6
MONITORING STANICA: STARI GRAD VREMENSKI PERIOD : 18.08-30.08. 2015. god DRVEĆE TRAVE KOROVI ZAPAŽANJA: Na monitoring stanici „STARI GRAD“ ukupno je zabilježeno 218 zr.p./m 3 . Tokom sedmice prisutan je polen sljedećih vrsta biljaka: žare, bora, raznih vrsta glavočika, ambrozije, pelina i kiselice. Maksimalna koncentracija polena je zabilježena u subotu (22.avg), te se tokom sedmice varirala. Zastupljenost polena alergenih biljaka tokom sedmice je iznosila: žara -40 %, trave-3 %, borovi -5 %, glavočike -6 %, bokvica -7 %, kiselica -3 %, lobodnjače-1 %, pelin-14 %, ambrozija-21 %. Rani polen alarm! Visoke dnevne temperature i osunčanost, pogoduju procesu polinacije korova stoga je očekivati visoke koncentracije polena ambrozije, pelina, žare, bokvice, lobodnjače i kiselice. U svrhu pravovremenog informisanja javnosti te adekvatne zaštite u sklopu ovog izvještaja pripremljen je edukativni materijal pod nazivom Alergena biljka ambrozija“. SAVJETI I PREPORUKE: Za vrijeme izlazaka u prirodu potrebno je obratiti pažnju na pojavu simptoma alergijskih reakcija. Za vrijeme šetnji izbjegavati sredine gdje rastu neke od navedenih biljnih vrsta. U slučaju pojave otežanog disanja poslužiti se vlažnom maramicom, koristiti je kao masku te što prije napustiti mjesto gdje ste uočili zdravstvene tegobe (simptome alergije). 10 zr/m 3 7 zr/m 3 201 zr/m 3 Rani polen alarm ! Žara Bor Pelin Ambrozija Variranje koncentracija polena po m 3 zraka tokom sedmice Procentualni udio polena alergenih biljaka Pinaceae (bor) 5% Poaceae (trave) 3% Ambrosia (ambrozija) 21% Artemisia (pelin) 14% Asteraceae (glavočike) 6% Chenopodia ceae (lobodnjače) 1% Plantaginac eae (bokvica) 7% Rumex (kiselica) 3% Urticaceae (žara) 40% Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu Centar za ekologiju i prirodne resurse - Akademik Sulejman Redžić LABORATORIJA ZA PALINOLOGIJU 40 23 27 25 25 44 34 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 17.avg 18.avg 19.avg 20.avg 21.avg 22.avg 23.avg Broj polen zrna Dani u sedmici sezona: ljeto KVALITATIVNO KVANTITATIVNA ANALIZA POLENA Copyright © A. Macanovic

LABORATORIJA ZA PALINOLOGIJU

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: LABORATORIJA ZA PALINOLOGIJU

MONITORING STANICA: STARI GRAD VREMENSKI PERIOD : 18.08-30.08. 2015. god

DRVEĆE TRAVE KOROVI ZAPAŽANJA: Na monitoring stanici „STARI GRAD“ ukupno je zabilježeno 218 zr.p./m3. Tokom sedmice prisutan je polen sljedećih vrsta biljaka: žare, bora, raznih vrsta glavočika, ambrozije, pelina i kiselice. Maksimalna koncentracija polena je zabilježena u subotu (22.avg), te se tokom sedmice varirala. Zastupljenost polena alergenih biljaka tokom sedmice je iznosila: žara -40 %, trave-3 %, borovi -5 %, glavočike -6 %, bokvica -7 %, kiselica -3 %, lobodnjače-1 %, pelin-14 %, ambrozija-21 %.

Rani polen alarm! Visoke dnevne temperature i osunčanost, pogoduju procesu polinacije korova stoga je očekivati visoke koncentracije polena ambrozije, pelina, žare, bokvice, lobodnjače i kiselice. U svrhu pravovremenog informisanja javnosti te adekvatne zaštite u sklopu ovog izvještaja pripremljen je edukativni materijal pod nazivom „Alergena biljka ambrozija“.

SAVJETI I PREPORUKE: Za vrijeme izlazaka u prirodu potrebno je obratiti pažnju na pojavu simptoma alergijskih reakcija. Za vrijeme šetnji izbjegavati sredine gdje rastu neke od navedenih biljnih vrsta. U slučaju pojave otežanog disanja poslužiti se vlažnom maramicom, koristiti je kao masku te što prije napustiti mjesto gdje ste uočili zdravstvene tegobe (simptome alergije).

10 zr/m3 7 zr/m3 201 zr/m3 Rani polen alarm !

Žara Bor

Pelin Ambrozija

Variranje koncentracija polena po m3zraka tokom sedmice Procentualni udio polena alergenih biljaka

Pinaceae (bor)5%

Poaceae (trave)

3%

Ambrosia (ambrozija)

21%

Artemisia (pelin)14%

Asteraceae (glavočike)

6%Chenopodia

ceae (lobodnjače)

1%

Plantaginaceae

(bokvica)7%

Rumex (kiselica)

3%

Urticaceae (žara)40%

Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu Centar za ekologiju i prirodne resurse - Akademik Sulejman Redžić

LABORATORIJA ZA PALINOLOGIJU

40

2327

25

25

44

34

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

17.avg 18.avg 19.avg 20.avg 21.avg 22.avg 23.avg

Broj

pol

en zr

na

Dani u sedmici

sezona: ljeto KVALITATIVNO KVANTITATIVNA ANALIZA POLENA

Copyright © A. Macanovic

Page 2: LABORATORIJA ZA PALINOLOGIJU

Evidencija koncentracije polena

DAN Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota Nedjelja Ukupno po zr/m3 DATUM 24.avg 25. avg 26. avg 27. avg 28. avg 29. avg 30. avg

DRVEĆE Acer (javor) Aesculus (divlji kesten) Alnus (joha) Betula (breza) Carpinus (grab) Castanea (pitomi kesten) Coryllus (lijeska) Fagus (bukva) Fraxinus (jasen) Juglans (orah) Pinaceae (bor) X X X X 10 Platanus (platan) Populus (topola) Quercus (hrast) Salix (vrba) Sambucus (zova) Tax/Jun (tisa) Tilia (lipa) Ulmus (brijest) Ukupno polena drveća 10 TRAVE Cyperaceae (šaševi)

Poaceae (trave)

X X

7

Ukupno polena trava 7 KOROVI Ambrosia (ambrozija) X X X X X X X 45 Artemisia (pelin) X X X X X X X 31 Asteraceae (glavočike) X X X X 14 Chenopodum (lobodnjače) X 3 Plantago (bokvica) X X X 15 Rumex (kiselica) X 6 Urtica (žara) XX XX X XX X XX XX 87

Ukupno polena korova 201 Ukupno po danu 40 23 27 25 25 44 34 218

Koncentracija polena (zr/m3)

Drveće Trave Korovi Simptomi alergije se javljaju kod

x Niska koncentracija 1-25 1-15 1-5 1-10 Izuzetno osjetljivih osoba xx Umjerena koncentracija 26-50 16-90 6-20 11-50 Puno alergičnih osoba

xxx Visoka koncentracija 51-75 91-1500 21-200 51-500 Većine alergičnih osoba xxx Jako visoka koncentracija više od 75 više 1500 Više 200 Više 500 Svih alergičnih osoba Izvor podataka: Forsyth Cunty Enviromental Affairs department, Pollen Rating Scale(PRS)

NAPOMENA: - U periodu visokih koncentracija polena, preporučujemo šetnje u jutarnjim ili kasnim satima i nakon kišnih padavina (konc. polena niska); - Osobama osjetljivim na polen, preporučujemo kraće boravke u prirodi (parkovima) naročito za vrijeme visokih dnevnih temperatura, vjetra i sunčanih dana; -Izbjegavati šetnje u periodu od 11 do 16 sati; -U slučaju otežanog disanja, kihanja, suzenja očiju i nosa, obratiti se ljekaru. Piti što više tečnosti, umivati se mlakom vodom, jačati imuni sistem organizma unoseći dovoljne količine vitamina i minerala. - u cilju preventivnog djelovanja redovno pratiti izvještaje o koncentraciji polena alergenih biljaka.

Izvještaj pripremili: Prof. dr. Senka Barudanović, MA, Armin Macanović, MA, Velida Durmić

Copyright © A. Macanovic

Page 3: LABORATORIJA ZA PALINOLOGIJU

Ambrosia arteimisifolia L. (Asteraceae) ili ambrozija je jednogodišna zeljasta biljka, koja se prvi put pojavila na prostoru Zapadanog Balkana prije 50. godina i od tada predstavlja jednu od najinvazivnijih vrsta biljaka. Smatra se da je u Evropu unesena između 1800. i 1850. godine sa sjemenom crvene djeteline porijeklom iz sjeverne Amerike.

Ambrozija je korov koji se već decenijama nesmetano širi na području Bosne i Hercegovine. Proizvodi veliku količinu polena, koji je zbog svog hemijskog sastava i morfologije (građe) izuzetno jak alergen te kod osetljivih osoba izaziva vrlo neprijatne alergijske reakcije.

Osnovni simptomi alergijske reakcije na ambroziju su: učestalo kihanje, crveni i otečeni kapci, svrabež očiju, zapušen nos ili pojačana sekrecija, lokalno crvenilo kože ili osipi po cijelom tijelu. Navedeni simptomi se mogu ispoljiti u svim životnim dobima.

Rani alarm !!!

Alergena biljka ambrozijaNa osnovu dosadašnjih rezultata monitoringu polena (Mjerne stanice Pofalići i Stari Grad) ustanovljena je dinamika variranja koncentracije polena izuzetno alergene biljke ambrozije. Prve koncentracije njenog polena na području Kantona Sarajevo utvrđene su već početkom avgusta mjeseca 2015. godine. Kao i ranijih sezona polen ambrozije može izazvati burne alergijske reakcije kod građana, pa je u svrhu efikasne zaštite pripremljen edukativni sadržaj o ambroziji. Kroz tekst građani se mogu upoznati sa osnovnim osobinama ambrozije, tipu staništa, izgledu, načinima suzbijanja, mjerama zaštitte itd.

Očekuju se učestale alergijske reakcije na polen ambrozije u

drugoj polovini mjeseca avgusta sve do kraja septembra 2015. godine

kada koncentracija polena dostiže maksimalne vrijednosti.

Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu Laboratorija za palinologiju

Centar za ekologiju i prirodne resusre - akademik Sulejman Redžić

Page 4: LABORATORIJA ZA PALINOLOGIJU

Narodni nazivi za ambroziju: limundžik, fazanuša,

partizanka, Krausova trava

Cvjetovi ambrozije ne sadrže nektar, ne privlače insekte,

pa je ključni faktor u procesu oprašivanja vjetar.

Ambrozija je biljka koja na jednoj stabljici posjeduje

muške i ženske cvjetove. Oni su mnogobrojni, sitni,

grupisani u jednopolne cvasti.

Razmnožava se sjemenom, veličine do 1,5 mm. Jedna

odrasla biljka ambrozije proizvede oko 500-3000

sjemenki Polenovo zrno ima sferičan

oblik, prosječan prečnik 18-22 µm, tanak zid sa

izraštajima u vidu bodlji (šiljaka).

Osnovne karakterisitike alergene biljke ambrozije

Prva staništa na kojima se pojavila ambrozija u našoj zemlji bila su uz rijeku Savu, na nešto nitrificiranim aluvijalnim tlima sa bijelom vrbom i johom, a kasnije se proširila i u kulture žitarica i okopavina. Prema jugu naše zemlje se širila niz doline velikih rijeka. Danas je dospjela i na obale Jadranskog mora i osvojila sve slobodne ekološke niše.

Najveću brojnost ambrozija postiže u zoni poljoprivrednih kultura, gdje u cijelosti pokriva zemljište i formira gusto sklopljene sastojine. Također je osvojila i ruderalna staništa, u blizini nasipa, puteva, neobrađenih livada i ljudskih naselja.

Polenovo zrno je veoma lagano, suho i sitno pa se rasprostire vjetrom (anemofilija). Oprašivanje se vrši po principu slučajnosti, a kako biljka proizvodi veliku količinu polena, može se širiti i do 300 km udaljenosti od mjesta njegovog nastanka.

Ambrozija u fazi oprašivanja

Stanište ambrozije

Polen ambrozije

Page 5: LABORATORIJA ZA PALINOLOGIJU

Zašto je ambrozija opasna po zdravlje ??? Opasnost od ambrozije proizilazi iz njene ekologije, građe polen zrna i hemijskih reakcija koje nastaju u kontaktu sa organizmom čovjeka. Dovoljno je svega 20-30 zrna polena po m 3 zraka da izazove alergijsku reakciju. Prilikom udisaja čovjek unosi polen zrna ambrozije koja se pomoću šiljaka zakači za sluzokožu gornjih disajnih organa. Svojim fizičkim prisustvom u disajnim putevima izaziva kihanje (više od deset puta uzastopno), svrab u nosu, curenje iz nosa, suzne i crvene oči, kašalj, otežano disanje sa osjećajem nedostatka vazduha. Osim respiratornih tegoba dešavaju se i promene na koži u vidu crvenih pečata i svraba, a mogu da nastanu i komplikacije organa za varenje, praćene povraćanjem, grčevima i dijarejom, naročito ako postoje unakrsne reakcije sa hranom koja potencira njenu alergogenost i dovodi do pogoršanja akutnog stanja (npr. lubenice, dinje, tikvice, krastavci, banane, kesten, paradajz, zelena salata itd.)

Kako prepoznati ambroziju ? 1. Stabljika joj je uspravna, razgranata i obrasla grubim dlačicama. Kada se prelomi

četvrtastog je oblika. 2. U optimalnim uslovima životne sredine biljka izraste u visinu do 2 m, dok u razvojnom

stadiju izgledom podsjeća na žbun. 3. Listovi su naspramni, perasto djeljeni, režnjeviti obrasli svijetlim dlakama,4. Žućkasti cvjetovi grupisani su u dugim grozdastim cvastima na vrhu stabljike i grana.5. Cvjeta u kasno ljeto i jesen, od početka jula do ranih mrazeva otpuštajući veće količine

polena u zrak. 6. Korijen ambrozije je kratak i razgranat, pa je sposobna da se ukorijeni i u plitkim

zemljištima.

Najveće koncentracije polena ambrozije možemo očekivati

tokom mjeseca avgusta do kraja septembra.

Kada je najveća koncentracija polena u toku dana ?

Najveće koncentracije polena su uglavnom u jutarnjim satima.

Osobe kojima polen ambrozije izaziva zdravstvene smetnje trebale bi izbjegavati izlazak

napolje, kao i da tada ne provetravaju prostorije u kojima

borave.

Gdje raste ambrozija ? Na području Kantona Sarajevo ambrozija najbolje raste na sunčanom, nedovoljno obrađenom zemljištu, gdje se lahko rasprostranjuje i zauzima prostor ostalih korova. Najčešće je nalazimo pokraj putova, uz ceste, željezničke pruge, na obalama potoka i rijeka, u zapuštenim vrtovima, na nekultiviranim mjestima, gradilištima, a najčešći je korov u kukuruzu, suncokretu, šećernoj repi i povrtnicama.

Kada očekivati polen ambrozije ? U našim krajevima ambrozija počinje rasti sredinom aprila/travnja, a počinje cvjetati početkom avgusta i traje do pojave prvih mrazeva (mjeseca novembra).

Faktori koji pogoduju širenju ambrozije na području naše zemlje su: o Nedovoljno poznavanje karakteristika ambrozije i moći njenog oprašivanja,o Dugovječna klijavost sjemena ambrozije (do 40 godina),o Nekontrolisan promet sjemenom i poljoprivrednmim kulturama,o Nekontrolisanja sadnja hortikulturnih biljaka,o Izostanak košenja livada i vegetacije uz putne komunikacije,o Zagađenje ili nitrifikacija tla,o Hidrotermički režim zemljišta,o Sve učestalije eksploatisanje prirodnog zemljišta i dodavanje nasipa u kojima se nalaze

sjemenke ambrozije,o Različiti načini kretanja ljudi (širenje sjemena brodovima, automobilima, vozovima itd.).

List ambrozije

Stabljika ambrozije

Širenje polena ambrozije vjetrom

Cvjetovi ambrozije Dlačice na stabljici visoka stabljika

Page 6: LABORATORIJA ZA PALINOLOGIJU

Kako uništiti ambroziju ? Da bismo se mogli upustiti u borbu sa ambrozijom i dobili pozitivan rezultat, moramo najprije dobro poznavati njen vegetacijski ciklus. Najznačajniji momenat uklanjanja ambrozije jeste faza njenog razvoja prije cvjetanja.

Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije uključuje: • mehaničke mjere (uništavanje ove biljke čupanjem ili košenjem prije perioda cvjetanja);• agrotehničke mjere suzbijanja korova(međuredno kultiviranje)• hemijske mjere (upotreba neselektivnih herbicida u ranim fazama rasta biljke).

Dosadašnja iskustva su pokazala da je najbolji način suzbijanja ambrozije njeno mehaničko uklanjanje. To podrazumjeva uklanjanje nadzemnih djelova biljke košenjem, pljevljenjem i prekopavanjem ali prije početka polinacije.

Zbog izuzetno velike moći širenja i sazrijevanja polena, mehaničko uklanjanje je potrebno vršiti nekoliko puta u godini. Stoga se predlaže koševina što veće površine u Kantonu Sarajevo, u najmanje dva navrata i to u mjesecu junu (kada se uništavaju trave i mlade stabljike ambrozije) te u prvoj sedmici septembra (kada se uništavaju korovi i razvijene stabljike ambrozije).

Dijagnoza Da bi bili sigurni da se radi o alergiji na polen potrebno je da se uradi jednostavno alergološko ispitivanje. Naprave se kožne alergijske probe, kada se na kožu podlaktice nanesu posebno napravljeni rastvori alergena, među kojima je i polen ambrozije. Ako se pojavi pozitivna reakcija (jasno crvenilo) dijagnoza je jasna.

Liječenje i ublažavanje simptoma alergije U olakšavanju simptoma i sprečavanju težih manifestacija alergija najbolja je kombinacija preventivnih mjera i ljekova (antihistaminika). Preventivne mjere uključuju: o Informisati se o koncentraciji polena na području Kantona Sarajevo i pratiti polen kalendar alergenih biljaka (informacije

dostupne na http://mpz.ks.gov.ba/sektori/sektor-za-zastitu- okolisa/zastita-zraka/varijacije-alergena). o Boraviti u klimatiziranim prostorijama te smanjiti boravak na otvorenom prostoru, naročito u vrijeme kada su

koncentracije polena ambrozije najviše (05.00-10.00h). o Ne izlaziti iz kuće u toku visokih temperatura, tada je najviše polena u vazduhu,o Držati zatvorene prozore od stana ili automobila, da bi se sprečio ulazak polena,o Za vrijeme vjetrova ne boraviti u prirodi jer se čestice polena prenose vjetrom,o Tuširati se i prati kosu svako veče (tako se spira polen sa tjela i kose), ali i često prati ruke,o Često se presvlačiti (na taj način se sa odjeće odstranjuje polen),o Ne sušiti veš u dvorištu i na terasi (da bi sprečili da se polen taloži po vešu, jer mokar veš sakuplja polen),o Redovno usisavati stan i prati podove (usisavanjem i pranjem skuplja se i uklanja polen),o Prilikom rada u bašti zaštiti nos i usta maskom, a po završenom poslu u vrtu istuširati se i presvući se,o Sportskim aktivnostima u prirodi baviti se poslije kiše jer je koncentracija polena tada najmanja.

Liječenje primjenom lijekova Pri alergijskoj astmi potrebno je liječenje hormonima-kortikosteroidima, koji se daju u obliku tableta ili inhalacionih pumpi, što je sigurno kvalitetnija terapija, pošto se koriste male koncentracije hormona koje deluju lokalno, ciljano (na nivou bronhija). U terapijske svrhe mogu se koristiti razni preparati na bazi polena. Naime, polen kao farmaceutska sirovina koristi se za proizvodnju alergenskih rastvora za liječenje polenske alergije. Polenski ekstrakti sadrže frakcije polenskih, u vodi rastvorljivih, proteina, koji deluju kao alergijski desenzibilitatori i tako ublažavaju alergijske reakcije.

Napomena: Osim polena ambrozije u periodu kasnog ljeta i rane jeseni pojačane su i koncentracije drugih korova i vrsta trava. U većim koncentracijama prisutan je polen koprive, bokvice, kiselice, divljeg pelina, štireva koji reaguju "unakrsno" sa drugim alergenima te tako dodatno smetaju i narušavaju zdravlje osobama koje pate od alergija.

Edukativni materijal pripremljen ispred Centra za ekologiju i prirodne resurse - Akademik Sulejman Redžić

Žara Pelin Štir

Copyright © A. Macanovic