl{Indeks}\end{letter}\end{document}


Klase dokumenata

Ostale zanimljive klase

Beamer, memoir, todonotes, . . . .


Naredbe

Naredbe

U LATEXu možemo definirati nove naredbe koristeći naredbu \newcommand.Osnovna sintaksa je

\newcommand{ime_naredbe}{kod}

Primjer je

\newcommand{\vek}{(x_1,\ldots,x_n)}

Sada kôd $\vek$ daje: (x1, . . . , xn).Naravno, isti efekt se lako postigne i definiranjem makroa u editoru, što jekatkad i transparentnije rješenje. Naredba može imati i ulazne parametre.Sintaksa je

\newcommand[n]{ime_naredbe}{kod}

gdje je n broj parametara koje u kôdu pozivamo pomoću #1,...,#n.


Naredbe

Naredbe 2

Primjeri:\newcommand{\veki}[1]{(#1_1,\ldots,#1_n)}\newcommand{\vekii}[2]{(#1_1,\ldots,#1_#2)}

Kako ih koristimo? Npr.

\[\veki{\alpha}=\vekii{\beta}{m}\]

nam daje

(α1, . . . , αn) = (β1, . . . , βm)

Koji put je zgodno definirati novu naredbu da bismo logički označili tekst,npr.

\newcommand{\vazno}[1]{\textbf{#1}}

nam omogućava da pišemo

\vazno{Ovo je važno}

da bi smo dobili: Ovo je važnoIvica Nakić [email protected] (PMF–MO) LATEX — Uvod i osnove 2016/17 34 / 46

Naredbe

Naredbe 3

U slučaju da želimo definirati niovi matematički operator, na raspolaganjunam je naredba \DeclareMathOperator. Npr.

\DeclareMathOperator{\tg}{tg}

nam omogućava da pišemo $ \tg x=\sin x / \cos x$: tg x = sin x/ cos x .Slično

\[ \| f\|_{\infty}=\esup_{x\in\mathbb{R}} |f(x)| \]

nam daje‖f ‖∞ = ess sup

x∈R|f (x)|

ukoliko smo u zaglavlje stavili

\DeclareMathOperator∗{\esup}{ess\;sup}


Naredbe

Naredbe 4

Nove naredbe možemo definirati bilo gdje u dokumentu, ali je dobrakonvencija da to napravimo u zaglavlju.Ukoliko napišemo \vek izvan matematičkog teksta, pri prevođenju će nambiti javljena greška. Ali ukoliko modificiramo malo našu naredbu tako daglasi:

\newcommand{\vek}{\ensuremath{(x_1,\ldots,x_n)}}

onda možemo pisati i $\vek$ i \vek.Postoji i naredbe \operatorname i \operatorname* koje omogućavajudefiniranje binarnih operatora.Također postoji i naredba \mathop koja je analogon naredbama \mathrel i\mathbin.


Teoremi i slične okoline

\newtheorem

Posredstvom naredbe \newtheorem iz paketa amsthm omogućeno jekreiranje okolina za unos teorema, propozicija i sličnih konstrukata.Osnovna sintaksa je

\newtheorem{ime_okoline}{ime_konstrukta}

Na primjer:

\newtheorem{thm}{Teorem}

omogućava unos teorema na sljedeći način:

\begin{thm}Evo jednog teorema.\end{thm}

Rezultat je:

TeoremEvo jednog teorema.



\newtheorem 2

Naredba \newtheorem* služi za unos nenumeriranih okolina.

Rolleov teoremOvo je Rolleov teorem.

Prethodni ispis smo dobili tako da smo u zaglavlje dokumenta stavili\newtheorem*{rol}{Rolleov teorem}, a onda u dokument unijeli:

\begin{rol}Ovo je Rolleov teorem.\end{rol}



\newtheorem 3

Ovako kreirane okoline primaju i opcionalni argument: Npr.

Rolleov teorem (Ne baš)

Ovo je Rolleov teorem.

je dobijeno tako da smo umjesto \begin{rol} stavili \begin{rol}[Ne baš].Predefinirano ponašanje ovih okolina je da svaka od njih ima zasebnunumeraciju.



Tipovi okolina

Ukoliko želimo da npr. korolari dijele numeraciju zajedno s teoremimadefiniramo

\newtheorem{cor}[thm]{Korolar}

Efekt je

KorolarEvo prvog korolara.

Postoje tri osnovna tipa okolina: plain (predefinirana), definition i remark.Naravno, možemo i sami definirati izgled, ukoliko nam ova tri tipa nisudovoljna. Npr. ukoliko želimo da slutnje budu tipa remark a definicije tipadefinition, kôd je:

\theoremstyle{remark}\newtheorem{slutnja}{Slutnja}\theoremstyle{ definition }\newtheorem{dfn}[slutnja]{Definicija}



Tipovi okolina

Primjena:

SlutnjaSlutnja.

DefinicijaDefinicija.

Postoje još mnoge naredbe u paketu amsthm. Npr. ukoliko želimo danumeracija dolazi ispred imena, dovoljno je u zaglavlje (prije definicijeokoline) staviti naredbu \swapnumbers.



proof

Također, paket amsthm definira okolinu proof za unos dokaza:

Dokaz.Dokaz.

\begin{proof}Dokaz.\end{proof}

Piše dokaz jer imamo uključen paket babel s opcijom croatian!



Referenciranje

Ove okoline (kao i sve druge) možemo referencirati pomoću naredbe \label,koju stavljamo neposredno poslije \begin{...}.Naredbu \label možemo koristiti i drugdje. Obično je koristimo daoznačimo sekcije, poglavlja i drugih cjelina, no možemo je koristiti i npr.kod lista. Primjer: ukoliko stavimo \section{Uvod} \label{sek:uvod}, unastavku teksta možemo reći: kao što smo spomenuli u sekciji\ref{sek:uvod}. Ili

1 Svi ljudi su smrtni2 Sokrat je čovjek3 Dakle, Sokrat je smrtan

1 i 2 povlači 3.



Referenciranje

Prethodni tekst je dobiven pomoću sljedećeg kôda:

\begin{enumerate}\item Svi ljudi su smrtni \label{m:1}\item Sokrat je čovjek \label{m:2}\item Dakle, Sokrat je smrtan\label{m:3}\end{enumerate}\ref{m:1} i \ref{m:2} povlači \ref{m:3}.

Na taj način npr. ubacivanje novog poglavlja usred knjige ne predstavljaproblem za referenciranje.Katkada se želimo referencirati na stranicu na kojoj smo npr. uveli nekipojam. U tom slučaju koristimo naredbu \pageref{oznaka}, ukoliko smo uznaš pojam stavili naredbu \label{oznaka}.Ukoliko želimo da numeracija prati npr. sekcije, u zaglavlje stavimo\numberwithin{equation}{section}



Numeracija: subequations

Ukoliko želimo nizu formula dati zajedničku oznaku, možemo koristitiokolinu subequations:

2x + 3y = 7 (1a)3x − 4y = 11 (1b)

Ovaj prikaz smo dobili pomoću sljedećeg kôda:

\begin{subequations}\label{sustav}\begin{align}2x+3y&=7 \label{s1}\\3x−4y&=11 \label{s2}\end{align}\end{subequations}



Zadatak za vježbu

Napišite dokument koji sadrži: naslovnu stranicu, sadržaj, sekcije, razneokoline, numerirane i referencirane matematičke formule, naredbe teomiljeni teorem.


Documents

LaTeX Uvod i osnove - unizg.hr · PDF fileUvod ŠtojeLATEX? LATEXjeslovoslagarskiprogram,nastaokaoproširenjeprogramaTEXkojeg