of 31/31
Kurikulumsko planiranje i pripremanje nastave Željko Jakopović Agencija za odgoj i obrazovanje

Kurikulumsko planiranje i pripremanje nastave - azoo.hr · Nastavne strategije Direktna Indirektna Interaktivna Iskustvena Samostalna Sociološki oblici rada Frontalni Grupni Timski

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Kurikulumsko planiranje i pripremanje nastave - azoo.hr · Nastavne strategije Direktna Indirektna...

  • Kurikulumsko planiranje i pripremanje nastave

    eljko JakopoviAgencija za odgoj i obrazovanje

  • Sadraj

    Uvod

    Utvrivanje oekivanih postignua (ishoda)

    Vrednovanje ishoda uenja

    Razrada nastavne strategije pouavanja i uenja

    Sastavnice pripremanja nastave

    Literatura

  • Uvod

    Odgojno-obrazovni kurikulum

    Cilj(evi) Oekivana postignua (ishodi)

    Sadraji Strategije pouavanja i uenja

    Vrednovanje

    Cilj(evi) su openiti iskazi o namjeri koju se eli ostvariti kurikulumom.

    Oekivana postignua (ishodi) specificiraju to uenik treba prikazati i uiniti.

    Vrednovanje je proces prosudbe razine uenikova postignua u uenju.

    Nastavna je strategija scenarij za izgradnju znanja nastavnika i uenika.

  • Kurikulumski modeli (Smith, 2000.)

    1. Kurikulum kao predajnik informacija- usmjeren na sadraj uenja

    2. Kurikulum kao krajnji produkt- usmjeren na rezultate uenja

    3. Kurikulum kao proces- usmjeren na proces uenja

    4. Kurikulum kao praksa- usmjeren na uenje na praktinim primjerima iz ivota

  • Izmeu produktivnog (zatvorenog) i procesnog (otvorenog) kurikuluma

    Vrednuje se proces uenja i razina ostvarenosti postignua

    Vrednuje se ostvarenje utvrenih oekivanih postignua

    Uvaava se iskustvo uitelja i uenika i njihove odluke

    Konkretni koraci do ostvarenja oekivanih postignua

    Preporueni sadraji i nastavne metode

    Popisani sadraji i nastavne metode

    Orijentacijski ciljevi-oekivanapostignua tijekom procesa

    Jasno utvreni ciljevi i oekivana postignua

    ProcesniProduktivni

  • Krikulumski ciklus provedba kurikuluma

    Operativno planiranje i pripremanje nastave

    Pouavanje i uenjePraenje i vrednovanje

  • Razine kurikulumskog planiranja i pripremanja nastave

    Opa razina Nacionalni okvirni kurikulum, Strukovni kurikulum

    cilj, vrijednosti i zadae, nastavna podruja nastavne cjeline i teme

    pristupi pouavanju i uenju te praenju i vrednovanju uenikih postignua

    Srednja razina kolski kurikulum

    planiranje i programiranje specifinih sadraja u sklopu autonomije kole

    utvrivanje kriterija i naina praenja i vrednovanja postignua

    Detaljna razinaPredmetni kurikulum

    Operativni nastavni plan i program

    Priprema nastavne teme

  • Problemi planiranja i pripremanja nastave

    Koji se ciljevi i vrijednosti ele postii?

    prirodoslovna pismenost, primjena u rjeavanju problema na razini zanimanja

    Kako organizirati oekivana postignua (ishode) i sadraje?

    orijentacijska postignua, mali broj koncepata na razini dubokog razumijevanja

    Kojim postupcima vrednovati ishode uenja?

    dokazi o ostvarivanju oekivanih postignua

    Koje su primjerene strategije uenja i pouavanja?

    strategije za konceptualnu promjenu - prevladavanje miskoncepcija

  • Utvrivanje oekivanih postignua (ishoda)

    Klasifikacije uenikih postignua

    I. Obrazovna postignua utvruju to uenik treba uiniti kao rezultat uenja.

    a) Kognitivna postignua - uenje informacija i procesa povezanih s informacijama.

    b) Psihomotorika postignua - fizike vjetine i spretnost.

    II. Odgojna postignua - uvjerenja, stavovi i vrijednosti koje treba razvijati.

    Oekivana se postignua piu za nastavnike, uenike, provoditelje vanjskog vrednovanja i roditelje.

  • Revidirana Bloom-ova taksonomija (Anderson & Krathwohl, 2001.)

    Dimenzija kognitivnih procesa (postignua) Dimenzija znanja

    1.Pamenje 2.Razumijevanje 3.Primjena 4.Analiza 5.Vrednovanje 6.Stvaranje

    A.injenino

    znanje

    navesti,

    prepoznati

    saeti,

    razlikovati

    razvrstati,

    odrediti

    analizirati,

    ralaniti

    poredati,

    vrednovati

    povezati

    B.Konceptualno

    znanje

    opisati,

    oznaiti

    objasniti,

    tumaiti

    uporabiti,

    pokazati

    obrazloiti,

    povezati

    ocijeniti,

    procijeniti

    planirati,

    postaviti

    C.Proceduralno

    znanje

    sastaviti,

    iznijeti

    provjeriti,

    zakljuiti

    rijeiti,

    prikazati

    sastaviti,

    razlikovati

    povezati,

    prosuditi

    slagati,

    razviti

    D.Metakognitivno

    znanje

    uporabiti

    pojmove

    rijeiti,

    provesti DU

    BO

    KO

    RA

    ZU

    MIJ

    EV

    AN

    JE

    konstruirati,

    reorganizirati

    provesti,

    ostvariti

    djelovati,

    primijeniti

    ostvariti,

    aktualizirati

    Telefonski broj (broj, broj mojeg prijatelja, poziv prijatelju za pomo, analiza brojeva, prosudba broja, hipoteze o broju)

  • Klasifikacija obrazovnih postignua u fizici (Jakopovi, 2006.)

    I. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE temeljnih znanstvenih koncepcija, naela i teorija fizike

    A) Znanje injenica i sadraja

    Uenik je u stanju:

    1. Iskazati znaenje pojmova, fizikalnih veliina, mjernih jedinica i fizikalnih simbola

    2. Prepoznati mjerne instrumente i opremu te njihovu uporabu

    3. Poznavati fizikalne pojave i zakonitosti bez meusobnog povezivanja i objanjenja kao fenomene i injenice

    B) Razumijevanje veza i odnosa izmeu injenica i sadraja

    Uenik je u stanju:

    1. Povezati pojmove i fizikalne veliine u zakonitosti, naela i teorije uporabom fizikalnog jezika i simbola

    2. Objasniti pojave opisom i uporabom

    fizikalnih zakonitosti, naela i teorija

    3. Obrazloiti doprinos znanosti drutvu, gospodarstvu i ouvanju okolia

  • Uenik je u stanju:

    1. Prikazati dostupne podatke o problemu (pojavi) na znanstveni nain i razvrstati ih u glavne kategorije

    2. Raspraviti problem (pojavu) s razliitih gledita, smisleno razloiti pojavu (tabelarni prikaz, dijagram) i zakonitosti meusobnih odnosa

    3. Rijeiti problem uporabom uvjebanih metoda i modela

    II. PRIMJENA FIZIKALNIH ZAKONITOSTI I TEORIJA na stvarnim isvakodnevnim problemima i primjerima

  • III. KREATIVNO RJEAVANJE PROBLEMA u novim situacijama primjenom fizikalnih zakonitosti, naela i teorija

    Uenik je u stanju:

    1. Pokazati kompetencije postavljanja efikasnih pitanja za raspravu o problemu

    2. Postaviti predvianja i pretpostavke rjeenja problema

    3. Sakupiti i organizirati podatke o problemu iz razliitih izvora

    4. Organizirati znanja i vjetine koje su potrebne za rjeavanje problema

    5. Uporabiti primjerene analitike i sintetike metode za rjeavanje problema

    6. Prikazati i kritiki analizirati rjeenja problema

  • Nain pisanja oekivanih postignua

    Magerov (1997.) format

    opis ponaanja to uenik treba uiniti kada prikazuje ostvareno postignue

    situacija ili uvjet izvoenja uvjeti i okolnosti u kojima treba pokazati ostvareno postignue

    kriterij jasan opis razine na kojoj treba pokazati ostvareno postignue

    ABCD format

    A tko e ostvariti postignue?,

    B - to uenik treba initi da pokae ostvarenje odreene vrste postignua na toj razini?,

    C u kojim e uvjetima uenik pokazati postignue (uporabom pribora)?

    D koji je standard ili kriterij ostvarenja postignua (npr. unutar 10 minuta, s 90% preciznosti, na jednoj stranici A4)?

  • Tri konteksta vrednovanja ishoda uenja

    Izolacijski kontekst

    Vrednovanje je aktivnost individualnog mjerenja znanja svakog uenika. Uenje je prijenos znanja koje je izolirano i fiksirano u uenikovu umu (biheviorizam).

    Socijalni kontekst

    Vrednovanje je socijalna aktivnost koja se provodi s uenikom i za uenika (samo-vrednovanje) pri emu je znanje simbolika kategorija u umu (kognitivizam).

    Kulturni kontekst

    Vrednovanje je aktivnost u drutvenom i kulturnom kontekstu, a znanje je sadrano u odnosu uitelja, uenika i instrumenata vrednovanja kao njihov produkt (socio-kulturne teorije).

    Vrednovanje ishoda uenja

  • Kultura ispitivanja Kultura vrednovanja

    Kultura ispitivanja - vrednovanje odvojeno od pouavanja.

    Kultura vrednovanja - pomo ueniku u svladavanju tekoa i samovoenju.

    Sumativno vrednovanje Formativno vrednovanje

    Normativni pristup Kriterijski pristup

  • Oekivana postignua i vrednovanje ishoda na temi: Akceleracija

    O.P.1. Prepoznati i povezati fizike veliine s njihovim jedinicama (Z).

    V.I.1.1. Pridruite fizike veliine pripadajuim mjernim jedinicama upisivanjem odgovarajueg simbola fizike veliine na praznu crtu ispred mjerne jedinice.

    Fizika veliina Fizika veliina Mjerna jedinica Mjerna jedinica

    x ( pomak) v ( brzina) ___ - m/s ___ - m/s2

    t ( vrijeme) a ( akceleracija) ___ - m ___ - s

  • O.P.2. Utvrditi promjenu brzine tijela u pojedinim primjerima gibanja tijela koja su prikazana pomou grafikona vremenske promjene pomaka (R).

    V.I.2.1. Tijela A, B, C, D i E gibaju se pravocrtno, a njihova gibanja opisuju grafiki prikazi ovisnosti iznosa pomaka x o vremenu t.

    I. Kojim se tijelima mijenja brzina?

    a) samo A b) A i B c) C i D d) C, D i E e) A, B, C i E

    II. Kojim je tijelima brzina stalna i razliita od nule?

    a) samo B b) A i B c) C i D d) C, D i E e) A, B, C i E

    x

    t

  • O.P.3. Nacrtati grafiki prikaz vremenske promjene brzine za gibanje tijela prikazano podacima u tablici i izraunati akceleraciju tijela (P).

    V.I.3. Kolica iz samoposluge gibaju se gurnuta po horizontalnoj podlozi. Gibanje opisuju podaci u tablici.

    I. Nacrtajte skicu v, t grafikog prikaza gibanja kolica.

    II. Akceleracija kolica je:

    a) 1 m/s2, b) 2 m/s2, c) - 3 m/s2, d) 4 m/s2, e) 5 m/s2

    t/s 0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0

    v/ms1 16 14 12 10 8 6 4 2 0

  • Razrada nastavne strategije Nastavna je strategija obiljeena metodama, postupcima i soc.

    oblicima rada.

    Nastavne strategije Direktna Indirektna Interaktivna Iskustvena Samostalna Socioloki

    oblici rada Frontalni Grupni Timski Parovi Mentorski

    Nastavne metode Predavanje Rasprava Prikazivanje Vodi za itanje Suradniko uenje Ueniki projekt Studije sluaja Panel rasprava Simulacije Mentorski rad Istraivanje Izvjea Debata Sluanje i opaanje Igranje uloga Raunalni program Oluja ideja Simulacija Laboratorijski rad Igre Intervju Izgraivanje modela Rjeavanje problema Esej Drill i praktian rad Voeni pokus Konceptualne mape Domaa zadaa

    Nastavni postupci Planiranje Upuivanje Prezentiranje Demonstriranje Ispitivanje Vrednovanje Komuniciranje

  • Visoko Razina uenikih zadataka (znanja) konstruktivistike strategije kognitivne strategije bihevioristike strategije Nisko Nisko Razina kognitivnih procesa Visoko

    koje zahtijevaju zadaci

    Uinak nastavnih strategija oblikovanih na razliitim teorijama uenja (Ertmer&Newby,1993.)

    Koje su primjerene strategije pouavanja i uenja?

  • Nastavne strategije Nastavne metode Nastavni postupci pri vrednovanju

    Socioloki oblici rada

    Instruktivne ili direktne (tradicionalne)

    Konstruktivne ili aktivne (netradicionalne)

    -Usmenog izlaganja

    -Prikazivanja

    -Rjeavanja zadataka

    -Razgovora i rasprave

    -Istraivanje pojava

    -Usmeno ispitivanje

    -Pisana kontrolna zadaa

    -Pitanja tijekom ispravka domae zadae

    -Pitanja tijekom obrade nove teme

    -Pitanja tijekom pokusa i mjerenja

    -Frontalni

    -Skupni (3-5 uenika)

    -Timski

    -Parovi

    -Mentorski

    Instruktivne i konstruktivne nastavne strategije(Jakopovi, 2012.)

  • Kognitivni model viestrukog pohranjivanja informacija (Gagne, 1974.)

    OKRUENJE

    Receptori Senzorni registar

    Djelovateljiori

    Generator odgovora

    Kratkorono pamenje

    Dugorono pamenje Prethodno znanje Izvrna kontrola oekivanja

  • Pretpostavke za ueniko razmiljanje i uenje

    I. Dolazea informacija ostaje u razmiljanju uenika ako je povezana sapostojeim znanjem - schemata, mentalni model (Rumelhart, 1980., Anderson, 1995.)

    II. Ponavljanjem se u radnoj memoriji moe zadrati od 5 do 9 nepovezanih informacija, ali veliki broj povezanih u mreu (Miller, 1956., Baddeley, 1994. )

    III. Vano je duboko razumijevanje i dobro povezivanje temeljnih koncepata jer oni omoguuju transfer znanja na nova podruja.

  • Usklaivanje nastavnih strategija s oekivanim postignuima (Wiggins & McTighe, 2005.)

    Oekivana postignua Nastavne strategije, metode

    Primiti, usvojiti, odgovoriti

    1. Opaziti, poduzeti, uvjebati, usavriti

    2. Sluati, motriti, zabiljeiti, pitati

    3. Odgovoriti, uzvratiti

    Direktne ili instruktivne

    1. Prikazivanje ili modeliranje

    2. Predavanje

    3. Postavljanje pitanja (konvergentno)

    Konstruirati, ispitati i proiriti znaenje

    1. Usporediti, potaknuti, definirati, poopiti

    2. Suraivati, potpomagati druge, poduiti

    3. Sluati, pitati, razmatrati, objasniti

    4. Pretpostaviti, sakupiti podatke, analizirati

    5. Predoiti, povezati, prikazati veze u mapi

    6. Pitati, istraiti zakljuak, poduprijeti

    7. Postaviti problem, rijeiti, vrednovati

    8. Odgovoriti i objasniti, razmotriti, promisliti

    9. Razjasniti, pitati, predvidjeti, poduiti

    10. Ispitati, razmotriti, osporiti, raspraviti

    11. Razmotriti, objasniti, osporiti, opravdati

    12. Iznositi ideje, organizirati, skicirati, preraditi

    Aktivne ili konstruktivistike

    1. Razvijanje koncepata

    2. Suradniko uenje

    3. Rasprava

    4. Eksperimentalno istraivanje

    5. Grafiki prikazi

    6. Voeno istraivanje

    7. Problemska metoda

    8. Postavljanje otvorenih pitanja

    9. Reciprono pouavanje

    10. Simulacije

    11. Sokratski seminar

    12. Pisani radovi

    Usavriti vjetine, duboko razumijeti

    1. Sluati, razmotriti, uvjebati, ponoviti, usavriti

    2. Preispitati, razmotriti, usavriti, preraditi

    Pouavanje uvjebavanjem

    1. Uvjebavanje i povratna informacija

    2. Voeno uvjebavanje

  • Dvije skupine nastavnih strategija za konceptualnu promjenu

    Rjeavanje kognitivnog konflikta (otkrivanje miskoncepcija protuslovni dogaaj - konflikt - akomodacija znanstveni model)

    Glavne metode i postupci: demonstracijsko ili istraivako izvoenje pokusa, rasprava, vrednovanje za uenje, rad u malim skupinama

    Premoivanje uenikih postojeih ideja (otkrivanje miskoncepcija primjer sidro i traenje analogija premoivanje miskoncepcija znanstveni model)

    Glavne metode i postupci: demonstracijsko ili ueniko izvoenje pokusa, razgovor i rasprava, vrednovanje za uenje, rad u malim skupinama

  • Operativni nastavni plan i program (predmetni, operativni, priprema teme)

    Vrednovanje ishoda uenja kognitivne razine

    postupci

    Cilj programa (predmeta)

    Nastavne cjeline

    Vrijeme izvedbe (mjesec)

    Nastavni sadraj - teme

    Oekivana postignua

    (ishodi)

    Broj sati

    Nastavne strategije

    Z R P K 1.1.1.Oekivano postignue

    x

    1.1.2.Oekivano postignue

    x

    1.1. Naslov nastavne teme (jedinice) 1.1.3.Oekivano

    postignue

    2

    ------------------------------------------------

    x

    -praenje i biljeenje napredovanja, samo-vrednovanje

    1.2.1.Oekivano postignue

    x 1.2. Naslov nastavne teme (jedinice)

    1.2.2.Oekivano postignue

    1

    ------------------------------------------------ x

    - praenje i biljeenje napredovanja, grupno vrednovanje

    1.3.1.Oekivano postignue

    x

    1.3.2.Oekivano postignue

    x

    1.3.3.Oekivano postignue

    x

    1. Naslov nastavne cjeline Oekivana postignua (ishodi):

    IX.

    1.3. Naslov nastavne teme (jedinice)

    1.3.4. Oekivano postignue

    2

    ------------------------------------------------

    x

    - praenje i biljeenje napredovanja, kratki ispit znanja, portfolio

    2.1. Naslov nastavne teme (jedinice)

    Itd.

    1

    CILJ

    2. Naslov nastavne cjeline Oekivana postignua (ishodi):

    X.

    2.2. Naslov nastavne teme (jedinice)

    itd

    1

    Sastavnice pripremanja nastave

  • Glavne sastavnice pripremanja nastavne teme

    1. Utvrivanje oekivanih postignua na temi - 3 5 kljunih oekivanih postignua (ishoda)

    2. Vrednovanje ishoda uenja - oblikovanje nekoliko pitanja i zadataka za vrednovanje svakog postignua koji dokazuju ostvarenje tih postignua

    3. Razrada nastavne strategije za ostvarivanje postignua s nastavnim metodama, postupcima vrednovanja i sociolokim oblicima rada uenika

    OEKIVANA POSTIGNUA

    STRATEGIJE POUAVANJA

    I UENJA

    VREDNOVANJE ISHODA UENJA

  • Oblik pripreme za nastavnu temu

    I.Naziv koleMjestoNadnevak

    PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNE TEMENaslov teme

    Ime i prezime nastavnikaNastavno podruje (predmet)

    II.OEKIVANA POSTIGNUA I NJIHOVO VREDNOVANJE

    Cilj nastavne temeKljuni pojmoviObrazovna postignua (3 5 oekivanih postignua - ishoda)Odgojna postignua

    Vrednovanje obrazovnih ishoda za svako postignue nekoliko zadataka za uenike koji dokazuju ostvarenje ishoda

  • III.ORGANIZACIJA NASTAVNOG PROCESA

    IV. TIJEK NASTAVNOG PROCESA

    Nastavne metode:

    Nastavni postupci:

    Soc. oblici rada:

    Nastavna sredstva i pomagala:

    Literatura: 1. 2.

    Zavrni dio (primjena modela)

    Sredinji dio (konstruiranje modela)

    Uvodni dio (otvaranje problema)

    Aktivnost uenikaAktivnost nastavnika

    Plan ploe

  • Literatura

    Anderson, L.W., & Krathwohl , D. R. (2001.). A Taxonomy for Learning,Teaching and Assessing: A Revision of Bloom's Taxonomy of Educational Objectives. New York: Longman. Dostupno na: http://books.google.hr (travanj 2010.).

    Bognar, L. i Matijevi, M. (2002.). Didaktika, Zagreb, kolska Knjiga.

    Cindri, M., Miljkovi, D. i Strugar, V. (2010.). Didaktika i kurikulum, Zagreb, IEP D2.

    Ertmer, P. A. & Newby, T. J. (1993.). Behaviorism, cognitivism, constructivism: Comparing critical features from an instructional design perspective. Performance Improvement Quarterly, 6 (4), 50-70.

    Gagne, R. M. (1974.). Essentials of learning for instruction. New York. Dryden Press. Dostupno na: http://www.gwu.edu/~tip/gagne.html (travanj 2011.).

    Jakopovi, . (2006.). Uenika postignua iz fizike u gimnaziji i njihovo vrednovanje. Zagreb, Napredak 1, 17 32.

    Jakopovi, . (2012.). Povezanost oekivanih postignua i nastavnih strategija s uenikim razumijevanjem mehanike u gimnaziji, doktorski rad, Sveuilite u Rijeci

    Mager, R. F. (1997.). Preparing instructional objectives: a critical tool in the development of effective instruction (3rd Ed.), Atlanta, Center for Effective Performance.

    Matijevi, M. (2005.). Evaluacija u odgoju i obrazovanju. Pedagogijska istraivanja, 2(2), 279-298.

    Smith, M. K. (2000.). Curriculum theory and practice. The encyclopaedia of informal education. Dostupno na ww.infed.org/biblio/b-curric.htm (listopad 2010.).

    Wiggins, G. & McTighue, J. (2005.). Understanding by Design, Alexandria, Virginia, USA, Association for Supervision and Curriculum Development. Dostupno na http://books.google.hr/ (svibanj 2011)