8
MAŠINSKI FAKULTET U KRAGUJEVCU Predmet: Proizvodne tehnologije (2011/2012) VEŽBA 1 REZNI ALATI Klasifikacija reznih alata Razlikuju se: standardni rezni alati, specijalni rezni alati. Opšta podela reznih alata je na: ručne i mašinske. Klasifikacija reznih alata se može vršiti na različite načine, i to: prema vrsti obrade, prema vrsti materijala predmeta obrade, prema vrsti alatnog materijala, prema broju reznih ivica, prema obliku alata, prema tipu, i prema načinu postavljanja na mašinu. Oblik i osnovni konstruktivni elementi reznih alata dr ka š telo osnova grudna povr ina š grudna povr ina š le na povr ina đ š le na povr ina đ š glavno se ivo č glavno se ivo č popre no se ivo č č pomo no se ivo ć č strugarski nož valjkasto glodalo JUS K.D2.020 telo otvor rub (fazeta) spiralna burgija telo dr ka š rub (fazeta) Svi rezni alati se sastoji od najmanje dva osnovna dela (Sl. 1.1): tela alata i drške ili otvora u telu alata. Telo alata sa reznim klinom alata čini jedinstvenu konstruktivnu i funkcionalnu celinu formiranu na različite načine, i to kao alat: iz jednog komada (integralno) (Sl. 1.1), sa umetnutim reznim elementima (zubima), lemljenom ili mehanički pričvršćenom pločicom (Sl. 1.2). Slika 1.1. Osnovni delovi reznih alata izgled alata `ica za vezivanje telo sa dr kom š plo ica č boraks sredstvo za lemljenje - lem š č ema lemljenja plo ica Strugarski no sa lemljenom plo icom ž č Strugarski no sa okretnom plo icom ž č Dva sistema vezivanja (stezanja) Slika 1.2. Oblik alata sa lemljenim i mehanički pričvršćenim pločicama Drška, odnosno prihvatni i stezni deo, obezbeđuje pravilno postavljanje - baziranje, prihvatanje i pouzdano stezanje alata u odgovarajući pribor mašine. U nizu slučajeva drška se koristi i za pozicioniranje alata. Oblik drške zavisi od tipa alata. Kod strugarskih noževa drška je kružnog, pravougaonog ili kvadratnog poprečnog preseka. Kod cilindričnih alata (burgije, razvrtači, vretenasta glodala i sl.) drške mogu biti: cilindrične i sa Morze konusom i to: sa ušicama i bez ušica. Oblici i karakteristike reznih pločica Rezne pločice se izrađuju od brzoreznog čelika, tvrdog metala, rezne keramike, dijamanta i kubnog nitrida bora, a za nosač alata se vezuju: lemljenjem (lemljene pločice) ili mehaničkim pričvršćivanjem (okretne ili izmenjive pločice). trouglaste TNUN TNMA TNMM TNMG TPU N, TPGN TPMR, TPGR TPAN TNMX kvadratne SNUN, SNGN SNMA SNMM SNMG SPUN, SPGN SPGF SPGX SNAN, SNCN romboidne, romb DNMM, DNMG, DNMA CNMA CNMG okrugle specijalne R 166G KNUX R 156.3 SISTEM OBELE AVANJA REZNIH PLO ICA ZA STRUGARSKE NO EVE PO STANDARDU Ž Č Ž ISO 1. OBLIK OKRETNE PLO IC E Č 4. VRSTA LOMA A I NA IN PRITEZANJA Č Č 12. SMER REZANJA 11. OBLIK REZNE IVICE 2. LE NI UGAO Đ 5. 6. DU IN A REZNE IVICE Ž 7. 8. DEBLJINA PLO ICE Č 9. 10. RADIJUS VRHA G N R M A F X specijalni oblik 80 o 55 o 85 o 88 o 55 o 75 o 80 o 35 o T S R V K M P E B A D O L C H 3 o 5 o 7 o 15 o 20 o 25 o 30 o 0 o 11 o A B C D E F G N P F E T S R L N l l l l l l l l l H L O A B K P C D E H V R S T S S S r r, mm 00 00 02 01 03 04 06 07 09 11 04 08 12 16 24 32 40 okrug. o{t. vr. s, mm oznaka 11,11 7,94 4,0 2,4 9,52 3,2 1,6 6,35 1,2 4,76 0,8 3,18 0,4 1,59 0,2 S 1 P 2 G 3 R 4 12 5 6 04 7 8 08 9 10 E 11 R 12 +0 ,13 +0 ,38 +0,18 25 ,4 +0,25 +0 ,10 +0 ,27 +0,15 9 ,05 +0,18 +0,10 +0,27 +0 ,15 5,66 +0,18 +0 ,03 +0 ,20 +0,13 2,7 +0,13 +0 ,03 +0 ,13 +0,08 9,52 +0,08 +0 ,03 +0 ,13 +0,08 6,35 +0,08 d, mm T za m T za d kla sa U klasa U kla sa N kl. J, K ,L, M T - tolerancija mere 1 Odnosi se na plo i ce sa b ru e- nom ravnom fazetom č š 2 Toler an cije z avis e od ve li ine p lo i ce i date s u u gor nj oj tabel i č č 3. TOLERANCIJE +0,005 +0,025 +0,025 +0,013 +0,025 +0,13 +0,005 +0,025 +0,013 +0,025 +0,025 +0,025 +0,013 +0,025 +0,025 +0,025 +0,13 +0,005 +0,025 +0,013 +0,025 +0,025 +0,025 +0,13 +0,13 +0,025 A Tolerancija, mm m s d Klasa U M L K J G H B C E od +0,0 8 do +0,1 8 od +0,1 2 do +0,3 8 od+0,05 do+0,13 od+0,05 do+0,13 od+0,05 do+0,13 od+0,08 do+0,25 od+0,05 do+0,13 Slika 1.3. Neki oblici izmenjivih (okretnih) pločica Slika 1.4. Sistem označavanja okretnih pločica Mehaničko pričvršćivanje pločica i nosači alata SISTEM OBELE AVANJA DR A A - NOSA A ALATA ZA SPOLJA NJU OBRADU PO STANDARDU Ž ISO Ž Č Č Š 2. OBLIK OKRETN E PLO ICE Č 1. SISTEM STEZAN JA 5. SMER REZANJA 6. 7. VISINA DR A A Ž Č 8. 9. IRI NA DR A A Š Ž Č 4. LE NI UGAO Đ 10. DU INA DR A A Ž Ž Č 3. NAPADN I UGAO 11. 12. DU INA REZNE IVICE Ž 13. 14. OZNAKE PR EMA IZBORU PR OIZVO- AA Đ Č 80 o 55 o 85 o 88 o 55 o 75 o 80 o 35 o T S R V K M P E B A D O L C H 3 o 5 o 7 o 15 o 20 o 25 o 30 o 0 o 11 o A B C D E F G N P R L N l l l l l l l l l H L O A B K P C D E H V R S T P 1 S 2 B 3 N 4 R 5 25 6 7 25 8 9 __ 13 14 M* 10 12 11 12 C P M S Pritezanje odozgo Pritezanje odozgo i preko otvora Pritezanje preko otvora Pritezanje vijkom 90 o 45 o 63 o 72,5 o 50 o 60 o 90 o 75 o 60 o 90 o 93 o 75 o 45 o 93 o 60 o 85 o 95 o 95 o A 75 o B 90 o C D E F G J K L M N R S T V U W Y 1 1 1 Mehaničko pričvršćivanje pločica za nosač pločica (alata) se ostvaruje na različite načine: preko poluge, klina i zavrtnja, držača i zavrtnja itd. Nosači alata su različite konstrukcije i izrađeni su od konstruktivnih materijala. Prema ISO standardu oznaka nosača (Sl. 1.5) ima 14 simbola (12 obaveznih i dva dopunska). Slika 1.5. Sistem označavanja nosača reznih pločica

Laboratorijske Vezbe PT Omr

Embed Size (px)

DESCRIPTION

proizvodne tehnologije

Citation preview

Page 1: Laboratorijske Vezbe PT Omr

MAŠINSKI FAKULTET U KRAGUJEVCU Predmet: Proizvodne tehnologije (2011/2012) VEŽBA 1

REZNI ALATI Klasifikacija reznih alata Razlikuju se:

standardni rezni alati, specijalni rezni alati.

Opšta podela reznih alata je na: ručne i mašinske. Klasifikacija reznih alata se može vršiti na različite načine, i to:

prema vrsti obrade, prema vrsti materijala predmeta obrade, prema vrsti alatnog materijala, prema broju reznih ivica, prema obliku alata, prema tipu, i prema načinu postavljanja na mašinu.

Oblik i osnovni konstruktivni elementi reznih alata

dr kaštelo

osnova

grudnapovr inaš

grudnapovr inaš

le napovr inađ

š

le napovr inađ

š

glavnose ivoč

glavnose ivočpopre no

se ivoč

čpomo nose ivo

ćč

strugarski nožvaljkasto glodaloJUS K.D2.020

telo

otvor

rub(fazeta)

spiralna burgija

telo dr kaš

rub (fazeta)

Svi rezni alati se sastoji od najmanje dva osnovna dela (Sl. 1.1):

tela alata i drške ili otvora u telu alata.

Telo alata sa reznim klinom alata čini jedinstvenu konstruktivnu i funkcionalnu celinu formiranu na različite načine, i to kao alat: iz jednog komada (integralno) (Sl. 1.1), sa umetnutim reznim elementima (zubima), lemljenom ili mehanički pričvršćenom pločicom (Sl. 1.2).

Slika 1.1. Osnovni delovi reznih alata

izgled alata

`ica zavezivanje

telo sadr komš

plo icač

borakssredstvo zalemljenje - lem

š čema lemljenja plo ica

Strugarski no sa lemljenom plo icomž č

Strugarski no sa okretnom plo icomž čDva sistema vezivanja (stezanja)

Slika 1.2. Oblik alata sa lemljenim i mehanički pričvršćenim pločicama

Drška, odnosno prihvatni i stezni deo, obezbeđuje pravilno postavljanje - baziranje, prihvatanje i pouzdano stezanje alata u odgovarajući pribor mašine. U nizu slučajeva drška se koristi i za pozicioniranje alata. Oblik drške zavisi od tipa alata. Kod strugarskih noževa drška je kružnog, pravougaonog ili kvadratnog poprečnog preseka. Kod cilindričnih alata (burgije, razvrtači, vretenasta glodala i sl.) drške mogu biti:

cilindrične i sa Morze konusom i to: sa

ušicama i bez ušica.

Oblici i karakteristike reznih pločica Rezne pločice se izrađuju od brzoreznog čelika, tvrdog metala, rezne keramike, dijamanta i kubnog nitrida bora, a za nosač alata se vezuju:

lemljenjem (lemljene pločice) ili mehaničkim pričvršćivanjem (okretne ili izmenjive pločice).

trouglaste

TNUN TNMA TNMM TNMG

TPUN, TPGN TPMR, TPGR TPAN TNMXkvadratne

SNUN, SNGN SNMA SNMM SNMG

SPUN, SPGN SPGF SPGX SNAN, SNCNromboidne, romb

DNMM, DNMG, DNMA CNMA CNMGokrugle specijalne

R 166G

KNUX

R 156.3

SISTEM OBELE AVANJA REZNIH PLO ICA ZA STRUGARSKENO EVE PO STANDARDU

Ž ČŽ ISO

1. OBLIK OKRETNE PLO ICEČ

4. VRSTA LOMA A I NA IN PRITEZANJA

ČČ

12. SMER REZANJA11. OBLIK REZNE IVICE

2. LE NI UGAOĐ5. 6. DU INA REZNE IVICE

Ž7. 8.DEBLJINAPLO ICEČ

9. 10.RADIJUSVRHA

G

N R

M

A F

Xspecijalni oblik

80o

55o

85o

88o

55o

75o

80o

35o

T

S

R

V

KM

P E B

ADO

LCH

3o

5o

7o 15o

20o

25o

30o 0o

11o

A B

C D

E F

G N

P

F

E

T

S

R

L

N

ll

ll

l

l

l

l

l

H L

O ABK

P CDEHV

R

S

T

S

S

S

r

oznaka r, mm000002

01030406070911

04081216243240

okrug.o{t. vr.

s, mmoznaka

11,11

7,94

4,0

2,49,52 3,2

1,66,351,24,760,83,180,41,590,2

S1

P2

G3

R4

125 6

047 8

089 10

E11

R12

+0,13+0,38+0,1825,4 +0,25

+0,10+0,27+0,159,05 +0,18

+0,10+0,27+0,155,66 +0,18

+0,03+0,20+0,132,7 +0,13

+0,03+0,13+0,089,52 +0,08

+0,03+0,13+0,086,35 +0,08

d,mm

T za m T za dklasa

Uklasa

UklasaN

kl. J,K,L,M

T - toleranci ja mere

1 Odnosi se na plo ice sa bru e-

nom ravnom fazetomč š

2 Tolerancije z avis e od veli ine

plo ice i date s u u gornjoj tabel ič

č

3. TOLERANCIJE

+0,005 +0,025 +0,025

+0,013 +0,025 +0,13

+0,005 +0,025 +0,013

+0,025 +0,025 +0,025

+0,013 +0,025 +0,025

+0,025 +0,13

+0,0051 +0,025

+0,0131 +0,025

+0,0251 +0,025

+0,13

+0,13

+0,025

A

Tolerancija, mmm s d

Klasa

U

M

L

K

J

G

H

BC

E

od+0,082

do+0,182

od+0,122

do+0,382

od+0,052

do+0,132

od+0,052

do+0,132

od+0,052

do+0,132

od+0,082

do+0,252

od+0,052

do+0,132

Slika 1.3. Neki oblici izmenjivih (okretnih) pločica Slika 1.4. Sistem označavanja okretnih pločica

Mehaničko pričvršćivanje pločica i nosači alata SISTEM OBELE AVANJA DR A A - NOSA A ALATA ZASPOLJA NJU OBRADU PO STANDARDU

ŽISOŽ Č Č

Š

2. OBLIK OKRETNE PLO ICEČ1. SISTEM STEZANJA 5. SMER REZANJA 6. 7.VISINADR A AŽ Č

8. 9.IRINA

DR A AŠ

Ž Č

4. LE NI UGAOĐ 10. DU INA DR A AŽ Ž Č3. NAPADNI UGAO 11. 12.DU INA REZNEIVICE

Ž13. 14.OZNAKEPREMAIZBORUPROIZVO-

A AĐ Č

80o

55o

85o

88o

55o

75o

80o

35o

T

S

R

V

KM

P E B

ADO

LCH

3o 5o

7o 15o

20o 25o

30o 0o

11o

A B

C D

E F

G N

P

R

L

N

ll

ll

l

l

l

l

l

H L

O ABK

P CDEHV

R

S

T

P1

S2

B3

N4

R5

256 7

258 9

__13 14

M*10

1211 12

C

P

M

S

Pritezanje odozgo

Pritezanje odozgoi preko otvora

Pritezanje preko otvora

Pritezanje vijkom

90o

45o

63o

72,5o

50o

60o

90o

75o

60o

90 o

93 o 75o

45 o

93 o 60 o 85o

95o

95o

A

75o

B

90 o

C

D E F G

J K L M

N R S T

VU W Y

1

1 1

Mehaničko pričvršćivanje pločica za nosač pločica (alata) se ostvaruje na različite načine:

preko poluge, klina i zavrtnja, držača i zavrtnja itd.

Nosači alata su različite konstrukcije i izrađeni su od konstruktivnih materijala. Prema ISO standardu oznaka nosača (Sl. 1.5) ima 14 simbola (12 obaveznih i dva dopunska).

Slika 1.5. Sistem označavanja nosača reznih pločica

Page 2: Laboratorijske Vezbe PT Omr

ALATNI MATERIJALI

HRC

θ, K

T

tvrdimetal - TM

brzoreznielik - Bč Č

alatnielikč

rezna keramika

400 600 1000

Sve vrste savremenih alatnih materijala su nastale kao rezultat stalne težnje da se obezbedi alatni materijal što veće tvrdoće i žilavosti, odnosno otpornosti na:

habanje i udarna opterećenja i vibracije,

posebno u uslovima visokih temperatura rezanja. Sa porastom temperature rezanja opadaju vrednosti mehaničkih karakteristika alatnih materijala (Sl. 2.1). Smanjenje tvrdoće alatnog materijala dovodi do smanjenja otpornosti na habanje i postojanosti alata.

Slika 2.1. Uticaj temperature na mehaničke karakteristike alatnog materijala i uticaj promene tvrdoće alatnog

materijala na postojanost glodala Alatni materijali su:

ugljenični i legirani alatni čelici (ne koriste se u obradi metala rezanjem), brzorezni čelici, tvrdi metali, alatna ili rezna keramika i super tvrdi materijali.

Sem ovih alatnih materijala koriste se i materijali nedefinisane geometrije namenjeni izradi alata za brušenje, poliranje, honovanje i sl. To su različiti brusni materijali tipa korunda, silicijum karbida i sl. Danas se za izradu reznih alata najčešće koriste: brzorezni čelik i tvrdi metal. Pored alatnih materijala za izradu alata koriste i pomoćni materijali. To su materijali za izradu drške, tela, nosača, nastavaka i sl. Kao pomoćni materijali koriste se: konstruktivni čelici (čelici za poboljšanje), sivi liv, čelični i aluminijumski liv itd.

MAŠINE U OBRADI METALA REZANJEM Alatne mašine obezbeđuju izradu i obradu delova različitih oblika i dimenzija. Alatne mašine se razlikuju po obliku, strukturi i konstrukciji, dimenzijama, eksploatacijskim karakteristikama i nameni. Klasifikacija mašina se najčešće izvodi prema nameni, proizvodnoj operaciji, na: strugove, bušilice, glodalice, rendisaljke, testere, brusilice, mašine za provlačenje, obradne centre, fleksibilne tehnološke module, ćelije, centre i sisteme ....

EM

no

n =n , n ,. .., ni 1 2 m s =s , s ,. .., si 1 2 m

glavnovreteno

nosa~alata

zadnjioslonac(konji )ć

prenosnikglavnogkretanja

prenosnikpomo nogkretanja

ć

izmenljivagrupa

zup anikač

mehanizampretvaranjaobrtnog u

pravolinijskokretanje

1 2

4

367

8

510

9

1 - pogonski elektromotor; 2 - prenosnik glavnog kretanja; 3 - izmenljiva grupa zup anika;4 - prenosnik pomo nog kretanja; 5 - stezna glava; 6 - vu no vreteno; 7 - vode e

vreteno; 8 - suport; 9 - konji ; 10 - predmet obrade

čć č ć

ć

Strukturni elementi univerzalnih (na primer struga – Sl.3.1) i specijalnih alatnih mašina se razvrstavaju na

glavne ili osnovne, elemente gradnje i montaže i elemente upravljanja.

Glavni ili osnovni elementi su: noseći sistem, sistem vođenja i pogonski sistem. Pogonski sistemi glavnog obrtnog i pravolinijskog kretanja i pogonski sistem pomoćnog kretanja obezbeđuju neophodne momente i brzine rezanja za odvijanje procesa rezanja datog spektra materijala i dimenzija predmeta obrade. Slika 3.1. Šematski prikaz univerzalnog struga

Prenosnici alatnih mašina prema principu gradnje mogu biti: mehanički, električni, hidraulični i pneumatski, a prema vrednosti izlaznih parametara kretanja odnosno načinu regulisanja izlaznih parametara: kontinualni i stupnjeviti. Prenosnici za glavno kretanje se izvode najčešće kao stupnjeviti ili kombinovani (stupnjeviti i kontinualni).

MERNI PRIBORI (MERILA)

0 10

0 5 10

20 30 40

Slika 4.1. Standardno pomično merilo

0 - 25

1 2 3

6 4

5

Mikrometar za spolja nja merenjaš

Mikrometar za unutra nja merenjaš1 - ra va; 2 - nepokretni pipak;3 - pokretni pipak; 4 - dobo sa

dopunskom skalom; 5 - mehanizam saskakavicom; 6 - ko nica

čš

č

Slika 4.2. Mikrometri za spoljašnja i unutrašnja merenja

Minimetar Ortotest Sat komparator Subito Slika 4.3. Neki tipovi komparatora

6

4

5

3

2

10 1 - osnovna skala

2 - dopunska skala3 - nepokretni disk4 - nepokretni lenj ir5 - pokretni disk6 - pokretni lenji r

Slika 4.4. Univerzalni mehanički uglomer

Kontrola kvaliteta izrade proizvoda je provera stepena bliskosti - ″poklapanja″ pokazatelja kvaliteta izrade sa zahtevima definisanim konstruktivno - tehnološkom dokumentacijom. Merenje je eksperimentalno određivanje numeričke vrednosti fizičke veličine. Vrednost se očitava na indikatorskoj jedinici mernog pribora. Kontrola je postupak kojim se izvodi provera da li se kontrolisana dimenzija nalazi unutar propisanih granica tolerancije (maksimalnog i minimalnog odstupanja). Vrednost kontrolisane veličine je određena atributima: u granicama, iznad gornje granice i ispod donje granice. Sredstva merenja i kontrole ili merila predstavljaju tehničke uređaje name-njene formiranju merne informacije o izvršenim merenjima i kontrolama. Prema nameni merila se dele na: etalone, merke, kontrolnike ili tolerancijska merila, univerzalna merna sredstva, merna sred-stva specijalne namene, kontolne uređaje (poluautomate i automate) i merne sisteme. Pomična ili kljunasta merila spadaju u grupu najčešće korišćenih merila u indus-triji prerade metala, za merenje spoljašnjih i unutrašnjih mera (prečnici, dužine, širine, dubine), visina, međuosnih rastojanja itd. Mikrometri za spoljašnja i unutrašnja merenja koriste za iste namene kao i pomična merila. Obezbeđuju znatno tačnija merenja i najčešće se primenjuju u operacijama završne obrade Komparatori ili merni pretvarači su merni instrumenti za merenje i identifikovanje odstupanja merene veličine. Mogu biti različitog tipa i konstrukcije, a najčešće korišćeni su sat komparatori i subito za kontrolisanje unutrašnjih dimenzija. Univerzalni mehanički uglomeri se koriste za merenje uglova u rasponu od 0 - 360o sa tačnošću ±5'. Kontrolnici i tolerancijska merila koriste za kontrolu dimenzija, jer obezbeđuju pro-veru da li se kontrolisana dimenzija nalazi u granicama dozvoljenih odstupanja. Naj-poznatiji kontrolnici su kontrolni čepovi i kontrolne račve

ne id

e

ide

ne id

e

ide

ne id

e

ide

C

d D

C

d D

Kontrolnik za du inežKontrolnik za konus

Kontronik za dubine

ide ne ide

dvostrana za merenje pre nikač

ne ideide

jednostrana

ide ne ide

dvostrana za ve e pre nikeć č

za manje pre nikečza ve e pre nikeć č

Kontrolne ra ve za osovineč

Kontrolni epovi za osovineč Slika 4.5. Kontrolnici i tolerancijska merila

Page 3: Laboratorijske Vezbe PT Omr

MAŠINSKI FAKULTET U KRAGUJEVCU Predmet: Proizvodne tehnologije (2011/2012)

OBRADA STRUGANJEM VEŽBA 2

2

1

Uzdu na obradaž

1

3Popre na obradač

1

2

usecanje - odsecanje

1

2

izrada konusa

Obrada struganjem je postupak obrade prvenstveno rotacionih delova (vijaka, navrtki, osovina, vratila, čaura, remenica, ...). Ostvaruje se tako što predmet obrade izvodi glavno obrtno kretanje, a alat pomoćno pravolinijsko kretanje (Sl. 1).

Slika 1. Osnovna kretanja alata i predmeta obrade u obradi struganjem

L

D

δ 2/2

δ 3/2

L δ3p

δ1pδ2p

D

Uzdu na obradaž Popre na obradač Slika 2. Dodaci za obradu u obradi struganjem

Dubina rezanja (a) zavisi od dodatka za obradu i iznosi:

2dDa −

= ili 2

a iδ=

gde su dodaci za obradu (Sl. 2), (tabele P.4 - P.10, Priručnik [79]):

δ1 - dodatak za grubu obradu, δ 2 - dodatak za finu obradu i δ 3 - dodatak za brušenje

Proizvodne operacije u obradi struganjem

Spolja njaš

obrada otvora obrada rupaUnutra njaš

gruba Zavr naš

usecanje prethodnoodsecanje

zavr{noodsecanje

Spolja nji navojš

Unutra nji navojš

a) Uzdu na obradaž

c) Izrada konusa

d) Izrada profila

f) Izrada navojae) Nerotaciona obrada uz dopunsko oscilatorno

radijalno kretanje alata

b) Popre na obradač

Spolja njaš

Unutra njaš

Spolja njiš Unutra njiš

kopiranjemprofilnim no evimaž

Prizmati n i delovič Le no struganjeđ

Slika 3. Proizvodne operacije u obradi struganjem

Proizvodne operacije obrade struganjem se, prema kvalitetu obrađene površine, razvrstavaju na proizvodne operacije: grube i fine obrade, odnosno proizvodne operacije:

♦ prethodne i završne obrade, Obradom struganjem (Sl. 3) se realizuje veliki broj operacija kao što su: ♦ uzdužna obrada (spoljašnja i unutrašnja -

a), ♦ poprečna obrada (spoljašnja i unutrašnja,

usecanje, prethodno i završno odsecanje - b),

♦ izrada konusa (spoljašnjeg i unutrašnjeg - c),

♦ izrada profila (profilnim alatom i kopiranjem - d),

♦ nerotaciono struganje (prizmatičnih delova i leđno struganje - e),

♦ izrada navoja (spoljašnjeg i unutrašnjeg - f),

♦ izrada i obrada otvora i rupa itd.

Alati u obradi struganjem Strugarski noževi su raznovrsni po obliku, dimenzijama i vrsti alatnog materijala. Prema vrsti obrade razlikuju se strugarski noževi za spoljašnju obradu (uzdužnu i poprečnu), unutrašnju obradu, usecanje i odsecanje, izradu navoja i sl. Prema kvalitetu površine strugarski noževi se razvrstavaju na strugarske noževe za grubu (prethodnu) i završnu (finu) obradu. Prema smeru kretanja u toku obrade strugarski noževi se dele na leve, desne i čeone. Orijentacija se određuje položajem palca ruke.

Prema vrsti alatnog materijala razlikuju se strugarski noževi od brzoreznog čelika, sa lemljenim pločicama od tvrdog metala i mehanički pričvršćenim pločicama savremenih alatnog materijala.

Za izradu strugarskih noževa danas se uglavnom koriste tvrdi metali (sa ili bez prevlake), rezna keramika i super tvrdi materijali u vidu okretnih (izmenjivih) pločica Strugarski noževi sa lemljenim pločicama se retko koriste u savremenoj industriji. Osnovni oblici i dimenzije strugarskih noževa od brzoreznih čelika i sa lemljenim pločicama su standardizovani. Istovremeno su standardizovane i drške strugarskih noževa i okretne pločice. Takvi strugarski noževi spadaju u grupu standardnih strugarskih noževa. U metaloprerađivačkoj industriji koriste se i specijalni strugarski noževi, koji se projektuju i izrađuju od strane korisnika.

Strugarski nož (Sl. 5) se sastoji od: tela alata na kome se nalaze rezni

elementi (rezni klin) i drške preko koje se izvodi

postavljanje i pričvršćivanje na nosač alata.

a) Strugarski no evi za spolja nju obraduž š

b) Strugarski no evi za unutra nju obraduž š

Dr kaštelo

osnova

grudnapovr inaš

le napovr inađ

š

pomo nale napovr ina

ćđ

š

glavnose ivoč

pomo nose ivo

ćč

rezni vrh

Slika 4. Strugarski noževi sa izmenjivim reznim pločicama Slika 5. Osnovni delovi strugarskog noža

Mašine u obradi struganjem Mašine u obradi struganjem (strugovi) se, u zavisnosti od obima proizvodnje, razvrstavaju na strugove za:

pojedinačnu proizvodnju, serijsku proizvodnju i masovnu proizvodnju.

EM

no

n =n , n ,..., ni 1 2 m s =s , s ,... , si 1 2 m

glavnovreteno

nosaalata

č

zadnjioslonac(konjic)

prenosnikglavnogkretanja

prenosnikpom nog

kretanjaoć

izmenljivagrupa

zup anikač

mehanizampretvaranjaobrtnog u

pravolinijskokretanje

1 2

4

367

8

510

9

Strugovi za pojedinačnu proizvodnju su strugovi koji se lako mogu prilagoditi prelazu sa jedne konfiguracije predmeta obrade na drugu, sa jednih dimenzija na druge. To su: univerzalni strugovi (Sl.6), strugovi sa vučnim vretenom, strugovi sa vodećim vretenom, strugovi za leđno struganje, strugovi za poprečnu obradu i sl. Osnovne eksploatacijske karakteristike strugova za pojedinačnu proizvodnju su: Slika 6. Šematski prikaz univerzalnog struga

» pogonska snaga mašine P i mehanički stepen iskorišćenja snage � » raspon brojeva obrta nmin - nmax i geometrijski faktor promene prenosnika glavnog kretanja �n, » raspon koraka Smin - Smax i geometrijski faktor promene prenosnika pomoćnog kretanja �S, » koeficijent preciznosti Cmp i tačnosti mašine Cmpk, » gabariti predmeta obrade (maksimalni prečnik obrade i raspon šiljaka - maksimalna dužina) i sl.

Page 4: Laboratorijske Vezbe PT Omr

MAŠINSKI FAKULTET U KRAGUJEVCU Predmet: Proizvodne tehnologije (2011/2012) VEŽBA 3

OBRADA BUŠENJEM

DDa) Bu enješ

Db) Pro irivanješ c) Razvrtanje

ϕϕ

b

h

S/2 S

1 S1b

h

da a d

b

h

V, nV, n

SV, n

SS

Bušenje je postupak izrade i obrade otvora i rupa. Glavno obrtno i pomoćno pravolinijsko kretanje izvodi alat (1.1). Glavno kretanje je definisano brzinom rezanja (V, m/min) ili brojem obrta (n, o/min), a pomoćno korakom (S, mm/o - aksijalnim pomeranjem alata za jedan obrt alata) ili brzinom pomoćnog kretanja (Vp= n·S, mm/min).

Slika 1. Osnovna kretanja i rezni sloj u obradi bušenjem Proizvodne operacije u obradi bušenjem

D

Bu enje spiralnom burgijomš

prvo bu enjeD =0,6 D

š1

drugo bu enješ

Stepenasto bu enješ

DD1

Bu enje ravnomburgijom

š

Slika 2. Proizvodne operacije bušenja

Osnovne grupe proizvodnih operacija su:

bušenje, proširivanje i razvrtanje.

Bušenje otvora i rupa (Sl.2) se izvodi u punom materijalu jednim alatom ili, kod većih prečnika, stepenasto u nekoliko faza, burgijama različitog prečnika.

Naknadna i konačna obrada otvora ostvaruje se operacijama proširivanja i razvrtanja (Sl.3), koje obezbeđuju ostvarenje zadatih dimenzija otvora i propisanog kvaliteta površina. Obrada krajeva otvora se izvodi upuštanjem (Sl.4). Upuštanje ima za cilj izradu površine za pravilno naleganje vijaka različitog tipa (poravnavanje čeone površine i upuštanje aza glave vijaka). Ravno upuštanje - za obradu čeone površine otvora za vijak sa ravnom šestougaonom glavom i sl., cilindrično za vijak sa imbus glavom, a konično za vijak sa konusnom glavom.

D

pro irivanješD

prethodnorazvrtanje

D

zavr norazvrtanje

š

a a a

koni nočcilindri nočravno Slika 2. Proizvodne operacije proširivanja i razvrtanja Slika 3. Proizvodne operacije upuštanja

Pored osnovnih proizvodnih operacija mogu se ralizovati i operacije kao što su: zabušivanje, bušenje dubokih otvora i izrada navoja.

60o

a) Zabu ivanje pre bu enjaš š

b) Zabu ivanje gnezdaš

60o

120

o

d M

do

Slika 4. Proizvodne operacije zabušivanja Slika 5. Izrada unutrašnjeg

navoja na bušilici

Zabušivanje pre bušenja otvora ili gnezda za centriranje (Sl.4) se koristi pre bušenja ili pre obrade osovina i vratila Izrada unutrašnjeg navoja se ostvaruje korišćenjem jednostrukih ureznika (Sl.5).

Alati u obradi bušenjem

U savremenim proizvodnim uslovima sve češće se koriste burgije (alati) sa izmenjivim pločicama od tvrdog metala, rezne keramike i super tvrdih materijala ili burgije (alati) poboljšanih karakteristika, sa prevlakama. Mašine u obradi bušenjem Mašine u obradi bušenjem - bušilice se mogu razvrstati na različite načine. Prema položaju glavnog vretena na: horizontalne i vertikalne bušilice, a prema broju glavnih vretena na: jednovretene i viševretene bušilice.

3

1

6

2

4

7

5

3

6

8

2

4

5

1

7

Slika 6. Stona bušilica Slika 7. Stubna bušilica

Jednovretene bušilice su namenjene pojedinačnoj i serijskoj proizvodnji. Ovoj grupi bušilica pripadaju: stone (Sl.6), stubne (Sl.7), radijalne, univerzalne radijalne i koordinatne bušilice. Koordinatna bušilica obezbeđuje bušenje odnosno obradu prema zadatim koordinatama centra otvora, u skladu sa programom utvrđenim koordinatama. Zahteva posebne uslove, u pogledu mikroklime, i obezbeđuje visok kvalitet obrade.

1

2 3 4 6

5

1-ravna burgija; 2-spiralna burgija sa koničnom drškom; 3-spiralna burgija sa cilindričnom drškom; 4-specijalna spiralna burgija za dovod SHP; 5-zabušivač; 6-spiralna burgija sa pločicom od tvrdog metala

Za bušenje otvora i rupa koriste se burgije, zabušivači i burgije za duboko bušenje. Burgije su definisane standardima JUS K.D3.001 - 063. Prema obliku dele se na ravne i spiralne (sa cilindričnom i koničnom drškom), specijalne i sl.

1 2 63

4

5

1- sa cilindričnom drškom; 2- sa koničnom drškom; 3-vratni proširivači; 4-konični upuštač; 5-nasadni proširivač; 6-proširivač sa pločicom od tvrdog metala

Za proširivanje i upuštanje otvora koriste se proširivači i upuštači (JUS K.D3.280 - 342). Prema obliku razvrstavaju se na: spiralne proširivače sa cilindričnom i koničnom drškom, vratne, sa vođicama, nasadne, sa pločicom od tvrdog metala, specijalne i sl. odnosno cilindrične, konične, specijalne upuštače itd.

1 2 3 4 56

78

1-razvrtač sa koničnom drškom; 2-razvrtač sa zavojnim zubima; 3-ručni razvrtač; 4-ručni podešljivi razvrtači; 5 i 7-nasadni razvrtači; 6-konični razvrtač; 8-razvrtač sa pločicom od tvrdog metala

Razvrtači (JUS K.D3.100 - 201) se dele na ručne i mašinske, prema konstrukciji na podešljive i nepodešljive, vrsti alatnog materijala na razvrtače od brzoreznog čelika i sa pločicama od tvrdog metala, prema obliku na cilindrične i konične.

Page 5: Laboratorijske Vezbe PT Omr

MAŠINSKI FAKULTET U KRAGUJEVCU Predmet: Proizvodne tehnologije (2011/2012) VEŽBA 3

OBRADA GLODANJEM

V, m/minn, o/min

Vp , mm/min

a

V, m/minn, o/min

Vp , mm/min

a

a) obimno glodanje b) eono glodanječ

istosmerno glodanje suprotnosmerno glodanje

V V

Vp Vp

aah max h max

h=0 h=0

S1

Obrada glodanjem je postupak obrade ravnih površina, žljebova, profilisanih (fazonskih) kontura, površina specijalnog i složenog oblika. Glavno kretanje je obrtno kretanje alata definisano brzinom rezanja V, m/min. Pomoćno kretanje je pravolinijsko kretanje predmeta obrade i/ili alata i određeno je brzinom pomoćnog kretanja (Vp = n·S, mm/min), a može biti definisano korakom po zubu (S1, mm/z) i korakom (S, mm/o). Prema rasporedu reznih elemenata alata (Sl. 1a i 1b) razlikuju se dva postupka obrade glodanjem:

obimno glodanje i čeono glodanje.

Prema smeru međusobnih kretanja alata i predmeta obrade razlikuju se (Sl. 1):

istosmerno glodanje i suprotnosmerno glodanje. Slika 1. Osnovni postupci obrade glodanjem

Proizvodne operacije obrade glodanjem Osnovne operacije u obradi glodanjem su obrada:

ravnih površina, krivolinijskih kontura, površina specijalnog oblika i površina složenog oblika.

obrada ravnih povr inavaljkastim glodalima

š

obrada ravnih povr inaeonim glodalima

šč

obrada s tepenastih povr inavretenastim glodalima

š

izrada ljebovakoturastim glodalima

ž

odsecanjetesterastim glodalima

b

b

a

a

b

a

b

a

a

izrada udubljenja obrada ispup enjač

izrada zaobljenja

obrada koni nimglodalom

č

obrada slo enih povr ina garnituromglodala

ž š Neke proizvodne operacije obrade ravnih površina

glodanjem Neke proizvodne operacije obrade krivolinijskih kontura

glodanjem

T - ` ljeb "lastin" rep prizma

2

3

1

izrada navoja vretenast imglodalima

izrada zup anika odvalnimglodalimač

izrada o ljebljenih vratilaodvalnim glodalima

ž

Neke proizvodne operacije obrade površina specijalnog

oblika Neke proizvodne operacije obrade složenih površina

glodanjem

Alati u obradi glodanjem

koturasta glodalaJUS K.D2.043

testerasta glodalaJUS K.D2.151

čeona glodalaJUS K.D2.021

vretenasta glodala JUS K.D2.090

v retenasta glodala JUS K.D2.091

valjkasta glodalaJUS K.D2.020

polukru nais pup ena

glodalaJUS K.D2.081

žč

polukru naudubljena

glodalaJUS K.D2.082

ž č žetvrtkru naudubljena

glodalaJUS K.D2.084

jednostranaugaonaglodala

JUS K.D2.070

simetr i naugaonaglodala

JUS K.D2.071

č

glodalo zaT - ljebove

JUS K.D2.138ž vretenasta ugaona glodala

JUS K.D2.145

Prema konstrukciji glodala mogu biti: ♦ jednodelna (integralna) glodala -

glodala iz punog materijala i ♦ višedelna glodala i to sa:

» umetnutim zubima, » lemljenim pločicama od tvrdog

metala i » mehanički pričvršćenim pločicama

alatnih materijala. Prema načinu postavljanja na mašinu glodala su:

sa koničnom ili cilindiričnom drškom i otvorom - nasadna glodala.

Prema vrsti i obliku glodala mogu biti: valjkasta, čeona, koturasta, vretenasta, testerasta, profilna, vretenasta za T - žljebove, konična i sl., garniture glodala različitog oblika i namene itd. Za obradu ravnih površina posebno su značajni alati sa lemljenim ili mehanički pričvršćenim pločicama, poznati pod nazivom glodačke glave. Tipovi glodala prema obliku

garnitura sastavljena od va ljkastog,koturastog i koni nog glodalač

garn itura sastavljena od dva valjkastai tri koturasta glodala

sa lemljenimplo icamač

sa izmenjivimplo icamač

Garnitura glodala za obradu složenih površina Glodačke glave Podeoni aparati Podeoni aparati se koriste za ostvarivanje različitog broja podela pri izradi zupčanika maloserijskoj proizvodnje, pri bušenju otvora, izradi zupčanika i sl. Dele se na: proste i univerzalne, pri čemu univerzalni podeoni aparati mogu biti mehanički i optički.

Slika 2. Prosti podeoni aparat Slika 3. Univerzalni podeoni aparat

U zavisnosti od mogućnosti realizacije željenog broja podela univerzalni podeoni aparati obezbeđuju tri vrste deljenja: jednostruko, dvostruko i diferencijalno deljenje Mašine u obradi glodanjem

kao vertikalnarendisaljka

kao bu ilicaš

kao horizontalnaglodalica

kao vertikalna glodalica

Slika 4. Univerzalna alatna glodalica

Mašine u obradi glodanjem ili glodalice se, prema konstruktivnom rešenju, dele na:

konzolne (horizontalne, vertikalne i univerzalne,

bezkonzolne (posteljne) - horizontalne, vertikalne i univerzalne i

glodalice specijalne namene (alatne, kopirne, agregatne, programske, odvalne, glodalice za navoj i sl.).

Prema položaju glavnog vretena glodalice se dele na: horizontalne i vertikalne, a prema broju glavnih vretena na: jednovretene i viševretene. Posebnu grupu čine univerzalne glodalice koje mogu raditi kao horizontalne i vertikalne.

Page 6: Laboratorijske Vezbe PT Omr

MAŠINSKI FAKULTET U KRAGUJEVCU Predmet: Proizvodne tehnologije (2011/2012) VEŽBA 4

OBRADA BRUŠENJEM

Sa

V ,n

tt

V ,n

rr

Dd

B lL

e

B

S , mm/hoda

V , m/minr

V , m/st

n , hod/minL

n , o/mint

a

LB b e2e1e1

Bu

l

Ba) spolja nje kru no bru enješ ž š

b) ravno bru enje koturastim tocilomš

Brušenje (Sl.1) je jedna od najznačajnijih proizvodnih operacija završne obrade, jer obezbeđuje visoku tačnost mera i visok kvalitet obrađene površine. Glavno kretanje je obrtno kretanje alata (brusne ploče) definisano brzinom rezanja Vt, m/s, odnosno brojem obrta tocila nt, o/min. Pomoćno kretanje je obrtno i pravolinijsko (kod kružnog) ili pravolinijsko kretanje predmeta obrade (kod ravnog brušenja). Obrtno i pravolinijsko pomoćno kretanje je određeno brzinom Vr, m/min odnosno brojem obrta nr, o/min i brojem hodova nL, hod/min kod kružnog brušenja. Kod ravnog brušenja pomoćno pravolinijsko kretanje predmeta obrade ili alata određeno je aksijalnim i radijalnim korakom (Sa ili Sr, mm/o).

Slika 1 Proizvodne operacije kružnog i ravnog brušenja

Proizvodne operacije u obradi brušenjem Osnovne proizvodne operacije brušenja su proizvodne operacije:

kružnog brušenja-spoljašnje, unutrašnje i čeono, ravnog brušenja, brušenja bez šiljaka i brušenja složenih površina.

Spoljašnje kružno brušenje je brušenje spoljašnjih površina najčešće aksijalno nepomičnim tocilom (Sl.2) i spoljašnje radijalno brušenje površina (Sl.3). Unutrašnje brušenje (Sl.4) se izvodi tocilima sa drškom i može biti klasično ili planetarno.

Sa

nr

nt nt

a) b) b) eono bru enjeČ ša) Unutra nje bru enješ š

Sa

ntnr

Sr

nr

nt

Sa

nt

V r

planetno bru enješklasi no bru enješč

Slika 2. Spoljašnje kružno aksijalno i radijalno brušenje Slika 3. Unutrašnje i čeono brušenje

bru enje bez iljakaš š

Dv

radno tocilo predmet obradevode e tociloć

podupirač α

p D n sin v v α

Slika 5. Brušenje bez šiljaka

Brušenje bez šiljaka je brušenje kod koga je predmet obrade naslonjen na podupirač i postavljen između radnog i vodećeg tocila (Sl.5). Radno tocilo ostvaruje proces obrade, a vodeće vođenje (obrtanje) predmeta obrade.

o trenje strugarskog no aš ž

o trenje spiralne burgiješ o trenje glodalaš se enje materijalač

bru enje o ljebljenog vratilaš ž

Slika 6. Proizvodne operacije brušenja složenih površina

U proizvodne operacije brušenja složenih površina spadaju proizvodne operacije završne obrade (u novije vreme i izrade) navoja, zupčanika (Sl.6), brušenja ožljebljenih vratila, oštrenja alata, sečenja materijala i sl. Najfinija obrada brušenjem, površina kvaliteta N1 - N3, se postiže specijalnim postupcima brušenja poznatim pod nazivom glačanje. Postupci spoljašnjeg i unutrašnjeg glačanja se razvrstavaju na: lepovanje, superfiniš, honovanje i poliranje.

Alati u obradi brušenjem Alati u obradi brušenjem - brusne ploče ili tocila se mogu razvrstati prema obliku i nameni.

sa paralelnompovr{inom

JUS K.F1.020

sa jednimupustom

JUS K.F1.030

sa dvaupust a

obru~noJUS K.F1.041

val jkast oJUS K.F1.042

koni~no

koturasta toci lalon~asta t ocil a

koni~noJUS K.F1.035

tanjirasto segmentno

sa dr{kom

sa navrtkom

toci la sa dr{kom i navrtkom

Prema obliku (Sl.7) tocila se dele na: koturasta, lončasta, konična, tanjirasta, tocila sa drškom ili navrtkom i segmentna - višedelna. Prema nameni tocila se dele na tocila za: spoljašnje kružno brušenje (koturasta, lončasta i sl.), unutrašnje brušenje (nasadna ili sa drškom), ravno brušenje (koturasta ili lončasta), sečenje, oštrenje alata, brušenje glodala, brušenje navoja, brušenje zupčanika itd. Za izradu tocila koriste se dva osnovna materijala: brusni i vezivni materijali. Brusni materijali su sitna zrnca, različitog oblika, prirodnog ili veštačkog porekla. Broj zrna brusnog materijala je ogroman tako da brusne ploče predstavljaju mnogosečne alate. Slika 7. Osnovni oblici tocila

Vezivni materijal obezbeđuje povezivanje zrna brusnog materijala u jednu kompaktnu i funkcionalnu celinu - tocilo. Definiše čvrstoću i tvrdoću tocila, kao i oblast primene. Prema poreklu vezivni materijal se razvrstava na:

♦ organski (keramička, silikatna i magnezitna veziva), ♦ neorganski (gumena veziva, kaučuk, prirodna smola itd.) i ♦ metalna (čelična i bronzana) - za dijamantska tocila.

Mašine u obradi brušenjem Mašine u obradi brušenjem (brusilice) se najčešće dele prema nameni na brusilice za:

♦ spoljašnje i unutrašnje kružno brušenje, ♦ ravno brušenje, ♦ brušenje bez šiljaka i ♦ specijalna brušenja (oštrenje alata, i dr.).

nr

ntpredmetobrade (2)

alat (1)

radnisto

3Sa

Slika 8. Brusilice za spoljašnje kružno brušenje

Kod brusilica za kružno spoljašnje brušenje (Sl.8) tocilo (1) se nalazi na nosaču glavnog vretena. Tocilo izvodi glavno obrtno kretanje i ima mogućnost radijalnog primicanja ka predmetu obrade (2). Predmet obrade se steže između šiljaka, pri čemu nosač levog šiljka ima ugrađen prenosnik za promenu broja obrta predmeta obrade. Nosači šiljaka se nalaze na uzdužnom klizaču radnog stola (3), koji ostvaruje aksijalno pomoćno kretanje.

nr nt

Sa

predmet obrade (3)alat (2)

radni sto5 41

nr

nv nt Sa

vode e tocilo (1)ćpredmet obrade (3)

radno tocilo (2)

podupira (4)č

Slika 9. Brusilice za unutrašnje brušenje Slika 10. Brusilice za brušenje bez šiljaka

nt

nL

alat - tocilo (1)predmet obrade (3)radni sto

2

4

Brtusilica za ravno bru enjekoturastim tocilom

š Brusilica za ravno bru enje lon astim tocilimaš č

Slika 11. Brusilice za ravno brušenje

Brusilice za oštrenje alata - ošrilice spadaju u specijalne brusilice namenjene brušenju novih i oštrenju pohabanih alata. Kod univerzalne brusilice za oštrenje alata.

Page 7: Laboratorijske Vezbe PT Omr

MAŠINSKI FAKULTET U KRAGUJEVCU Predmet: Proizvodne tehnologije (2011/2012) VEŽBA 4

OBRADA RENDISANJEM

Smm/dh

n , dh/minL

Vr

Vr

Vp

Vp

S

a) Obrada na kratkohodim rendisaljkama

b) Obrada na dugohodim rendisaljkama

AB

Obrada rendisanjem (Sl.1) se koristi za obradu horizontalnih, vertikalnih, nagnutih i profilisanih površina, izradu žljebova u glavčini i sl. Izvodi na mašinama sa glavnim i pomoćnim pravolinijskim kretanjem. Glavno kretanje je definisano brzinom rezanja (Vr, m/min) ili brojem duplih hodova (nL, dh/min), a pomoćno korakom S, mm/dh (aksijalno pomeranje alata ili predmeta obrade za jedan dupli hod, nakon povratnog hoda). U procesu obrade razlikuju se: radni i povratni hod alata ili predmeta obrade. U zavisnosti od toga da li alat ili predmet obrade izvodi glavno kretanje dva osnovna postupka obrade su obrada na: kratkohodoj i dugohodoj rendisaljci. Slika 1. Šema obrade rendisanjem na kratkohodoj i

dugohodoj rendisaljci Proizvodne operacije u obradi rendisanjem U zavisnosti od tipa mašine i pravca kretanja razlikuju se postupci obrade i proizvodne operacije obrade rendisanjem na: horizontalnoj (Sl.2) i vertikalnoj rendisaljci (Sl.3).

vo ice alatnih ma inađ šradni sto a latne ma inešprofilne povr ine-kopirno rendisanje

š izrada ljebovaž obrada kosih pro irenjaš izrada zup astog konusač

Slika 2. Proizvodne operacije obrade na horizontalnoj rendisaljci Slika 3. Proizvodne operacije obrade na vertikalnoj rendisaljci

Alati u obradi rendisanjem Alati za rendisanje ili noževi za rendisanje (Sl.4) su slični strugarskim noževima, po obliku, geometriji i drugim karakteristikama. Materijali za izradu noževa za rendisanje koriste brzorezni čelici i neke žilave vrste tvrdog metala (P40, P50, M20, K10, K20 itd.).

α βγ

r

pravi nož savijeni nožno za zavr no

rendisanjež š savijeni no za

usecanjež pravi nož

k

l

pravi no eviž

k

l

savijeni no eviž

no za izradu ljebaž ž

g

a

no sa izmenjivom plo icom od TMž č

bh

60o

Slika 4. Alati u obradi rendisanjem (noževi za rendisanje)

Mašine u obradi rendisanjem Mašine u obradi rendisanjem (rendisaljke) se prema dužini hoda (načinu ostvarivanja kretanja) dele na: kratkohode i dugohode, a prema pravcu glavnog kretanja na: horizontalne i vertikalne.

7

S

62

3

4

5

1

V

Kratkohoda rendisaljka sa zakretnim stolom

Kratkoh oda rendisaljka sa ve im brojem glava za rendisanjeć

Šema rendisaljke

Slika 5. Šema kratkohode rendisaljke

OBRADA TESTERISANJEM Prema osnovnim kretanjima alata i predmeta obrade, kao i tipu mašine za obradu testerisanjem, razlikuju se postupci obrade na: kružnim,trakastim i okvirnim testerama. Posebnu grupu proizvodnih operacija obrade testerisanjem čine i operacije isecanja različitih kontura, kopirnog sečenja i sl.

V p

V p

V p

V

odsecanje na kru`nimtesterama

odsecanje na trakastimtesterama

odsecanje na okvirnimtesterama

V

V

V

Slika 1. Osnovni tipovi obrade na testerama

Osnovni alati u obradi testerisanjem su testerasta glodala (kružne testere), trakaste testere i trakasti listovi (lisnate testere, slika 1.3).

lisnate testerekru ne testerež trakaste testere Slika 3. Tri osnovna tipa alata u obradi testerisanjem

Mašine u obradi testerisanjem (testere) se dele na: okvirne - lisnate, kružne i trakaste testere.

1

2

A

3

1

2

a) Okvirna - lisnata testera

b) Kru na testeraž

Slika 4. Okvirna - lisnata i kružna testera

Mašine u obradi provlačenjem - provlakačice se razvrstavaju, prema nameni (vrsti proizvodne operacije provlačenja) na provlakačice za: unutrašnje i spoljašnje provlačenje. a prema pravcu kretanja alata i nameni na: horizontalne i vertikalne provlakačice.

2

8

7

1

3

46

5

Slika 6. Šema vertikalne provlakačice za unutrašnje provlačenje

OBRADA PROVLAČENJEM Obrada provlačenjem predstavlja savremeni postupak obrade metala rezanjem visoke proizvodnosti, tačnosti i kvaliteta obrade.

a) Unutra nje provla enješ č b) Spolja nje provla enječš

2

4

1

3

2

1

4

3

1 - provlaka2 - vo ica3 - radni sto4 - predmet obrade

čđ

Slika 1. Principijelna šema obrade provlačenjem

Postepeno odvajanje strugotine pri provlačenju, u cilju pretvaranja polaznog kružnog u željeni profil (Sl.2), može biti profilno, slojevito i progresivno

a) P rofilno b) Slojevito (kombinovanokrug-profil)

c) Progresivno (kombinovanakrug-profil sa preraspodelom

dodatka)

a z

a z

a'z

b 1b 2

b 3b i

Slika 2. Šeme rezanja pri provlačenju

Proizvodne operacije obrade provlačenjem se razvrstavaju na dve grupe i to proizvodne operacije: unutrašnjeg provlačenja i spoljašnjeg provlačenja.

Slika 3. Proizvodne operacije unutrašnjeg provlačenja

ožljebljena navrtka

jezgro brave

klipnja a motorač

up ravlja ka navrtkačvilju kasta po lugaš vilju kasti k ljuš č

Slika 4. Proizvodne operacije spoljašnjeg provlačenja

Alati za provlačenje (provlakači) spadaju u grupu specijalnih alata, zbog svoje složenosti, tačnosti izrade i drugih specifičnosti. Dele se na provlakače za: unutrašnje i spoljašnje provlačenje.

a b c d e

a- prednji prihvatni deo; b- vode i deo; c- rezni deo; d- kalibriraju i deo;e- zadnj i prihvatni deo

ć ć

raspored loma a strugotineč0,5-1

0,5-

1,5

e

l

aa z

elementi rezanja

sastavni elementi provlaka ač

L LkLg Lf

prednjiprihvatni deo

vrat vo|icazubi za grubu

obradu zubi za finuobradu

kalibriraju izubi

ćzadnji prihvatni

deo

Slika 5. Provlakač za unutrašnje provlačenje

Page 8: Laboratorijske Vezbe PT Omr