KURIKULUM ZDAVSTVENOG ODGOJA

Name of presentation09.sijenja 2013.
KURIKULUM ZDRAVSTVENOG ODGOJA
Na temelju lanka 39. Zakona o sustavu dravne uprave („Narodne novine“, broj 150/2011.) ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. eljko Jovanovi donio je 28. rujna 2012. odluku o uvoenju, praenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama.
Temeljem ove odluke uvodi se Kurikulum zdravstvenoga odgoja u osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj te e se sustavno pratiti i vrednovati njegova provedba.
PROVOENJE
kroz sadraje integrirane u nastavne programe predmeta (priroda, priroda i društvo, biologija, tjelesna i zdravstvena kultura, psihologija…) – sadraji oznaeni
oznakom B,
sate razrednika – 12 sati godišnje, dodatni sadraji oznaeni oznakom A,
školske projekte i druge školske aktivnosti – škole koje imaju dobre školske preventivne programe nastavit e ih ostvarivati i unapreivati prema svojim najboljim iskustvima – sadraje oznaiti oznakom B
Sadraje oznaene zvjezdicom (*) provodit e timovi školske medicine
PROVOENJE
Dodatni sadraji, integrirani u sate razredne zajednice obraivat e se ovisno o dobi, interesima i potrebama djece i mladih i izazovima s kojima se susreu.
O vremenu kada e se obraivati dodatni sadraji odluuju razrednici u suradnji sa strunim suradnicima i ravnateljima škola.
Za organizaciju provoenja zdravstvenog odgoja odgovoran je ravnatelj škole.
EDUKACIJA UITELJA I STRUNIH SURADNIKA
Provodit e Agencija za odgoj i obrazovanje
Ukljueni: struni suradnici, uitelji razredne nastave, nastavnici biologije, prirode i društva, tjelesne i zdravstvene kulture, svi koji su vani za kvalitetno provoenje dodatnih sadraja zdravstvenog odgoja
ŠTO JE UINJENO
Radni materijali i vodii za pripemu i provedbu kurikuluma ZO kontinuirano i sukcesivno e se objavljivati na web stranici
www.azoo.hr
www.azoo.hr
PRAENJE PROVEDBE I VREDNOVANJE
Provedbu Kurikuluma ZO kao i ishode uenja i pouavanja sustavno e pratiti i vrednovati:
same škole (samovrednovanjem)
obrazovanja.
ZDRAVLJE...
Ima razliito znaenje za razliite pojedince, grupe i populacijske skupine
Jedna od temeljnih odrednica ljudskog ivljenja
Zdrav ovjek ima tisuu elja, a bolestan samo jednu.
- Da ozdravi.
9
Alarmantni podatci:
Broj pretile djece u Hrvatskoj nikad nije bio vei - Hrvatska na 4. mjestu od 39 zemalja.
Mladi u Hrvatskoj su po pušenju cigareta i konzumiranju alkohola iznad europskog prosjeka – 3. mjesto.
85% uenika izjasnilo se da je pilo alkohol (87 % djeaka i 84% djevojica).
U zadnjih šest godina 10.762 djece rodila su upravo djeca. Od toga su ak 48-ero djece rodile djevojice mlae od 14 godina.
10
Kronine bolesti
Opi javno zdravstveni problemi i izazovi današnjice:
Kronine nezarazne bolesti
Bolesti cirkulacijskog sustava
Uvoenjem kurikuluma zdravstvenog odgoja hrvatska obrazovna politika eli odgovoriti na izazove i probleme djece i mladih u skladu s najrazvijenijim obrazovnim sustavima (Nizozemska, Anglo-saksonski obrazovni sustav...)
11
KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA
Naglašava odgovornost roditelja za djecu, ali i drave da štiti i pomae obiteljima u ispunjavanju njihove kljune uloge u podizanju djece.
Najbolji interes djeteta uvijek ima prednost pred svim ostalim interesima (l.3).
PRAVOBRANITELJICA ZA DJECU
Preporuka od 26.sijenja 2007. istie kako dijete ne smije biti uskraeno za ZO i obrazovanje jer je time uskraeno u obrazovnim pravima, pravima sudjelovanja, zaštitnim pravima i, dugorono, u pravu na preivljavanje.
Kao što roditelji ne daju suglasnost za izvoenje programa hrvatskog jezika ili matematike, tako bi, izvoenje programa ZO i obrazovanja trebalo biti obvezno s ciljem postizanja jednakosti odgojno-obrazovnih mogunosti i sprijeavanja odgojno-obrazovne diskriminacije i društvenog marginaliziranja.
MODULI ZDRAVSTVENOG ODGOJA
Prevencija nasilnikog ponašanja
Kritiko prosuivanje ivotnih situacija i vlastitih postupaka
Odgovorno donošenje odluka
Uvaavanje razliitosti meu ljudima
rb
Modul
1. razred
2. razred
3. razred
4. razred
0
0
2
2
rb
Modul
5. razred
6. razred
7. razred
8. razred
2
4
3
4
Modul 2. Prevencija ovisnosti
Rizine situacije / rizina ponašanja
Odolijevanje pritisku vršnjaka – zauzimanje za sebe
Alkohol i droge-utjecaj na pojedinca, obitelj i zajednicu
Nasilje korištenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kockanje i klaenje
6. i 7. razredi nastavljaju provoditi Trening ivotnih vještina kao dio školskog preventivnog programa, oznaavajui ga oznakom ZO – B. Ne ponavljati sadraje Treninga ivotnih vještina koji se preklapaju s dodatnim sadrajima kurikuluma ZO !!!
Modul 3. Prevencija nasilnikog ponašanja
Primjereno ponašanje
Nenasilno ponašanje / problematine situacije
Vrijednosti
Usvajanje vještina potrebnih za donošenje odgovornih odluka
Razumijevanje razliitosti
Kritiko promišljanje
Komunikacija o spolnosti
Prouiti A sadraje iz modula, prilagoditi razrednim odjelima, samo provjerene radionice i aktivnosti provoditi na satovima razrednika – www.azoo.hr
Odrati roditeljske sastanke, stvoriti partnerske odnose
Rad po podaktivima i paralelama
Razmjena iskustava na upanijskim strunim vijeima, primjeri dobre
prakse
22
materijale predstavljene u okviru programa prilagodite, integrirajte u skladu sa svojim znanjima, vještinama i kreativnošu
aktivnosti koje planirate ostvariti u okviru sati razrednika pripremite u suradnji s kolegama iz drugih nastavnih podruja, strunim suradnicima i ostalim strunjacima izvan škole (npr. lijenici, soc. radnici, profesori sa sveuilišta…)
prije primjene programa upoznajte roditelje o aktivnostima koje planirate provesti i zatraite njihovu podršku
prouite materijale koji e vam pomoi u kvalitetnoj primjeni programskih aktivnosti (prirunici, informacije s mrenih stranica i dr.)
23
web sadraji za uenike
ZO – utemeljen na znanstveno provjerenim informacijama, promie odgovorno ponašanje, poštivanje i zaštitu ljudskih prava te suzbijanje svih vrsta diskriminacije
Nepohaanje nastave ZO isto je kao i nepohaanje bilo kojeg drugog nastavnog predmeta.
Ako u mladosti ne posadimo stablo duhovne prakse, neemo imati hlada u starosti. (starogrka) Istina i ljubav su sile, sve ostalo nasilje. (Lj. Rupi) Bolje je zapaliti i najmanju svijeu nego proklinjati mrak.
26